Arhiv Komunističke partije Bosne i Hercegovine [Tom II]

Citation preview

B

770,065

ARHIV

KOMUNISTIČKE PARTIJE

BOSNE I HERCEGOVINE

TOM II

ISTORISKO ODJELJENJE

CENTRALNOG KOMITETA KOMUNISTIČKE PARTIJE BOSNE I HERCEGOVINE

ŠTAMPARSKI ZAVOD »VESELIN MASLEŠA«, SARAJEVO 1951

ARHIV

KOMUNISTIČKE

PARTIJE

BOSNE I

HERCEGOVINE

Izdaje

Istorisko odjeljenje Centralnog komiteta Komunističke partije Bosne i Hercegovine

Tom II ...

STAMPARSKI ZAVOD »VESELIN MASLEŠA‹, SARAJEVO 1951

ISTORISKO ODJELJENJE CENTRALNOG KOMITETA KP BiH

Savez Romunista

Bosne

i Hercegovine

ARHIV

KOMUNISTIČKE

PARTIJE

BOSNE I HERCEGOVINE

TOM

II

SOCIJALISTIČKI U

BOSNI I

POKRET

HERCEGOVINI

1905-1919

A JE V O

951

‫ورتاژ‬

‫‪527‬‬ ‫‪A25‬‬ ‫‪2‬‬

‫‪I‬‬

Drugi tom

» Arhiva

KP BiH donosi dokumente o nastanku

i razvitku radničkog, a specijalno socijalističkog pokreta u• Bosni i Hercegovini u toku prve dvije decenije XX vijeka. Ovim tomom obuhvaćen je period aktivnosti organizovanog radničkog pokreta, sve do ulaska Socijal- demokratske stranke Bosne i Hercegovine i ostalih radničkih partija i grupa jugoslovenskih zemalja u Socijalističku radničku partiju Jugoslavije (komunista) 1919 godine. Čitav taj proces razvitka pokreta dokumentuju u ovom tomu objavljena pravila prvih radničkih strukovnih i političkih udruženja u Bosni i Hercegovini , materijali sa kongresa i konferencija Socijal-demokratske stranke BiH, proglasi Stranke i rezolucije sa javnih skupova koje je ona organizovala , kao i pojedini značajniji članci iz socijalističkih publikacija toga vremena. Socijalističkim organizacijama radnika u Bosni i Hercegovini, čiji su temelji udareni 1905 godine , prethodila

su različita pot-

porna i zabavno-prosvjetna društva , formirana još u toku posljednje decenije XIX vijeka . Ti materijali nisu objavljeni u ovom tomu, s obzirom da mu je zadatak štampanje dokumenata i materijala socijalističkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Takođe za ovaj tom nisu došli u obzir materijali o djelatnosti Vase Pelagića

idejnog

preteče socijalističke misli u Bosni i Hercegovini . Dokumentacija prvih početaka stvaranja modernog radničkog pokreta u Bosni i Hercegovini, kada još nije postojala Socijaldemokratska partija, data je u ovom tomu pravilima prvih radničkih udruženja , materijalima vezanim za djelatnost osnivača prvih klasnih proleterskih organizacija u Bosni Miće Sokolovića i izvještajem Glavnom radničkog saveza za BiH na II kongresu . * Knjiga , dalje, sadrži cjelokupne materijale sa svih kongresa Socijal-demokratske stranke Bosne i Hercegovine koji su održani u vremenu od 1909-1919 godine , što znači potpune izvještaje i * I kongresu GRS-a nije podnesen izvještaj .

rezolucije Socijal-demokratske partije bosansko -hercegovačkog proletarijata u toku njene samostalne djelatnosti . Na I kongresu SDS BiH podnesen je samo usmeni izvještaj, pa stoga ovaj tom donosi njegov tok, objavljen u partiskom organu 1909 godine. Od proglasa SDS BiH i rezolucija sa javnih skupština koje je ona organizovala, kao i principijelnih članaka iz partiske štampe objavljuju se

samo

najvažniji, da bi se iz

teoretski i praktični stav Partije po društvene i unutarpartiske problematike.

svim

njih mogao vidjeti bitnim

pitanjima

U tomu se nalaze, osim navedenih materijala, kao prilozi: faksimili nekih dokumenata, pojedine fotografije, najnužnija objašnjenja i registar. Za svaki objavljeni dokumenat naveden je izvor, odakle je dokumenat prepisan. U originalnom tekstu svih dokumenata i materijala nisu vršene nikakve ispravke, osim korekcije očiglednih štamparskih grešaka, ujednačavanja pravopisa u okviru pojedinog dokumenta i dosljed nog sprovođenja fonetskog pravopisa. Naslovi dokumenata u ovom tomu su vjerni originalu, sem u slučajevima , kada oni nedovoljno jasno menta.

odreduju

sadržaj doku-

PROLETERI SVIH ZEMALJA, UJEDINITE SE !

SOCIJALISTIČKI

POKRET

U BOSNI I HERCEGOVINI

1905-1919

1

Vely

Vladinu povereninu xa građ

Jarejive

Radnice exsex,utrusa sancita) nagnatipreve. odrzalesu jednu uxe conferenciju sue wi nonstatovali daje na ning no dan 1 t.g . stanje rodnina u Bosni .Hercegovini a naročito u lalinom bedom

rujever takes bedno , da im je položaj, usljed preveli. i radnika na radnoj pijuci i velike sti nost lano se nayomi mila nago exsploatacije od strane poslodavaca, veoma nesiguran, ju : te su ushed toga donch oire rezoluci Da se crashanice is siejué strusa sputens grad . poglavarster nod y. vladina poverenika i da,ga uctivo zamole,da nam na usmeno odobrenje da.

MOLBA ZA ODRŽANJE PRVOG JAVNOG RADNIČKOG ZBORA

SLAVNOM VLADINOM POVJERENIŠTVU ZA GRAD SARAJEVO

(M. P.)

Niže potpisati umoljavamo slavno vladino povjereništvo za grad Sarajevo, da bi nam blagoizvolelo dozvoliti da možemo održati jedan javan radnički zbor u nedjelju 27/8 t. g.¹ u gradskoj bašći u Čemaluši u 3 sata posle podne sa ovim dnevnim

redom:

I. Referat o potrebi radničke centrale . II. Čitanje i pretres pravila. III. Biranje privremene uprave. Zatim molimo slavno vladino povjereništvo da bi nam blagoizvolelo dozvoliti , da možemo rasturiti 500 plakata, a da nebi morali platiti taksu, koji će biti slijedeće sadržine :

Drugovi radnici i radnice. U nedjelju 27/8 t. g. održaće se javni radnički zbor u gradskoj bašći u Ćemaluši u 3 sata posle podne radi osnivanja radničke centrale . Stoga molimo sve drugove i drugarice bez razlike vjere i narodnosti da u što većem broju posjete ovaj prvi radnički zbor . Sarajevo 21/8 1905 .

Sazivači Ivan Salamunović krojač, Edhem Mostić bojadžija, Ivan Šapina drvodeljac, Matija Grubišić zidar, Mićo Sokolović² knjigovezac , Mustafa Handžić obućar, Eliza Šimić rad . tekstilna, Jovo Tanasić opančar, Mair Levi krojač, Savo Kapor rad . tekstilni , Dordo Mandrapa opančar . Preštampano sa originala broj 15565/1905 ― Gradski arhiv u Sarajevu .

, luši Ćemaba u i šč oj Gradsk u 2. t. a st gu audj . 27 ju el ne U

! e nic rad i i nici rad gov Dru

se e, ać avdn održpo e ta sapo 3 u R ZB O KI ADNIČ

sa u in ovsn HercegBo i u le raza ntič cedn ke ra a nj niva os di ra m: dom re ev dn ćini deni ie sl le; rake ntič cedn ra ebi potr o r vo Go 1. ; a vil pra s tre preanj i e Čit 2. ave upr e. men privre nje Bira 3.

i e erz vjbe e ik zl raar e ic ug dr i e ov ug dr e sv mo li mo a og St zbor. ki ič radn vi pr aj ov e et sj po u oj br m će ve o, št u ti narodnosda ina Šap n, Iva ac vez igo knj vić olo Sok o;, Míč ija: adž bojEdh tic, Mos em r;,` zida ;, ber ćar Kam a obu Ilij ć či dži Han iva a Saz taf Mus lna sti tek rad ie:,.;,. Sim a Elz zid ić r biš ncaar Gru opa ija pa Mat dra e Man ela o odj rgj drv Gjo .:, st Tek er ort kup o say je kro Mai r nca opa ć;,, asiy TanLöv o Jov vuau) Saraje tiskara ija( štampar dioničk ka Islams ne godi 1905 VIII 27 a zbor g ičko radn og javn u vanj sazi o ata plak imil Faks

05 ex 16!lI.. 135 br Pausa

PRAVILA Glavnog radničkog saveza za Bosnu i Hercegovinu³

I. Ime i sjedište.

Čl . 1. Drugovi

Radnici sarajevski bez razlike vjere i narodnosti udružuju se i osnivaju » Glavni radnički savez Glavni radnički savez za Bosnu i Hercegovinu« . III. Cilj . Čl. 3 . Savezu je cilj da radi na umnom, moralnom i materijalnom unaprijegjenju radnika , da budi klasnu svijest i širi radničku solidarnost. Ovaj svoj cilj savez će postizavati : a) Osnivanjem stručnih sindikalnih udruženja sa istim ciljem. b) Osnivanjem čitaonice i knjižnice , držanjem javnih predavanja i večernjih kurzova i osnivanjem pjevačkih korova za prosvjećivanje radnika. c) Osnivanjem radničkih potrošačkih kooperativnih udruženja za ekonomsko unaprijegjenje radnika. d) Osnivanjem radničkog doma za smjestište sviju radničkih udruženja kao i besposlenih radnika, koji sa strane dolaze . e) Osnivanjem posredničtva za nalaženje rada besposlenim članovima. f) Isključen je svaki politički značaj .* IV. Sredstva. Čl . 4. Materijalna su sredstva ovog saveza : prihodi od upisa u savez, ulozi od članova iz sviju stručnih sindikalnih udruženja, prihodi od potrošačkih udruženja, prihodi od zabava i koncerata i svi drugi razni prihodi.

* Vidi objašnjenje broj 3. 11

V. Članstvo.

Čl. 5. Ovaj savez sastavljaju članovi iz sviju sindikalnih udruženja bez razlike vjere i narodnosti . Čl. 6. Za svotu radničkog saveza plaćati će svako stručno udruženje za svakog svog člana po 20 helera mjesečno . Osim toga platiće svako stručno odijelenje za svakog svog člana jedanput za uvijek 1 K za upis u radnički savez. Čl . 7. Svako savezno udruženje dužno je da se pokorava svima odlukama i rješenjima Glavnog radničkog saveza i da ih točno izvršuje , da izvještava radnički savez o svim prilikama i odnosima u udruženju i da predloži Bilancu o stanju kase. VI. Uprava. Čl. 8. Upravu Radničkog saveza sačinjava 13 lica po mogućnosti iz sviju saveznih udruženja, koja će birati na Kongresu Radničkog saveza na godinu dana tajnim glasanjem (većinom glasova) . Tako sastavljena uprava bira izmegju sebe predsjednika, podpredsjednika, tajnika i blagajnika . Predsjednik ili njegov zamjenik zastupaju društvo u javnosti .

Čl . 9. Uprava Radničkog saveza dužna je da vodi strogo računa o prihodima i rashodima i da podpisuje sva primanja i izdavanja . Kod blagajnika se ne smije više nalaziti od 50 K. Ostalo se ima dati u kakav siguran novčani zavod na ukamačenje. Uprava je dužna da izvršuje tačno i bez oklijevanja sve odluke i riješavanja Kongresa, da podnosi Kongresu izvještaj o svome radu, da saziva medjustrukovne zborove i konferencije da obdržava trajnu vezu megju stručnim sindikalnim udruženjima, da im pruža potrebnu moralnu i pravnu pomoć i da im daje upute u radu . Čl . 10. Uprava punovažno riješava sa većinom glasova. Pri riješavanju mora biti najmanje 9 članova . Ako se glasovi podijele , onda se sjednica odgagja za drugi put .

Čl. 11 . Uprava vrši svoju dužnost bezplatno a odgovorna je moralno i materijalno za sve štete i nepravilnosti koje bi u svom radu počinila .

12

Čl. 12. Ako bi se ukazala potreba Savez može uzeti jedno stručno administrativno lice pod stalnom platom koje će vršiti sve administrativne poslove i izvršivati odluke savezne . Lice i platu odregjuje megjustrukovna skupština.

VII. Nadzorni odbor.

Čl . 13. Radnički kongres bira nadzorni odbor od 7 lica na godinu dana tajnim glasanjem, koji se sam konstituiše .

Čl. 14. Nadzorni je odbor dužan voditi nadzor nad radom upravnog odbora i njegov izvještaj ovjeroviti . Ako bi se desile kakve nepravilnosti nadzorni je odbor dužan rad obustaviti i odmah sazvati megjustrukovnu skupštinu sviju saveznih udruženja, na kojoj će se uprava saveza izmjeniti do kongresa , a krivci staviti pod istragu .

Čl . 15 . Nadzorni je odbor dužan da pregleda bar jedan put u 3 mjeseca rad u saveznim udruženjima i da ih ovjeri . Ako bi našao kakove nepravilnosti , dužan je o tom izvjestiti upravu glavnog radničkog saveza da sazove odmah vanrednu skupštinu dotičnog saveznog udruženja, te da se uprava izmjeni, a krivci dadu na odgovornost. VIII. Megjustrukovna skupština.

Čl . 16 . Megjustrukovna skupština sastaje se iz sviju u Sarajevu stanujućih članova, stručnih saveznih udruženja, te se saziva u slučajevima § 12 , 14 i 27. Megjustrukovną skupština glasuje , te odlučuje na isti način kao i kongres . IX .

Kongres .

Či . 17. Svake godine u aprilu obdržavati će se u Sarajevu Kongres Radničkog saveza, koji će pregledati cjelokupan rad Radničkog saveza, vršiti izmjene i dopune pravila, opredjelivati dalji rad saveza i označivati dan kada će se idući Kongres održati . Kongres odlučuje većinom glasova ; ako ima jednakost glasova odlučuje žrijeb.

13

Čl. 18. Vanredni Kongres more sazvati uprava radničkog saveza kada bi uzprijetila opasnost da se Kongres ne može obdržati u odregjeno vrijeme usljed predstojeće mobilizacije i rata.

Čl. 19 . Svako savezno udruženje ima pravo da pošlje na Kongres od jednog do 20 članova dva delegata i na sviju daljih 20 članova još po jednog. Čl. 20. Delegat može biti ono lice koje je član onog udruženja koje zastupa . Čl. 21. Svako savezno udruženje ima pravo, da podnosi predloge Kongresu Radničkog saveza i to najmanje na 14 dana pred Kongres . X.

Opšte odredbe. Čl . 22. Ovaj Radnički savez kao i sva savezna udruženja služiti će se u administraciji latinicom, a pravila će biti štampana latinicom i ćirilicom . Čl. 23. U svemu što nije u ovim pravilima predvigjeno, postupati će se po pravilniku koje će uprava na osnovu ovih pravila potpisati .

Čl. 24. Savez potpisuje predsjednik sa tajnikom.

Čl. 25 . Savez će stajati u vezi sa svima savezima istoga cilja u austrougarskoj monarkiji. Čl. 26. Savez će otpočeti čim se osnuju bar 3 udruženja koja će Savez sačinjavati . Čl. 27. Savez će prestati kad broj udruženja koja ga sačinjavaju bude manji od tri, a tada će Glavni radnički savez sazvati vanrednu megjustrukovnu skupštinu zaostalih članova, na kojoj će se riješiti o saveznoj imovini. XI.

Nadzor oblasti.

Čl. 28. Ako se hoće sazvati glavna skupština bila redovna ili izvanredna mora se pismeno javiti bar na 4 (četiri) dana vladinom 14

povjereniku za gl . grad Sarajevo, te mu ujedno predložiti dnevni red. Njemu spada pravo odposlati svoga zastupnika na skupštine . Na redovnim skupštinama mora se izvjestiti o stanju saveza. Obdržavanje javnih predavanja , prestava ovisi od vladina povjerenika odnosno od vlade same . Zemaljskoj vladi prestoji u svakom slučaju pravo da raspusti Savez ako on prestupi svojim ustanovama odregjeni krug djelatnosti ili ako više ne odgovara uvjetima svog pravnog obstanka, ili ako stvori zaključke odnosno izda naredbe , koje se protive kaznenom zakonu ili kroz to, što si Savez prema obliku i sadržini u jednoj grani zakonodavstva ili egzekutive pridrži autóritet. Primjećuje se nadalje, da je taj Savez nadzoru i kontroli oblasti isto tako privržen kao sva ostala društva u Bosni i Hercegovini .

Sarajevo, 27. augusta 1905 .

Privremena uprava : Iz brošure » Pravila Glavnog radničkog saveza za Bosnu i Hercegovinu«.

PRAVILA

Udruženja Opančarski Radnika.¹ Primljena na društvenoj skupštini dne 21. augusta 1905 god. , u Bijeljini. I. Ime i sjedište Udruženja.

Član. 1 . Opančarski radnici u Bijeljini organizuju se u stručno sin likalno udruženje sa imenom » Udruženje Opančarski Radnika a sa sjedištem u Bijeljini . II. Cilj Udruženja.

Član . 2 . Cilj je Udruženja da štiti i pomaže duhovne i materijalne interese svoji članova a u prvom redu da sindikalnom borbom izvojuje bolje nagrade i povoljnije uslove rada.* Da bi se to postiglo Udruženje će se starati: 1.) Da se povećaju radničke nagrade i poboljšaju uslovi rada , i da se utvrdi najduži radni dan i najniža nagrada . 2. ) Da se ukine rad u nedjelju na parče kao i rad preko vremena. 3.) Da pomoću skupština i predavanja prosvećuje i obavještava svoje članove da širi stručno znanje budi klasnu svjest i razvija radničku solidarnost. Dio rečenice od: >a u prvom redu ...Zapisnik III zbora socijalno - demokratske stranke Hrvatske i Slavonije«, str. 56-57

MICO

SOKOLOVIČ

I opet stojimo nad svježim grobnim humkom, koji nam je pokrio jednog milog druga iz naših redova, druga koji je do jučer radio i borio se medju nama. Neumoljiva i stroga smrt otrgla ga je iz naše sredine ; radnička bolest , bolest bijednika i patnika pretrgla mu je mladi život baš u sredini plodonosnog mu rada i borbe za socijalističke ideale . Mićo Sokolović bijaše knjigoveški radnik, proleterac, beskućnik , osudjen da cijeli život provodi teški i bijedni opstanak . Bijaše rodom Bosanac , pak je trbuhom za kruhom otišao i u Biograd , gdje se upoznao sa socijalističkim principima . Vrativši se u Sarajevo nasto-

22

jao je da i onu potlačenu raju privede k svijesti i spremi za borbu . za svoje oslobodjenje iz okova bespravlja. Bijaše to rad težak i naporan . Radništvo je bilo zapušteno i neorganizovano; stenjalo je , kao što i danas pod krutim policajnim režimom, bez prava sastajanja i udruživanja, bez slobode govora i štampe. No Mićo se nije bio poplašio tog teškog zadatka . Od dana do dana išao je po dogovorima i sastancima ; njegova živa i ozbiljna riječ naskoro je našla živog odziva u srcima potlačenih bosanskih proletaraca. Prva posljedica bijaše bojkot protiv njegove osobe. Mićo je bio ostao bez posla , ali ga ne napustiše njegovi drugovi , koje je priveo bio u kolo medjunarodnog socijalizma. Djelovanje Sokolovićevo počelo se u skoro opažati i po ostalim krajevima tužne Bosne . Nastajali su štrajkovi , sastanci su radnički bili učestali , a pažnja policije bila je takodjer uvećana . No on je i na dalje neumorno radio, skupljao i organizirao. U tom svom teškom radu i kukavnom živovanju provodio je dane , dok nije opaka bolest sušica počela razoravati njegov mladi život . Još o prošlom božiću o našem stranačkom zboru tužio se Mićo na svoju tešku bolest i konzultirao zagrebačke liječnike . Dobio je stereotipni odgovor : čistog zraka, zdravog stana, dosta dobre i zdrave hrane: mesa, jaja, sira, mlijeka ... Slegao je ramenima; od kud proletarcu svega toga? U dubokom uvjerenju, da mu nema pomoći, vratio se natrag u Sarajevo i nastavio rad i borbu , dok ga bolest nije potpuno savladala i otjerala u zemaljsku bolnicu . U jedan mah bilo je još nade, da će se od svoje teške bolesti pridići i možda oteti. Ali ta je nada bila varava ; bijaše to iskra , koja je sjevnula prije nego što se ugasio i zadnji plamečak života. Dne 27. pr. mj . rastavio se Mićo sa životom u svojoj 22. godini života , a 29. travnja pokopan je na pravoslavnom groblju u Koševi. Eto to je povjest života jednog proletarca , koji je radio , živio i umro u borbi za socijalističke ideale . Naša stranka je u njemu izgubila požrtvovnog pionira, koji joj je osvojio čitav jedan kraj za njenu propagandu . Njegova smrt težak nam je i u ovom času upravo nenadoknadivi gubitak . S teškim srcem primili smo ovu vijest i s teškim srcem javljamo svim drugovima ovaj teški udarac po socijalističku misao u okupiranim krajevima. SLAVA MICI

SOKOLOVIĆU!

Iz organa SDS HIS Slobodna riječ< broj 9 od 9 maja 1906 god.

23

Mićo Sokolović

D. Tucović: POZDRAV IZ SRBIJE Ove će godine radnici cijeloga svijeta proslaviti svoj Praznik Rada - Prvi Maj po devetnajesti put, a prošlo je već deset godina, od kada su ga radnici u Srbiji počeli proslavljati. Prije deset godina radnički pokret u Srbiji bijaše još slab i mali. Ali u toliko jači i veći bijaše pritisak poslodavaca i policajaca , koji se upinjahu, da pod svaku cijenu spriječe širenje socijalizma i jačanje radničkog pokreta. Majska demonstracija bila je redovno dogadjaj , prilikom kojega su naši protivnici izlijevali svu žučnu mržnju prema nama. Ali sva naprezanja naših protivnika, da spreče napredak radničkog pokreta, ostala su bez uspjeha. Danas se više i ne pokušava, da nam se proslava Prvog Maja zabrani , niti ima pametnog protivnika , koji bi još vjerovao , da se policijskim zabranama i gonjenjima može sprečiti neminovno rašćenje radničkog pokreta. Ta su se sredstva danas preživjela, pripadaju prošlosti, iz koje naši protivnici, ma gdje bili i ma kako se zvali , mogu izvući pouku , da je moć socijalizma i radničke klase veća od najvećeg nasilja njihovih protivnika. Što su vladajuće klase u nekoliko promjenile svoje držanje prema proslavljanju Radničkog Praznika , Prvog Maja, došlo je otuda, što je radnički pokret postao jak i sposoban da svoje pravo brani. U Srbiji postoje već godinama ekonomske organizacije za svaku grupu sličnih vrsta radnika, koje s uspjehom skraćuju vrijeme rada, povećavaju nadnice i uopće štite radnika od poslodavačke eksploatacije . One su imale u 1906. godini 5350 članova, medju njima 550 radnica , i godišnji prihod od 45.057 dinara. Samo u toj godini izdato je na

24

potpomaganje radničkih štrajkova 16.442 dinara, što pokazuje da je radništvo u Srbiji uvidjelo , da su mu za vodjenje borbe prije svega potrebne jake organizacije. Danas radnički pokret u Srbiji ima i svoju političku organizaciju, socijal-demokratsku partiju, koja ima jednog zastupnika u Skupštini i veći broj opštinskih odbornika u Beogradu, Kragujevcu , Leskovcu i Šapcu. Bilo je potrebno i vremena i obavještenja, pa da radništvo uvidi, da je od svih partija, ma kako se one zvale, jedino socijalna demokracija istinski borac za demokratske zahtjeve i prava radničke klase . Politička organizacija radničke klase, socijalna demokracija, bila je u svima zemljama ona partija, koja se najiskrenije i najenergičnije borila za narodne slobode . Jer su sloboda štampe , sloboda zborisanja, i udruživanja, potpuna narodna samouprava u opštini i državi, prava Narodna Skupština izabrana opštim, jednakim, tajnim i neposrednim pravom glasa, pa i još druga osnovna politička prava isto tako potrebna radničkoj klasi , kao što je vazduh potreban živom čovjeku. Proletarijat je svagda i u svima zemljama prinio najveće žrtve narodne slobode , jer je to iziskivao njegov klasni interes, jer od toga zavisi uspjeh njegove klasne borbe za konačno oslobodjenje iz političkog i ekonomskog ropstva. Na tome polju imamo još dosta da uradimo i mi s ove strane Drine , i naši drugovi preko Save; ali na tome polju borbe za političke slobode ima najviše da uradi svesno radništvo Bosne i Hercegovine, u kojoj još vlada najzastarjeliji, svuda već oboreni režim samovlašća nekoliko ovlašćenih birokrata, koje cijelome narodu drugi nameće za gospodare. Naši drugovi u Srbiji prate sa najvećim oduševljenjem rad drugova i kretanje radništva u Bosni i Hercegovini . Oni neće nikada zaboraviti kada je prvi vrijedni socijalistički agitator, Mića Sokolović bio u socijalističkoj školi u Beogradu kod našeg socijalističkog učitelja Radovana Dragovća. Na žalost, — danas nisu više živi ni djak ni učitelj , - obojicu je pokosila bolest, bijeda i sirotinja, ali ostali smo mi, da započeto djelo nastavimo i započetu borbu produžimo do konačne pobjede proletarijata .

Živila solidarnost svih proletera !

Živio Prvi Maj! Preštampano iz brošure >>Majski spis socijalističkog radništva Bosne i Hercegovine« - 1908 god. , str. 14-15

PRAVILA Banjalučkog prosvjetnog radničkog društva u Banjoj Luci." Ime i sjedište društva.

Čl. I. Sveopće radništvo u Banjoj Luci udružuje se u prosvjetno radničko udruženje pod imenom » Banjalučko prosvjetno radničko društvo« sa sjedištem u Banjoj Luci.

25

Ciljevi društva. Čl. II. Društvu je svrha promicanje naobrazbe megju svojim članovima, a društvo nije političko, pa se ne bavi u svom djelokrugu političkim pitanjima.

Društvo će

svoj cilj promicati : 1. da se obdržavaju predavanja o gospodarstvu i prosvjeti, te da se klasno unaprijedi radnička svijest; 2. podučavanjem svojih redovitih članova u pisanju , čitanju , stranim jezicima, stručnom risanju, naravoslovlju , prirodopisu , zemljopisu, pjevanju, tamburanju i plesanju ; * 3. da pomoću skupština , obdržavanjem znanstvenih predavanja i tečajeva prosvjećuju i obavješćuju svoje članove da šire stručno znanje i radničku solidarnost ; 4. upriličavanjem društvenih sastanaka , zabava i izleta u svrhu promicanja društvenosti megju svojim članovima ; 5. uregjenjem knjižnice i čitaonice za slobodnu porabu svojih redovitih članova. Čl . III . Za polučenje u čl . II . označene svrhe služit će se društvo sljedećim sredstvima: 1. prinosima redovitih članova ; 2. prinosima podupirajućih članova ; 3. slučajnima prinosima od zabava.

Uregjenje društva. ČI . IV . Čim se javi 15 članova , koji žele pouke u čitanju , pisanju, stranim jezicima, stručnom risanju , naravoslovlju , prirodopisu , zemljopisu, pjevanju, tamburanju, plesanju , dužan je odbor, ako to društvena sredstva dopuštaju , želji udovoljiti , pa upriličiti pouku (tečaj) , a ako ne, upozoriti ih na ustanove čl . V.

Čl. V. Za bolje promicanje naobrazbe u pojedinim predmetima , označenima u čl . II . , tački 2. , mogu članovi u svrhu boljeg podučavanja u kojem od rečenih predmeta sastaviti odsjek (kod pjevanja i tamburanja, zbor). Odsjeci se mogu sastaviti i tako , da članovi pojedinih 1 obrtnih struka , za svaki obrt za se ustroje stručni odsjek, kako bi u njem stručnu i obrtnu naobrazbu izdašnije promicati mogli . U slučaju, da odbor pronagje, da se rečeni odsjeci iz redovitih prihoda društva ne mogu izdržavati , to je odsjek vlastan ustanoviti posebni odsječni prinos za one , koji ga sastavljaju . O tome, da li se ima i kako se ima odsjek sastaviti , odlučuje konačno odbor. * Obučavanje u gornjim predmetima vrše samo onakvi nastavnici , koji posjeduju od Zemaljske vlade certifikat o povlasti naučavanja ; (dodato rukopisom u dokumentu). 26

Čl. VI . Društvo je vlasno podržavati megjusobne odnošaje sa sličnim društvima Bosne i Hercegovine i Austro -ugarske monarhije u granicama društvenog cilja. Da se ovo društvo podloži kojemu društvenom savezu ili drugomu kojemu društvu , za to je potrebna dozvola zemaljske vlade , a dozvoliće se to samo u slučaju , ako ovo pošljednje društvo ili savez ima svoje sjedište u Bosni i Hercegovini . Članovi, njihova prava i dužnosti.

Čl. VII . 1. Društvo ima redovne i podupirajuće članove . 2. Redovitim članom može postati samo ona osoba radničkog stališa, koja stalno prebiva u Banjoj Luci i koja nije kažnjena radi zločina, prestupka ili prekršaja , počinjena iz koristoljublja ili proti javnoj čudoredonsti . Podupirajućim članom može postati svaka neporočna osoba, korporacija i udruga, koja stalno prebiva u Banjoj Luci .

Čl . VIII . Redoviti članovi plaćaju kod pristupa u društvo 40 filira upisnine, a na dalje redoviti nedeljni prinos od 10 filira . Glavna skupština može taj prinos sniziti, a po potrebi i povisiti . Podupirajući članovi su oni, koji plaćaju . godišnje najmanje 6 kruna u korist društva .

Čl. IX . Članove redovite kao i podupirajuće prima odbor prema uvjetima ustanove čl . VII., te nije dužan navesti razloge , zašto koga ne prima za člana, ali se osobe , koje odbor ne primi kao redovite članove, mogu proti takovoj odluci pritužiti glavnoj skupštini .

Čl . X. Svaki je član dužan pravila tačno vršiti, svim se društvenim zaključcima podvrgavati, društvene svrhe promicati i po odboru ustanovljene odredbe štovati, koje odbor izda u granicama ovih pravila, te koje nisu proti postojećim zakonima i naredbama .

ČI . XI. Razmirice iz društvenih odnošaja nastale izmegju članova samih, ili izmegju članova i upravnog odbora riješava obranbeni sud . Pri tome imenuje svaka stranka po tri odabranika izmegju društvenih redovitih članova , a ovi biraju sedmoga kao predsjednika , a ako se u tome izboru ne slože , odlučuje kocka megju predloženima; ako je jedna stranka upravni odbor, onda ne mogu njegovi članovi biti odabranici . Obranički sud odlučuje apsolutnom većinom glasova, a proti njegovoj odluci nema priziva. Postupak pred obranbenim sudom vršiće se u smislu §§ 420-430 b . h . g. p . p .

27

Prestanak članstva.

Čl. XII. Članstvo

prestaje :

1. dobrovoljnim istupom . Ko želi iz društva istupiti, dužan je to bar 10 dana prije svršetka dotičnog mjeseca upravnom odboru prijaviti . Odselenjem iz Banja Luke prestaje članstvo ; 2. isključenjem. Upravni odbor može člana iz društva isključiti : 1. ako je uplatom prinosa usuprot opetovanim opomenama tri mjeseca u zaostatku ; 2. ako svojim vladanjem izgubi čast i štovanje u javnosti, te time ugledu društva škodi ; 3. ako zlobno uzradi proti interesima društva .

Čl. XIII . Isključenjem pristoji pravo prizvati se na glavnu skupštinu .

Uprava društva . Čl. XIV . 1. Društvenu upravu vodi po redovitoj godišnjoj skupštini izabrani odbor od 12 lica. Odbor sačinjava predsjednik, podpredsjednik, blagajnik, računovogja, perovogja , 2 knjižničara i 5 odbornika . Osim tih bira skupština još 5 zamjenika za nadopunjenje upravljajućeg odbora i 3 revizora blagajne. 2. Svih 12 odbornika biraju društveni glavnoj godišnjoj skupštini .

članovi pri

redovitoj

Čl. XV . Aktivno pravo izbora i pravo odlučujećega glasa u glavnim skupštinama imaju svi redoviti članovi, a pasivno pravo izbora imaju samo punoljetni redoviti članovi (bira se aklamacijom ) . Izbor se može ipak obaviti na eventualno primljeni prijedlog, koji može poteći i od pojedinog člana, i glasovnicama . Izbor odlučuje jednostavno nadpolovična većina .

ČI. XVI . Sve su društvene funkcije začastne , pa se obavljaju besplatno .

Čl. XVII. U djelokrug odbora pada : 1. uprava društvene imovine ; 2. primanje i isključenje članova ; 3. provagjanje zaključaka stvorenih u glavnim skupštinama ; 4. sazivanje redovitih i izvanrednih skupština; nisu izrično glavnoj skup5. riješavanje tekućih poslova. štini pridržani .

28

Čl. XVIII . Odbor riješava predmete u sjednicama, koje imade po potrebi svakih 14 dana predsjednik sazvati. Da zaključci budu pravovaljani, dostatna je prisutnost natpolovične većine svih odbornika . U svakoj sjednici vodi se o zaključcima zapisnik, koji mora iduća sjednica ovjeroviti . Zaključci upravnog odbora stvaraju se nadpolovičnom većinom glasova prisutnih. Čl. XIX . Predsjednik zastupa društvo prema oblastima i trećim osobama, saziva glavne skupštine i sjednice upravnog odbora, kojim i rukovodi , odlučuje svojim glasom, kad se pri stvaranju zaključaka glavne skupštine i upravnog odbora glasovi raspolove , te doznačuje blagajničku isplatu svih društvenih izdataka. Zapriječenoga predsjednika zamjenjuje u svim poslovima, pravima i dužnostima podpredsjednik. Blagajnik prima, a računovogja ubilježuje prinose članova i druge novčane dohotke , kao i druge sve društvene izdatke u zato odregjene knjige. Perovogja obavlja društvena pisanja. Knjižničari bdiju nad knjižnicom i čitaonicom.

Čl. XX . Pisma društva potpisuje predsjednik i perovogja, novčana riješenja mora i blagajnik potpisati.

Čl. XXI. Revizori imaju dužnost najmanje svaki mjesec društvenu blagajnu kontrolirati, o stanju se gotovine osvjedočiti i o nalazu odbor obavijestiti. U redovitoj glavnoj skupštini izvješćuju revizori o svom nalazu blagajničkog i imovinskog stanja za cijelu prošlu godinu , na temelju kojega skupština zaključuje podjelu apsolutorija upravnom odboru.

Glavna skupština. Čl . XXII. Redovita glavna skupština sazivlje se godišnje u mjesecu januaru. Saziv se imade članovima najmanje 14 dana unaprijed javiti . Čl. XXIII . Izvanredna glavna skupština može se prema potrebi na zaključak odbora sazvati. Osim toga imade odbor sazvati izvanrednu glavnu skupštinu, ako to zahtijeva najmanje jedna desetina svih članova društva, pismeno, i to uz navod predmeta, o kojima će se vjećati . 29

Čl . XXIV. Da se na glavnoj skupštini mogu pravovaljani zaključci stvarati, nužno je, da joj prisustvuje redovitih članova. Ne dogje li toliko članova, ima se nakon 8 dana sazvati druga skupština sa istim dnevnim redom, koja može bez obzira na broj prisutnih pravovaljane zaključke stvarati. Za pravovaljanost skupštinskih zaključaka o promjeni pravila i o prestanku društva nužna je u svakom slučaju prisutnost / redovitih članova. Zaključci se stvaraju jednostavnom većinom glasova . Čl . XXV . Predlog na glavnoj skupštini može osim odbora staviti svaki redoviti član društva.

Čl . XXVI . Djelokrug

je

glavne

skupštine :

1. izbor upravnog odbora i revizora, koji se biraju svake godine; 2. ustanovljenje prinosa ; 3. riješenje izvješća upravnog odbora o cijelom njegovom radu minule godine ; 4. odluka o prizivima proti zaključcima odbora; 5. zaključivati o promjeni pravila, koju promjenu imade ipak oblast odnosno zemaljska vlada odobriti , riješavati predloge upravnog odbora i pojedinih članova, ovih potonjih samo onda, ako su bar 8 dana prije skupštine predsjedniku podnešeni . Prestanak društva. ČI . XXVII.

Društvo

prestaje:

1. ako broj članova spadne ispod 15 ; 2. kad se ne bi moglo odgovarati obvezama ; 3. ako društvo svoj pravilni djelokrug prekorači ili ako stvori zaključke, koji se protive kaznenom zakonu ili sa kojima bi sebi, po sadržaju i obliku , u jednoj grani zakonodavstva i uprave autoritet prisvajao . U tima slučajevima ima pravo visoka zemaljska vlada društvo raspustiti ; 4. u svakom slučaju prestanka društva imati će se sva preostala imovina društva predati gradskom kotarskom uredu u Banjoj Luci, na pohranu, dok se ne bi slično društvo na novo ustanovilo , kome će tada ista imovina pripasti ; 5. ako se ne bi za 10 godina osnovalo slično društvo, onda imovina pripada u korist banjalučke sirotinje .

30

Pravila

Banjalučkog prosvjetnog radničkog društva u Banjoj Luci.

34200 1907

Faksimil korica brošure « Pravila Banjalučkog prosvjetnog radničkog društva u Banjoj Luci« 1907 godine

Nadzor oblasti. Čl . XXVIII. 1. Društvo podleže u smislu postojećih propisa o udruživanju u cijelome svome radu nadzoru i kontroli političke oblasti, koja ima pravo u svako doba knjige i račune pregledati , te svim sjednicama i glavnim skupštinama prisustvovati . 2. Odbor ima svaku svoju sjednicu i glavnu skupštinu nadležnoj oblasti na 3 dana prije obdržavanja pismeno prijaviti . Prizegjivanje zabava zavisi od dozvole oblasti. 3. Programi svake zabave imaju se oblasti odobrenja radi 48 sati unaprijed predložiti . Iz brošure » Pravila Banjalučkog prosvjetnog radničkog društva u Banjoj Luci>Flugrad« , koje se izjavilo o ovogodišnjem kongresu isto savezu priključiti . Organizatorni duh proletarijata , koji se je počeo u g. 1905 . buditi , rastao je munjevitom brzinom ne samo u Sarajevu, nego se je to opažalo uskoro i u drugim mjestima Bosne i Hercegovine . Misao razredne borbe brzo se je širila i nailazila je svestrano na veliki odziv. Pokreti (štrajkovi ) u godini 1905. bili su prava bujica; sve se je gibalo giganskom brzinom , jer je radništvo upoznalo neku moć u organizaciji i jer je mlada razgranata industrija zauzimala sve veći mah u izrabljivanju . Prem nisu organizacije bile uredjene, jer su to bili početci , ipak je radništvo imalo znatnog uspjeha, jer je skoro u svim poduzećima u Sarajevu uvedeno 10 satno radno vrijeme, naspram prijašnjeg od 12 do 14 i 16 sati . Nakon tih bujica počelo se je živahno raditi , da bi se stvorile strukovno- savezne bojovne organizacije . Kroz cijelu zimsku periodu 1905.- 1906 . obdržavali su se česti strukovni sastanci , na kojima su se raspravljale sve strane o načinu organizacija radništva. Prvom općom radničkom skupštinom, obdržanom 27. augusta 1905. u Sarajevu , usvojena su pravila Glavnog radničkog saveza i podnešena vladi na odobrenje. Razmjerno iza ove skupštine obdržane su strukovne skupštine , kao : drvodjelaca, gradjevinara, krojača , soboslikara-ličilaca i pekarskih radnika , na kojima su usvojena strukovna pravila i podnošena vladi na odobrenje . Tako je za prvo vrijeme bio osiguran obstanak mladim organizacijama. Kod ovih važnih predradnja sudjelovali su drugovi : M. Sokolović i J. Plavšić, kao poznavaoci radničkih organizacija, koji su radili na tome, da organizacije zadobiju svoj zdravi razvoj . Važno je napomenuti, da su kod toga neki drugovi pali žrtvom izgona, kao u prvom pokretu građevinara drugovi : I. Kralj i I. Lipert, kasnije J. Plavšić, tik pred općom radničkom skupštinom, - dok je M. Sokolović kroz oskudno stanje i naporni rad - podlegao proletarskoj bolesti tuberkuloze i na 27. aprila u bolnici preminuo . Na 29. aprila obavio se je demonstrativni pokop druga , gdje se je po prvi puta ukazala slika radničkog pokreta. Gospoda i vlastodršci ostadoše preneraženi videći , da radnički pokret doista napreduje i da je faktor, sa kojim se mora već računa voditi. . Kako je pokop druga M. Sokolovića bio na pragu 1. maja, za kojeg se je radništvo grozničavo spremalo, da ga proslavi, to je tim više oduševljenje raslo . Prem je od strane policajne oblasti bilo toga . dana zabranjeno svako sastajanje, ipak je radništvo odlučilo , da taj dan proslavi , da tako dade oduška svome ogorčenju i da manifestira svoj praznik rada . Tako je prvomajska proslava prošla mirno i dostojanstveno, na kojoj se je učastnilo već onda preko 2000 radnika.

3 --

Arhiv KP BIH.

33

Već na sam 1. maj obustaviše ciglarski radnici, na broju ih do 600, posao, sa tražbinom, da se radno vrijeme od 14-16 sati dnevno snizi na 10 sati. U isto vrijeme opažalo se neko življe gibanje medju radnicama duhanske tvornice, koje su ranije toga podnesli molbu za poboljšanje kukavne plaće, te je jedno odjelenje uoči 1. maja po podne napustilo već rad, našto je na 3. maja napustilo cijelo osoblje posao, jer ne mogoše očekati riješenje » molbe « . Pošto je prigodom obustave rada na 3. maja došlo pred tvornicom do sukoba s policijom , našto je nekoliko osoba uhapšeno, to su po podne sve radnice iskupile se bile pred policajnom zgradom, te odaslana deputacija povjereništvu sa tražbinom , da se uhapšene puste i udovolji molbi. Pošto je na pregovorima došlo do sukoba i brutalnog postupanja naspram deputacije , došlo je time do sve većega ogorčenja, iz čega su se pred večer stvorile demonstracije, kod kojih su tri osobe pale žrtvom oružničkih taneta i više osoba ranjeno. Radništvo za protest ovog postupka zaključilo je , da se u svim radnjama na 4. maja posao obustavi i traži zadovoljština . Na 4. maja mirovao je u svim radnjama rad — dućani su bili zatvoreni radništvo se je sa svih strana sakupljalo, našto se je po podne obdržala skupština u Koševi, gdje je prisustvovalo do 10.000 radnika. Na skupštini su izrađeni opći zahtjevi , te izabrana deputacija, koja je imala voditi ispred svih radnika pregovore . Na 5. maja vodjeni su na vladi pregovori, po podne je bio demonstrativni pokop palih žrtava, a iza toga obdržala se je opet skupština, na kojoj je prisustvovalo do 15.000 duša . U nedelju , 6. maja, bijaše na vladi pregovori dovršeni i generalni štrajk dovršenim proglašen. Uspjeh generalnog štrajka bio je : 10 satno radno vrijeme u svim poduzećima, reguliranje plaća u pojedinim poduzećima , kao i obećanje odobrenja pravila , slobodu udruženja itd. Iza generalnog štrajka ostali su još u štrajku gradjevinarski , kožarski i radnici tvornice Butaconi, koji su u toku od 8 dana pobjedom radnika dovršeni sa povišenjem plaće . Vijesti o generalnom štrajku u Sarajevu širile su se munjevitom brzinom tako , da su iza toga izbili u svim većim mjestima Bosne i Hercegovine opći radnički štrajkovi , kao u Banjaluci , Mostaru, Zenici, D. Tuzli , Zavidoviću , Varešu , Travniku itd. Ovi opći pokreti završeni su većinom sa uspjehom radnika , izvojštivši si 10 satno radno vrijeme i povišenje plaće, dok su u Zavidoviću šikanacijom i progonom ugušeni , — u Zenici pak palo je 4 žrtve od oružničkih taneta, te pokret ugušen. Tako je općom poplavom radničkih pokreta u maju 1906. uvedeno u svim većim mjestima 10 satno radno vrijeme u Bosni i Hercegovini . Koncem maja pade žrtvom izgona drug N. Vukojević , koji je bio odaslan u Travnik na skupštinu , a koji je za vrijeme generalnog štrajka u Sarajevu pročamio u policajnom zatvoru 14 dana . Ovo su glavni početci radničkih pokreta u Bosni i Hercegovini . Napomenuti se mora, da je žrtvom tih pokreta palo više od 100 osoba iz raznih mjesta — žrtvom zatvora od 14 dana do 1 godine —

34

koje ni do današnjeg dana nisu još sve rasprave dovršene, — prem je bilo obećano, da se radi ovih pokreta neće nitko kazniti niti s toga proganjati. Na 14. oktobra 1906. održala se je u Sarajevu skupština , 10 koja je poprimila odobrena pravila Glavnog radničkog saveza i pravila 6 strukovnih saveznih udruženja. Na istoj skupštini podnešena su pravila kožarsko -preradjivačkih radnika na odobrenje, tako od toga vremena datira sedam stručnih saveznih udruženja. U proljeće 1907. godine podnešena su i pravila » Saveza tvorničkih-nadničarskih nekvalifikovanih radnika (ca) « na odobrenje, koja su u aprilu odobrena primljena. Godine 1906. održane su u jesen skupštine u Banjaluci , D. Tuzli i Mostaru za osnivanje stručnih podružnica, gdje su već donekle postojale privremene lokalne organizacije . U Banjaluci je bilo osnovano >> Radničko naobrazbeno društvo « , * koje je osnutkom stručnih podružnica napušteno radi napornog obradjivanja i financijalnih poteškoća u početcima. U decembru 1906. godine stupiše u pokret pekarski radnici u Sarajevu , koji su u borbi od 4 nedjelje podlegli , većinom radi proganjanja, jer je mnogo radnika protjerano . U isto vrijeme stajale su i radnice ćilimske tvornice 16 dana u pokretu , koji je sa djelomičnim uspjehom dovršen . Osobito je kod toga važno napomenuti, da su radnice tvornice ćilima još god . 1905. stajale 6 nedjelja u pokretu , koji je uprkos strašenja i šikanacija sa potpunim uspjehom dovršen . Isto je tako i pekarska organizacija u proljeće 1907. stajala opet u potpunoj bojovnoj sposobnosti , te moralno popravljena — izvojštivši si mirnim načinom prijašnje tražene uslove , naime da se održi sklopljeni ugovor. Osim toga bilo je u god . 1906. više manjih pokreta, kako u Sarajevu, tako i u nekim drugim mjestima Bosne i Hercegovine , koji su djelomično uspjeli. Limarski radnici stupiše 3. aprila 1907. godine u pokret, koji je na 9. aprila dovršen sa podpunim uspjehom radnika. Osim toga bilo je u proljeće 1907. godine više manjih pokreta, kao n. pr.: u Brčkoj , D. Tuzli , Banjaluci itd . , koji su većinom sa podpunim radničkim uspjehom dovršeni . *

Tako je novoizabranoj upravi » Glavnog radničkog saveza > Glavnog radn. saveza za obavljanje administrativnih poslova i izvršenja odluka » Saveza «, te vodjenje agitacije itd. * Vidi objašnjenje pod brojem 6. ** Ovaj kongres je policija raspustila i on je održan mjesec dana kasnije.

3* --

35

Novo izabranoj upravi predstojali su veliki zadatci , jer se je već opažalo, da će svaki daljnji rad, svaka daljnja borba nailaziti na sve veći otpor poslodavaca, tim više, što su se počele stvarati i razne druge vjerske i nacionalne radničke organizacije, koje su vlastodržci pomagali, da pomoću istih udare klin medju radništvo , te da tako rascjepkaju mlade organizacije. Tako se je danomice opažala sve življa borba. Poslodavci (kapital), koji je u prijašnjim pokretima bio kao poljeven, također je počeo življe da radi . Tako su bili izdali proglas , u kojem su apelirali na sve poslodavce i pozivali ih za 20. januara 1907. na zajedničku skupštinu . Donosimo ovdje prvu stavku njihovog proglasa, koja dovoljno rasvjetljuje cijeli smisao njihovog manevra, a glasi :

» P. n. Dogadjaji od 4. i 5. maja o . g. , koji su još svima u živoj uspomeni, poučili su nas poslodavce u Bosni i Hercegovini, da se i mi moramo ujediniti na obranu naših zajedničkih interesa, da se radnicima, koji samo svojoj organizaciji imaju da zahvale svoje velike Ako mi uspjehe, mognemo kao isto tako jak faktor oduprijeti , toga ne učinimo, onda će nama, koji smo do sada bili gospodari i vlasnici naših gospodarskih poduzeća, doskora preostati, da biramo ili da se sasvim povučemo i radnicima teren prepustimo. > molbe > Društvenog doma« (Vereinshaus) , na kojoj je podvržen kritici nazadni štatut gradskog vijeća za grad Sarajevo, koji se misli usvojiti, te je primljena na istoj skupštini rezolucija sa zahtjevom sveopćeg prava glasa bez razlike pripadnosti za gradsko vijeće , kao ekonomnog tijela grada Sarajeva. Uprava je tekom ove godine upriličila medjustrukovna predavanja, koje je vodio poseban odbor, koja su imala lijepog uspjeha, te će se za kratko vrijeme proširiti i na provincijalna mjesta. Nadalje sklopila je uprava » Saveza« sa tvrtkom S. D. Alkalaj od 1 . jula 1907. petgodišnji ugovor za izradbu radničkih žigica i cigarpapira, od kojih imade » Glavni radnički savez « 5 % od žigica i 10 % od cigar-papira procenata (dohodaka) pod garancijom, pa je nade, da će se ove artikle i nadalje što više proširiti , te tako omogućiti - dohotkom od istih pokrivanje agitacionih troškova oko organizovanja radništva , osobito provincije . Na 24. januara o . g. sazvao je odbor lokalnu konferenciju na kojoj se je uzelo u pretres potreba pokretanja radničkog lista u Bosni i Hercegovini, te je na istoj zaključeno, da se izdadu letci sa cirkularima za sakupljanje dobrovoljnih priloga za fond pokretanja radničkog lista. Ujedno je riješeno , da se na ovom kongresu uzme u pretres pitanje o pokretanju radničkog lista. Sakupljanje dobrovoljnih priloga pokazalo je do sada priličan uspjeh , prem vlada dosta osjetljiva gospodarska kriza, koja nosi sobom veliku neuposlenost skoro kod svih struka radnika. U posljednje vrijeme bio je odbor zaposlen na prvom mjestu sa osnivanjem podružnice u Zavidoviću, koje je Glavnom odboru i drvodjelskom savezu zadavalo mnogo posla, jer su šikanacije i progoni bili na dnevnom redu. Intervencije i skupštine bile su svakodnevni rad. Prilikom osnivanja iste podružnice pali su žrtvom izgona drugovi J. Sikinger i G. Djurin, koji su neustrašivo radili na osnutku podružnice , tako, da je tamo danas jedna od najjačih podružnica, prem u zadnje vrijeme nastaju opet šikanacije odozgo i odozdo, odbor organizacije odpušta se s posla, pak uz to i drugi radnici , te se time misli ugušiti svako gibanje za organizaciju , što ali može samo u najgorem slučaju biti nešto kratkog vremena. Nadalje uprava je radila sustavno na unapredjenju i unutrašnjoj izgradnji što savršenijih centralno-strukovnih organizacija . Osobito je nastojano, da pojedine struke dodju do sklapanja uzajamnih odnošaja sa sličnim savezima na strani, što je kod nekih struka do sada već i provedeno. Tekom poslovne godine obdržano je 22 sjednice svih strukovnih odbora zajedno (medjustrukovne konference), na kojima su se riješavala opća važna pitanja . Veće stru-

40

kovne organizacije imadu danas svoje već uredjene knjižnice , dok su se manje struke koalirale i uredile zajedničke knjižnice . Isto je poradjeno, da se u provincijalnim mjestima urede medjustrukovne knjižnice , što je u toku uredjenja. Uz pripomoć suradnje požrtvovnih drugova u Austriji i Hrvatskoj izdan je ove godine po prvi puta » Majski spis « ¹¹ za Bosnu i Hercegovinu u 3.000 primjeraka latinicom i ćirilicom, kojim je pridonešeno mnogo našim još mladim organizacijama, jer je » Spis « popularan za upoznavanje radničkih ideja i pokreta modernih organizacija. Veliku je korist radništvu u opće u Bosni i Hercegovini doprinesao drug A. Nemec, " poslanik austrijskog carevinskog vijeća i delegat na zajedničkim delegacijama, koji je u ovogodišnjem zasjedanju delegacija interpelirao i ocrtao stanje radnika u Bosni i Hercegovini , kao i današnji režim izrabljivanja, zahtjevajući odlučno, da se stanje radnika poboljša , osobito slobodu udruživanja i zakonsko osiguranje radnika u bolesti i nesreći . Tu je po prvi puta pala iskrena riječ za boljitak radništva na zakonodavnom mjestu najvišega foruma. Odbor je po primjeru vanjskih organizacija izradio novo strukovno knjigovodstvo, koje će se kod svih stručnih saveza uvesti, te time omogućiti, da putem istoga dodju savezi do administrativne usavršenosti u poslovodstvu strukovnih centralizacija, te točnih izvještaja. U zadnje vrijeme uprava nastoji, da po mogućnosti svi strukovni savezi uvedu obligatno uzimanje »Slobodne riječi « ¹³ tjedno jednom, a to broj od srijede , koji će imati strukovni prilog, kao što je to već kod drvodjeljskog saveza uvedeno, da se time postigne cilj što boljeg obavještenja i upoznavanja radničkog pokreta, te prosvjetnog podizanja naših organizacija . Uprava » > Glavnog radničkog saveza« obdržala je u ovoj poslovnoj godini 50 redovnih i 9 izvanrednih sjednica. Dopisa je na Glavni odbor došlo 489 , a odposlato je 516. Ovamo naravno ne ulaze razni cirkulari i druge preporuke. Nadalje održao je Glavni odbor u ovoj poslovnoj godini 37 općih radničkih skupština, od kojih se odnose 3 na Sarajevo, 4 D. Tuzla, 4 Zenica, 3 Jajce, 6 Zavidović, 3 B. Gradiška , 2 Banjaluka, 2 Lukavac , 2 Mostar, 1 Brčka, 2 Hadžiće , 2 Kobiljdol , 1 B. Dubica i 1 Han Kompanija . (Ovamo nisu uračunate ovogodišnje prvomajske skupštine) . Osim toga intervenirao je Glavni odbor kod 7 pokreta, te kod mnogih drugih nesuglasica i pregovora. Ovogodišnja majska proslava radničkog praznika 1. maja prošla je mirno i dostojanstveno, što je znak, da je radništvo shvatilo modernu borbu za boljitak cjelokupnog podjarmljenog proletariata . Na majskoj proslavi u Sarajevu učestvovalo je preko 2.500 duša, u D. Tuzli 1.200 , u Zavidoviću 1.500 , gdje se je po prvi puta manifestirao praznik rada, u Banja Luci 250, te u Mostaru 200 duša . Osim toga proslavljali su radnici i u nekim manjim mjestima 1. maj , a radnici pilana u Kobiljdolu , Hadžićima i Krupi priključili su se manifestaciji u Sarajevu na broju do 150 , tako , da je ove godine preko 6.000 radnika svetkovalo praznik rada, 1. maj , u Bosni i Hercegovini.

41

pekarskog M. saveza

Kovinarskog saveza Kožar p ., reradj saveza

Drvodjelskog saveza Gradjevinskog

Broj organizovanih radnika(ca) u pojedinim mjestima raznih struka, ukupno iznosi ova skrižaljka :

9

29

30

20

Mostar

40

30

50 ? 11

14

50

13

80

50 1300

4

175

10

42

Jajce

6

2

17

Brčko

15

15 -

76

18

3 -

2

15

11

21

15

Bos. Gradiška

26

-

52

16

7

37

35

10

82

50

22

Gračanica

Bos. Dubica

5

1920

IN NJ 5

1

Bjelina

15

2222222

3

265 1

Zenica

230 393

20

25

240

Ukupno

Tipografa

Brijačkih radnika

Saveza tvorn . adn r .inadn 353

127

30

99

2. 28 288

30

8773

119

HH

146

60

8820

132

16

Dol. Tuzla

Zavidović

2221

289

105

Banjaluka

2295

Sarajevo

Krojačkog saveza lSobosl .- ičilar saveza

Ime mjesta

saveza

Redovitih članova:

115

Hadžići

115

Kobiljdol

80

Krupa

35

U ostalim mjestima pojedinci

26

1

25

8

5

Ukupno članova:

897

302

299

282

158

80

-

35 10

115

75

26

13

5

109

103

858

23

50 3047

Pribrojimo li k tome 725 članova organizacije društva » Flugrad «< (željezničara), to iznosi ukupan broj 3.772 organizovanih radnika u Bosni i Hercegovini . Uzmeli se, da je u Bosni i Hercegovini prosječno uposleno 18.000 industrijalnih radnika, to još uvijek imade 80 % neorganizovanih radnika, našto će se morati posvetiti opći rad na polju organizovanja još čestih redova proletarijata, da se tako omogući daljnji razvoj i napredak samih dosadašnjih uslova organizacije. Završujući ovo prvo izvješće , apelujemo na sve drugove, da se svojski zauzmu oko probudjenja još velike mase neorganizovanog radništva, da tako omogućimo što uspješnije voditi borbu za boljitak cjelokupnog radnog naroda. Ovo kratko izvješće , koje donosimo, neka nam bude podloga u daljnjem našem radu, iz koga ćemo da crpimo materijal za što savršeniju izgradnju naših modernih organizacija, kojima u skoro

42

godine za 1907 BiH Glavni -a GRS odbor

vrijeme predstoje velike borbe , jer je sva sila ustala sa svim svojim zvanim i nepozvanim, da ometu i unište razvoj i napredak medjunarodne solidarnosti. Tajništvo » > Glavnog Radn. Saveza>samoRadničke Novine « , 35 organ Srpske socijal> Bosanska partija u demokratske stranke , donose pod naslovom » izbornoj borbi« < , jedan vrlo lijep članak, koga u cjelosti preštampavamo. Članak glasi : Naši drugovi u Bosni i Hercegovini uzeli su najživljeg učešća u sadašnjoj izbornoj borbi . Akcija partije ima poglavito agitacione smjerove te su na dvanaest izbornih mjesta istaknuta svega dva kandidata . Zborovi se neprestano održavaju na kojima se iznose partijski zahtjevi i tumači program . Socijal-demokratska partija u Bosni i Hercegovini može se podičiti time da je jedina ona stvarna, organizovana partija, da je jedina ona izrazila jasno svoje gledište na osnovna pitanja , koja zemlju danas interesuju , i da jedina ona ima program oko koga borce kupi i koji želi da ostvari. Dva glavna pitanja danas prožimaju izbornu borbu : pitanje o Ustavu i uvodjenju političkih sloboda u Bosni i Hercegovini i pitanje o riješenju agrarnih odnosa . Naša je partija svoje gledište rekla jasno, otvoreno. Ona ga neustrašivo zastupa, i u svome listu i na mnogobrojno posjećenim zborovima . Stalnim isticanjem ovih životnih pitanja na dnevni red, razgorjevanjem izborne borbe na ovome načelnome terenu naša partija unosi pravi politički smisao u izbornu borbu i podiže na jedan visoki stepen javni život svoje zemlje. U tome leži ogromni značaj učešća socijalne demokratije u izbornoj borbi . Buržoaske partije koje se tek formiraju nemaju programa; one su skup lica, koja su se uortačila da se uzajamno pomognu radi uspjeha u izborima . Buržoaske partije postavljaju narodu da riješí glasanjem : hoće li ovoga ili onoga popa, hodžu , advokata i t. d . Buržoaske partije daju izbornoj borbi vid borbe ličnosti oko vlasti . One politički život u svojoj zemlji u stvari prostituišu . Ima još jedna razlika . Socijalna demokratija smatra izbore kao vrijeme kad treba obavijestiti mase naroda i kad njima treba dati mogućnosti da obaviještene dadu svoju riječ . Otuda partijski agitatori idu kroz varoši i kroz sela, sazivaju narod na mnogobrojne zborove , rasturaju plakate , a svoj list » Glas Slobode « pokrenuli su već dva puta nedjeljno i stekli mu više čitalaca nego što svi skupa buržoaski 125

listovi imaju . Ovakvim radom naša partija unosi život u mase zaostaloga i ropstvom zadavljenoga naroda . Ona budi političku svijest, podiže na noge pale i unižene , daje prilike pojedincu, gradjaninu, koji je dosada bio samo tegleće stvorenje, koje treba da pokorno sluša i hrani masu badavadžija, da se osjeti da je čovjek ; da pokaže snage, otpora. Naša partija podiže moć naroda, stvara živu silu, koja jedino može donijeti slobode , kulture i boljega života svojoj zemlji. Duhovno probudjene, prosvijećene obespravljene mase socijalna će demokratija organizovati, ona će preko povjerenja mase postati stvarna sila, koja će biti u stanju da se bori i da prava narodu otima. Podizanje masa iz ropskoga položaja , kretanje naroda u borbu, agitacija, prosvjeta i priprema moćnih borbenih organizacija - eto to su posljedice rada i učešća socijalističke partije u današnjoj izbornoj borbi. Na suprot ovoj velikoj kulturnoj i oslobodilačkoj akciji socijalne demokratije buržoaske partije ne idu u masu naroda. One se pogadjaju po crkvama i po kafanama. One narod ostavljaju uspavan i u toj ga uspavanosti održavaju. Njihovi glavni agitatori jesu popovi . Narod se politički ne obavještava, ne pretresaju se pred njim važna politička pitanja, ne razgorjevaju se u njemu borbene političke strasti narod prosto savjetuju popovi da glasa za ovoga ili onoga. On treba da sluša pametnije, da bude miran i da mirno čeka da mu njegovi dobroželitelji donesu - sreće i slobode. U ovome radu su buržoaske partije i srpske i muslimanske i hrvatske ordinarni agenti bečkih i peštanskih samodržaca i eksploatatora. One uspavljuju narod , a njihovi predstavnici su obične sluge koji su danas u ortakluku sa vladom, ili se spremaju da to budu. Tako se narodu donosi ropstvo , Bosni položaj kolonije , koju će strani kapital pljačkati , državi objest birokratije , a prosvjeta biće zadavljena strahovitim vjerskim slijepilom. Ali će energična borba socijalne demokratije, koja podiže mase , natjerati i buržoaske partije da silom naidju na taj put. I one će morati poći na javne zborove , i one će morati dati svoju riječ o ustavnom i agrarnom pitanju i one će morati kretati mase i vršiti organizaciju njihovu . Političko podizanje i organizovanje buržoazije jeste jedna važna posljedica učešća socijalne demokratije u izbornoj borbi. Kakvo riješenje u današnjem položaju hoće socijalna demokratija?

» Glas Slobode « je izvršio jednu potpunu i jasnu kritku bosanskog ustava. On je utvrdio da je Bosna ustavom ostavljena u položaju strane kolonije , jer njenome saboru nije dato pravo da riješava o vojničkoj , carinskoj i željezničkoj politici svoje zemlje. Državno činovništvo stoji van uticaja Sabora te je svemoćno . Apsolutnu vlast ima bečka i peštanska vlada jer se pred bosanski Sabor ne može iznijeti ni jedan zakonski predlog, niti ma kakvo njegovo riješenje ima vrijednosti prije nego što ga odobre bečka i peštanska vlada . Sloboda zbora, neograničeno pravo organizovanja, sloboda štampe, bitna politička prava narodu nisu data. Izbornim 126

sistemom privilegisani su paraziti spahije i činovnici, čitavu trećinu Sabora postavlja vlada , Sabor je pretvoren u vjersko svadjalište. Takvome ustavu objavljuje naša partija odlučnu borbu. Ona traži punu demokratiju . Traži da se na temelju opštega tajnoga, neposrednoga i jednakoga prava glasanja izabere Sabor koji će imati punu zakonodavnu vlast i pod čijim će suverenim uticajem biti sva zemaljska uprava. Narodu bosanskom valja zagarantovati neograničene političke slobode i prava, te da on koji državu plaća i održava, bude osnovni gospodar kako će se u njegovoj zemlji raditi. U agrarnome pitanju partija takodje traži odlučno riješenje. Bosanski kmetovi rade imanja spahija i svojom gladju , uporedo sa skupom i glomaznom državom moraju da održavaju jednu klasu bjesnih parazita. U odnosu seljaka i velikoposjednika danas u Bosni i Hercegovini vladaju još srednjovjekovni feudalni odnosi .

Vlada održava današnje stanje, koje Bosnu onesposobljava za razvitak. Ona trune u srednjevjekovnome smradu . Iz njega se razvija silna unutrašnja borba koja onesposobljava mase za otpor vladi Beča i Pešte. Strah za bosanske spahije jesu kmetovi i oni ih gone da mole za pomoć iz Beča i Pešte . Najveći neprijatelj bosanskih kmetova jesu njihove spahije i u borbi protivu njih kmetovi moraju tražiti pomoći iz Beča i Pešte. Radi apsolutizma, radi negraničene samovolje vlada odlaže riješenje agrarnoga pitanja. Ona upućuje kmetove da se sami otkupljuju od spahija. A od kuda njima sredstva za to? Pomoći će im domaći i strani kapitalisti . Daće im pare na zajam. Tako se seljaci , kmetovi, prosto iz spahiskoga odvode u dužničko ropstvo. Sva je reforma u tome da bosanska imanja iz ruku spahija predju u ruke madžarskih i austrijskih kapitalista . Socijalna demokratija ustaje protivu takvoga riješenja agrarnoga pitanja. Kmetovi pate pod jednim društvenim terorom , oni su unesrećeni s toga, što se održava jedna preživjela društvena usta― feudalna svojina koja je kroz narodne revolucije u svijetu nova uništena. 1878. , kad je u Bosni planula revolucija za oslobodjenje od spahija austrougarska vojska, država je spasla spahije zauzevši Bosnu. Dužnost je društva, zajednice , da izliječi jednu opasnu društvenu ranu. Zato partija traži da se eksproprijacijom oduzme sva zemlja od spahija, da njima država za to da izvjesnu naknadu a da se kmetovima ustupi zemlja kao slobodna svakoga duga . Tako će spahije i bez revolucije ubrzo biti uništeni . Tako će se društveni život Bosne pročistiti , otvoriti slobodan put razvitku i čistoj klasnoj borbi. Naši su drugovi u Bosni na pravome putu i mi im želimo uspjeha. U borbi za slobodu socijalna demokratija mora vazda biti predvodnik .

Iz organa SDS BiH »Glas slobode> Glas Slobode « . Naročito od kada je pokrenut tri puta nedjeljnë >> Glas Slobode « će u još većoj mjeri pridonijeti klasnom i kulturnom podizanju proletarijata u Bosni i Hercegovini . Ni u ovoj godini » Glas Slobode> Glas Slobode « bio dva puta zaplijenjen a odgovorni urednik drug Stjepan Brković bio je osugjen u svemu na 40 dana zatvora ili 480 K globe. Političko mrtvilo i feudalni ekonomski odnosi u našoj zemlji još uvijek su zaprijeke napredovanju naše stranke ali uvažimo li da ima još mnogo hiljada proletera naročito u industrijskim mjestima to u agitacionom i prosvjetnom radu trebali bi svi drugovi da sudjeluju i tako bi u suprot progonima i nastojanjima klerikalaca naš pokret dobio nove snage za izvršavanje svojih velikih zadataka .

Štampa naše stranke. Ni jedan do sada kongres nije održavan, a da nije izvješten v velikom napredovanju naše štampe. Ali ovogodišnjem kongresu možemo u tome pravcu da podnesemo najradosnije vijesti . Zaključak prošlog kongresa, da se » Glas Siobode« pokrene tri put nedjeljno, izvršen je od Nove Godine. Ali ne samo to . Od 1. maja ove godine proširen je znatno format lista , tako da danas može mnogo bolje odgovarati svojoj svrsi nego prije. On je danas po obilnosti materijala i svome uregjenju vrlo bogat list i kao takav služi i radničkoj političkoj i strukovnoj borbi , kao i radničkoj prosvjeti, a razumije se da ne zapušta ni onu žurnalističku stranu da mu čitaoci budu što bolje obavješteni o dogagjajima . Pa i pored ovoga velikog proširenja lista , koje je skopčano sa velikim troškovima, ipak list dobro izlazi na kraj . Štampa se : subota 4.000 komada, utorak 3.000 , a četvrtak 2.000 . Razlika u štampanju jeste prema tom koja struka prima jedan, dva ili tri broja nedjeljno za svoje članove.

U kratko rečeno sa napredovanjem » Glasa Slobode « za tri godine: od tri put mjesečnog izlaženja do tri put nedeljno - mi možemo biti sasvim zadovoljni . »Bos.-her c. Željezničar« je svoje uspješno djelovanje megju željezničarskim radnicima obavljao i prošle godine i pokazao je još više napretka nego ranije. Broj pretplatnika na »Borbu«, koja sve više postaje zajednički organ jugoslavenskih socijalističkih stranaka, podvostručio se . Preko naše stranke ona se rastura u 150 komada . Strane drugarske novine su rasprodavane kao i ranije.

178

Naša knjižara je i prošle godine prodavala sva izdavanja » Socijalističke knjižare «< iz Beograda i » Naše Snage « iz Zagreba , kao i mnoga njemačka izdanja. Ove godine Glavni odbor se bavio mišlju da osnuje socijalističku štampariju u Sarajevu . U tome ga je rukovodilo to što naš pokret ima mnogo poslova za štampanje, kao i to što često puta dolazimo do neprilika, štampajući naše poslove u drugim štamparijama. Ali u ovoj stvari Glavni odbor nije mogao donijeti zaključak da se štamparija odmah osnuje, pa je zato ovo pitanje stavio na dnevni red kongresa, pa neka on odredi šta treba da se radi . Vodeći računa o značaju socijalističke štamparije, koje će potpomoći napredovanje naše stranke , kongres će, nadamo se, donijeti zaključke , koje će interesima stranke najbolje odgovarati.

Proslava Prvog Maja. Usuprot besposlici , koja je naročito velika bila u vremenu oko Prvog Maja, proslava njegova je izvedena uz ogromno učestvovanje radnika i radnica . Sve Majske demonstracije izvedene su u najpunijem redu i mi možemo sa pravom reći da je Prvi Maj ove godine bio do sad nevigjena demonstracija za promjenu izbornog reda za naš sabor i političke slobode. Pored opštih socijalističkih zahtjeva, zahtjev za promjenu izbornog reda i političke slobode bio je u referatima na skupštinama i u povicima u demonstracijama neobično burno istican . Ali nas je povorka ove godine u Sarajevu neobično iznenadila sa svoje nepreglednosti . Broj učesnika u proslavi Prvog Maja po mjestima bio je slijedeći :

Sarajevo Mostar Tuzla Banjaluka Zenica . Trebinje Bjeljina Derventa Prijedor Travnik Višegrad Zgošća . Breza Bihać

7.000 500 800 300 150 70 120 20 80 150 200 100 60 30 9.580

Broj učesnika u ovogodišnjoj proslavi Prvog Maja pokazuje da je proletarijat u Bosni i Hercegovini visoko shvatio značenje Prvog Maja. Ni Majske proslave nisu mogle proći bez progona vlasti . U Sarajevu vlast nije dozvoljavala ni malo oštrije povike, niti je dozvolila da povorka progje onim ulicama grada, kojim su sazivači

12

179

tražili. Jedan drug je zbog jednog povika tužen sudu . U Brezi je zabranjena javna skupština zato jer je u prijavi stajalo kao druga tačka dnevnog reda: razno. U Prijedoru je zabranjena skupština , jer predstojnik veli , da nema koga na skupštinu poslati . Ove dvije zadnje zabrane jasno karakterišu sa kakvim sve nepogodama mora se naša stranka i drugovi boriti i prilikom Majskih proslava .

Mladenačka organizacija . Jedna od najidealnijih tekovina našeg pokreta u ovoj godini jeste osnivanje mladenačke organizacije pod imenom: » Savez Mladih Radnika«. Mi smo i do sada naučili gledati naučnike na našim skupštinama i demonstracijama , ali organizovanjem njihovim učinjen je jedan korak, koji će biti od nepregledne važnosti po politički i strukovni naš pokret . Naučnici kod nas zapušteni su kao nigdje, nad njima se vrši jedna strahovita eksploatacija i sve što je do sada za njih učinjeno bilo je to ako je koji stručni Savez unio u tarifu, koju odredbu, koja bi zaštićavala naučnike. Ali mi smo smatrali za prijeku potrebu da naučnike još u njihovim mladim godinama upoznamo sa socijalističkom naukom i borbom, da ih se otrgne ispod upliva uličnog, te da ih se nauči i privikne kulturno- proleterskom životu . To se ne može i nije smjelo drukčije vršiti i činiti nego da se i naučnike organizuje. Ta potreba je u zadnje vrijeme diktirala i to , što se uvedenjem plaćanja školarine za škole gotovo sva djeca radnika i neimućnih ljudi moraju da napuste učenje škole čim se osjete i najmanje fizički sposobna za rad . Druga je potreba svjestnih i izgragjenih radnika , koji će moći čim ugju u radničke organizacije, da mogu sa svojim sposobnostima stajati stranci i strukovnim organizacijama na usluzi. I naučnici sami su ovu potrebu osjećali i mi možemo sa veseljem konstatovati da se je misao za organizovanjem naučnika rodila megju njima samima još prije tri godine . Od tada pa sve do prije pola godine naučnici su se skupljali , zdogovarali , stalno su u velikom broju posjećivali sva predavanja, konferencije i skupštine dok nisu na skupštini 17. marta primili izgragjena pravila >> Saveza Mladih Radnika « . Savez po pravilima ima pravo po čitavoj zemlji da radi , a za sada postoji organizacija u Sarajevu koja broji oko 150 članova te je na 9. juna na drugoj skupštini pošto su pravila potvrgjena izabrana uprava Saveza. Savez je kroz ovo kratko vrijeme u Sarajevu osnovao lijepu knjižnicu za članove i održao nekoliko poučnih predavanja. Da bi se naučnicima u isto vrijeme pružilo zabave osnovan je i tamburaški zbor koji vrlo lijepo napreduje . Sarajevska mjesna organizacija koja vodi mladenačku organizaciju u sporazumu sa upravom »> Saveza Mladih Radnika« u namjeri je da još ove godine osnuje školu za naučnike kojoj bi bila prva dužnost da naučnike koji su analfabeti nauči čitati i pisati. Što je bilo za očekivati na mladenačku su organizaciju pored poslodavaca jurnuli svom silom klerikalci . Dok su poslodavci naučnike za koje su znali da su organizovani odpuštali , klerikalci su počeli da osnivaju takogjer mladenačka društva . Ali kao svi njihovi pothvati tako će i ovaj ostati jalov, jer ni najmlagji naši drugovi ni oni

180

neće da budu više roblje niti se daju zavaravati . Mi možemo ujedno sa veseljem javiti da se je već nekoliko mjesta megju njima: Mostar, Tuzla, Travnik, Zenica i Derventa --- javili da i tamo žele osnovati mladenačke organizacije . Mi sa puno nade i pouzdanja gledamo u rad naših mladih drugova uvjereni da će njihov rad biti okrunjen uspjehom i da će oni predstavljati cvijet radničke inteligencije. Rad na Radničkom Domu. Odmah po Kongresu prošle godine prišlo se je ostvarenju njegova zaključka o kupovanju Radničkog Doma u Sarajevu . Potrebu ne samo prostrane kuće , u kojoj ćemo se okupljati nego i potrebu da naš pokret ima svoju vlastitu kuću , mi smo osjećali već više godina. I toj potrebi je za sada potpuno udovoljeno. Naš današnji Dom je kupljen od Dioničke pivare u Sarajevu za 60.000 K. Kod kupnje kuće je položeno 12.000 K. dok se ostali dio ima odplatiti u 12-godišnjih obroka po 4.000 K. Za adaptaciju kuće i zemljišta bilo je predvigjeno 20.000 K. Odbor, koji je vodio poslove oko kupnje i popravljanja mislio je da će se ta svota moći skupiti na osnivačkim kartama i ostalim prinosima. Ali pošto su troškovi za nadogradnju i popravak premašili predvigjenih 20.000 K. to se je moralo dići još zajam od 20.000 K. Na 16. i 17. decembra 1911. obavljeno je otvorenje . Doma. To je bio dan opšteg proleterskog slavlja ne samo u Sarajevu nego u čitavoj Bosni i Hercegovini . Taj dan su radnici u mnogim mjestima provincije priredili zabave u korist Doma u Sarajevu . Da je Dom jedna od najvećih tekovina našeg pokreta o tome na ovom mjestu ne treba trošiti puno riječi ; dovoljno je da istaknemo da se je time dobilo načina da se rad u svim pravcima razvija. Za nas je od neocjenjive važnosti naročito to da smo dobili takve prostorije u kojima će moći svi radnici nesmetano sastajati se i time vidljivo gajiti solidarnost. Mi bi smo i ovom prilikom htjeli da istaknemo da drugovi ne zaborave na to da Dom još nije potpuno vlasništvo našeg pokreta i da bi trebali u što većem broju da pristupaju potpomažućim članovima i da na svakom mjestu rade kako bi mogli i prije predvigjenog vremena naći se u našem Domu , u vlastitoj kući.

Unutrašnji odnosi. Unutrašnji odnosi u stranci , spram Glavnog Radničkog Saveza i spram ostalih drugarskih stranaka naročito spram Jugoslavenskih i . Balkanskih bio je u najpunijoj solidarnosti i suglasju . Odnosi Glavnog odbora spram Glavnog Radničkog Saveza bili su vezani zajedničkim radom u svim akcijama, koje se tiču i političkog i strukovnog pokreta, te su zato uvijek održavane zajedničke sjednice. I jedan i drugi odbor kao glavni predstavnici našeg strukovnog i političkog pokreta uvjereni su da radnički pokret može samo onda donositi stvarne koristi radnicima i voditi ih ostvarenju konačnog cilja ako se gaji najpunija jedinstvenost našeg strukovnog i poli181

tičkog pokreta. Baš u tome mi vidimo najbolji uslov za napredovanje ako u dva pravca nastavimo rad ostvarenju Socijalizma. Glavni odbor je u ovoj godini održao 38 redovnih i 2 izvanredne siednice. Tokom godine su iz raznih razloga istupili iz Glavnog odbora slijedeći drugovi , koji su birani na prošlom kongresu Mitar Trifunović, Stefan Martin, iz kontrolne komisije Slavko Lacina i Stefan Topoljski. Na njihova mjesta su pozvani u Glavni odbor drugovi Savarić Ferdinand i Trnjančev Petar i u kontrolnu komisiju drugovi Pavle Stefanović i Ljubo Dušanić . Odnošaj Glavnog odbora spram mjesnih organizacija i povjereništava, bio je usko vezan stalnom korespodencijom ili preko izaslanika. Taj odnošaj treba u buduće da bude još tješnji naročito preko izaslanika, jer će se na taj način izbjeći svim eventualnim nesuglasicama. Mi možemo ovogodišnji kongres sa veseljem izvijestiti da je naša stranka postala član Internacionale . Na sjednici Internacionalnog Socijalističkog Biroa 24. septembra u Cirihu naša je stranka primljena u Internacionalu sa dva glasa. Sa jugoslavenskim i balkanskim strankama naša je stranka stajala u najtješnjim vezama . Naša se je stranka naročito starala da drugovima u Dalmaciji pomogne u radu na podizanju organizacija. Naša je stranka svakom prilikom ovlašćivala naše drugove, koji bi na putovanju prolazili kroz Dalmaciju , da tamošnjim drugovima budu na usluzi . Tako su izaslanici naše stranke održali u Spljetu i Dubrovniku nekoliko predavanja . Naš izaslanik je bio na naročiti zahtjev drugova iz Dubrovnika kod izbora bolesničke blagajne i sudjelovao u agitaciji, te su dubrovački drugovi i osvojili upravu ove blagajne . Naša je stranka takogjer drugovima u Spljetu izaslala o Prvom Maju referenta . Uz to je organ naše stranke » Glas Slobode Željezničar «< , organ drugarske organizacije željezničarskih radnika, jer to što je učinila organizacija željezničara pokretanjem strukovnog lista » Željezničara « , tu istu zadaću imaju da učine u budućnosti i sve druge strukovne organizacije. Sa širenjem i rasprostiranjem socijalističke žurnalistike , ista pažnja ako ne i viša ima da se posveti širenju i rasprostiranju u široke narodne mase i socijalističke literature, knjiga i brošura . Treba posvetiti pažnju i » Borbi « , polumjesečnom spisu i naučnom organu Srpske socijal-demokratske partije , koji je ujedno i naš naučni organ, na kome saragjuju i čija se djela prevode i donose u » Borbi « , najveći književni radnici iz socijalističke Internacionale . I za nju treba da se nagje jak odziv u našim organizacijama, jer naš pokret treba da se uzdigne na veliki kulturni stupanj . Ja vas molim , drugovi, da se stavite u pozu učitelja, tumača potrebe čitanja i jačanja u opšte socijalističke štampe , jer je štampa silno borbeno oružje u rukama revolucionarne borbe radničke klase . Bizmark, cjeneći važnost štampe, rekao je : » Štampa je sedma sila, no štampa je nešto više , ona je sila pomoću koje se svaka sila savlagjuje . Specijalno naša štampa je, mogu smjelo da reknem , učinila na kulturnom i političkom podizanju naroda, isto toliko , ako ne i više , koliko svi naši agitatori , daleko više nego sva buržoaska štampa , mnogo više nego država. Naša štampa u redovima proletarijata uravnala je put, pripremila zemljište za kulturno jedinstvo Srba i Hrvata, ona je upoznala sve proletere obadviju nacija da nauče obadva pismena i tim učinila veliko djelo, sa čim smo mi ponosni . Štampa je moćno kulturno, borbeno i agitaciono oružje , njom se daje jako oružje radničkoj klasi u borbi protiv svih mogućih parazita, ona je najbolje sredstvo za prenošenje ideja. Da bi okarakterisao razliku izmegju socijalističke i buržoaske štampe učiniću malu paralelu izmegju jedne i druge . Tada ćemo viditi da buržoaska štampa ne stoji na visini poziva štampe, buržoaska domaća štampa pretvorena je od borbenog oružja naroda, u prosto denunciranje i

196

prodavanje naroda i njegove egzistencije , ona sva stoji u službi režima, najbolja reklama uskih koterijskih i ličnih interesa domaće buržoazije, i ona u svom pisanju ide samo do tih granica, ona se spustila, srozala do proste obrane buržoaskih interesa, a socijalistička štampa stoji na visini svoga poziva, ne strašeći se svih progona, kazna i nasilja, koji se nad njom vrše, a pošto je štampa nešto što ne može buržoazija da monopoliše, kao što je monopolisala druge kulturne tekovine čovječanstva, ona donosi zakone , okove protiv slobode štampe , protiv javne kontrole . Tako na primjer naši vlasnici okovali su štampu jednim reakcionarnim zakonom, po kome stoji od ćudi vlasnika, zavisi od njihove volje hoće li nepoćudna im štampa bitisatį . Proganjanje naše štampe prevazilazi sve mjere. Za bolju karakteristiku tih progona dovoljno je ako kažemo , da je naš list u toku svoga izlaženja bio zaplijenjen 15 puta, platili smo globe , sudskih troškova i troškova naknadnog štampanja 3000 kruna , odgovorni urednici odležali su u tamnici 3 mjeseca ; za » Glas Slobode > Glas Slobode « u toku svoga izlaženja izdao štamparijama za štampanje do 25.000 K — i jamačno još dva puta toliko na druge štamparske potrebe pokreta . U principu drugovi , zaključite njezino osnuće , a način podizanja , ostavite , prepustite odboru , koji stoji na čelu stranke, Glavnom odboru stranke, u dužnost da osnuje štampariju na onim osnovama, koji će odgovarati snazi i principima , na kojima su se podizale i ostale kulturne i borbene tekovine našega pokreta. Ja stavljam, drugovi , na vas apel , kada vas pozove vodstvo pokreta, na ostvarenje ovoga tako važnog poduzeća, da probudite oduševljenje radnika u organizacijama , kao što ste to i do sada činili u velikim stranačkim pokretima, da bi se njihovom sviješću ostvarila garancija jake socijalističke štampe , koja je uvjet za kulturno dizanje masa i političko osvješćivanje radničke klase u ovoj zemlji, a zato predlažem rezoluciju Glavnog odbora. REZOLUCIJA. Kongres , smatrajući štampu kao jedno od najjačih sredstava u revolucionarnoj borbi radničke klase, poziva sve radnike i radnice , sve strukovne i političke organizacije i njihove povjerenike , da svim silama porade na raširivanju socijalističke štampe, kako novina tako i knjiga. » Glasu Slobode « , koji je do danas u svome razvijanju postigao mnogo uspjeha, treba pomoći da i dalje napreduje. Socija-

197

lističkom časopisu » Borbi « , koji je i naučni organ naše stranke treba posvetiti što više pažnje i nastojati, da se i ona proširi. Pošto potrebe našeg pokreta iziskuju , da se osnuje štamparija, kongres zaključuje : Poziva se Glavni odbor, u Sarajevu stranačku štampariju i to po mogućnosti Glavnom odboru se stavlja u dužnost, da odredi vrijeme osnovati štamparija i da učini sve pripreme za to , kao i

stranačka da osnuje što prije. kad će se da odredi

na koji će se način podići štamparija . Kongres apeluje na sve ustanove našeg pokreta da pomognu osnivanje štamparije.

Iz organa SDS BiH »Glas slobode> Glas Slobode « i dalje napreduje, ako hoćemo da se šire ostale socijalističke novine , knjige i brošure , ako hoćemo da riječ socijalne demokracije dopre svugdje, gdje za nju ima mjesta, a mjesta ima širom Bosne i Hercegovine , radimo na proširenju štampe i na provogjenju kongresne rezolucije! Širenjem štampe prije ćemo doći i do stranačke štamparije , o kojoj je kongres takogjer donio svoj zaključak. Što se tiče zaključka kongresa o konzumnim udruženjima, mi smɔ uvjereni , da će radnici objeručke prihvatiti rad na njihovom podizanju , čim ih glavni odbori našeg pokreta pozovu na to. U to smo uvjereni tim više, što je Glavni odbor donio ovo pitanje na dnevni red kongresa po poticaju iz radničkih masa . Da govorimo u ovome manifestu o zaključku stranačkog kongresa, što je izvršio policajni komesar, nije nužno. Taj postupak samo treba da nas još više potakne na rad , da stvorimo tako jaku stranku, s kojom se gospoda policajci neće smjeti igrati! Radni narode! Kongres Glavnog Radničkog Saveza stavio je u dužnost njegovoj novoizabranoj upravi , da poradi na organizovanju širokih masa radnog naroda. Tvoje stanje, radni narode Bosne i Hercegovine, i previše je žalosno . Grozna eksploatacija stranog i domaćeg kapitalizma neda ti da digneš glavu , da stupiš u borbu za svoja prava, da popraviš svoje stanje . Zato će tebi prići agitatori radničkih organizacija i pozvati te da stupiš u njihovo bratsko kolo , koje ti može danas popraviti bijedno stanje , kao i izvojevati tvoje konačno oslobogjenje . Ove agitatore nemoj da odbijaš, radni narode, nego posveti pažnju njihovim riječima i pogji za njima . Na suprot ekonomski i politički organizovanom kapitalizmu , radnici treba da se grupišu u svoje jake organizacije, jer samo tako će moći doći do više prava. Strukovni kongres donio je svoje gledište na novu zakonsku o osiguranju radnika u nezgodama. U rezoluciji o ovom pitanju istaknute su glavne zamjerke ovoj osnovi . Mnoge zamjerke učinili su naši delegati na anketi , koja je u ovoj stvari održavana na vladi . Uz to je kongres donio jedan zaključak, u kome se ističe da radnička klasa nije potpuno zadovoljna sa današnjim zakonom o osiguranju radnika u bolesti, a osim toga konstatovano je da ovaj zakon nije potpuno ni proveden, pa je traženo od

204

mjerodavnih faktora da učine sve kako bi svi radnici , podvrženi zakonu, bili osigurani. Osim ovoga strukovni je kongres riješio mnoga važna agitaciona , organizaciona i borbena pitanja . Organizovanje radnika po industrijskim poduzećima, pitanje tarifnih ugovora i štrajkova, jesu tačke , o kojima je kongres iscrpno raspravljao i donio svoje odluke . Ove odluke su neobično važne po dalji razvitak i način rada u radničkom pokretu . Radnici i radnice ! Drugovi i drugarice! Upravljajući ovaj manifest na vas mi se nadamo da će te vi shvatiti želje kongresa i da ćete prema tome nastojati da provodite sve njihove zaključke . Socijalna demokracija, da bi uspješno izvršivala svoju veliku ulogu , koju joj je dodijelila istorija, a koja je uloga teška naročito u ekonomski i kulturno nerazvijenim narodima, mora biti snažna , moćna , a takva može postati samo velikim radom, radom i opet radom. Zato pogjimo u široke radničke mase, prosvješćujmo ih, agitujmo kod njih, organizujmo ih! Mi moramo da radimo nadčovječanskom snagom. Mi treba mnogo više da radimo nego oni naši drugovi u zemljama, koji nemaju pred sobom feudalizam , strani kapitalizam, patrijarhalizam i strašnu nekulturu.

Zato: Naprijed! Neka živi socijalna demokracija! Glavni odbor Socijal-demokratske stranke. Uprava Glavnog Radničkog Saveza.

Iz organa SDS BiH » Glas slobode > Radničkim Novinama « ovaj izvještaj o kongresu stranke : Po svršetku sindikalnoga kongresa otpočeo je svoj rad IV. partiski kongres . Fizionomija kongresa se nije skoro ni u čemu izmijenila. Kao i kod nas, u Bosni i Hercegovini tijesne uzajamne veze sindikalnih organizacija i socijalne demokratije vide se odmah u tome, što skoro isti ljudi, naročito iz provincije, predstavljaju svoja mjesta i na partiskom i na sindikalnom kongresu. Bosanskom proletarijatu, kao i proletarijatu Srbije , je od početka pokreta savršeno jasno: da je i Partija njegova kao što su njegovi i sindikati i da objema mora pokloniti podjednako staranje . Ovoj zdravoj osnovi na koju je radnički pokret u Bosni i Hercegovini od početka postavljen ima se besumnje najviše blagodariti

205

za uspješan razvitak Partije i za relativno primjetan politički uticaj njen. U prošloj godini , kao što izvještaj Glavnog Odbora Stranke pokazuje , Partija je razvijala živu akciju , koja je bila koncentrisana na glavnu tačku : borba protiv apsolutizma, u prvom redu uvodjenje opštega prava glasa i proširenje moći Sabora promjenom Ustava. Kao što je neminovno, kada god naši drugovi u Bosni istaknu svoje zahtjeve ili uzmu u pretres neko pitanje, bilo da manifestuju neprijateljstvo prema ratu ili da ustaju protiv skupoće , bilo da kritikuju šovinizam buržoazije ili da protestuju protiv ganjanja radnika, - u svakoj prilici ističe se pred njih kao glavna napadna tačka na koju treba skoncentrisati sav politički uticaj : učiniti Sabor odlučujućim faktorom u sudbini ovoga naroda i učiniti Sabor vjernim izrazom svih težnja i klasa u tom narodu . Jedan zahtjev ne može se odvojiti od drugoga . Kao god što je proletarijatu Bosne i Hercegovine potrebno opšte pravo glasa kojim će mu biti zagarantovan odgovarajući uticaj u parlamentu, isto tako mu je potrebno da taj parlamenat u stvari bude parlamenat, nosilac zakonodavne i kontrolor izvršne vlasti u zemlji . Bez takvoga parlamenta nije ni opšte pravo glasa ono što treba da je , kao god što parlamenat bez opštega prava glasa nije za proletarijat ono što treba da je. Nezavidnost sudbine naših drugova u Bosni , kao i naših drugova u Hrvatskoj , i jeste baš u tome, što oni moraju da vode borbu na dva fronta : s jedne strane, protiv reakcionarnih elemenata u zemlji koji se opiru izjednačivanju proletarijata sa imućnim klasama, radnika sa kapitalistom, kmeta sa begom; s druge strane, protiv austrougarske imperijalističke uprave koja zadržava svu vlast u svojim apsolutističkim rukama i svlači Sabor na stepen jedne marionete. Ta borba iziskuje ne samo mnogo napora i energije već i mnogo smišljenosti , odredjenosti i računanja sa svima realnim prilikama. U toj borbi proletarijat ima da pokaže svoju političku zrelost i sposobnost. Ako je ustanova Sabora u kome se čuje klepet mlina, ali brašna nema, poslužila vlasnicima kao sredstvo da probudi kod političkih predstavnika buržoazije velike apetite i da pozdravi njihov uticaj na nezadovoljne mase, borba socijalne demokratije , nepomirljiva borba lijevo i desno, pokazivaće narodnim masama da zbog komšije Nikole ne treba omrznuti i na svetoga Nikolu , da zbog neodlučnosti, nesposobnosti i samoživosti buržoaskih stranaka u parlamentu ne treba gubiti vjeru u moć i značaj narodnog predstavništva, da zbog rdjavoga, sakatoga Sabora, jedne parlamentarne karikature , ne treba malaksavati u borbi za dobar, moćan i na demokratskim osnovama zasnovan Sabor. Veliki značaj ove borbe za cio politički život u ovim zemljama očigledan je za svakoga. Ali ona je i najveća politička potreba samoga proletarijata kao klase. Jer, nema sumnje, za svoje neposredne zahtjeve, nužne slobode i socijalne reforme, kao i za svoj krajnji cilj , uzimanje političke vlasti u svoje ruke, proletarijat ima klasnog interesa da zna gdje je ta vlast danas skoncentrisana, on ima interesa da se izvor te vlasti pomjeri tu, u zemlju, na domak njegovoga uticaja, i da ona bude skoncentrisana u jednu bastilju sa čijim će padom pasti i klasna vladavina uopšte.

206

Ovakva politička orijentacija drugova u Bosni i Hercegovini obećava najbolje rezultate i za snaženje socijalne demokratije. Kad se ima na umu sa kakvim se sve nezgodama i teškoćama sretaju i nose, mi zbilja odajemo svaku hvalu uspjehu . Drugovi su uspjeli da sprovedu u zemlji deset političkih organizacija i devet političkih povjereništava sa ukupno 2.445 članova . Politička živost Partije ogleda se u kretanju masa, u velikoj agitacionoj djelatnosti i u velikom broju dobro posjećenih javnih zborova . Kao ogledalo toga kretanja masa treba da spomenemo demonstracije Prvoga Maja, u kojima u samom Sarajevu uzima učešća 7.000 radnika . Veliki medjunarodni praznik rada, praznik Socijalističke Budućnosti , u zemlji , gdje velika većina stanovništva još živi u surovim kvrgama vjerskih nauka! Takav je uticaj kapitalizma . Kongres je tekao vrlo lijepo . Kao i na kongresu Glavnoga Radničkoga Saveza, i na kongresu Partije moglo se primjetiti da je mladji pokret od našega u Srbiji . Ali po odmjerenosti sa kojim se kritika vrši i lojalnosti polemike, po dobroj volji i osjećanju uzajamnosti koji lebde nad ovim parlamentom mi smo dužni reći da bi od bosanskih drugova imao šta naučiti mnogi naš » Srbijanac « . I ako je kongres tekao lijepo , vrlo lijepo , završen je na karakterističan, vrlo karakterističan način. U mjesto da ga zaključi pretsjednik kongresa , završio ga je raspuštanjem policijski komesar. I šta mislite , zbog čega ga je raspustio ? Drug Savo Kapor je podnio rezoluciju protiv policijskoga progonjenja radnika u prošloj godini , medju kojima je protjeran i naš drug Milan Dragović. Komesar je zabranio debatu i primanje rezolucije . Jednom obješenjaku , Madjaru , pade na um da pozove delegate da u znak protesta protiv ove policiske zabrane i usvajanja rezolucije ustanu svi na noge, kad se ruka ne smije da digne ; kongres se odazvao uz burno pljeskanje. Ali tu mu je bio i kraj . Komesar udari u zvono i tako laka srca reče : » Raspuštam kongres !« A kako je on već bio na kraju dnevnoga reda, jedan mu delegat dobaci : » Vi ste, gospodine, učinili nekoliko sekunada prije ono što bi nekoliko sekunada kasnije učinio naš presjednik drug Kapor « . To je u meni izazvalo u momentu misao : Ah, policijo, što si svuda tako glupa!

Iz organa SDS BiH » Glas slobode < broj 80 od 11 jula 1912 god.

VELIKA MANIFESTACIONA SKUPŠTINA održana 30 juna 1912 god . za vrijeme rada IV kongresa sa dnevnim redom: » Položaj Jugoslavena i balkanskih naroda i socijalna demokracija« . (govor D. Tucovića) D. Tucović, delegat Srpske socijal -demokratske stranke iz Beograda, izjavljuje da je sa svoje strane zahvalan što je odozgo 207

zahtjevano da se na ovom zboru govori samo o kulturnoprivrednim odnosima Južnih Slovena, jer privredni napredak i kulturno uzdizanje i jeste danas glavna sadržina sve praktične djelatnosti socijalne demokracije . Mi smo socijal- demokrati pristalice što punijega privrednoga napretka, jer je sa njim . nerazdvojno skopčano djelo oslobogjenja proletarijata. Isto tako zar da socijalna demokracija zanemaruje kulturno uzdizanje narodnih masa, kad se zna da u koliko je neki narod kulturno razvijeniji u toliko više ima i proletarijat fizičke, duhovne i moralne snage, u toliko on može uspješnije voditi borbu za svoje klasno oslobogjenje . Ali odmah moramo dodati da se pogledi socijalne demokracije na kulturan rad sasvim razlikuju od pogleda vladajućih klasa . Kad ugjete danas u naš Beograd, vi , gazeći po novoj drvenoj kaldrmi , po kojoj šetkaju naše beogradske dame, nećete nikada ni pomisliti da u srcu Srbije , u Šumadiji , seljaci nemaju obuće na nogama, nemaju danas čime da se hrane oni koji su početkom prošloga vijeka sopstvenom snagom i revolucijom stresli jaram turske tiranije. Isto tako kad ulazimo u Bosnu i Hercegovinu , zar smijemo o privrednom, kulturnom i ekonomskom životu ovoga naroda suditi po strategijskim željeznicama ili po engleskim klozetima koje su plaćeni buržoaski novinari Evrope reklamirali kao najpuniji dokaz o kulturi kolonijalne kapitalističke politike? Zar se smije zaboraviti Bosni i Hercegovini održava još kmetstvo koje je sram za XX . vijek i da proletarijat još ovim zemljama nemaju u i narodne mase najosnovnijih političkih sloboda. Za naše protivnike kulturni rad je isto što i obezbjegjivanje svoga klasnog i kolonijalnog gospodarstva a privredno razvijanje naroda nije ništa drugo nego povećavanje kapitalističke eksploatacije nad proletarijatom. Za nas socijal-demokrate nema kulturnoga uzdizanja i privrednoga napretka bez slobode razvijanja i blagostanja naroda . Zato svako povećanje nadnica i skraćenje radnoga vremena koje proletarijat izvojuje je veće kulturno djelo od svih kasarna , od svih kolosalnih naoružanja , policijskoga » poretka « naših protivnika . Kulturno i privredno stanje nekoga naroda ne smije se cijeniti po tome sjaje li se dugmeta na uniformi čuvara kapitalističke eksploatacije i vlasničkih privilegija već po tome koliko široke narodne mase imaju slobodnih uslova za svoje puno i svestrano kulturno, privredno i političko razvijanje. Mi u malim balkanskim državicama stradamo pod teretom militarizma, u kome buržoazija gleda najbolju zalogu nacionalne budućnosti i mi smo, u borbi protiv te militarističke politike , zalagali sve i zalagaćemo sve, ističući da je najbolja nacionalna politika podizanje moći svega naroda uzdizanjem njegove kulturne i privredne snage. I kada, drugarice i drugovi, naši protivnici van svojih klasnih i vlasničkih interesa ne vide drugih zadataka kulturnoga i privrednoga rada u nekom narodu, mi taj rad od njih i njihove dobre volje 208

ne smijemo očekivati. Mi se moramo boriti za političke slobode koje su uslov za kulturno uzdizanje i privredno razvijanje. Mi imamo, drugovi , mnogo carskih i kraljevskih kruna i velikodostojnika, mnogo crkava i religija , mnogo granica i žandarskih uniforma, ali baš zato mi nemamo slobode i širokoga maha za puno razvijanje i napredovanje. Ja sam od Bosanskoga Broda do Sarajeva putovao sa jednim rezervnim oficirom. Moj poštovani kolega jadao se meni kako za put od Beča do Sarajeva mora znati nekoliko jezika, da bi mogao ugodno putovati , a ja njemu kako od Beograda do Sarajeva moram po nekoliko puta mijenjati i čekati voz. O, kada bi moj kolega znao, koliko je ta rasparčanost, rastrgnutost i razjedinjenost na ovom kraju Evrope zlo i smetnja za razvitak onih, koji u njemu moraju da žive ! Ali sve te granice, sve razlike vjera i jezika , nisu u stanju da priguše osjećaj proleterske klasne solidarnosti i najpunije zajednice, nisu u stanju da razbiju nas socijal-demokrate , ma sa kojih strana tih granica bili , da na zajedničkom djelanju u smislu socijalizma budemo jedni drugima drugovi , što će reći saučesnici u zajedničkoj borbi i saradnici na zajedničkoj stvari . (Burno i dugotrajno odobravanje i izazivanje govornika da se ponovo pojavi. )

Iz organa SDS BiH »Glas slobode Mostar uz mnogobrojno učestvovanje sarajevskog radništva i ostalog gragjanstva , baveći se današnjim položajem u Hrvatskoj konstatuje: da su austro-ugarski vlastodršci zaveli U Hrvat• koja se karakteriše što je sva vlast skoj režim predana u ruke komesaru Cuvaju, a ukinut ustav i zakoni o slobodi kretanja i iskazivanja misli u štampi i zborovima; da su vlastodršci nasilni režim, kakav je danas nepojmljiv u civilizovanom svijetu , uveli samo zato što se narod borio za svoja najosnovnija prava, koja bi morao da ima u jednoj pravedno uregjenoj državi. Zbog toga sarajevsko radništvo i gragjanstvo podiže najoštriji protest protiv tlačenja naroda u Hrvatskoj i Slavoniji, koji je nama bratski i po sudbini i po nacionalnoj istovjetnosti, šalje svoje pozdrave narodu u Hrvatskoj i Slavoniji i poziva ga da i dalje ustraje u nepomirljivoj borbi za svoja prava.

brisala cenzura,

14 -

211

Skupština izjavljuje da u borbi protiv kapitalističkog i feudalnog ugnjetavanja Hrvatske stoji u prvim redovima socijalistički proletarijat i njemu šalje svoje naročite pozdrave. Skupština izjavljuje želju da se ovaj protest preko Socijalistič kog Internacionalnog Biroa pošalje čitavoj Internacionali i da se rad Jugoslavenskih i Balkanskih Socijalističkih Konferencija na stavi. Iz organa SDS BiH »Glas slobode< ― broj 59 od 18 maja 1912 god.

212

Broj 55 Број

SARAJEVO, subota 18 maja 1912

CAPAEBO, cyбoтa 5. maja

God. IV For

FRAC CлOBONE GLAS SLOBODE ORGAN SOCIJAL-DEMOKRATEKE STRANER,DORIS I ОРГАЯСОЦИАЛ-ДКИНОКРАТСКЕСТРАНКЕ ВОСИВ I КЕРНЕГОВИК Broj 8 helera Telefon br 262. Pretplata ПperBASTA: izlazi svakog utorka, četvrtka sabote. 6poj келера Телефон бр. Hercegovicoa A-Trapezy A--Ugarsko godišnje Boson Lepperosumy Za Boeny, K12RadničkaРыDom Uredništva вadministracija Саког уторка, четвртка и суботе. Из OCTER FLO rosWRO Дом K 18.Социјљаветеча» адиснистрацијаSocijalističku zaSa ostale zemlje Урезивать Protest protiv komesarijata u Hrvatskoj. Skupština sa 3000 radnika i gragjana. - Velika manifestaciia jugoslavenskog narodnog jedinstva. Skupština raspuštena! -- Skupština blokirana policijom, vojska u pripravnosti. - Nasilni postupak policajnog izaslanika. Uz blokado od sarajevske policije, uz Zašto je do ovoga Magjarski pozivaredvladu da u Hrvatskoj ili Bosni koni o slobodi kretanja i iskazivanja Dripravnost vojske. ukratko uz potpunu vlastodršci, kojima je do došlo? skora bio glavni koji sapravi štampi i zborovima, I spremnost naših, vlasti, kojima je sada na predstavnik poznati hrvatski prijatelj grol ideja narodnog jedinstva. mislidau su vlastodršci nasilni režim, telu vojnik, udržana je u prošli utorak Khuen (Dolje s nim ) a uz njih i aus- koja Alivećakotrebase da postane stvarnost 03 veče Sarajevu jedna impozantna trijski hoće da imaju u hrvatskom saboru djelo, ne dopada vlastodršcima, naš na- kakav je danas nepojmljiv u civilizoskupština i ona je bila jedan gromoglasan svoju unionističku većinu, čine sve mo rod mora da sve uredi da ona napreduje. vanom svijetu, uveh samo zato što se guće pokušaje da ovo ostvare oni su za (Odobravanje.) protest protiv nasilja, koja se vrše nad biti, zreli toliko moramo narod borio za svoja najosnovnija jednim da Srbe HrvateMismatramo na- prava, narodom u Hrvatskoj koja bi morao da ima ujednoj 6 banova i pro- rodom sa dva imena U 7 sati u ime Glavnog odbora stranke 6 godina peciali voli e4 lirvatska opda izbera pravedno uregjenoj državi. atvari skupštinu drug Branko Hrisafović prijašnjim podjelama Po našeg natoga sarajevsko radništvo i ⚫istaknu cilj skupštine Pošto još zamok samo da postignu gornji cilj Ali ova naZbog roda ja Srbin, ja sam ali ovdje javno is rodna borba, koja je s banske stolice otje- tičem da sam da seMihalića udrii mit. predstavi izaslanika vlast rala gragjanstvo Khuena, zatim Rakodcaja, Raupozdravi dra koga skupština podiže najoštriji protest protiv tlaja Srbin, all ujedno | Erval, cha Tomašića , a sigurno će i Cuvaja riječima sa Poin:mo ga' Kao prvi govor. . alk dobija ruet drug čenja naroda u Hrvatskoj i Slavoniji, nije se mogla spriječiti Magjarska feudalna (Barno odobravanje) jer je to pitanje bar koji je nama bratski i po sudbini hoće da ima potpunu prevlast za aas sochal-demokrate, koje sesa izvjesne Sreten Jakale Drugovi braco Zbog oligarhija Hrvatskoj kad joj se ta prevlast odu- strane voli nazivati, antinacionalistima, 0 po nacionalnoj istovjetnosti. brutalnih nasilja koja se danas vrše u u teoriji praktičnom životu davno već zima, unda Hevalskoj trebala bi sva kulturna Evropa na Hrvatsku.ona poduzima tatarske napade pročišćeno (Tako je!) šalje svoje pozdrave narodu u Hr svoj prutest kao uJugosloMi živi da i i poziva vatskojustraje i Slavoniji borbiza u nepomirl nije jasno tonašojpitanje bur. dalje za proletarijat jivoj ga , ono,akonaježalost, Vo podigne kao članovi naroda što Hrvat- onda se ukida ustav i zavodi komesarijbjasnoAb sol. moramo to naročito da učinimo da Zoazija Kod nas nema buržoaskih stranaka, svojo prava. borbu hoće vlastodršci Tako je!) Nasa stranka bi još ranije sa- ometuNarodnu slaba uspjeha All u tom imaju koje rade na narodnom jedinstvu, a i to je Skupština izjavljuje da u borbi zvala protestnu skupsting, ali je očekivala (Tako jel) Njihov zadnji atentat na prava jedan enak da one slute vlads (Tako jet) protivkapitalističkog ifeudalnog agnjeakcijuopćestranačka gragjanskih stranaka, bi mogla i Slavoniji došao je kao Megjutim ideja narodnog jedinstva biti Pošto dokojaakcije gra- naroda Hrvatskoj tavanja Hrvatske stoji u prvim redona sporazum koalicije i pravaša, gjanskih stranaka nije došlo, to naša stranka odgovor mora napredovali, vima socijalistički proletarijati njere gložili, sobomnasiljima megjusvojim koji su seli ranije saziva samadolična ovu skupštinu a gragjanskim vlastodršci pa jesu jer ima sve uslove za(Tako napredak i jer je šalje svoje naročite pozdrave. strankama čast na njihovom kuka- rastjerah ona prirodna nužnost je! Odobraili su ih redove narodne slotne Skupština izjavljuje želju da se vičluku (Sramse ihdanas oilo!)sastah da kao dio još više sbližili ? Onaj radnički, gragjański vanje.) Mi smo je riječ o ugnjetavanju našeg na- ovaj protest preko Socijalističkog InSocijalističke Internacijonale, gjački pokret na čitavom si jugu po rodaKad le najjače slije na Slavenskom Jugu, da pomenemo ternacionalnog Biroa pošalje čitavoj! imenovanja Cuvaja za bana pokazuje pobornice slobode, kao dio potlačenog Internacionali da se rad Jugosla da se narodni redovi sklop Austro-Ugar današnji državopravni saroda, podignemo država opstoji na venskih Balkanskih Socijalističkih sve više obitžavaju i jošaju svoju snagu. ske. Danas ova sistemu, dualnom Konferencija nastavi. " najoštriji protest (Tako je Burno odobravanje) Izaslanik vlasti dr Mihalic izjavljuje koji je nepravedan za sve nacije osim Niesmo uvjereni da će se ova na- maca protiv komesarijata u Hrvatskoj protiv rodnaI miborba Magjara, preimaju zaplijenjuje dvije riječi u rezolucije. jer ovi zadnji da iziskuju dalje voditi, jer to sajbezobzirnijeg obespravljivanja i ilačenja Životni interesi naroda (Tako je!) Mi s ove vlast ako nisu večina N pr. u Ugarskoj (Protestvovanje.) Skupština je čitanje rezojednog naroda koj ima prava i spo- skupštine lucije burno pozdravila. Hrvatskoj naroda su tek trećina Magjari • zaželimo da ta narodna borba a a imaju svu viast Pošto je ovo i ovakvo sobnosti da se razvija napreduje (Burno buduce bude drug Hrisafović pita još jača pozdravimo borce uregjenje monarhije nepravedno na štetu hoćePredsjedatelj adobravanje.) govoriti stranaka. li ko od gragjanskih Save vidimo (Burnu udobravanje!) Javlja se za rijet urednik Srpske Riostalih nacija, ističu se mnogi zahtjevi 22 da socijalistički preuregjenje kazujeDanašnje stanje Hrvatskoj nam po- prekoPošto Kobaslea, otpočinje ječi g Shopo koji goredu vi. U prvom monarhije proletarijat stoji u prvim redo- dimo težnju za vor: Ja sam došao prije petnaest apsolu vladavinu kraljevskog komesara, vima borbe, pošaljimo dana iz zemlje tiranije suspentnu diranje ustava i svih prava iskazivanja njemu narodne trijalizmem, (Ponovo pozdrave naročite Izaslanik vlasti dr Mihalić prve misli, castajanja i udruživanja odobravanje!) burnoVlastodrtačk bi po Jugoslavene bio bolje nego dagovornika i zabranjuje upotrebijaa se snaga sastoji u to koji (Protestvovanje u skupštini) Komesar , jedna našnje stanje, ali koji još ne bi bio pra- opominje a onda, kad riječi opomenu g. Kobasĺce, vanje zadnjeprimio mizeri izdajnik hrvatskog naroda, kome puzu, a ne u pravu, pa i ako je pjesnik vedno uregjenje monarhije Socijalna deizna znanje, govornik pripadja,a Cuva (Apcug!) Kau sluga ugarj Njegus rekao. mokracija zahtijeva skupštinu! da raspušta skih austrijskih vlastodriaca. Laveo je U topuzu, snaga Kume čula se u skupštini leži u protesta odnosno države, urogjenje federalističke Bura saHrvatskoj strahoviadu, sa štampom nacija. autonomnih netuvies Tragovi potpune vez izaslanika postupka smide mu ovog nasilnog protiv postupa nasilnički nemoralno, jer štampa tvom! (Burno odobravanje ) Dr. Mihalic vlasti, a dr Mihalić okupi oko sebe polipored od 3000 5000enK, ne spada na dnevni caje, koji su bili pod komandom Magernuta polag da ideanjadvakaucij tri epula na prev mi se s toga ne možemo držati, nego kao opominje, jer daviče.ovoNaprijed!) Marinovića, dabude hofera i poznatog livnu cenfuru a zaplijenjena mjesi a jedini uslov da dogjemu do naših prava red JaSkupština praviti red" se moraju na takav način popuniti da se jeste jačanje narodne snage, Ističem ćuuvepriči željezavršetku moga govora i pripravan U vrijeme zaglušne buke od protesta De ina hrvats je hiša aplije Taku nam njeno Neka vlastodržačka djela u Hrvatskoj ustade drug Hrisatovići zamoli da se danas ka Stampa pokazuje da je na- (Odobravanje• ')snaga je prave. u redu razigju Megjutim Mt i veće sve većeredu za posljedicunarodnih imaju rod u Hrvatskoj Slavoni potpuno zadoučvršćivanje val skupštinari haliću nije pravo ni to ovo govor voljan režim gospodina (ProNajvažnija poluga naše narodne of- Mjesto i upropašćivanja razvitkaneka ometanja testi ) saGospu Zatim se ogromna masa svijeta, koja * Cuvaj tako adaleko dinom Cuvaj porne snage jeste jugoslavensko nanarodna Hrvatskoj, u naroda otišao da je Juveu u Zagreb krvnika, die- rudnu jedinstva, u prvom redu naročito onarasla tokurazišla, i pred araspust borba potpumogne njegov razvi jeskupštine, miru uredu to je ata, bude sprem sjeći glaveskupšt tak i napredak" narodno jedinstvo Srba i Hrvata. učinila na preporuku naših funkcionera protesantvovan ocimade (Burne u buntoinivje govo redara zabranju Miha Di skupštine pošaljimo pozdrav ove S lic u Mjesto zadnjeg narodnog trvenja riti (Taku je 1) je Takum ustrum tunu (Ponovni pru- treba da nastupi sporazuman rad narodni narudu. našoj braći preko Save i istaknimo ... testi) Predsjedni drug Heisalović upu- protiv vlastodrtaca i time se jača narodna zelju catnje govornika k kup opomenu prima Donesavši izvještaj s ove raspuštene na burbena snaga Naša narodna sudbina je da im te prije sine sunce slobode! zanje Gospo skupštine, hoćemo prvo da konstatujemo? jer smo na mnogo strana razba(Burno dugotrajno odobravanje.) redbu, pu kojojd seCuvaj je izdao jednu na- tragična, nekolika fakta pa da se poslije na ajsh cani, u 14 parlamenata se čuje naša nječ, ali nigdje nemamo odlučujećeg upliva. Naš Odbora Zatimpredlaže drug Jakšić nosmije govoriti o kratkotrajnosti skupštini udaime usvojiGlavnog u znak kritičkiPrijeusvrnemo narod nije ujedinjen, pa čak ni onaj njegov protesta 6 sati bilo je u bašči 40,pollkomesarijata ovu kadio koji se nalazi u okviru Austro-ugarske saja, koji su biliKatićeve u obližnjoj I ko pose T u njegovu vječnost biće monarhije gostio1 u unih prostorijama rauk usim Njemački narod je danas jedinREZOLUCIJU: protestvovanje) stven talijanski (Smijanje strogo kažnjen aice takʊgjer, kulturnu jedinstvo Kako se postupa danas u Hrvatskoj svje kod njih potpunu pustignutu, ₫ nas se Osim toga bili su vlade kod u pr Velika protestna skupština, obdrprimjer, su tri radnika zbog još danas pravi četiri naruda Megjutum zavana 14 maja 1912. u baśći „Mo- premi okonjení stratari, à Dio je spreman doći jedan što su kod sebeda mak tajni list suci Sve Jugoslaveni Hrvati. Srbi, zatim Slo- star uz mnogobrojno učestvovanje i jedan die yojaka, koji je na veče oko 9 loga jalne demokrache usugjent venci su jedan narod, bosanskoa srpsko- Sarajevskog radništva ostalog gra- sati otišao Cemalušom u kasarnu hrvatskomBugari narodu pripadaju skupštine dr Mihalić je zaplijena 1200 K globe 35 dana satvora. hercegovački Muslimani (Tako je!) Ali na gjanstva, baveći se današnμm polo- ato uPrije rezoluciji riječ tiranija i zabranio Mjestu raspisa ubora sastajanja sa- narodno ujedinjenje nas neveleizdot Zajem u Hrvatskoj da se ova riječ rabi u govoru. Gosp Kozaveden je u Hrvatskoj režim tiranije voljava m mislite Tosesekodnaziva bora upotrijebio, ne znajući konstatuje austro-ugarski basica je su da (Policajni izaslanik Dr Mihalić upominje daja“, „cijepanj jedinstvene ugarske dr. vlastodršci zaveli u Hrvatskaj režim za zabranu tui riječ zbog toga je skupština rasBuy Timka Skupština Naprijed!) . Lave itd Treba da se u našem narodu puštena. Megjutim riječ stoji taprošao ditis XX vijeku. khte karaktekoja B se centro Evrope. narodnog samu učini koji korak u pravcu Slobode koji je kroz urukeGlasu dr a je jedan narod bez ustava, on je zbliżenja ujedinjavanja, pa da se javi rise što sva vlast predana u rukeko- tavnog odvjetnika, a prvom redu potpuno obespravljen u peštanskom parlamentu kakav grofić, ❘ mesaru Cuvaju, u akinut ustav i za- ↑ u pozivu na skupština. Faksimil prve strane »Glasa slobode« broj 50 od 19 maja 1912 god.

' V KONGRES SOCIJAL-DEMOKRATSKE STRANKE BOSNE I HERCEGOVINE (održan 2 novembra 1913 god. u Sarajeva)

Dnevni

red :

1. OTVARANJE KONGRESA:

a) konstituisanje; b) izbor verifikacionog odbora; c) izbor kandidacionog odbora; d) utvrgjenje dnevnog reda. 2. IZVJEŠĆA GLAVNOG ODBORA: a) o radu stranke i blagajničkom djelovanju, izvješćuje drug Branko Hrisafović . b) izvještaj kontrolne komisije, izvješćuje drug R. Fatne r. 3. POLITIČKI POLOŽAJ, NOVI IZBORI I SOCIJALNA DEMOKRACIJA; referent drug Sreten Jakšić. 4. STRANAČKA ŠTAMPA; referent drug Franjo Raušer. 5. AGRARNO PITANJE I SOCIJALNA DEMOKRACIJA ; referent drug Dušan Glumac. 6. IZBOR GLAVNOG ODBORA I KONTROLNE KOMISIJE . 7. RAZNO .

Iz organa SDS BiH »Glas slobode< broj 139 od 4 oktobra 1913 god.

214

IZVJEŠTAJ Glavnog odbora Socijal- demokratske stranke Bosne i Hercegovine V. kongresu stranke 2. novembra 1913.

Drugovi i drugarice!

Ovogodišnji kongres naše stranke održava se nešto kasnije nego prošlih godina. Uzrok ovome zakašnjenju treba tražiti u teškim političkim i privrednim prilikama, u kojima je naša stranka morala da djeluje prošle godine . Te čitave radne ( 1912. - 13 . ) godine vladala je ratna kriza , koja je izazvala opću političku i privrednu krizu , a propratna pojava ove krize bila je i kriza u unutrašnjem političkom i parlamentarnom životu , i ako ovih i ovakvih kriza kod nas nije nedostajalo ni prije ratne krize , niti će ih nedostajati poslije nje. Ove krize, a najviše udarac, koji je dobio čitav naš pokret izvanrednim stanjem u zemlji od 3. maja 1913. i raspuštanjem naših organizacija i stranke , jedno vrijeme potpuno, a u drugo vrijeme djelomično su omele rad u našem pokretu: omele su agitacioni, organizacioni , politički , sindikalni i prosvjetni rad u narodnim masama. Zbog toga se prošle godine nije radilo ni uradilo onoliko koliko bi se radilo , da su bile redovne prilike i da radništvo nije patilo od privredne krize, besposlice i mobilizacije . Jedno vrijeme našeg stranačkog rada u opće nije moglo biti, što je i tako neizgragjenim stranačkim organizacijama zadalo jak udar. Eto u takvim prilikama leži uzrok zašto se kongres održava kasnije nego obično i zašto nisu u prošloj godini rada postignuti onakvi uspjesi kakvim smo se nadali . Ali , i pored svih tih neprilika, ipak se radilo koliko se moglo , a u nekim pravcima čak i napredovalo. U tim teškim prilikama vodstva našeg pokreta snašla su se i radila na očuvanju tekovina pokreta u prvom redu , a u drugom redu nastojala i da se ide naprijed koliko se može . Iza prošlogodišnjeg kongresa počelo se živo raditi u svim pravcima stranačke djelatnosti ; taj rad je prekinula ratna kriza i izvanredno stanje ; no čim je 15 . maja 1913. ukinuto izvanredno stanje , reaktivirane organizacije i povratili nam se Domovi , koji su bili zaposjednuti vojskom, odmah se počelo živo raditi , a ta volja za živim i agilnim radom najbolje se očitovala u pokretanju » Glasa Slobode « svakodnevnim listom . Koliko se u tome radu uspjelo zadaća je ovog našeg izvještaja da kaže . Samo moramo naročito napomenuti , da kongres, ocjenjujući rad stranke u prošloj godini , treba voditi računa o prilikama, u kojima se taj rad morao obavljati . Politički život u zemlji i djelovanje socijalne demokracije. Prošlogodišnji , IV. kongres naše stranke donio je zaključak, da stranka vodi u čitavoj zemlji akciju za izmjenu izbornog reda i za političke slobode . Odmah iza kongresa počela se ova akcija voditi . Održano je više skupština u Sarajevu i drugim mjestima, koje su

215

bile odlično posjećivane. Na tim skupštinama isticani su oni zahtjevi, koje sadrži rezolucija IV. kongresa o ovome pitanju. U opće, naša stranka ni u jednoj prilici nije propustila, a da ne naglasi svoje zahtjeve za revizijom ustava i za uvogjenjem političkih sloboda. Pošto je skoro čitavo vrijeme od našeg prošlogodišnjeg kongresa do ovoga, sabor bio nesposoban za rad i stajao u znaku krize mi smo preko »Glasa Slobode « stalno isticali, da su saborske krize znak bankrotstva našeg ustavnog sistema i da su zbog toga revizija ustava, parlamentarna i odgovorna vlada i političke slobode jedini način, da se izagje iz saborskih kriza. Ova naša neprestana i sistematska akcija za proširenje narodnih ustavnih prava imala je znatnih uspjeha. Osim toga što su one narodne mase , do kojih smo došli , zainteresovane za ustavnu borbu, opaža se u zadnje vrijeme i u gragjanskim političkim krugovima više interesovanja za proširenje narodnih prava. Sve više i više se može čitati u gragjanskim novinama, da i one traže proširenje ustavnih prava, pa o tome čak vode računa i one gragjanske političke grupe, koje stvaraju sporazume s vladom. Ali ne može se još reći za gragjanske političke grupe, da rade stvarno, da narod dogje do više prava. One naročito ništa ne rade u narodu i s narodom Tako je socijalnoj demokraciji ostalo, da još i danas sama vodi akcije narodnih masa za ustavna prava i slobode. 22. oktobra 1912 : godine otvoren je sabor . I ako je u ono vrijeme počeo balkanski rat i ako se u monarhiji počelo naoblačavati , ipak je u Bosni otvoren sabor kao da je ona najustavnija zemlja na svijetu. Megjutim, sabor je bio otvoren, jer je to trebalo vladi i njenim gospodarima iz Beča i Pešte. Vlada je htjela da joj sabor odobri budžet za 1912. godinu , a zatim i za 1913. , zatim htjela je da proturi željezničke osnove , a pošto je bila sigurna da će sve sabor izglasati, odnosno oni, koji pripadaju muslimansko -hrvatskom paktu uz nesmetanje od strane Srba oko » Srpske Riječi « , to je ona i sazvala sabor. I to saborsko zasjedanje , koje je trajalo do pred Božić, pored usvajanja nekoliko sitnijih zakonskih osnova, u glavnom je obavilo ova dva velika posla : jednim nepravilnim načinom odobren je vladi budžet za 1912. godinu i izglasano je blizu 300,000.000 za željeznice. Naime , sabor je smatrao, da vlada ima pravo trošiti odobreni budžet od 1911. u godini 1912., a onda je samo odobrio 4,741.840 K. , kao višak, koji treba vlada u 1912. godini. Tako je >modus nagjen, da se vladi kako tako pomogne . Megjutim sabor nije imao vremena, jer se poslije Božića nije više sastajao, da dade vladi i budžet za 1913. godinu . Protiv ovakvog mamelučkog držanja sabora prema vladi u budžetskom pitanju naša stranka je najenergičnije protestvovala . Željezničke osnove prošle su u saboru za 10 minuta. 3. decembra 1912. došle su pred sabor te željezničke osnove , koje su sastavni dio investicionog programa ministra Bilinskog , pred sabor i tu su , uz

opstrukciju Srba iz grupe oko » Naroda « i » Otadžbine « primljene upravo bez ikakve debate . Takvim nasilnim putem su prošle tako zamašne osnove, koje iziskuju 300 miliona kruna.

216

Razumljivo je, da je naša stranka podigla svoj glas i protiv ovih željezničkih osnova i protiv postupka, kojim su one usvojene. Došljedna svome ranije zauzetom stanovištu prema ministrovom investicionom programu , naša je stranka stalno protestvovala protiv njega, jer on nije ništa drugo nego jedan dio po našu zemlju i narod ubistvene kolonijalne politike, koju provode vlastodršci u ovoj zemlji. Mi smo tražili, da se prije gragjenja željeznica i prije svega ukine kmetstvo i provede revizija ustava. Kad je sabor dao vladi što je tražila, i pošto je donio jednu jedinu korisnu osnovu , a ta je o poboljšanju učiteljskog stanja, otišli su njegovi članovi na božićne praznike i od tada do sada sabor se nije više sastajao . U nastojanju vlade i nekih političkih grupa, da ponovo omoguće saborski rad , govorićemo kasnije. Uz željezničko pitanje došlo je na dnevni red i jezično pitanje. Saborske stranke su tražile od vlade , da se uvede u svima državnim uredima i državnim poduzećima srpsko-hrvatski jezik za službeni . Vlada je na te zahtjeve pristala, samo se protivi da se taj zahtjev ostvari na željeznicama. Tako je i na ovome pitanju izbio nesporazum izmegju vlade i sabora . Ni danas se ne može znati kako će se to pitanje riješiti . Vlada je nepopustljiva, a bilo je mišljenja megju saborskim poslanicima, da treba vezati junktimom jezično pitanje i budžet . Naša se stranka izjavila za pravo sprskohrvatskog jezika, da bude službeni u svima državnim uredima i poduzećima, a kad je bilo pitanje junktima u pomenutom smislu, izjavila se i za njega ujedno naglasivši, da junktimom treba vezati i pitanje revizije ustava , jer kod nas danas i jezično i sva pitanja postaju ustavna pitanja. Pošto je za kratko vrijeme iza našeg prošlogodišnjeg kongresa otpočeo balkanski rat i izbila ratna opasnost u Evropi, a u tom pogledu Austro-Ugarska je stajala kao prva, dužnost je naše stranke bila, da u zajednici sa balkanskim, jugoslavenskim i svim evropskim strankama vodi protiv-ratnu akciju. Prvi dio protiv-ratne akcije bio je protestvovanje protiv ratnih krvoprolića na Balkanu i isticanje zahtjeva za balkanskom federativnom republikom , a drugi dio naše akcije bio je protestvovanje protiv mješanja Austro-Ugarske u balkanske stvari i protiv njenog eventualnog napada na balkanske zemlje . Naša protiv-ratna akcija vodila se je putem skupština i naše štampe. Ovaj drugi dio naše protiv-ratne akcije donio je više > Glasa Slobode « , koje su zabrana naših skupština i više zapljena » opet donijele više mjeseci zatvora našim odgovornim urednicima i više hiljada kruna globe . Naša protiv-ratna akcija uspjela je , da naše pristalice obavijesti pravilno o balkanskom pitanju i o stanovištu socijalne demokracije prema njemu . Ona je ujedno spasla radničke mase od šovinizma, kojeg su širile gragjanske novine. U ovome pravcu naša je stranka naročito radila za vrijeme srpsko -bugarskog rata, kada se od strane nadri-patriota kod nas širila mržnja protiv Bugara. Iza ove naše protiv-ratne akcije prilike su se kod nas počele pogoršavati. Austrija je počela mobilizovati i mnogi su naši drugovi 217

Taj rad je naročito težak u Sarajevu , gdje je vlada upotrebljavala sve moguće , da naš rad sprijeći raznim šikanacijama. Tako ni ove godine nije dozvoljavala biranje sekcijskih odbora i povjerenika i sarajevska mjesna organizacija bila je i ove godine prepuštena da kao funkcionere ima one, koji se za to dobrovoljno prime. Već pod konac prošle kalendarske godine, provalom rata na Balkanu, sav naš privredni život zapao je u tešku priprednu krizu. Pojavila se je besposlica i to u nekim pograničnim mjestima kao Višegradu i Trebinju u tako strašnom obimu, da su u Trebinju gotovo svi organizovani radnici morali otputovati. Takim pošljedicama nije bilo poštegjeno ni jedno mjesto i zbog toga nastala je silna fluktuacija radnika. Ratna kriza se je sve više zaoštravala, kod nas je bio zamro sav privredni i politički život, jedino što je naša stranka razvijala svoju protivratnu akciju. Naši vlastodršci koji su stalno naglašavali da žele mir, za svaku našu protivratnu skupštinu tražili su posebne uvjete i što je naročito karakteristično tražili su neisticanje zahtjeva za balkanskom federativnom republikom . Kad je prijetila najveća ratna opasnost, odmah iza jako spontano izvedene Prvomajske proslave došlo je raspuštanje naših organizacija. Držimo nepotrebnim i ovdje naglašavati , da je taj akt bio jedno obično nasilje vlastodržaca, koji su na taj način htjeli da makar i privremeno ometu pravilan razvitak našeg mladog pokreta. I ako je vanredno stanje trajalo svega 13 dana, ono je zadalo našem i sindikalnom i političkom pokretu teške udarce. Svi Radnički Domovi bili su zatvoreni, radnici koji su godinama bili naučeni da svo svoje slobodno vrijeme u njima provode, bili su osugjeni da traže zakloništa u gostionama i kafanama . Vojne vlasti, koje su tih dana bile gospodari svega, otišle su tako daleko , da su u sarajevski i tuzlanski Radnički Dom ukonačili vojsku i soba Glavnog odbora naše stranke pretvorena je u kancelariju zapovjednika kompanije . U postupanju protiv našeg pokreta otišlo se je tako daleko, da se je i redakciju našeg stranačkog organa » Glasa Slobode < prisililo da iseli iz svojih prostorija, koje se takogjer nalaze u Radničkom Domu . Poslije ukidanja izvanrednog stanja prešlo se je na ponovno podizanje organizacija . Taj težak posao još nije potpuno dovršen, jer kod nas još uvjek vlada u čitavoj zemlji silna depresija i bijeda uslijed ekonomske krize, koja evo treća godina ne diže svog mača iznad naše zemlje . Mobilizacija , koja je izvršena prije iznimnog stanja, odnijela je jedan veliki dio naših najboljih drugova i funkcionera, koji su morali često momentalno odilaziti a da im se nije pružilo vremena ni da organizaciji jave svoj odlazak . Tako su u jednoj sekciji sarajevske mjesne organizacije kroz nekoliko dana morali svi odbornici sekcije otići u vojsku , bez da su imali mogućnosti o tom Mjesni odbor obavjestiti. Sve je to neobično jako uticalo , da su naše stranačke organizacije znatno svukud oslabile i prije nego statistički iskažemo stanje naših organizacija mi hoćemo da učinimo još jednu napomenu. Naše vlasti, progoneći i šikanirajući naš pokret, služe se i nedopustivim 220

Sarajevu održana 21. septembra 1913., tražila reviziju ustava sa parlamentarnom i odgovornom vladom, radničko zastupstvo u saboru putem općeg, jednakog, tajnog, neposrednog i proporcionalnog prava glasa, ukidanje kmetstva i uvogjenje političkih sloboda. Naša stranka se izjavila za saborski rad i osudila vladu , što ne dopušta da sabor radi po svojoj volji. Naša stranka je sada , kada su Bosna i Hercegovina ostale jedine zemlje sa srednjevjekovnim kmetstvom stalno naglašivala nuždu obligatnog otkupljivanja kmetova državnim sredstvima bez ikakve naknade od seljaka .

U svojim političkim akcijama naša stranka nije nikada zaboravila naročito naglasiti svoje zahtjeve za socijalno osiguranje radnika. Naročito je tražila od vlade, da se što prije uzakoni osiguranje radnika u nezgodama. Danas je politička situacija ovakva : Očekuje se da vlada raspiše 12 srpskih naknadnih izbora. Nije još izvjesno hoće li sabor početi da radi još prije obavljanja ovih izbora, što traže hrvatski i muslimanski poslanici , a protiv čega protestvuju Srbi.

Po rješenju Glavnog odbora naše stranke u ovim naknadnim izborima postaviće i naša stranka svoje kandidate. Zbog toga je Glavni odbor objavio poziv na drugove i drugarice, da prilažu za Izborni Fond. Tako će se ovogodišnji naš kongres održati u znaku spremanja za izbornu borbu i mi želimo , da i on doprinese svoj dio našem izbornom uspjehu .

Stanje organizacija. Odmah iza prošlogodišnjeg kongresa započeo je živ i bujan rad u našim stranačkim organizacijama . Zaključak kongresa o akciji za političke slobode počeo se odmah izvršavati sazivanjem protestnih skupština u čitavoj zemlji . Te skupštine, koje su u provinciji spojene sa našom komunalnom akcijom, imale su vanredan uspjeh . One su pokazivale , da će naša stranka tako žilavim radom sebe ojačati i svojim radom zahvatiti mnoge hiljade dotle indiferentnih masa. Ta akcija brzo je pomnožila broj članova stranke u mnogim mjestima i time je pružen ponovan dokaz da naša stranka , koja živi u zemlji tako zaostalih ekonomskih odnosa , mora svim silama nastojati da svoje djelovanje istakne što jačim skupštinskim radom. U tom vremenu jednog silnog impulsa, kad se je uspjelo za tri mjeseca iskupiti 10.000 posjetioca na skupštinama i sastancima, radilo se je intenzivno na unutrašnjem uregjenju naše stranke . U to su vrijeme i pored svih teškoća bili izgledi , da će naša stranka podvostručiti broj članova. Mi moramo istaći, da je neobična teškoća raditi kod nas na stranačkoj organizaciji , koja se ne osniva na zakonu nego na propisima našeg štatuta i programa . 219

Taj rad je naročito težak u Sarajevu , gdje je vlada upotrebljavala sve moguće , da naš rad sprijeći raznim šikanacijama. Tako ni ove godine nije dozvoljavala biranje sekcijskih odbora i povjerenika i sarajevska mjesna organizacija bila je i ove godine prepuštena da kao funkcionere ima one, koji se za to dobrovoljno prime. Već pod konac prošle kalendarske godine, provalom rata na Balkanu, sav naš privredni život zapao je u tešku priprednu krizu. Pojavila se je besposlica i to u nekim pograničnim mjestima kao Višegradu i Trebinju u tako strašnom obimu, da su u Trebinju gotovo svi organizovani radnici morali otputovati. Takim pošljedicama nije bilo poštegjeno ni jedno mjesto i zbog toga nastala je silna fluktuacija radnika . Ratna kriza se je sve više zaoštravala, kod nas je bio zamro sav privredni i politički život , jedino što je naša stranka razvijala svoju protivratnu akciju . Naši vlastodršci koji su stalno naglašavali da žele mir, za svaku našu protivratnu skupštinu tražili su posebne uvjete i što je naročito karakteristično tražili su neisticanje zahtjeva za balkanskom federativnom republikom . Kad je prijetila najveća ratna opasnost, odmah iza jako spontano izvedene Prvomajske proslave došlo je raspuštanje naših organizacija . Držimo nepotrebnim i ovdje naglašavati, da je taj akt bio jedno obično nasilje vlastodržaca, koji su na taj način htjeli da makar i privremeno ometu pravilan razvitak našeg mladog pokreta. I ako je vanredno stanje trajalo svega 13 dana, ono je zadalo našem i sindikalnom i političkom pokretu teške udarce . Svi Radnički Domovi bili su zatvoreni, radnici koji su godinama bili naučeni da svo svoje slobodno vrijeme u njima provode, bili su osugjeni da traže zakloništa u gostionama i kafanama. Vojne vlasti, koje su tih dana bile gospodari svega, otišle su tako daleko , da su u sarajevski i tuzlanski Radnički Dom ukonačili vojsku i soba Glavnog odbora naše stranke pretvorena je u kancelariju zapovjednika kompanije. U postupanju protiv našeg pokreta otišlo se je tako daleko, da se je i redakciju našeg stranačkog organa » Glasa Slobode < prisililo da iseli iz svojih prostorija, koje se takogjer nalaze u Radničkom Domu . Poslije ukidanja izvanrednog stanja prešlo se je na ponovno podizanje organizacija . Taj težak posao još nije potpuno dovršen , jer kod nas još uvjek vlada u čitavoj zemlji silna depresija i bijeda uslijed ekonomske krize , koja evo treća godina ne diže svog mača iznad naše zemlje . Mobilizacija , koja je izvršena prije iznimnog stanja, odnijela je jedan veliki dio naših najboljih drugova i funkcionera, koji su morali često momentalno odilaziti a da im se nije pružilo vremena ni da organizaciji jave svoj odlazak. Tako su u jednoj sekciji sarajevske mjesne organizacije kroz nekoliko dana morali svi odbornici sekcije otići u vojsku , bez da su imali mogućnosti o tom Mjesni odbor obavjestiti. Sve je to neobično jako uticalo , da su naše stranačke organizacije znatno svukud oslabile i prije nego statistički iskažemo stanje naših organizacija mi hoćemo da učinimo još jednu napomenu. Naše vlasti , progoneći i šikanirajući naš pokret, služe se i nedopustivim

220

Zapisnici

V. Kongresa Socijal-demokratske Stranke Bosne i Hercegovine održanog 2. novembra 1913. godine

VII. Kongresa Glavnog Radničkog Saveza za Bosnu i Hercegovinu održanog 1. novembra 1913. godine.

0 Cijena 20 helera.

Štamparija › Bosanske Pošie‹ -- Sarajevo 1913.

Faksimil prve strane brošure » Zapisnici V. Kongresa SDS BiH i VII. Kongresa GRS

sredstvima. One svim silama, koje im stoje na raspoloženju ometaju organizovanje radnika u državnim poduzećima . Do prije dvije godine mi smo imali lijep pokret rudarskih radnika, ali danas ima tek jedna mala grupica rudara, koja neustrašivo radi za naše visoke ciljeve. Da uguše taj pokret naši vlastodršci poslužili su se skrajnje nedopuštenim sredstvima, oni su rudare socijal-demokrate u masama izbacivali iz posla. Takih šikanacija nije manjkalo ni u ovoj godini . Naše sindikalne organizacije osnovane su na modernom borbenom temelju, po uzoru bratskih organizacija u Austriji i Njemačkoj . Toj zdravoj osnovi , na kojoj su sindikalne organizacije osnovane, one imadu da zahvale svoje uspjehe na polju rada oko popravka ekonomskog stanja radničke klase . Naše su sindikalne organizacije od svog osnivanja pa do sada za 8 godina svoga rada — stanje radničke klase , ne samo svojih članova , već radnika u opće, u mnogo popravile. Treba se samo sjetiti ropskog rada od 12-13 sati na dan prije 8 godina, pa ostalih mizernih radnih uvjeta i usporediti to sa današnjim stanjem, pa da se ocjeni vrijednost i uspjeh naših sindikata. Osim toga naše su sindikalne organizacije mnogo doprinosile klasnom vaspitavanju radnika , one su u svome početku, dok nije osnovana stranka, bile jedino tjelo, iz kojeg se je obavljao socijalistički prosvjetni rad i iz njih je ponikla socijal-demokratska stranka, pa i danas se te dvije organizacije razlikuju samo u podjeli organizatornog posla. U radu na podizanju blagostanja radničke klase nema razlike , u tome radu učestvuju i danas , i ako sa podjeljenim poslom, jedni te isti ljudi . Taj rad obojih glavnih odbora jedan drugog popunjava. Ove su godine naše sindikalne organizacije imale da pretrpe veliki udarac. Vlada je na 3. maja 1913. usljed ratnih zapletaja na Balkanu raspustila sve sindikalne organizacije zajedno sa njihovim podružnicama i Radnički Dom, koji je svojina našeg pokreta, pretvorila u vojničku kasarnu . Taj je postupak vlade tim teže pogodio naše sindikate, što su se oni i bez toga eksperimenta vlade imale da bore sa mnogim poteškoćama, sa krizom koju je rat na Balkanu i nedostatak novca na tržištu prouzročio . Zauzimanju socijalističkih zastupnika u austrijskom parlamentu , a naročito druga dr. Adlera ima da zahvali naš pokret, da iznimno stanje, a sa ovim raspust naših organizacija nije dugo potrajalo . Šteta, koju su ovim eksperimentom vlade pretrpile naše organizacije , za dugo se neće moći nadoknaditi; naročito ako se uvaži , da naše organizacije idu u susret sve to većoj krizi, koja se javlja u vidu nerada , u vidu besposlice. Naše su sindikalne organizacije u prošloj ( 1912. ) godini u financijalnom pravcu radile sa deficitom u vrijeme, kada kriza još nije bila tako aktuelna kao što je sada i kao što će još nastupiti . Naprama Kruna primitka na izravnim članskim prinosima , stoji 81.989 . jedan ukupni izdatak od Kr. 110.884.-. Cjelokupni primici svih sindikalnih organizacija priključeni » G. R. S. « iznosili su u g. 1912 . Kr. 134.008 . , tako da je na koncu godine u svim organizacijama ostao saldo od Kr . 32.123.-. Od ukupnih izdataka otpada na same potpore Kr. 37.996.- naprama Kr. 26.123.- u g . 1911. Što se tiče

222

broja sindikalno organizovanih radnika, to se o koncu 1912. g. naprama 1911. pokazuje jedan manjak od 65 članova. Koncem 1911 . brojale su naše sindikalne organizacije 5587 članova, a koncem 1912 : 5522. Pri prosugjivanju porasta ili pada broja članova valja uvažiti , da su organizacija rudarskih radnika i organizacija željezničara bile izložene neobičnim progonima sa strane vlade . Rudarski je pokret usljed toga skoro potpuno uništen; jedan vrlo mali broj članova zadržao se u toj organizaciji. Uzevši jedno sa drugim, naš pokret , a naročito naše sindikalne organizacije i nijesu toliko stradale, koliko su morale prenijeti na svojim plećima; njihova se unutarnja izgradnja punom parom nastavlja, te se može reći, da su iz te cijele krize izašle ojačane . To se najbolje ogledava u tome, da su svi sindikati zajedno i ako sa mnogo povećanim izdacima, u g. 1912. imali jedan ukupan primitak od Kr. 132.008.- , naprama Kr. 110.656.- u g. 1911. Nada je , da će se primitci organizacija iz godine u godinu sve to više povećavati i ako oveći porast članova tako brzo nije za očekivati . Tome će mnogo doprinijeti nastojanje naših sindikata, koji idu za time, da se članski prinosi, odgovarajući izdacima povise. Mnogi su sindikati to ove godine već učinili , i samo tako moći će se naši sindikati u ovo teško vrijeme krize održati . Stanje članova u našim sindikatima koncem g. 1912. bilo je kako pokazuje tabela na drugoj strani .

Broj

Ime

Broj članova

organizacije

12

Savez drvodjelskih radnika

2

Savez kovinarskih radnika •

498

3

Savez gragjevinarskih radnika

1114

4

Savez bos.-herc . željezničara

1013

5

Savez krojačkih radnika .

170

6

Savez kožarsko-preragi , radnika

245

7

Savez tvorn. radn. i nekvalifikovanih radnika

615

8

Savez radnika životnih namirnica

9 10

12

Društvo knjigovezačkih radnika

13

Savez brijačkih radnika

16 17

114 110

Savez trgovačkih namještenika Tipografsko društvo

15

189

. . Savez soboslikarskih i ličilarskih radnika

11

14

621

232

...

25

48 221

Savez opštinskih radnika i namještenika Savez rudarskih radnika

150 45

Savez kelnerskih radnika

112

Društvo bolničara i boln'čarki

Ukupno •

.

5522

223

Sadašnje se stanje članova u sindikatima uslijed rastrešenosti , koja je raspustom organizacija i djelomičnom mobilizacijom kod nas nastupila, ne može pravo ni ustanoviti, a osim toga, mnoge podružnice nijesu još ni održale svojih skupština za ponovno konstituisanje. U koliko imademo pregleda, broj se članova i usljed raspusta, naprama broju o koncu g. 1912. nije u mnogo umanjio. Važno je spomenuti još rezultat trogodišnjeg rada u borbi naših sindikata na polju oko popravljanja radnih uslova i to g. 1910. , 1911 . i 1912. Njihov je sumarni rezultat ovaj : Za 2000 radnika skraćeno je radno vrijeme za 11.828 sati nedjeljno. 5.823 - ojici radnika povišena je plaća prosječno za 22.295K nedjeljno . Ovaj bi se broj utrostručio da imade tačnih podataka iz g. 1905. , 1906., 1907. , 1908. i 1909. U svemu je u ove tri godine vogjeno 60 pokreta, a u svim tim pokretima učestvovalo je 5.818 radnika. Od navedenih 60 pokreta, 20 ih je ostalo bez uspjeha, 27 ih je bilo uspješnih sa borbom, a 13 bez borbe. Sada, kad se obnove sve naše organizacije, valja podvostručenim silama nastaviti rad , da se nadoknadi gubitak, prouzročen raspustom organizacija. Stanje naših stranačkih organizacija vidi se iz ove tabele :

Broj orga . nizacije ili poviereništva 1

Mjesto

1236

Organizacija Sarajevo Tuzla · 19

180

3

39

Banjaluka

4

39

Mostar

50

•

5

99

Zenica .

36

6

99

Bijeljina

7

39

Drvar

48 42

8 9 10

Derventa

22

Brčko .

46

Povjereništvo Prijedor

11 12 13

31

14

""

46

Zgošča • Travnik •

24

15

Jajce ..

Ilijaš .

"9

20

23 4

18

19

7 23

Zavidovići

6

Prnjavor

9 68

25

1929

89

Ukupno .

48

18

Višegrad Breza

16 17 18

224

100

Od svih Od svih članova članova ima maloima i inženskih obrtnika telektualaca

211

2

Broj članova ove godine

28

Kao što se iz ove tabele vidi mi imamo za 516 članova manje nego prošle godine. Organizacija u Trebinju je rasula se, ali ima izgleda da se u skoro vrijeme ponovo uspostavi. U Gračanici je organizacija propala, usljed silnog šikaniranja opančarskih radnika, koji su jedini tamo organizovani bili. U Tasovčiću je povjereništvo prestalo raditi , jer je nekoliko članova, koji su vodili to povjereništvo, istupilo iz stranke . I u Bihaću se još od raspuštanja organizacije nije uspjelo ponovo uspostaviti povjereništvo i zato ga nismo mogli unijeti u izvještaj . Neprestane šikanacije u Tesliću pritjerale su i ono nekoliko naših drugova , da se rasele iz tog mjesta i tako je zapeo i svaki rad na organizovanju tamošnjih radnika . Da je naš rad zahvatio i široke mase našeg naroda najbolje pokazuje fakat da i sela počinju ne samo gojiti simpatije, nego pristupati u naše stranačke organizacije . Tako se je u Ilijašu osnovala organizacija, koja već broji oko 30 članova a ima mnogo izgleda da se ponovo podignu organizacije u mjestima gdje su morale zbog besposlice ili drugih razloga obustaviti svoje djelovanje . Na kraju ove godine mi imamo 9 organizacija i 9 povjereništava .

Agitaciono-prosvjetni rad. Napomenuli smo teškoće , sa kojim se je naša stranka imala da bori u ovoj godini u svom organizacionom radu . Te iste zaprijeke omele su našu stranku i u njenom agitaciono- prosvjetnom radu . Ipak pored svih teškoća , naročito slabog finansiskog stanja naše stranke, mi nismo propustili ni jednu važniju pojavu u našem političkom životu, a da nismo na javnim skupštinama i sastancima iznijeli svoje stanovište . Tako se je za vrijeme održavanja skupština za političke slobode razdijelilo 9500 agitacionih letaka, što je svakako priličan broj uvažili se da je naša stranka jedina organizovana u ovoj zemlji i skromna sredstva, kojim ona raspolaže . Velika zaprijeka sistematskom obavljanju agitacije jeste velika udaljenost nekih mjesta i nikakva komunikaciona sredstva. I ako nepotpunu ipak prilično preglednu sliku našeg agitacionoprosvjetnog rada pruža nam ova tabela: Skupština

Predavanja

Sastanaka

Sjednica

Mjesto

broj

posj.

broj

posj.

broj

posj.

broj

posj. 2030

Sarajevo

8

16450

5

2000

32

2800

53

Tuzla

8

4290

20

1500

6

51

Banjaluka

2

1200

8

330

700 -

Mostar

2

450

Zenica

1

Višegrad Drvar .

1

230

2

100 2401

29

23580

7

243

45

3743

15

T

901 500

150

35

3980

80

Zgošča

Prijedor Travnik Ukupno . • 15

2

Arhiv KP BiH.

119

2030 225

Ovdje moramo istaći , da su naši vlastodršci u ovoj godini zaveli jedan nov sistem proganjanja naših agitatora. Započeli su sa optuživanjem zbog govora, izrečenih na skupštinama u prisustvu policijskog izaslanika. Odmah iza prošlogodišnjeg kongresa Glavni odbor naše stranke započeo je sa pripremama za stranačku školu . Prijava stranačke škole, njen program predavanja ležao je na vladi . Otvorio se je upis u školu i nekoliko se je puta urgirala dozvola za školu . U mjesto dozvole, Glavni odbor naše stranke dobio je slijedeći otpis vladin, koga mi i ovdje donosimo radi neobične njegove važnosti, koji jasno karakteriše odnose, u kojima mora naša stranka da razvija svoje djelovanje . Taj odpis glasi : >> Stavljam Vam do znanja da zemaljska vlada svojom naredbom br. 4431 pres. od 29. oktobra 1912. na Vašu molbu od 26. septembra 1912. nije Vam podjelila dozvolu za održavanje škole prema predloženom nastavnom planu i rasporedu , budući da naumljeni niz predavanja prema svom cijelom rasporedu nema svrhe podučavanja, nego je samo pokušaj intenzivnijeg rasprostiranja teorija i misli koje na postojeći društveni poredak napadaju , potiču na klasnu borbu pa time mogu biti opasni po javno blagostanje «. Napominjemo, da je naš stranački organ » Glas Slobode « zbog kritike ovog otpisa bio zaplijenjen i odgovorni urednik bio je osugjen zbog te zapljene na tri nedjelje zatvora. Da se obrazuje bar u Sarajevu što veći broj drugova, sarajevska mjesna organizacija održava vrlo često konferencije sa sekcijskim odborima i povjerenicima, na kojima se raspravljaju aktuelna pitanja u političkom životu . U tom pravcu moraće se i nadalje raditi naročito da se nagje načina za teorijsko obrazovanje naših drugova i da se krug radnika , čije snage stoje Glavnom odboru na raspoloženju u njegovom prosvjetno-agitacionom radu , što više proširi . Usmena agitacija kod nas je tim važnija , jer je procenat nepismenih kod nas još uvijek užasan , tako da po zvaničnim izvještajima kod nas još uvjek ima oko 87 % od čitavog stanovništva nepismenih. Sama ova okolnost treba da bude ozbiljna opomena svim našim drugovima, da kad nam vlastodršci zabranjuju da se u našoj školi socijalistički vaspitavamo, da pregnemo za samoobrazovanjem i na taj način ustostručimo broj onih, čija će živa riječ podizati i privoditi našoj stranci široke mase našeg naroda . Naročito ističemo da oko kulturnog podizanja alkoholistički klub i tom pripisati, da je tuzlanski

mjesna organizacija u Tuzli vodeći brigu radnika osnovala je naobrazbeni i antinastojanju naših drugova u Tuzli ima se pokret najjedinstveniji i najsolidniji.

Na zahtjev nekolicine drugova u Sarajevu , otvoren je bio tečaj za učenje njemačkog jezika . Učenika je bilo stalnih oko 23 , ali se tečaj nije mogao završiti zbog odlaska učitelja, a zgodna učitelja , koji bi započeti tečaj nastavio , nije se u Sarajevu moglo naći . 226

Veliku agitaciju naša je stranka razvila prilikom izbora delegata za sarajevsku bolesničku blagajnu. Tom prilikom iznijeli smo pobjedu sa 1397 glasova, dok su protivnici dobili svega 271 glas. Kao najbolje sredstvo za agitaciju i prosvjećivanje širokih proleterskih masa služio nam je i ove godine » Glas Slobode « . Svoje veliko djelovanje » Glas Slobode « je naročito vršio za vrijeme iznimnih mjera, kad nam je bilo onemogućeno svako sastajanje i svako javno djelovanje . » Glas Slobode« je bio u to vrijeme jedina veza , koja je vezivala organizovane radnike . Još odličnije tu svoju ulogu vrši » Glas Slobode « od kako izlazi dnevno a naročito će taj njegov rad biti plodonosan ako se i na dalje bude nastojalo, da se njemu kao glavnom socijalističkom i jedinom demokratskom političkom listu u našoj zemlji , bude pribavilo novih čitaoca i novih pretplatnika. Sada kad izgleda, da će ratna a i privredna kriza prići kraju , po svoj prilici da će i politički život u našoj zemlji nastati življi , mi se opravdano nadamo, da će u redovima naše stranke nastati bujan život i rad i da će naša stranka naići na srdačan prijem kod širokih narodnih masa, koje su baš u zadnjem vremenu doživile grdno razočaranje od naših gragjanskih stranaka. Veliki posao čeka našu stranku naročito sada u naknadnim izborima za sabor. Ti izbori u toliko su značajni zbog toga, jer će se u njima naša stranka imati da bori sa svim našim gragjanskim strankama, oni su od velike agitaciono -prosvjetne važnosti, jer će oni biti dobra prilika, da se socijalistička riječ čuje i u najzabitnije krajeve naše zemlje . Iza mrtvila, koje je mjesecima trajalo , treba da nastane živ, neprekidan i energičan rad na jačanju i podizanju naših političkih i sindikalnih organizacija . Komunalna akcija naše stranke . I ove godine vodila je naša stranka živu akciju protiv sadašnjeg sistema u gradskim zastupstvima, koji se osniva na potpunom isključivanju radnika i siromašnih masa od svakog upliva na rad u općinama. Po izbornom redu za naša gradska zastupstva omogućeno je samo bogatašima , da dogju do predstavništva u gradskim zastupstvima. Politika naših gradskih zastupstava osniva se isključivo na stalnom povišivanju indirektnih poreza, a to uzrokuje nečuvenu skupoću u svim našim gradovima. Odmah po prošlom kongresu započela je naša stranka akciju za promjenu štatuta za gradska zastupstva , ističući naročito zahtjev za potpunom autonomijom općina. U Sarajevu i u svim većim mjestima održate su javne skupštine , na kojima su usvojene jedinstvene rezolucije, koje su otposlane gradskim zastupstvima , saboru i vladi . Ta naša akcija imala je bar toliko uspjeha, da su općine u većim mjestima počele voditi računa o našim zahtjevima, naročito u pogledu zidanja radničkih stanova. U prošlogodišnjoj saborskoj periodi , podnijela je vlada saboru . osnovu novog štatuta za Sarajevo . Naša stranka je opširno u » Glasu

15* 227

Slobode Glas Slobode « je od 1. avgusta 1913. postao dnevnik. Iza ukidanja izvanrednog stanja glavni odbori našeg pokreta tražili su načina kako će što uspješnije oporaviti pokret od udaraca , koji mu je nanijela vlada i dugačka i teška kriza. Za najuspješnije sredstvo da se željeni rezultati postignu , mi smo pronašli štampu , jer ona budi i osvješćuje , privlači i održava radnike u organizacijama . Korak je bio vrlo smion , ali po našem mišljenju, vrlo nužan. Mi smo to proveli na ovaj način. Ostalo je , da organizacije i dalje uzimaju onoliko brojeva (3 , 2 , 1 ) , koliko su i prije uzimale za svoje članove , a ostali brojevi da idu na pretplatu . Napravili smo jedan proračun i računali smo , da će list moći opstojati kao dnevnik. Kakvi su finansijski rezultati , vidićete iz bilansa u ovome izvještaju . Što se tiče broja naklade , stvar ovako stoji : subotnji broj se štampa u 3000 komada, broj od utorka 2600 , a broj od četvrtka 2400. Ostali brojevi (dnevnik) t. j . od srijede, petka i nedjelje, štampaju se u 1900 komada. O dnevniku treba da raspravi i ovogodišnji kongres . Mi ćemo još i preko našeg referenta, iznijeti pred vas njegovo pravo stanje, a do vas je da u ovome pitanju donesete konačnu odluku . Naše je pak mišljenje , da bi najbolje riješenje bilo , da se pozove radni narod Bosne i Hercegovine, da što više pretplaćuje » Glas Slobode «. >>Glas Slobode« je prošle godine trpio mnoge progone . Naročito za vrijeme ratne krize . Zaplijenjen je osamnaest puta. Broj od 3. maja 1913. (dan proglašenja izvanrednog stanja) i još dva tri broja iza toga nisu mogla nikako izaći . U broju od 3. maja zaplijenjeno je 12 stubaca, a ostala su na 4 strane

samo 2 stupca. Ostali brojevi za vrijeme izvanrednog stanja plaćeni su dobrovoljnim prilozima . Odgovorni urednici » Glasa Slobode« u prošloj godini (od prošlog kongresa) o sugjeni su na preko jednu godinu dana tamnice i na 2495-23 K globe . Na advokatske troškove ima se izdati preko 1000 K. Razumljivo je , da su ovi progoni mnogo pokvarili

228

finansijsko stanje lista. Veliki dio ovih troškova morao se platiti baš od kako je pokrenut dnevnik. Iz ovoga se može izvesti ovaj zaključak: samo velikim žrtvama može radni narod Bosne i Hercegovine održati svoj list ! Drugarski » B.-H. Željezniča r « sindikalni i ujedno politički list željezničarskih radnika vršio je savjesno svoju dužnost i to potpuno u skladu s općim djelovanjem stranke. Teorijski časopis »Borba« ove godine u glavnom zbog rata, nije ni izlazio . Sada počinje nanovo da izlazi i naša će dužnost biti , da joj pribavimo što više pretplatnika. » Naši Zapis k i « , teorijski organ slovenskih drugova u Kranjskoj , postaje postepeno slovensko-hrvatski socijalistički organ i donosi članke latinicom . Mi smo reklamirali ovaj list i on ima desetak pretplatnika u Sarajevu . Socijalističke knjige i prošle godine su prodavane u administraciji » Glasa Slobode « , a taj posao je vršila i zadruga » Naprijed « . Glavni odbor je rješio, da ova zadruga postane opće -stranačka i u tu svrhu vodio agitaciju za upisivanje dionica megju ostalim drugovima. U tome pravcu se nešto uspjelo, ali nije se još dotle došlo , da je zadruga i formalno postala opće-stranačka . Formalni postupak trebaće što prije provesti . Kao što se vidi , naša je štampa napredovala i u ovakvoj teškoj godini rada. Na njenom razvijanju treba i dalje raditi , jer u njoj mi vidimo najbolju garanciju bolje budućnosti našeg pokreta . Majska proslava. U vrijeme najteže ratne krize došla je ovogodišnja majska proslava. Odnosi izmegju Austro-Ugarske i Srbije i Crne Gore bili su u najzapletenijem stanju i mi , koji smo pretrpili sve što može pretrpiti narod čija se država nalazi u ratu , očekivali smo tih dana samo još da nas poškropi krv. Mobilizovanje se je vršilo neobičnom brzinom , što je broj članova naših organizacija skoro upolovilo. U čitavoj našoj zemlji nastao je silan metež i svi glavniji gradovi naše zemlje bili su pretvoreni u vojničke logore . Besposlica je bila silna, a i ono radnika što se je zadržavalo u radionicama više je svetkovalo nego radilo. Dolaskom silne vojske nastala je strašna skupoća i u masama je nastalo silno nezadovoljstvo . Dok je prošlogodišnja Majska proslava vogjena u znaku borbe za političke slobode, ovogodišnja je bila jedan silan protest protiv rata i oružanja, a naročito protiv raspirivanja šovinističke strasti. I uvaže li se prilike, u kojima se je ovogodišnja Majska proslava slavila mi možemo i sa brojem učesnika biti zadovoljni . Po mjestima je broj učesnika bio slijedeći :

Sarajevo Tuzla Mostar . Banjaluka

6000 400 350 500

229

Travnik Breza

100 60 80 30 40 60

Bijeljina Bihać Zgošča . Prijedor Ukupno

.

7620

I ove su nam godine vlasti stavljale razne zaprijeke prilikom Majske proslave . U Višegradu je manifestacija i skupština bila zabranjena i to bez ikakva razloga i ako su naši drugovi garantovali vlastima za red u manifestaciji . I u Drvaru je zabranjena Majska proslava, koju su tamošnji radnici spremali kao protest protiv nečuvene eksploatacije u tamošnjem pilanskom poduzeću . Referent, koji je poslan iz Sarajeva u Drvar , bio je oglobljen sa 50 Kr. samo zato što je išao pitati za razloge zabrane. U svim ostalim mjestima vlasti su zabranjivale povike protiv militarizma i govore protiv držanja Austro-Ugarske u balkanskom ratu . Tako su u Sarajevu vlasti brisale iz plakata riječi protiv stalnog oružanja. Ovogodišnja Majska proslava bila je, i ako manja po broju, ipak silan protest protiv ratničke politike naših vlastodržaca. Ona će ostati u trajnoj uspomeni sviju nas i zbog toga, jer su drugi dan iza Majske proslave uslijedile iznimne mjere , koje su najbolje karakterizovale nesigurnost i ovo malo sloboda, koje ima radnička klasa u Bosni i Hercegovini .

Marksova i Bebelova proslava. Na 14. marta ove godine navršilo se je trideset godina od dana smrti našeg velikog učitelja Karla Marks a. I naša stranka, duboko poštujući veliko djelo Marksovo, da se odužimo uspomeni njegovoj priredila je u Sarajevu i Tuzli spomen večeri , koje su bile mnogobrojno posjećene . Na tim spomen večerima iznešene su u govorima velike zasluge Marksove, njegovo djelo , rad i život . Težak gubitak zadan je socijalističkom proletarijatu diljem zemaljske kugle smrću velikog vogje , agitatora i pobornika Socijalizma druga Augusta Bebela. Za neprocjenjene zasluge Bebelove odao je proletarijat njemu dostojnu zahvalu u onim mnogobrojnim spomen slavama, koje su održane povodom Bebelove smrti. Na 14. augusta, sutra dan iza Bebelove smrti izišao je naš list » Glas Slobode< u crnini sa Bebelovom slikom, a na 23. augusta održana je u Sara jevu dobro posjećena spomen slava u čast i slavu Augusta Bebela. Bratskoj stranci u Njemačkoj poslala je naša stranka telegrafsko saučešće. Telegrafsko saučešće poslato je bratskoj njemačkoj stranci u Austriji povodom nenadane smrti nezaboravljenog druga Franca Šumahera. Vanredni internacionalni kongres u Bazelu . Ratni zapletaji na Balkanu i mješanje velikih sila u te zapletaje , prijetilo je opasnošću , da plamen rata obuhvati čitavu Evropu, a 230

naročito je ta opasnost prijetila nama zbog držanja Austro-Ugarske u balkanskom ratu . Opasnost je rasla iz dana u dan i po zaključku internacionalnog biroa Socijalističke Internacionale sazvan je za 24. , 25. novembra vanredni internacionalni kongres u Bazelu . Naša stranka, koja je posljedice ratnog huškanja neobično teško osjećala i stojeći na najizloženijoj tački ratne opasnosti smatrala je svojom dužnošću da preko svog delegata uzme učešća na ovom kongresu . Po zaključku Glavnog odbora naše stranke na kongresu je kao naš delegat učestvovao drug Sreten Jakšić . Kongres u Bazelu bio je jedna veličanstvena proturatna manifestacija proletarijata, ali manifest koga je kongres usvojio , naše su vlasti u našem stranačkom listu » Glasu Slobode « zaplijenile . Povodom ovog internacionalnog kongresa naša stranka sazvala je u Sarajevu javnu skupštinu , ali je ta skupština bila zabranjena i to zbog toga jer je veli se u odluci vladinoj » pogibeljna za javni mir« i ako je ta skupština sazvana protiv rata.

Mladenačka organizacija. Ova mlada organizacija razvijala je u ovoj godini priličnu djelatnost. Nama, koji poznamo odnose, pod kojim žive naši naučnici , jasno je od kolike je potrebe organizacija , koja će okupljati mladež da ih vaspitava i odgaja kao dobre i ustrajne socijal-demokrate . Kod nas je to tim nužnije , jer u našoj zemlji ne postoji zakonodavstvo , koje bi tu mladu snagu zaštićavalo od prekomjernog eksploatisanja, niti kod nas ima obrtnih škola , koje bi naučnicima pružila bar kakvo obrazovanje . Naučničko pitanje kod nas je postalo javno društveno pitanje i ovoj mladenačkoj organizaciji može se pripisati jedan dio uspjeha, da su kompetentni faktori u našoj zemlji izradili jednu zakonsku osnovu , koja bi , i ako ni iz bliza onako kao što bi trebalo, ipak odnose izmegju poslodavaca i naučnika dovela u neku zakonsku formu. Ali klasna mržnja poslodavaca naročito se je ispoljila u borbi protiv mladenačke organizacije . Sigurno u sporazumu sa poslodavcima klerikalci su upeli sve sile da oslabe našu naučničku organizaciju . Laćali su se raznih sredstava , ali im sve to nije pomoglo i mi sa ponosom ističemo ustrajnost naših mladih drugova, koji su , zalazeći megju naučnike, koji su pod pritiskom poslodavaca, morali biti članovi klerikalske organizacije, njih u masama privodili našoj mladenačkoj organizaciji . Ova organizacija održala je sve do raspuštanja naših organizacija mnogo sastanaka, svoju knjižnicu je upotpunila i započelo se je sa izradom plana za naučničku školu . Potreba ove škole bila je tim veća, jer se ispostavilo da mnogo naučnika naročito primitivnih zanata ne znaju čitati i pisati . Tamburaški zbor mladenačke organizacije, koji je prošle godine osnovan, vrlo lijepo napreduje i ove godine priregjena je jedna zabava, koju su radnici obilno posjetili , a na zabavi su naučnici izveli sav program . Kada su na 3. maja raspuštene sve organizacije , raspuštena je i mladenačka organizacija . Ponovnim uspostavljanjem naših organizacija, povraćene su stvari i mladenačkoj organizaciji i ova je kao i

231

sve ostale organizacije po zahtjevu vlade podnijela pravila na odobrenje, podnešena su ista pravila, koja je vlada prošle godine odobrila. Odlika je naših vlastodržaca, da su nedosljedni i to se je pokazalo i ovaj put . Vlada je povratila ova pravila sa otpisom , u kome se veli da se osnivanje mladenačke organizacije u opšte zabranjuje i to iz razloga jer naučnici ne posjeduju toliko radne sposobnosti da ostvare ciljeve postavljene u ovim pravilima. Držimo, da ne treba naročito isticati, da je ova odluka vladina iz temelja nezakonita i da joj je cilj otrgnuti naučnike ispod upliva socijalističkog pokreta . Protiv ove odluke vladine uložen je pismen utok na ministarstvo , na što još nije došao odgovor .

Unutrašnji odnosi. Jače nego ikada u ovoj su godini bile najtješnje veze u radu obiju grana našeg pokreta . Sve važnije odluke i akcije sprovogjene su i zaključivane po Glavnom odboru i Glavnom Radničkom Savezu . Koliko je našim vlastodršcima mrsko jedinstvo našeg pokreta, to se je najbolje pokazalo prilikom raspuštanja naših organizacija. Glavni odbor je u ovoj godini stajao u tjesnoj vezi sa Internacionalnim biroom , informišući ga o stanju u našoj zemlji , isto tako gajio je srdačne odnose sa svim jugoslovenskim i balkanskim bratskim strankama. Naša stranka stavljala je uvijek na raspoloženje , naš stranački organ >> Glas slobode « našim drugovima iz Dalmacije i kad god je koji izaslanik Glavnog odbora kroz Dalmaciju prolazio, nastojalo se je tu zgodu upotrijebiti za agitacione svrhe našeg bratskog pokreta u Dalmaciji . U augustu prošle godine priredili su naši drugovi iz Mostara vrlo uspio izlet u Spljet. Posebno moramo istaknuti veze naše stranke sa bratskim strankama u Austriji , koje su nam uvijek i svakom zgodom svim silama stajali na raspoloženju . Naši drugovi u Austriji su u naročitoj jednoj interpelaciji iznijeli postupanje naše vlade spram našeg pokreta prilikom iznimnih mjera. Glavni odbor je u ovoj godini održao 47 redovnih i 3 vanredne sjednice . Sa povjereništvima i organizacijama stajao je Glavni odbor u najtješnjoj vezi putem dopisivanja i preko izaslanika . Naš je pokret mlad i on ima da izdrži teške borbe i zato je nužna što punija jedinstvenost, koja je i do sad bila jedna od najljepših odlika našeg pokreta .

Stranačke finansije. Prošlogodišnji naš kongres zaključio je povišenje stranačkog prinosa u nadi , da će se tako povećati naše stranačke finansije. U nekoliko mjesta ta se odluka nije mogla odmah provesti nego se je postepeno zavodila. Velike fluktuacije i još uvijek neuregjeni unutarnji odnosi mnogih organizacija onemogućuju pravilno poslovanje u pokretu . To se naročito jako osjeća u finansijskom stanju naše stranke koje se vidi iz ove tabele : 232

Primanje

Od programa Agitacioni fond

69

168

Saldo od prošle godine Od članskih prinosa •

2239

37

Za agitaciju ‫ وو‬deložiranja

14

70

99

štampane stvari

19

76 -

29

2742

Ukupno

373

415

32 -

300

32 41

poštanske troškove .

24

34° plate i upr. troškove Razni izdatci

1450

62

72

88

Saldo 11 septembra 1913

105

97

2742

52

52

300

Razni primitci

K❘ h

Izdavanje

Kh

52

Ukupno

•

Blagajnik: Branko Hrisafović

Sada kad se je naš pokret počeo oporavljati od teških dogagjaja u ovoj godini biće prva dužnost nas sviju, da pokret podigne i ojača i na taj način pruži se i stranci finansijskih sredstava za vršenje nužnih akcija u borbi.

Zaključni račun administracije » Glasa Slobode « od 31. maja 1912. do 31. jula 1913 .

K

h

1629

20

Za poštarinu 99

2371

29

Pojedini brojevi strukama 17843 8590 Pretplata

20 74

2025

52

•

Oglasi

123

568

62

510

Zajam

h

·

2814

25

plaće namještenika . administracione posudske trotrebe škove .

9118

28

2652

560

147

96

Izdavanje

"" Kamati na uloženi novac u kauciju

K

251

Saldo 31 maja 1913 Dobrovoljni prilozi .

22222

Primanje

99

16128

štampariju stanarinu

""

pretplatu novina knjižnica .

19

Vraćen zajam

i

Stanje blagajne 31 jula 1913

Ukupno

33538

57

Ukupno

42

87

310

1864

79

33538

57

233

Zaključni račun dnevnika » Glasa Slobode « od 1./VIII . do 31./IX . 1913.

Primanje

*

Dobrovoljni prilozi

h

1806

79

661.36 80

Pojedini brojev (struk .)

2487

Pretplate

3236

82

460

42

Oglasi

8653

19

786

Poštarina Brzojavi Plaće i honorari

Štamparija . . . Ekspedicija i raznošiva. nje

357 1276 3720

760

Sudski troškovi

363

Administracione potrebe

329

Stanarina

120

Razni računj . .

165

Saldo 31 septembra

773

Ukupno

8653

Administrator :

Rajko

h

26

50

74

87

26

96

19 1

:

K

12 512 8

Ukupno

Izdavanje

8818

Saldo 31 jula 1913

K

Žemva

Iz bilanse o finansijskom stanju » Glasa Slobode « najbolje će se naši drugovi uvjeriti, kako treba sve sile skoncentrisati, da se »> Glasu Slobode kao dnevniku osigura izlazak .

Iznoseći rad Glavnog odbora naše stranke ove godine mi moramo istaći , da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Evropi, koja još stenje u okovima feudalnog ropstva . Ta zastarjela forma ekonomskih odnosa zaprijeka je , da se naš društveni život ne može razvijati u pravcu modernog razvitka, koji je nužan uslov za jačanje socijalističkog pokreta . Uz tako nesnosne ekonomske odnose dolazi i kolonijalna potčinjenost, koja je od naše zemlje stvorila rudnik za odnošenje prirodnog blaga i bogaćenje stranih kapitalista . Političke slobode zavise o ćeifu vlastodržaca pa nam je život pokazao da naši vlastodršci ne poštuju ni ono , što su zajamčili svojom svečanom riječju . Naša ustavnost, koja na sebi nosi sve odlike maskiranog apsolutizma, doživila je puno bankrotstvo i zato treba da naš kongres bude jedan silan impuls za našu oslobodilačku borbu , on nek bude poziv u velike borbe koje predstoje našoj stranci. Uvjereni da će naš teški rad u skoro uroditi svestranim plodom mi kličemo:

Neka živi socijalna demokracija! Sarajevo, 18. oktobar 1913.

234

Glavni odbor Socijal-demokratske stranke B. i H.

Kapor Savo Raušer Franjo Jakšić Sreten Glumac Dušan Markić Franjo Kirh Stefan

Krekić Panto Trnjančev Petar Nenadović Nikola Gliha Ambroz Rezač Franc Hrisafović Branko . *

IZVJEŠTAJ Kontrolne komisije Socijal -demokratske stranke B. i H. Mi smo pregledali finansijsko poslovanje Glavnog odbora i administracije »> Glasa Slobode « , te smo sve u potpunom redu pronašli .

Rudolf Fatner

Milan Jokić

Stjepan Subašić Iz brošure »Zapisnici V. Kongresa SDS BiH i VII. Kongresa GRS«, str. 1-16.

OBRAZLOŽENJE

Izvještaja Glavnog odbora Izvjestilac Branko Hrisafović Drugovi delegati ! Pred vama je štampano izvješće o radu Glavnog odbora i meni ostaje samo da ga upotpunim i obrazložim. Odmah po prošlogodišnjem kongresu mi smo počeli raditi na izvršenju kongresnih odluka a naročito na sprovogjenju rezolucije o političkim slobodama i organizaciji stranke . Započelo se je sa velikom skupštinskom akcijom i održate su velike skupštine u svim većim mjestima naše zemlje . Teškoća naše svake akcije leži u tome što smo mi jedina organizovana stranka , koja radi na političkom vaspitavanju naroda, dok u gragjanskim redovima vlada silno političko mrtvilo , koje omogućuje političkim koterijama da se njime koriste i rade protiv interesa narodnih . Ova prva i velika akcija naše stranke u prošloj godini imala je taj uspjeh što je otkrila pred narodom pravog krivca za ovako desalatno stanje, naše vlastodršce , koji se vješto kriju za legja nesposobnih naših gragjanskih koterija. U toj akcij stekla je naša stranka silne simpatije širokih harodnih masa, o čemu naročito govori onaj ogroman broj posjetioca naših skupština . Ta bi se akcija i nastavila da nisu kasniji politički dogagjaji onemogućili svaku akciju naše stranke. Uporedo sa ovom akcijom naša je stranka

235

vodila veliki skupštinski pokret za promjenu izbornog reda za općine i za zdravu komunalnu politiku . Uspjeh te naše akcije ogleda se u zaključcima gradskih zastupstava za zidanje radničkih stanova i aproviziranjem gradova . Dok se je na polju razvijala ta velika skupštinska akcija , mi smo u isto vrijeme nastojali da našu stranačku organizaciju što bolje uredimo i ustaložimo , da vežemo uskom vezom članove i pojedine odbore i da tako naš upliv na mase poraste i ojača . U tom su nam naročito stavljale vlasti zaprijeka ne dozvoljavajući javno djelovanje našoj stranci . Shvaćajući Glavni odbor od kolike je važnosti što šire zasnovan prosvjetni rad, namjeravao je u prošloj godini da osnuje socijalističku školu iz koje bi se regrutovali agitatori i spremni funkcioneri organizacija . Ali i tu nam vlada postavi zaprijeku izdavši naredbu , kojom zabranjuje održavanje škole i u kojoj prosto veli, da je Socijalizam zabranjen . Zato smo mi nastavili sa održavanjem konferencija sa odborima, na kojima su se raspravljala i sva aktuelna politička pitanja. Preko zime održavala su se naučna predavanja, koja su stekla svoj naročiti krug slušaoca . Moramo istaći , da su u tom pravcu najviše i najneumornije i sa najviše uspjeha radili naši drugovi u Tuzli . Pojava rata na Balkanu odjeknula je kod nas sve jačom privrednom i političkom reakcijom. Privredna kriza izazvala je besposlicu a ratničko spremanje naših vlastodržaca odvelo nam je jedan veliki dio naših drugova u vojsku . I u to vrijeme raspaljenih šovinističkih strasti i najjače privredne potištenosti , naša stranka je sa velikim uspjehom razvijala svoju proturatnu akciju. Mi smo bili u tim težem položaju što smo bili jedini , koji smo ustajali protiv prolijevanja krvi na Balkanu i protiv miješanja Austro - Ugarske u Balkanski rat. Naša stranka je u čitavoj toj akciji stalno naglašavala zahtjev za ujedinjenjem balkanskih naroda u federativnoj republici. I kao najjači naš proturatni protest bila je ovogodišnja Prvomajska proslava, u kojoj je izvedeno skoro 8000 demonstranata.

Da manifestuje svoju internacionalnu solidarnost i udovolji svojoj dužnosti naša je stranka učestvovala preko svoga delegata na Internacionalnom kongresu u Bazelu , koji je donio onaj značajni manifest protiv rata i koji je kod nas bio zaplijenjen. Ali je u to najkritičnije doba kod naših vlastodržaca osionost pobjedila zdrav razum i oni na 3. maja raspustiše naše organizacije , odnesoše imovinu i novac a Radničke Domove pretvoriše u kasarne ili ih zapečatiše . To je bio najteži udarac koga su mogli zadati našem pokretu . Da su se iznimne mjere tako brzo ukinule i da se je protiv njih protestvovalo , zasluga je naših drugova u austriskom parlamentu a naročito drugova Adlera i Nemeca koji neće propustiti priliku pa da i u delegacijama podignu svoj glas protiv tog nasilja . Kao vidan uspjeh našeg rada u ovoj godini pokrenut je » Glas Slobode >Rezolucija. V. kongres Socijal-demokratske stranke Bosne Hercegovine, saslušavši izvještaj o radu Glavnog odbora najodlučnije protestvuje protiv iznimnih mjera proglašenih 3. maja, po kojima su sve sindikalne i političke organizacije bile nezakonito i nasilno raspuštene, Radnički Domovi zatvoreni ili pretvoreni u vojničke kasarne . Ovaj nasilni čin vlastodržaca najjasnije je pokazao , kako su nesigurne i ove slobode i pravo koje je radnička klasa u Bosni i Hercegovini teškom borbom osvojila i da naši vlastodršci ne prezaju ni od ukidanja najprimitivnijih gragjanskih sloboda u sprovagjanju svoje imperijalističke politike . Kongres protestvujući protiv osvajačke politike vlastodržaca, poziva radničku klasu Bosne i Hercegovine da pristupi organizaciji Socijalne demokracije i osnažuje zaključak prošlogodišnjeg kongresa , da svi sindikalno organizovani radnici treba da pristupe u članstvo političke organizacije . industrija « jeste iscrpljivanje prirodnih dobara zemlje. A takav privredni razvitak sili naš narod na iseljavanje u Ameriku , dok u isto vrijeme vlada kolonizira u Bosnu njemačke i magjarske koloniste. Ovakav vladin rad oslanja se u saboru na feudalno -klerikalni ili t . zv . muslimansko- hrvatski blok. S tim blokom htjeli su da rade i srpski feudalci , ali pred silnom opozicijom naroda morali su popustiti i položiti saborske mandate i to se može smatrati krahom srpskog feudalizma u Bosni . Oni se više neće moći pojaviti na političkoj pozornici . Vlada srpske feudalce zamjenjuje sa jednom novom srpskom grupom , koju ona stvara sa advokatom Dimovićem, ona tako stvara >> radnu većinu « i tako uzdržava režim, u kome se stvaraju saborske radne većine odozgor, a to u stvari znači apsolutističku vladavinu .

Vlada pomognuta ovim reakcionarnim elementima neće nikako da ukine kmetstvo , što je morao biti prvi njen zadatak još prije 35 godina. To pitanje danas nije riješeno kod nas i ono je jedna od najvećih zaprijeka narodnom razvitku . Austrijska uprava u Bosni hoće da se zove kulturnom. To bar žele vlastodršci . Oni nas upućuju da pogledamo željeznice kroz

238

Bosnu, da pogledamo one nove kuće po Sarajevu . Ali oni neće da kažu , da se željeznice dižu zbog interesa vojske i stranog kapitalizma i da se kapitali ulažu u kuće u Sarajevu , jer se, zbog konkurencije i povlastica stranom kapitalizmu, ne mogu ulagati u industriju , u kojoj bi nosili 10-50 %, a u kućama nose 5-10 % . Oni neće da kažu ni to, da su sve varoši u Bosni , u kojima nema beamterije kao u Sarajevu, prosto propale. Željeznice u čitavom svijetu pomažu privredni razvitak naroda, a kod nas se vodi takva željeznička politika, da ona upravo upropašćava narod . Željeznice se onuda grade kuda to godi Austrougarskim vojnim i kapitalističkim faktorima, a na našim željeznicama skuplji je prevoz domaće robe nego strane, te se tako tarifnom politikom onemogućava svaka konkurencija domaće robe sa stranom. Ovih dana moraće likvidirati jedno od bosanskih modernih poduzeća sarajevski paromlin — jer ne može izdržati konkurenciju magjarskih mlinova, koji imaju velike povlastice na našim željeznicama . Ugarska se vlada čak protivila da taj mlin otkupi vojna uprava i sada se od njega može napraviti cirkus ili crkva. I carinska politika nije pravedna. Bosna bi trebala dobiti oko 6-7 miliona kruna u svoj budžet od carina na robu , koja se u nju uvozi , a megjutim dobije jednu minimalnu svotu . Iz svih ovih razloga ne može biti nikakovo čudo što smo mi zauzeli stanovište protiv željezničkih planova ministra Bilinskog. Mi tražimo da se riješi kmetsko pitanje i prošire ustavna prava, pa da naš narod može graditi željeznice kada i kako hoće i da on, preko sabora, utvrgjuje tarifnu politiku na željeznicama . Onda ima smisla graditi željeznice kad mognu pomoći razvitak našeg naroda. Mi ne možemo dozvoliti , da se vodi politika upropašćivanja naroda, i zato protiv nje protestvujemo. Mi se borimo u prvom redu zato, da stara feudalna klasa sigje sa istorijske pozornice , da se tako stvori teren za moderne klasne borbe . Zbog toga se mi bavimo i mnogim pitanjima, kojima se ne bave naši drugovi na strani . Moramo voditi najžešću borbu i protiv reakcije u zemlji, kao i protiv reakcionara u Austriji i u Ugarskoj , protiv grofova Štirga i Tise, plemića i šljahčića Bilinskog tih, koji upropašćuju i svoje sopstvene narode. U ovoj zemlji je vlada najveći neprijatelj parlamentarizma . Nesposobnost gragjanskih stranaka učinila je, da vlada danas njih smatra odgovornim za saborski nerad, a to sugerira i narodu , koji čeka da sabor riješi mnoge važne stvari . Mi smo više puta tražili saborski rad, ali takav koji ne znači usvajanje diktata vlade. Sada ona radi na tome da sabor počne raditi i da u saboru ima svoju većinu od muslimanskih feudalaca, Hrvata i dimovićevaca . Sad se vode pregovori s Dimovićem. On je postavio kao glavni zahtjev da se kmetovima, koji se otkupljuju, otpišu 41 %% kamate. On je izgleda, došao do sporazuma i s vladom i s članovima njene većine, jer je u svojim zahtjevima licitirao više . Tako se sada kod nas ustanovljuje i učvršćuje jedan reakcionarni kurs .

239

U saboru su još pretstavljene dvije grupe : » Narodova « i Kočićeva. Prva kao predstavnica srpske buržoazije , a druga zastupa kmetove. Obje su opozicionalne, no njihovom se radu i neradu može takogjer mnogo prigovoriti. Ako hoćemo da iscrpimo sva pitanja aktuelne politike , moramo naglasiti, da je u Bosni i dalje ostala vojnička uprava. Dalje , jezično pitanje, u kome smo mi zauzeli stanovište, da srpsko-hrvatski jezik gospodari u svima državnim uredima, poduzećima i željeznicama, dovedeno je, kako se sa strane vladinovaca javlja, dotle da će srpskohrvatski jezik biti zvanični svuda, samo ne u vojničkim poslovima na željeznicama. Ali u ovo mi sumnjamo. Da govorim sada o predstojećim naknadnim srpskim izborima. Na 8. , 9. i 10. decembra p . n. obaviće se naknadni izbori . Glavni odbor je riješio, da i naša stranka u ovim izborima istupi sa svojim kandidatima. Izbori su najbolja prilika za agitaciju za naše ideje i za naša stanovišta , koja ističemo prema aktuelnim pitanjima. U ovim izborima imaćemo žilavu borbu i sa vladom i șa gragjanskim strankama. Zato treba da se dobro spremimo za izbornu borbu. U njoj naša stranka treba da pokaže svu svoju veličinu , snagu , organizaciju i disciplinu. Da bi se omogućilo učestvovanje stranke u izborima mi moramo ojačati Izborni Fond . Zato i u tome smislu ştavljam predlog kongresu zajedno s predlogom o ostalim pitanjima, o kojima sam govorio u ovoj rezoluciji : V. kongres Socijal-demokratske stranke Bosne i Hercegovine održavan 2. novembra 1913. godine, raspravljajući o 3. tački dnevnog reda, zauzima ovo stanovište : Austro-ugarska uprava u Bosni i Hercegovini za 32 godine bila je vojnička, policajna i apsolutistička . Uvogjenjem ustavnog štatuta iza aneksije stvarno stanje se nije promijenilo, jer je taj ustav nemoderan, nedemokratski i nije nikakva garancija za samoupravu naroda. Rezultati apsolutističke uprave u zemlji pokazali su se u strašnoj zaostalosti naroda i njegovom upropašćivanju a svo ništavilo bosansko-hercegovačke ustavnosti pokazalo se 3. maja 1913. godine , kada je ustav djelomično suspendiran, uvedeno izvanredno stanje u zemlji i raspuštene radničke organizacije , Socijal -demokratska stranka i srpska društva. Poslije istoriskih dogagjaja na Balkanu i u Evropi očekivala se promjena režima u Bosni i Hercegovini . Ali da su ta očekivanja bila neosnovana, dokaz su ove činjenice, koje karakterišu današnju političku situaciju : postavljanje vojničke uprave ; stvaranje pokorne , reakcionarne, feudalno-klerikalne radne većine u saboru ; ne rješavanje agrarnog pitanja ; ne izlaženje na susret narodnim zahtjevima u pogledu revizije ustava ; ne rješavanje jezičnog pitanja u smislu narodnih zahtjeva ; nastavljanje dosadašnje željeznicke tarifne i carinske politike ; ukratko nastavljanje starog kolonijalnog upravnog režima, koji prouzrokuje privrednu, kulturnu i političku zaostalost naroda, njegovo osiromašavanje , upropašćivanje i nepravilan razvitak

240

1.

Najzad, naš politički život karakterišu stalne saborske krize i nerad sabora, koji ometa vlada, htijući da sabor bude automat za izglasavanje njenih želja . A u ustavnoj zemlji sabor treba da radi i da on vlada i slobodno da donosi zaključke o narodnim i zemaljskim pitanjima. Socijalna demokracija protestvuje protiv ovakve politike vlade i njenih reakcionarno -feudalno -klerikalnih pomagača i poziva narod, da se energično bori protiv ovoga režima . Zbog toga će socijalna demokracija ići i u naknadne izbore za sabor, u izbornoj borbi iznositi svoje stanovište prema postojećim prilikama i nastojati , da u izborima dogje do pobjede i mogućnosti , da preko parlamentarne tribine radi za svoj program i stanovišta, istaknuta u ovoj rezoluciji . I u svome općem političkom radu , i u akciji za političke slobode i izmjenu izbornog reda, kao i u izbornoj borbi, socijalna demokracija će isticati političke zahtjeve , koje je zaključio prošli kongres: >>Tražimo reviziju ustava i uvogjenje jednog modernog, demokratskog ustava, sa saborom, koji je bio pravo samoupravno tijelo našeg naroda. Tražimo, da se uvede narodna samouprava u općini, kotaru i okružju . Tražimo, da se uvede opće, jednako , tajno, neposredno i proporcionalno pravo glasa za bosanski sabor, kao i za sva općinska i t. d . zastupstva.

Da Socijal-demokratska stranka mogne učestvovati i u pretstojećoj izbornoj borbi, kao i u općim izborima, koji nisu daleko, treba ojačati Izborni Fond Stranke . Zato kongres poziva svjesni proletarijat Bosne i Hercegovine , da prilaže za Izborni Fond i da ga ojača . « Iza izmjene stanja na Balkanu očekivali su pametni ljudi, da će se izmijeniti režim u Bosni i Hercegovini i austrijskim jugoslavenskim zemljama . · To se ne dogagja, jer vlastodršci nisu pametni. I zato mi u borbi oslobodilačke socijalne demokracije gledamo jedino uslov za bolju narodnu budućnost. (Odobravanje.) Iz brošure »Zapisnici V. Kongresa SDS BiH i VII. Kongresa GRS«, str. 5-8.

Stranačka štampa.

Prije 3 mjeseca kada je vladala kriza i mrtvilo u našem pokretu , mi smo se odlučili , da » Glas Slobode« pokrenemo kao dnevnik. U tu svrhu sazvao je Glavni odbor širi sastanak drugova koji su agilni u radu na pokretu , te im je iznio svoje mišljenje o potrebi, da se » Glas Slobode « pokrene kao dnevni list . Iza toga sastanka sazvan je još jedan sastanak, koji je pokretanje lista odobrio. Mi smo 16 - Arhiv KP BiH.

241

toj konferenciji podnijeli jedan proračun, po kome bi >» Glas Slobode >Glas Slobode « sa 1.600 pretplatnika mogao da nagje pokriće. Megjutim se je za ova 3 mjeseca kako »Glas Slobode «< izlazi kao dnevnik pokazalo , da taj broj nije dostatan i da je za njegovo održanje potrebno najmanje još 500 pretplatnika . Kongres ima rasprav ljajući o tome, da odluči, hoće li » Glas Slobode« ostati dnevnikom . Položaj naše štampe i štampe u B. i H. u opće , vrlo je težak. Nijedan gragjanski list ne živi od svojih pretplatnika , jedini je naš list koji se oslanja na plaću pretplatnika . Kod nas nema ni jednog gragjanskog lista koji ne živi od kakvog dispozicionog fonda, ma dolazio taj fond sa ove ili one strane . Osim toga, štamparske su prilike kod nas vrlo teške . No to još ne bi bilo ono najgore . Položaj štampe je kod nas što na strani nije slučaj , nesiguran, prvo usljed malog broja pismenih kojima je štampa pristupačna i usljed toga što se štampa ne cijeni . Veliki broj pretplatnika ili zaostaju ili uopće ne plaća pretplatu , a ta činjenica položaj štampe pravi nesigurnim. Mi nemamo razvijenog političkog života i ono malo političkog života što imademo i taj je korumpiran . Izmegju naše i gragjanske štampe postoji velika razlika. Dok je gragjanska štampa osnovana najviše iz špekulativnih trgovačkih , političkih i senzacionalnih razloga i dok ona danas promiče te ciljeve , dotle je cilj socijalističkoj štampi sasvim drugi. Naša socijalistička štampa, a to se u ostalom najbolje ogleda u » Glasu Slobode « , imade svrhu i cilj , da radničku klasu , kojoj je ona izravno namijenjena, uputi u odnošaje koji postoje u današnjem klasnom društvu , da ih socijalistički vaspita i osposobljava za borbu . Preko socijalističke štampe, radnici se obavještavaju i upućuju sa čisto klasnog gledišta na sve važnije dogagjaje u društvu ; preko nje se radnici kulturno podižu i vaspitavaju . Naš » Glas Slobode « je ujedno i politički i sindikalni organ. U tome svojstvu , on radnike članove naših organizacija upućuje na pravilan put rada i borbe , a što je najvažnije, socijalistički radnički pokret imade u svojoj štampi , u svome organu najmoćnijeg i najuplivnijeg predstavnika . U listu se ogleda moralna , kulturna i politička snaga jednoga pokreta . Cijena se pokreta mjeri po snazi njegove štampe . U tom bi vam pitanju mogao da navedem mnoge primjere iz iskustva . Naš je » Glas Slobode « osim ostalog stalno donosio kritike stanja u kome se nalazi radnička klasa u ovoj zemlji . O stanju u kome se nalaze radnici zaposleni kod firme Ajzler & Otlib u Zavidoviću i u mnogim drugim poduzećima , »> Glas Slobode Glas Slobode« tri puta mjesečno, odmah se pokazalo, da on ne može da udovoljava potrebama članova i pokreta. U skoro se je išlo dalje , list se je pokrenuo nedjeljno i naskoro iza toga tri puta nedjeljno. Sa napredovanjem našega pokreta , napredovala je i naša štampa iz dana u dan, duševne su potrebe naših članova bivale sve to veće i veće. I list koji je izlazio tri puta nedjeljno nije mogao da udovolji potrebama naših članova i oni su manjak tražili dijelom u gragjanskoj štampi. Veliki broj radnika traži senzacije . Žalosna je činjenica, da naša štampa u zemlji propada, a strana se krajcaraška i senzacionalna štampa podiže . Kod nas se u Bosni rasparča više senzacionalne štampe, nego domaće gragjanske . Dužnost je naše štampe , da suzbije taj otrov, nastojeći da udovoljava potrebama čitalaca. To list koji je izlazio tri puta nedjeljno nije mogao učiniti, pa se je i iz tih razloga pokazala potreba , da list izlazi dnevno, e da tako bar donekle mogne udovoljavati potrebama naših članova. Dnevno izdavanje » Glasa Slobode« staje mjesečno oko 5.200 Kruna . Sa sadanjim prinosima koje list imade, on ne može da pokriva redovne izdatke , ne računajući izvanredne izdatke oko zapljena, sudskih troškova i globa, čije se visine ne može predvidjeti, jer ona visi o crvenoj olovci državnog odvjetnika . Dužnost je stoga kongresa, da u raspravi o štampi nagje temelj da se »Glas Slobode« mogne i nadalje održati kao dnevnik. Njegovo će dnevno izlaženje sada prilikom naknadnih saborskih izbora biti od velike potrebe i važnosti . List i pri ovim izborima treba da bude najuspješnije agitaciono sredstvo , on treba da sada kod ovih izbora dopre u svaki kut i podiže smisao za pravilno naziranje na odnošaje u kojima živi narod u ovim zemljama. » Glas Slobode « će nam sada u ovo vrijeme biti najuspješnije sredstvo za suzbijanje korupcije koja je počela hvatati korjena u našem narodu. Cijeneći tako važnost naše štampe mi moramo naći sredstva za njeno održanje . Naš pokret i ako je još mlad i malen , on na drugoj strani ima potrebe kao kakav mnogo veći pokret . Cijelo je vrijeme juče i danas na kongresu bilo govora o prosvjetnom radu . Ako dakle uspješno hoćemo da vršimo taj rad, onda nam za taj rad treba jaka i proširena socijalistička štampa. Sve to i mnogi drugi razlozi koje nijesam napomenuo, a tih je mnogo, rukovodili su Glavni odbor stranke da točak pokrene naprijed, da» Glas Slobode « pokrene kao dnevni list. Dužnost je stoga sviju nas, da svim silama poradimo i na njegovom održanju . Uspijemo li održati naš dnevni list , onda smo postigli jedan od najvećih uspjeha u našem pokretu. Uvjereni dakle u svestranu potrebu dnevnog izlaženja našeg organa i vjerujući u snagu našega pokreta, ja vam ispred Glavnog odbora stranke preporučujem prihvat rezolucije koja je pred vama štampana, apelujući još jednom na vas, da se svim silama založite

16*

243

za njegovo održanje . Uspijemo li mi, »Glas Slobode « održati kao dnevni list, mi ćemo u njemu stvoriti moćnog i uglednog predstavnika. ( Odobravanje .) Rezolucija V. kongres Socijal- demokratske stranke Bosne i Hercegovine, održavan 2. novembra 1913., raspravljajući o stranačkoj štampi, konstatuje : 1. Da je socijalistička štampa najjače agitaciono i prosvjetno sredstvo u borbi radničke klase za njeno ekonomsko, političko i kulturno napredovanje ; 2. Da se cilj koga ima da izvrši socijalistička štampa može postići , potrebno je, uvažujući da je socijalistička štampa u Bosni i Hercegovini izložena mnogim progonima, da se svim sredstvima radi na njenom proširenju i umnožavanju .

Konstatujući to kongres pozdravlja i odobrava svakodnevno izlaženje » Glasa Slobode « , te poziva Glavni odbor stranke kao i sve socijalističke organizacije , da svim silama rade na proširenju » Glasa Slobode megju širokim masama radnog naroda . A da se dnevno izlaženje >> Glasa Slobode « i nadalje omogući, kongres poziva sve organizovane radnike Bosne i Hercegovine, da pored rada na sakupljanju novih pretplatnika i sakupljanjem dobrovoljnih priloga >> Glasu Slobode « u ovo teško vrijeme političke i privredne krize, osiguraju svakodnevno izlaženje . Kongres konačno obnavlja prošlogodišnji kongresni zaključak i nalaže Glavnom odboru stranke, da što više poradi na proširenju štamparske i nakladne zadruge » Na pred « i poziva ujedno sve organizovane radnike Bosne i Hercegovine da kupnjom dionica osiguraju i prošire kulturno djelovanje zadruge. Iz brošure > Zapisnici V. Kongresa SDS BiH i VII. Kongresa GRS«, str. 9-12.

Agrarno pitanje i socijal -demokracija . Našim agrarnim pitanjem tangirani su opći interesi naše zemlje. Pod neriješenim agrarom trpi naš obrt, industrija i trgovina, ali ono je ponajteže za ono pola miliona naših kmetova, koji pod tim srednjevjekovnim okovima direktno trpe . Uslijed toga što se agrarni cdnosi podržavaju u svojoj zastarjeloj i preživjeloj formi , naša se zemlja ne može pravilno razvijati ni u ekonomskom ni političkom ni kulturnom pogledu, pa uprkos tim činjenicama ipak se kmetstvo podržava. Obligatan otkup kmetova po zahtjevu koji ističe naša

244

stranka izvršio bi jednu ekonomsku revoluciju u našoj proizvodnji, u tom bi bila glavna zaloga našem jačanju i razvijanju . Stim što bi se kmetovi oslobodili davanjem haka agama i begovima i što bi zemlja prešla u vlasništvo seljaka , naši bi seljaci posvećivali mnogo veću pažnju obradi svojih zemalja, oni bi gajili blago i zemlje bi popravljali gjubrenjem pa bi zemlje odbacivale veći prihod. Osim toga bi seljaci bili interesovani sa cijelom godišnjom žetvom, oni bi pristupili modernijem i boljem obragjivanju svojih zemalja zabacivanjem zastarjelog rala koje reže uzanu , da ga zamijene gvozdenim i mašinskim plugom koji reže široku i po više brazda. Na drugoj strani mogli bi age i begovi ulagati novac u industriju, trgovinu i obrt iz čega bi dobivali veći prihod od godišnjeg kmetovskog haka što ga kmet mora da daje pod asistencijom žandarskih bajoneta. Stojeći kao privatni vlasnici , kmetovi uslijed pojačane agrarne proizvodnje došli bi u položaj da višak svojih proizvoda preko svoje potrebe mogu prodavati gragjanima i radnicima koji su zaposleni po gradovima, i industrijskom razvitku naših zemalja, dok bi opet proletarizovane mase nalazile rada uz nadnicu po tvornicama u zemlji .

Ali agrarno pitanje ipak se ne rješava, jer tako hoće oni faktori čijim interesima odgovara poluropstvo naših kmetova. Našim agrarnim pitanjem tangirani su i interesi naših zavojevača preko Save. Poznato nam je da naša zemlja nije u stanju da prehrani naš narod već mi moramo uvoziti žito i brašno magjarskih agraraca. I sa punom sigurnošću mi možemo utvrditi da vlade ni ova u Sarajevu, ni one u Beču i Pešti ne podržavaju kmetstvo ni u interesu aga i begova, već jedino zato da i svojim agrarnim produktima osiguraju prodaju u našoj zemlji i iz bojazni da bi ojačanje naše agrarne proizvodnje moglo konkurisati njihovim espapima i na pijacama u monarhiji . I ako je agrarno pitanje vrlo važno po cio naš narodni život, mi ipak ne vidimo ni jedne naše gragjanske stranke da radi da se to pitanje riješi u smislu općih narodnih interesa . Predstavnici naroda izglasali su po komandi vlade fakultativnu osnovu po kojoj se kmetovi dobrovoljno mogu otkupljivati s tim da državi uz kamate povrate otkupne svote . A kad znamo da najveći dio naših kmetova već u zimu mora da kupuje hranu, a u proljeće sjeme za sjetvu , pa kad znamo da državni tereti i porezi iz godine u godinu bivaju sve veći 1 da već tim teretima ne može kmet da udovolji nije li onda ironija kad se od kmeta traži i otplata godišnjeg obroka duga i otpadajući kamatnjak na dužnu svotu . Tom fakulativnom osnovom udarili su saborski poslanici pečat ropstvu naših kmetova , odobrili su nastojanje naših zavojevača , da se u našim zemljama ometa ekonomski , kulturni i politički napredak .

U svakom našem pitanju povlači se agrar kao crvena nit pa je ono više puta spomenuto i u našim raspravama na ovom kongresu. Ono je od naročitog značaja i za naše strukovne i za naše političke organizacije, jer se i u tom našem radu susrećemo s poteškoćama koje leže u tim našim ekonomskim prilikama . U našim pilanama i industrijama, po gragjevinama, ciglanama i željeznicama već se danas 245

uposluje veliki broj seljaka. Ti ljudi prisiljeni su da po nekoliko mjeseci rade uz nadnicu, da tom nadnicom plate poreze, nabave sve ostale potrebe, dok ostalo vrijeme rade u poljoprivredi . Ti slojevi našega naroda niti su samostalni posjednici, niti su proleteri i njih je teško organizovati, jer ne ovise samo o prodaji svoje radne snage i rade uz nadnicu . Mi znamo da seljaci kao posjednici zemalja ne mogu biti oduševljeni za društvenu svojinu, već da oni teže privatnom posjedu . Ali mi znamo i to da je takav društveni oblik jedna nužda pa zato tražimo da se seljacima dadu zemlje u privatni posjed. Tek kao privatni posjednici oni će pristupiti modernijem privregjivanju, a u tom mi gledamo napredak i njihovo kulturno jačanje. Po prirodnom zakonu opet, vršiće se koncentracija imanja na selu kao i u gradu i pod tom silom seljaci će , preživjevši jedno vrijeme kao sitni posjednici, dolaziti u industrijska poduzeća kao čisti proleteri i onda će megju njima moći biti uspješan naš agitacioni i organizacioni rad, onda će se oni pridružiti bojovnom proletarijatu da se zajednički bore protiv kapitalizma u kom vlada privatni način privrede, onda će oni viditi da je u socijalizmu , u kom ima da vlada društvena proizvodnja i njihov spas. S tim stavljam podnesenu rezoluciju s dodatkom na prihvat. Ona glasi : Raspravljajući o 5. tačci dnevnoga reda : Agrarno pitanje i socijalna demokracija, V. kongres Socijal-demokratske stranke Bosne i Hercegovine konstatuje : da se postojećim agrarnim odnošajima umrtvljuje u prvom redu agrarna proizvodnja pa se pošljedice toga načina privrede prenose i na sav naš ekonomski, politički i kulturni život ; da neriješeno agrarno pitanje uz sve veće zahtjeve moderne državne uprave za većim porezima i teretima podrmava opstanak kmetova, jer ti zahtjevi rastu nesrazmjerno porastu njihovih prihoda; da fakultativni otkup kmetova upućuje kmetove mjesto agrarnog u finansijsko ropstvo, a usljed nedovoljne snage za plaćanje otkupnih zajmova pod ovršnu naplatu i gubitak svakog prava na zemlju . Iz tih razloga kongres traži : da se agrarno pitanje mora ponovo staviti na dnevni red i riješiti u smislu zahtjeva Socijal - demokratske stranke obligatornim otkupom kmetova iz državnih sredstava bez ikakve naknade sa ⚫ strane kmetova . Dodatak: Pošto je pitanje krčevina, pravo servituta baltalika vrlo važno za život i napredak kmetova i cijele nalaže se Gl . odboru stranke da sakupi potreban materijal pitanje prouči , pa da idućem stranačkom kongresu podnese 1 svoje predloge.

Iz brošure » Zapisnici V. Kongresa SDS BiH i VII. Kongresa GRS«, str. 12-14.

246

mera i zemlje, i da to referat

RAZNO.

Marko Matić: Danas se dogodio jedan slučaj koji neobično jasno baca svjetlo na postupanje naših vlasti i poslodavaca spram organizovanih radnika . U pekarskoj radionici g. Friča šikaniralo se je naučnike tako, da su morali napustiti posao. I umjesto da se naučnike zaštiti, poslati su vojnici da ih zamjene, da vojnici vrše ulogu štrajkbrehera (povici : sramota) . Zar se vojnici zato uzimaju u vojsku? Ja predlažem kongresu slijedeću rezoluciju i molim da je prihvati . >>Rezolucija. V. kongres Socijal-demokratske stranke Bosne i Hercegovine, saznavši da su u ovdašnju pekariju g. Friča na 1. novembra u veče iz ovdašnjeg vojničkog opskrbnog skladišta dovedeni vojnici da zamjene mjesto radnika i šegrta, koji su uslijed nečovječnog izrabljivanja napustili posao, najodlučnije protestuje protiv ovakvog postupka i traži od nadležne političke vlasti da izvidi čijom su inicijativom i krivnjom dovedeni vojnici u jedno privatno poduzeće da potpomognu namjeru poslodavca za ugnjetavanje radnika i šegrta, koji su bez ikakve zakonske zaštite prepušteni sami sebi . Ujedno kongres traži od vlade nužne mjere, kako se ovakvi slučajevi u buduće ne bi više dogagjali. Glas Slobode> Srpska narodna organizacija« je bila buržoaska politička grupacija stvorena 1907 godine. Prema njenom programu , cilj joj je bio da se izbori za uvođenje građanskih sloboda i ustavnog života u Bosni i Hercegovini, putem dobijanja autonomije. Ovaj formalno jedinstveni agregat političkih grupa bio je stvarno iznutra pocijepan na tri izrazite političke frakcije i to: na konzervativne krupne buržuje, oportuniste, okupljene oko » Srpske riječi«, liberalnu građansku inteligenciju oko lista »Narod« i pretstavnike radikalne sitne buržoazije oko » Otadžbine«. Stvarno razbijanje ove partije na njene sastavne dijelove dogodilo se u vrijeme stavljanja na dnevni red rješenja agrarnog problema u Bosni i Hercegovini . Ne slažući se sa oficijelnom poSrpske narodne organizacije« grupa oko » Otadžbine « , na čelu s litikom Str. 108. Kočićem, istupa iz nje. 28) »Bosansko -hercegovački željezničar« je kao organ Saveza bosansko-hercegovačkih željezničara pokrenut 1910 godine. Izlazio je u Sarajevu do 1914 godine, od početka jedanput, a kasnije dva puta mjesečno na našem i njemačkom jeziku u 1.700 primjeraka. Pored » Glasa slobode«, ovo je bio tada drugi list u Bosni i Hercegovini koji je stajao na pozicijama Socijaldemokratske stranke . - Str. 110. 29) »Naša snaga« je izdavačko preduzeće socijalističke literature u Zagrebu. Preko sindikalnog i partiskog rukovodstva izdanja » Naše snage< su mnogo rasparčavana među radnicima u Bosni i Hercegovini. — Str. 110. 30) Ljubljanska jugoslovenska socijal - demokratska konferencija poznata pod imenom » tivolska konferencija održavana je 21 i 22 novembra 1909 godine u Ljubljani . Pored pretstavnika socijal-demokratskih partija Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ovoj konferenciji su prisustvovali izaslanici socijalističkog radništva iz Srbije (Tucović), iz Austrije (Adler i Rener), iz Češke (Šmeler i Bruha) i iz Trsta. Rukovodeći se austro-marksistickim shvatanjima u riješavanju nacionalnog pitanja, ova konferencija je donijela zaključke u kojima se zahtjeva >preobraženje Austro - Ugarske u pravcu, da unutar jedinstvenog gospodarskog područja, a bez obzira na historiske granice bude svakom narodu garantovano jedinstvo , samostalnost i samovlada u svim narodno-k u lturnim pitanjima.trijalizma u okviru Austro-Ugarske monarhije. Konačno, konferencija je odlučila da se obrazuje stalni » jugoslovenski socijalistički odbor (biro) < za održavanje veza i uspostavljanja saradnje između socijal-demokratskih partija-učesnica. Od svih prisutnih jedino se Tucović zalagao za korekciju vladajućih austro-marksističkih shvatanja po nacionalnom pitanju. Međutim, on je kao posmatrač na ovoj konferenciji imao samo savjetodavni glas. Str. 110. 31 ) Prva balkanska socijalistička konferencija u Beogradu. — Na inicijativu Tucovića od 7-9 januara 1910 godine održavana je u Beogradu Prva balkanska socijalistička konferencija uz učešće delegata socijal-demokratskih partija iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Rumunije, Turske, Jermenije i crnogorskih socijalista. Cilj ove konferencije je bio zbližavanje balkanskih socijalističkih partija i zauzimanje njihovog zajedničkog stava po nizu aktuelnih međunarodnih pitanja. Konferencija je, između ostalog, postavila kao zadatak borbu za uvođenje demokratskih sloboda u zemljama Balkana, pozvala na saradnju sye balkanske socijal -demokratske partije i donijela odluku da se iduća konferencija öve vrste održi u Sofiji 1911 godine. 326

Na ovoj konferenciji je došlo do sukoba gledišta Tucovića, s jedne strane, i Demetrovića, Koraća i Tuma, s druge strane. Dok je Tucović zahtjevao potpuno ekonomsko- političko oslobođenje balkanskih naroda i njihovo ujedinjenje u Balkansku socijalističku federaciju, dotle su delegati iz Hrvatske i Slovenije zastupali stanovište formulisano u odlukama »Tivolske konferencije«. (Vidi objašnjenje broj 30). Iako je održavan preliminarni sastanak za II balkansku socijalističku konferenciju, do ove nije došlo, uglavnom zbog međusobno netrpeljivog stava bugarskih socijalističkih frakcija (»tijesnih« i » širokih«) i zategnute Str. 110. predratne međunarodne situacije.

32) Saferska naredba. ― Tako se zove naredba Porte , izdata 12 septembra 1859 godine(14 safera 1276 god.) kojom ona reguliše odnose čifluksahibije (vlasnika zemlje) i njegovih kmetova u Bosni i Hercegovini. Ova naredba se zasniva na reformama Tahir-paše sprovedenim tokom 1847-1848 godine. Osnova ovih reformi bila je uvođenje trećine kao osnovnog ekonomskog odnosa između ćifluk-sahibije i njegovih kmetova, zamjenom radne rente naturalnom rentom i svođenjem različitih lokalnih feudalnih obaveza kmetova na jednu opštu normu (trećinu). Ove nove mjere otomanske vlasti u oblasti agrarnih odnosa izazvale su nezadovoljstvo kmetova i dovele do pojave krvavih sukoba između izrabljivanih kmetova i njihovih eksploatatora - begova. Pedesete godine XIX vijeka, ispunjene tom borbom i dovele su do donošenja Saferske naredbe. Saferskoj naredbi prethodila je tzv. Carigradska konferencija 1859 godine, na kojoj su bili zastupljeni pretstavnici seljaka i begova i koja je poslije 6-mjesečnog rada samo potvrdila i razradila glavne osnove Tahir- pašinih reformi. Saferska naredba izdata je na turskom i srpskom jeziku, a sastoji se iz 13 paragrafa. Poslije kratkog uvoda ona u prvih šest paragrafa, polazeći od trećine kao osnovnog odnosa, reguliše čiflučke agrarne odnose u sandžacima sarajevskom, travničkom, banjalučkom, zvorničkom, novopazarskom i hercegovačkom, uzimajući u obzir naslijeđene lokalne specifičnosti i normirajući jedinstveni kriterij tih odnosa, uspostavljanjem i utvrđivanjem zajedničkog rentnog ekvivalenta na bazi odgovarajućeg odnosa između naturalne i radne rente iz kojih se taj ekvivalenat sastoji. (Npr.: S obzirom da je normirana renta iznosila trećinu od poljoprivrednih proizvoda, kmetovi koji su davali u naturi samo jednu šestinu prihoda, morali su u vidu radne rente, kao kompenzaciju, dati svom feudalcu ekvivalenat još jedne šestine i time tek zadovoljiti svoje obaveze prema čifluk- sahibiji. ) U daljnjih sedam paragrafa ove naredbe utvrđuje se potpuna bespravnost kmeta, time što se principijelno sva zemlja, oruđa za proizvodnju i zgrade tretiraju kao svojina čifluk - sahibije , a seljaku - kmetu se priznaje samo pravo na njegovu radnu snagu. Ovakav proleterski položaj kmeta utvrđuje se i time što se odnos čifluk -sahibije i kmeta reguliše njihovim međusobnim ugovorom čija vrijednost prestaje smrću ugovarača, tako da odnos kmeta prema čifluk-sahibiji na čifluku nema nasljedni karakter, već je slučajan i zavisi od volje feudalca. Garancija da bez razloga feudalac ne može sa čifluka otjerati svoga kmeta dokle on izvršava uredno svoje obaveze prema feudalcu (čl. 8) ostaje iluzorna, jer u oblasti pravno-društvenih odnosa kmet nije bio ravan begu . Svi ti propisi, kao i glavna odredba Saferske naredbe da se - kao i Tahir-pašinim reformama --- ukida svojevoljno, neograničeno kulučenje tzv . beglučenje, ostala je bez ikakve garancije da će biti striktno sprovođena. Kao i Tahir-pašine reforme i Saferska naredba, donijeta pod pritiskom na pretstavnike seljačkih masa, ne samo da nije utišala nezadovoljstvo kmetova, već je otvorila vrata novim seljačkim pokretima u Bosni i Hercegovini. (Ustanak Luke Vukalovića, veliki bosansko- hercegovački ustanak 1875 godine i sl.) Pošto je okupirala Bosnu i Hercegovinu , Austro-Ugarska je prihvatila Safersku naredbu kao osnovu svoje agrarne politike, jer je ona odgovarala njenim porobljivačkim ciljevima u ovim zemljama. Tek sa prestankom 327

austro-ugarske okupacije u Bosni i Hercegovini, 1918 godine samo seljaštvo je stavilo van snage Safersku naredbu. - Str. 118. kmetova feu33) Obligatni otkup je obavezno oslobođenje seljaka dalnih odnosa putem otkupa tj . davanje novčane naknade spahijama. Za ovaj način likvidacije kmetova u Bosni i Hercegovini zalagala se Socijal-demokratska stranka i Kočićeva grupa. Str. 119. 34) Fakultativni otkup je jedan od metoda oslobođenja kmetova suprotan obligatnom po kome se raskidanje feudalnih odnosa između kmeta i vlasnika posjeda ima obaviti na osnovu njihovog sporazuma i nagodbe o obeštećenju feudalca. Uglavnom politički razlozi su rukovodili austro-ugarsku upravu da insistira na ovoj formi rješenja agrarnog pitanja u Bosni i Hercegovini i da u aprilu 1911 godine stavi pred sabor zakon o fakultativnom otkupu kmetova. Za ovaj zakon u saboru je glasalo, sem pretstavnika muslimanskog begovata, poslanika-Hrvata i 11 pretstavnika srpske buržoazije na čelu sa Gligorijem Jeftanovićem. — Str. 120. 35) »Radničke novine « su počele izlaziti 7 aprila 1897 godine, u vrijeme prvih početaka radničkog organizovanja u Srbiji. Igrajući vrlo značajnu ulogu u mobilizaciji i klasnom osvještavanju proletarijata, kao i raskrinkavanju protivnarodne buržoaske politike, »Radničke novine« su u toku svog izlaženja od 1897 — 1920 godine više puta zabranjivane. Prvi put su zabranjene 1889 godine i ponovo pokrenute pod uredništvom Radovana Dragovića u januaru 1902 godine. Idući prekid izlaska » Radničkih novina«, zbog zabrane, trajao je od marta do juna 1903 godine. Nakon formiranja Srpske socijal-demokratske partije » Radničke novine< postaju njen organ. Dolaskom Dimitrija Tucovića na čelo socijalističkog radničkog pokreta u Srbiji » Radničke novine« staju , još čvršće i izrazitije na marksističke pozicije, a time njihova uloga u radničkom pokretu. ne samo Srbije, nego i čitavog Balkana postaje još značajnija . Od 1 februara 1911 godine svakodnevno izlaženje »Radničkih novina« u 4-5.000 primjeraka bilo je izraz rapidnog jačanja radničkog pokreta. Treće ugušenje » Radničkih novina« uslijedilo je početkom Prvog svjetskog rata, a ponovo su štampane od 18 februara 1918 godine. Odmah nakon rata, kao organ Srpske socijal-demokratske partije koja se borila za jedinstvo radničkog pokreta u novostvorenoj Jugoslaviji, a poslije Kongresa ujedinjenja kao centralni organ mlade Kompartije, » Radničke novine« su stekle široku popularnost i doživjele maksimalni tiraž od 20.000 primjeraka dnevno. U decembru 1920 godine » Obznana« je definitivno ugušila ovaj organ revolucionarnog proletarijata, a 1921 godine Živko Topalović i kompanija, želeći da iskoriste ugled imena Radničkih novina , pokreću pod istim nazivom organ svoje oportunističke , proburžuaske Socijalističke partije JuStr. 125. goslavije. 36) »Hrvatska narodna zajednica « je bila nacionalna politička partija građanskih elemenata i njihovih sljedbenika sa izrazito austrofilskom orijentacijom. Na njenom čelu su se nalazili ljudi od povjerenja austro-ugarske uprave kao što je npr. bio Dr. Nikola Mandić . Organ ove partije » Hrvatska zajednica« izlazio je od 1909-1912 godine. Str. 135. 37) Hrvatsko -muslimanski pakt stvoren je početkom 1911 godine u vrijeme stavljanja na saborski dnevni red zakona o otkupu kmetova u, Bosni i Hercegovini između građanskih političkih pretstavnika Hrvata i većine muslimanskih političkih prvaka. Ovaj pakt, na čijem sklapanju je zakulisno radila austro-ugarska 'uprava, s jedne strane je neposredno obezbijedio zajedničko istupanje poslanika

328

Hrvata i muslimana za vladin prijedlog o ` fakultativnom otkupu kmetova, a s druge strane, izazivajući potpuno razbijanje saradnje između srpskih i muslimanskih političara, doveo do stvaranja tzv. vladine većine u bosanskohercegovačkom saboru. --- Str. 135 . 38) Seljačke demonstracije. eks je dina Fe sucij izme koba je u ljeto 1910 godine do preras-tanj čnplo al agve ih ata a udpo selđu na a lai a na u do kmetova u masovan pokret kmetova kojima su se pridružili i mnogi slobodni seljaci. Talas seljačkih demonstracija koji je otpočeo krajem jula u selima gradiškog sreza prenio se u okolinu Banja Luke , zahvatio sela Centralne Bosne i razbio se tek na rijeci Bosni o kordon žandara i vojske. Ovi nemiri odjeknuli su i u posavskim krajevima Istočne Bosne gdje je bilo dosta slučajeva napada na aginske kuće . U velikim grupama seljaci su, prethodno odbivši davanje obroka , išli od sela do sela i demonstrirali protiv nesnošljivih feudalnih odnosa . U toku tih demonstracija, jednom prilikom došlo je i do otvorenog krvavog sukoba između vojske i seljaka. Sami učesnici su ovaj svoj pokret, po ugledu na radnike, nazivali » štrajkom« i vodili ga po uzoru na štrajkove gradskog proletarijata. Tek u oktobru jakom intervencijom žandarmerije i vojske plamen ovog pokreta je ugušen , a mnogi njegovi učenici su kažnjeni zatvorom , progonom i globama. Npr. samo seljaka. u Banja Luci je pred sud izvedeno oko 200 Socijal- demokratska stranka Bosne i Hercegovine nije imala nikakvog učešća u organizovanju ovoga pokreta, a niti ga je pravilno koristila i dovoljno pomagala kada je već nastao . Njena djelatnost u vezi sa ovim demonstracijama ograničila se na češće i energičnije traženje štampi i preko javnih zborova rješenja feudalnih odnosa u BiH putem obligatnog otkupa kmetova iz državnih sredstava. u partiskoj Str . 136 . 39) Austriska delegacija. mo đarska su poslije uspostavljanja na dvSe ad ojmne vl imalie Ma 186 dist arrh zanos nerija evij 7tigoAu e e lič jednička ministarstva vojske , spoljne politike i finansija . Za rješavanje zajedničkih poslova austriski i mađarski parlamenat je odašiljao po jednu delegaciju , koje su se sastajale , obično, jedanput godišnje. Zajedničkom ministarstvu finansija bila je povjerena prava nad Bosnom i Hercegovinom, tako da su se na sjednicama tih delegacija rješaok up pi ze ir ta mlje . ane nja ove vala i Str . 137 . 40) >> Borba«< . -dnev mizl časopisu 19 de soc4ija mou l-di 10ke go pitoanj15kratske partije za teorRi -191 etje azio od Srps skča je ne je a, koji no Beogradu pod uredništvom Dimitrija Tucovića. Str . 141 . 41 ) »Slana afera«. - Pod imenom » Slane afere« poznat je događaj istupanja virilnog poslanika Šer ifa Arnautovića i izbornog poslanika Dr. HamKa ramehmedovića u budžetskom odboru bosansko- hercegovačkog sadije bora protiv politike vlade u solanama kod Tuzle. Radi oštrih izraza u toj kritici i izražavanja nepovjerenja prema politici vlade po pitanju davanja koncesija za eksploataciju soli i poslovanju u vezi s tim, pretsjedništvo sabora je kaznilo ove poslanike isključenjem iz sabora na 24 sata. Nezadovoljni tom odlukom Arnautović i Karamehmedović u znak protesta nisu napustili saborsku salu punih 24 sata. Ovaj događaj uzet je kao primjer nedemokratičnosti austro - ugarske uprave , a posebno saborskog reda. Str . 166 . -

42) Mameluk je izraz nastao sjedovan, rob, sluga. --Str . 167 .

od arapske riječi memluk što znači po-

43) >>Hrvatska politička udruga« klerikalno- frankovačk politička organizacija, formirana je pod vodstvom, Stadlera 1910 godine . aOva partija je bila otvoreni apologet politike okupatora'i njen prevodnik u religioznim

329

hrvatskim masama. Redove ove, inače malobrojne, političke stranke popunjavali su pretstavnici klera jezuitskog reda, krajnji šovinisti i stranci iz vrhova birokratske uprave u Bosni i Hercegovini. Velikohrvatska šovinistička shvatanja ove političke organizacije propagirao je organ »Hrvatski dnevnik «, koji je izlazio u Sarajevu od 19061918 godine. Kao najljući neprijatelj socijalističko- klasnog radničkog pokreta »Udruga< je bila glavni organizator kršćansko-sindikalnih udruženja radnika »Organizacije radnika Hrvata« i kasnije »Matice radnika Hrvata« u koju su vrbovani religiozni klasno -nesvjesni radnici Hrvati. Na intervenciju » pravaša« iz Zagreba početkom 1912 godine došlo je do fuzije >>Hrvatske narodne zajednice« i »Hrvatske političke udruge«. Str. 168. 44) >» Ujedinjena muslimanska organizacija«. Dok su građanske političke stranke Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini stvarane na klasno-nacionalnoj platformi, dotle su muslimani stvarali svoje političke grupacije na klasno-vjerskoj osnovi . Ekonomska povezanost muslimana-begova i malobrojne muslimanske buržoazije izražavala se u njihovom zajedničkom političkom istupanju, tako da sem kratkovječne Đikićeve demokratske stranke, sve muslimanske partije u BiH pod austro-ugarskom okupacijom stoje na pozicijama begovata i vode politiku borbe za očuvanje feudalnih odnosa u zemlji. Izuzev Dikićeve grupe koja se izdvojila u samostalnu stranku početkom 1910 godine, sve ostale muslimanske političke frakcije međusobno se razlikuju više po stepenu konzervatizma i oportunizma, nego po svojim načelnim programskim stavovima, koji su zahvaljujući njihovoj istovjetnoj klasnoj osnovi bili gotovo identični. Bliskost tih partija došla je do punog izražaja u doba stavljanja na dnevni red zakona o fakultativnom otkupu kmetova u Bosni i Hercegovini. Tada su se te partije međusobno potpuno približile, odbacile i ono malo opozicionarstva i stale otvoreno uz austrougarsku upravu koja je forsirala fakultativni način rješenja feudalnih odnosa na selu. Tako je došlo u augustu 1911 godine do spajanja »Muslimanske narodne organizacije« i »Samostalne muslimanske stranke« u novu partiju pod imenom »Ujedinjena muslimanska organizacija«. Zadržavajući u svom programu kao centralnu tačku zaštitu begovskih interesa ova stranka je ostvarujući usku saradnju sa partijama hrvatskog građanstva, odanim austrougarskoj upravi, postala sastavni dio tzv. vladine većine u saboru i raskinula svoje stare veze sa srpskim buržoaskim političarima koji su i dalje, bar norninalno, zadržali opozicioni stav prema okupatorskom režimu. Organ »Ujedinjene muslimanske organizacije « bio je prvo »Zeman«, a kasnije »Novi vakat« i » Vakat«. Uglavnom lična netrpeljivost, a mnogo manje politička razmimoilaženja, dovela su do dezidencije grupe Kulović, Dr. Hrasnica i dr. koja je pod starim imenom » Samostalne muslimanske stranke« nastavila političku egzistenciju i u septembru 1911 godine ponovo pokrenula »Muslimansku slogu«. Pored ove grupe, van »Muslimanske ujedinjene organizacije« stajala je i nekolicina muslimanskih političara na čelu sa poslanikom Derviš-begom Miralemom . Već početkom 1911 godine, u doba sklapanja muslimansko-hrvatskog pakta, muslimansku političku većinu napušta grupa od pet poslanika na čelu sa Miralemom, odana saradnji sa srpskim partijama, i 1912 godine štampa svoj list » Novi musavat«. Str. 168. 45) >>Muslimanska narodna organizacija« , stvorena u doba borbe za vakufsko-mearifsku autonomiju, prerasta u vrijeme oživljavanja političkog života u Bosni i Hercegovini, poslije aneksije, u najjaču političku muslimansku organizaciju naklonjenu saradnji sa srpskim građanskim partijama. Klasni interesi vodećih feudalaca ove partije uslovili su otupljivanje njene opozicione oštrice uperene protiv austro-ugarske uprave i konačno doveli »Muslimansku narodnu organizaciju na put raskidanja veza sa srpskim partijama, a stvaranja pakta s austrofilskim hrvatskim političarima. Konačno u augustu 1911 godine većina vodećih ličnosti ove partije stupa sa 330

pretstavnicima » Samostalne muslimanske stranke u novoosnovanu > Muslimansku ujedinjenu organizaciju «. Organ >Muslimanske narodne organizacije « » MusavatMuslimanske napredne stranke«. Stojeći čvrsto na pozicijama begovata ova malobrojna stranka je pod vodstvom okupatoru odanih Ademage Mešića, Esada Kulovića i Dr. Halida Hrasnice, kao i njena prethodnica >>Muslimanska napredna stranka od svog formiranja podržavala proaustrisku politiku hrvatskih građanskih političara i sarađivala s njima. U štampi ovu stranku je pretstavljao list >Muslimanska sloga«. U avgustu 1911 godine većina članova i jedan dio rukovodstva ove stranke stupa u novoosnovanu »Muslimansku ujedinjenu organizaciju «, a nekolicina ostaje i dalje da je pod starim imenom vodi. (Vidi objašnjenje broj 44). Str. 168. 47) »Muslimanska demokratska stranka« službeno se nazivala »> Muslimanska demokratija u Bosni i Hercegovini«. Istupivši još početkom 1910 godine iz Muslimanske narodne organizacije radi neslaganja sa politikom feudalnog vodstva te partije, nju je formirala grupa nacionalno srpski opredijeljenih liberalnih demokrata na čelu sa Osmanom Đikićem. Ova partija se zalagala za likvidaciju zaostalosti muslimana u Bosni i Hercegovini, uvođenje demokratskih sloboda, dobijanje autonomije, kao i za obligatno rješenje kmetovskog pitanja. >>Muslimanska demokratija u Bosni i Hercegovini« težila je za saradnjom sa srpskim partijama, a naročito sa Kočičevom grupom. Iako nedosljedna u svom radikalnom stavu po pitanju likvidacije feudalnih odnosa na selu, ova partija je izazvala protiv sebe sve ostale muslimanske političke organizacije . Njen list >Samouprava« izlazio je s prekidima u Sarajevu od 1910 do 1912 godine. Str. 168. 48) >> Srpski klub «. Nakon otvaranja bosansko -hercegovačkog sabora, kao rezultat konfesionalno-kurijalne podjele poslanika u njemu, formiraju se poslanički klubovi vjersko -nacionalnog obilježja. Tako je 1910 godine, između ostalih, osnovan i » Srpski poslanički klub«. Klupska kancelarija služila je za sastanke poslanika Srba na kojima se određivao zajednički stav članova kluba prema pojedinim pitanjima i bila mjesto gdje su birači donosili svoje tužbe, žalbe i sl. Homogenost »> Srpskog kluba« , kao i » Srpske narodne organizacije«, koju je on pretstavljao u saboru, bila je formalna. Unutar njega postojale su različite struje i zajedničko istupanje članova ovoga kluba u saboru nije toliko izraz njegove unutrašnje jednodušnosti, koliko je posljedica stava ostalih vjersko-nacionalnih klubova i vlade, kojim je srpski klub kao cjelina bio prisiljen na oponenciju. Otvoreno cijepanje » Srpskog kluba nastupilo je krajem 1910 godine istupanjem Kočićeve grupe usljed neslaganja s nedosljednom i oportunističkom politikom većine njegovih članova. Str. 168. 49) »Otadžbina« je bio list sitnoburžoaske radikalne političke grupe oko Kočića, koja je zastupala interese sitnog seljaka i kmeta. Od juna 1907 do marta 1908 godine Otadžbina izlazi u Banja Luci, a od 1911 do 1912 godine u Sarajevu. Poslite gotovo godinu dana neizlaženia, ovaj list je ponovo pokrenut u novembru 1913 i štampan sve do početka rata 1914 godine. — Str. 168 .

331

50) »Narod« je organ grupe srpske liberalno- buržoaske inteligencije, pokrenut 1907 godine u Mostaru. Poslije trogodišnjeg prekida (od oktobra 1908 do oktobra 1911 godine) ponovo je jedanput nedeljno izlazio u Sarajevu, sve do početka Prvog svjetskog rata. »NarodKnjigotiskarsko bolesničko i potporno društvo«. Vlast ovo društvo nije priznala, a odobrenje njegovih pravila podnesenih 1899 godine birokratski odugovlačila. Tek 1903 godine znatno izmijenjena pravila ovoga društva su odobrena i ono počinje svoju djelatnost samo na teritoriji glavnog grada, pod imenom »Tipografsko bolesničko i potporno društvo u Sarajevu . Poslije generalnog štrajka 1906 godine ovo udruženje tipografa dobilo je potvrdu, ponovo, unekoliko izmijenjenih pravila i proširilo djelokrug rada na čitavu Bosnu i Hercegovinu pod nazivom » Tipografsko društvo za Bosnu i Hercegovinu . Otada se ova organizacija sve više angažovala u borbi za poboljšanje ekonomskih uslova života tipografskih radnika. To je privuklo u njene redove znatan broj novih članova. Već od prvih dana formiranja ovoga društva, a naročito poslije osnivanja klasnih strukovnih organizacija po čitavoj Bosni i Hercegovini 1906 godine, unutar tipografskog društva dolazilo je do ozbiljnih sukoba između šireg članstva i tzv. radničke aristokracije, koja je držeći rukovodeće pozicije u društvu provodila desničarsko -nacionalističku politiku pod uticajem klera i buržoazije. Ovi sukobi su se naročito zaoštrili po pitanju priključenja društva sindikalnoj centrali - Glavnom radničkom savezu za Bosnu i Hercegovinu. Tek 1911 godine, nakon dolaska na čelo društva ljudi iz tzv. »Kluba tipografa socijal-demokrata koji se formirao još 1907 godine, Tipografsko . društvo za Bosnu i Hercegovinu ulazi u sastav organizacija Glavnog radničkog saveza. Nakon ovog priključenja rad društva je dobio izrazito klasni karakter i socijalističku orijentaciju, a broj njegovih članova popeo se na preko 250 ljudi.

332

U doba » Skadarske krize< 1913 godine »Tipografskom društvu«, kao i svim ostalim radničkim organizacijama vlast je zabranila djelovanje. Za vrijeme Prvog svjetskog rata broj članova društva je spao na 74, a rad gotovo potpuno zamro. --- Str. 254. Ovdje je 55) Zagrebačka jugoslavenska socijalistička konferencija. riječ o konferenciji pretstavnika socijal- demokratskih partija Hrvatske i Slavonije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, koja je održana 6 oktobra 1918 godine u Zagrebu. Na ovom sastanku je došlo do potpunog razilaženja gledišta između pretstavnika hrvatske i slovenačke partije, s jedne strane, i pretstavnika Socijal- demokratske stranke Bosne i Hercegovine, s druge strane, po aktuelnim pitanjima, taktike ,odnosa prema buržoaskoj vladi, prema II Internacionali, nacionalnom pitanju i sl. Pretstavnici iz Hrvatske i Slovenije V. Bukšeg, V. Korać, A. Kristan i dr. su pošli linijom nacionalističkog oportunizma, dok su delegati Bosne i Hercegovine stali na revolucionarno stanovište i svoje izdvojeno mišljenje formulisali u posebnoj rezoluciji. (Vidi rezoluciju u izvještaju VI kongresa SDS BiH, str. 300-302) . Str. 262. 56) »Akcioni odobr lievice« u Zagrebu. - Razmimoilaženje između desnih i lijevih u rukovodstvu Socijal- demokratske stranke Hrvatske i Slavonije koje je počelo još krajem 1917 godine, dovelo je do otvorenog rascjepa na Zemaljskoj partiskoj konferenciji u januaru 1919 godine, uglavnom po pitanju partiske taktike, izbora novog Glavnog odbora i ujedinjenja sa qstalim socijal- demokratskim partijama zemalja koje su ušle u sastav novostvorene države SHS. Pretrpjevši neuspjeh na ovoj konferenciji, ljevičari pomognuti veći nom partiskog članstva, par dana kasnije održavaju u Zagrebu poseban sastanak na kome je prihvaćen poziv na opšte-jugoslovenski partiski Kongres ujedinjenja i formiran »Akcioni odbor ljeviceRadnička odbrana« , a 1910 godine pokrenut je »Radnički list « , koji je od oktobra iste godine promijenio ime u »Radnička sveza«. Iako privilegisana i zakulisno pomagana od buržoazije , ova organizacija se konačno potpuno raspala 1912 godine. Str. 285.

333

58) » > Zvono«. - Ovaj list je pokrenut pred prvi svjetski rat od grupe desnih oportunista-nacionalista na čelu sa Jovom Šmitranom, nakon njihovog isključenja iz Socijal- demokratske stranke Bosne i Hercegovine. Početkom rata ovaj list je prestao izlaziti, a ponovo je pokrenut 1919 godine, prvo kao organ »ministerlija>Cimervaldska internacionala«. Pod tim imenom podrazumijeva se organizacija lijevih socijalista-revolucionara iz Francuske, Italije, Rusije, Poljske, Srbije, Švajcarske i nekih drugih zemalja, koji su se u septembru 1915 godine na inicijativu Lenjina sastali u Cimervaldu i izjašnjavajući se protiv oportunističke politike II Internacionale pokrenuli pitanje antiratne akcije proletarijata u svijetu. Cimervaldska konferencija je bila ne samo vidan znak raspada II Internacionale, nego i ujedno i preteča nove, revolucionarne međunarodne organizacije radnika --- III Internacionale. Str. 294. 60) >>Saborin«< . - Krajem 1917 godine neki opozicioni poslanici bosansko-hercegovačkog sabora, koji je raspušten u februaru 1915 godine, zahtjevali su njegovo ponovno otvaranje. Kao izvjestan ustupak u tom pravcu, vlada je u oktobru 1917 godine pozvala nekolicinu pretstavnika političkih partija u Bosni i Hercegovini s namjerom da od njih stvori neko, nominalno, savjetodavno tijelo. Ovaj pokušaj , međutim, nije uspio i »Saborin« nije nikada ni funkcionisao. Str. 297. 61) » > Ministerijalizam« je pojava stupanja oportunista socijal- demokrata u otvorenu saradnju sa kapitalistima primanjem portfelja u buržoaskim vladama. U ovom tekstu riječ je o Vitomiru Koraću rukovodiocu Socijal- demokratske stranke Hrvatske, koji je ušao u buržoasku vladu države SHS i zajedno sa svojim sljedbenicima objektivno pomagao vladajućoj klasi u borbi protiv revolucionarnog radničkog pokreta na čelu sa Komunističkom Str. 305 . partijom Jugoslavije.

Poslije ukidanja tzv . »vanrednog zakona>Erfurtski program«. protiv socijalista u Njemačkoj 1890 godine Socijal-demokratska partija je ponovo razvila svoj rad u legalnim uslovima. Na kongresu Njemačke Socijaldemokratske partije u Erfurtu 1891 godine donesen je novi program, koji je značio korak naprijed u odnosu na stari, od Marksą, kritikovani Gotski program. Ali i ovaj novi program je patio od niza oportunističkih slabosti na koje je Engels ukazivao . On je naročito podvlačio da je najveći nedostatak Erfurtskog programa otsustvo isticanja revolucije kao metoda borbe radničke klase i diktature proletarijata kao nužnog tipa države pobjedonosnog radnog naroda. Erfurtski program poslužio je kao podloga na osnovu koje su stvoreni programi socijal - demokratskih partija u mnogim našim zemljama, pa i u Str. 314. Bosni i Hercegovini.

334

REGISTAR ličnih i geografskih imena Adler dr. Viktor - 218, 222 , 236, 326 Ajdić Jovo - 112, 145 81 Alagama 146 Albanija 59 Albreht Johan 151 Amerika 55 , 323 Andraši Džula Arnautović Šerif — 166 , 329 91 Aržanson Austrija - 98, 99, 121 , 137, 174, 182 , 189 , 190, 191 , 222, 230, 232, 239 79 , 113 , Austro-Ugarska 120 , 121 , 134 , 146 , 159, 187 , 189 , 190 , 229 , 231 , 238, 291 , 299, 302 , 323 , 326, 327, 329

Baić Mara

147, 217 ,

118, 169 , 236 , 325 ,

322

Bajnštigel 225 Balkan — 146 , 163 , 191 , 217 , 326 Baltić 310 Banjaluka - 25 , 35 , 37, 41 , 42, 108 , 139 , 142 , 170 , 172 , 173 , 176 , 179 , 224, 225 , 228 , 229 , 309, 320 , 329 , 331 Barišić Stjepo -59, 255, 256 Baumgartner 59, 323 Bazel 231 , 236 Bebel August 83 , 161 , 230 Beč 158, 209, 216, 245 , 322 Beker Andreas 53 , 59 Benko - 169

22 , 110 , 120, 179 , Beograd 208 , 209, 267 , 268 , 304 , 311 , 312, 326 54 Berlin 173, 176 , 179 , 225 , 230 Bihać Bijeljina - 15 , 42 , 139, 142, 173 , 176, 179 , 224, 230, 320 166, 169 , 187, 216, Bilinski

218, 239 146 , 196 Bizmark Blagoev Dimitri 269 322 Blazinović Johan 329 Bosna (rijeka) 169 , 189 , 206 , 216, 238 , Bosna 239 , 243 , 329 Bosanski Brod ---- 209 41 , 42 Bosanska Dubica Bosanska Gradiška 37, 42 11 , 42 , Bosna i Hercegovina 44, 48, 53 , 54, 56, 58 , 60 , 64, 68, 70 , 72 , 83 , 84, 86, 90 , 94, 105 , 106, 110 , 112 , 115 , 119 , 120 , 121 , 122 , 125 , 126 , 127, 129 , 130 , 132 , 133 , 134 , 136 , 137 , 140, 145 , 148 , 150 , 158, 159 , 161 , 165 , 169, 178 , 179, 181 , 184 , 185 , 187 , 194 , 195 , 200, 202 , 203 , 205 , 206 , 208 , 209, 214, 215 , 219, 230 , 235 , 237 , 240 , 241 , 242, 244, 246, 247, 249, 250 , 251 , 253 , 258 , 259, 260 , 261 , 270, 271 , 272, 277, 278 , 279, 280, 283 , 287, 288 , 293 , 312 , 314, 321 , 322 ,

335

323 , 324, 325, 326 , 328 , 329 , 330, 332, 333 Bosanska Krupa - 39 , 41 , 42 , 108, 109 139, 142 , 173 , 176, 179 , Breza

Dunav — 262 Dušanić Ljubo - 182 Daković Duro - 273, 313 Đikić Osman --- 330, 331

180 , 224, 230 , 253 , 309 Brčko 35 , 41 , 42 , 108 , 109, 110 , 137, 224 Brković Stjepan - 178, 225

326

Budimpešta 323 Bučar Karl 59 Bugarska 190 , 291 , 302 , 326 Bugojno - 256 Buhinger - 55 Bukšeg V. - 54, 60, 333

Burijan

169 , 187

268 Carigrad Cimervald — 334 Cirih 76 , 90 , 182 Cistler Rudolf - 322 Crna Gora - 190, 279 Crnković Viktor - 313 268 Crno More

Cuvaj 170, 211 Cvijić Duro - 333

Curić Bogoljub --- 313 Češka

326

Dalmacija - 182 , 232 , 279, 281 Demetrović J. — 270, 327 .Derventa - 108 , 109 , 139, 173 , 176 , 179 , 181 , 224, 309 Dević Svetozar -- 333 Dimović - 238, 239 Doboj 139, 173 , 176 , 187, 309 Dragoljević - 256 Dragović Milan - - 52 , 56 , 177, 201 , 207 Dragović Radovan - - 320, 328 Drina — 262

Fatner Rudolf 53, 56, 145 184, 214, 235 , 254, 332 Fikajs Duro - 59 Foča 309 309 Fojnica Francuska - 292 Franjo Ferdinand 290 Franjo Josip - 325 Frič - 247 Genf

198

Gliha Ambroz 313

59, 235, 256,

Glumac Dušan - 105 , 122 , 132, 145 , 146 , 164, 184 , 198 , 214, 235, 313 Gračanica 42, 173, 176 , 225 Grgić Mijo - 322 Grubišić Matija - 9

Hadžići 138

39, 41 , 108, 109, 118,

Handžić Mustafa -- 9 Hedži Ignjac — 145 290 Hohenberg Sofija Hohman - 256 Holandija -- 90 330, 331 Hrasnica dr. Halid Hrisafović Branko - 57, 105 , 112 , 132 , 192 , 214 , Hrvatska 243 , 267, 312 , 326 ,

145 , 154, 164, 184, 233 , 235 122 , 177 , 190, 211 , 269, 279, 303 , 305, 327

-

Bruha

Engels Fridrih - 82 , 250, 334 Engleska 81 , 148, 291 146, 147, 198 Evropa

Drvar

108 , 109 , 110 , 139, 173, 176, 224 , 225 , 230, 309 Dubrovnik - 182 Dugonjić-Eremić - 255 336

Ilić V. Ilijaš Italija

255 224, 225 163 , 290 , 291

Jajce 173 , Jakšić 295, Jakšić

39 , 42 , 224, 309 Jovo www 299, 310 , Sreten

108 , 109 , 110 , 255 ,

273 , 287 ,

313

52, 53 , 56 , 58 , 59 , 105 , 112 , 120 , 132 , 139 , 145 , 151 , 164 , 184 , 214 , 231 , 235 , 253 , 254 , 255 , 256 , 273 , 299, 313 Japan - 291 Jeftanović Gligorije 273 , 328 Jermenija 326 Jokić Milan - 184 , 235 , 254 , 313 Jošt 201 Jovanović Kosta 251

Kabakčiev Hristo 269 Kaclerović Triša 171 Kakanj - 253 , 255 , 309 Kalaj Benjamin 238, 332 Kalas Žan — 90 Kapor Savo -9, 52, 53 , 57, 107 , 145 , 164 , 184 , 195 , 207 , 235 , 253, 256, 313 Karamehmedović dr. Hamdija - 166, 329 Karolina 81 Katić Milan 313 Kaucki Karl 199, 266 Kaurić Slavko 333 Keržan - 53 Kinčić 255 Kirh Stefan 145, 235 Klajnodštajn 255 Kladanj - 187 Kobiljdol 39, 41 , 42 , 108 , 109, 138 Kobler Aleksandar — 313 Kočić Petar 168 , 170 , 218, 326, 328, 331 Kokolj Vjekoslav 284 , 333 Kolber 148 Konjic 309 Kopenhagen 198 , 199 , 200 Korać Vitomir 299, 327, 333, 334 Kraliček Johan 59 Kralj Ivan - 322 Kraljević Pavao 39 , 145 , 164 , 322

Kranjska 229 Kreka 177, 253, 255 Krekić Bogdan - 310 , 313 Krekić Panto 132, 235 , 313 Kristan Anton 299, 333 Kristan Edbin ― 55, 57, 60 Krstić Bogdan 313 Kristić Jelena 322 Kulović Esad -330, 331 Lacina Slavko 59, 182 Lapčević Dragiša 54, 57, 58, 268 , 306 , 310 Fer Lasal dinand 54, 185 Lav XIII 81 Lazaretić Pavao 322 Lenjin 334 Leopold, kralj 81 Levi Mair 9 Libkneht Karl ---154, 292 , 308 Lir ―― 255 Lojger ― 147 Luj XIV 91 , 148 Luj XVI — 91 Lukić Pavao 112 Luksemburg Roza308 Ljubljana - 265, 268 , 294, 326 Mađarska 329 Magdeburg 199 Makedonija 279 Malinić Risto 53, 184 Mandić 255 Mandić dr . Nikola 328 Mandrapa Dordo 9 Markić Franjo 145 , 164 , 184 , 189, 235 Marks Karl 97, 112 , 230 , 250, 311, 334 Matić Marko - 247 Melburn 97 Mešić Ademaga 331 Miodrag Aleksa 322 Miralem Dervišbeg - 330 Mitrović Miloš 59 Mostar - 35, 41 , 42, 108 , 109 , 110, 139, 142, 170, 172 , 173 , 176, 179 , 181 , 224 , 225 , 229 , 232, 253 , 255, 305, 307 , 332

22 - Arhiv KP BIH. 337

Mostić Ethem

9 57, 59

Mudrovčić Ilija

322 Naglić Josip Nenadović Nikola — 145 , 184, 235 Nemec Antonin 41 , 53 , 236 , Nežić Mirko Noršić Franjo

322

97, 99

97, 306 Pariz Pešta 216, 245 Petrograd 252 Plavšić Jerotije Pogačić Vlatko Popović Dušan —— Portugalija

172 , 187 , 215, 227 , 245, 289, 305 , 320, 331 ,

173 , 188 , 219, 228, 249, 290 , 307, 322, 332

176 , 195 , 220, 229, 250 , 291 , 309, 323,

177, 198 , 224, 230, 253 , 292 , 310, 325,

Sarkotić 303 245 , 262 Sava - 182 , 184 Savarić Ferdinand Sikinger Jozef - 322 Sjetlina-Pale - 309 5 3 , 58 Skaret Ferdinand -- 284, 287, 312 Slavonski Brod Slovenija 267, 269, 279, 326, 327 322 Sokolović Mićo - 9, 22, 23, 24, 25, 33, 319 Split 182, 232 Sovjetska Rusija - 282 , 307 Srakočić -- 57 Smarek Jozef

33, 321 322 83

90

Prijedor 139, 173 , 176 , 179 , 180 , 224 , 225 , 230, 309 108 , 109 , 139 , 173 , Prnjavor 224 Probojčević Ivan - 322 35. 52 , 53 , 56 , Raušer Franjo 57, 58 , 59 , 60 , 105 , 116 , 132 , 145 , 156 , 184 , 214 , 235 , 255, 256, 299, 313 , 322 Rener 326 235 Rezać Franc 59 Rihard Johan 255 Rošek Franjo 90 , 291 , 326 Rumunija Rusija - 252 81 , 90 , 92 , 291 SAD 9, 107 , 322 Salamunović Ivan Samek Liba - 322 Sarajevo 9, 11 , 22, 33 , 34 , 35 , 36 , 37, 39 , 40 , 41 , 42 , 48, 52 , 105 , 108 , 109 , 110 , 132 , 136 , 137 , 139 , 142 , 157 , 164 , 167,

338

171 , 181 , 209 , 226 , 239, 281 , 303, 319, 330 ,

53 , 59, 105

Njemačka 81 , 99 , 146 , 174 199, 222, 230 , 267, 282, 291 , 292

309 Olovo Oven Robert

170 , 179 , 202, 225, 231 , 258, 298, 311 , 326,

Srbija 122, 125 , 190 , 207 , 208, 279, 283 , 284, 291 , 292 , 294 , 326 Stanišić Bogdan - 251 , 313 Stefan Martin -- 182 Stefanović Pavle - 53, 182 Stolac 108, 109 235 Subašić Stjepan Sudarević Jozef ― 322

Sup - 201

Šajdeman 267 9 Šapina Ivan 102 Šemberg 324 Šenlank Bruno Šid — 141 9 Šimić Eliza Smeler 326 Šmitran Jovo 286, 334 Šola Vojislav - 332 Španija - 81 329 Štadler Ivan 53 , 59, 105 Šter Jozef 250, 295 Štokholm 323 Strejc

Šumadija - 208 Šumaher Franc - - 230 Švajcarska - 90, 92, 99

Ugarska 303

Tahir-paša 327 Tanasić Jovo 9 Tasovčići 139, 173 , 176 , 225 Teslić 108 , 173 , 176 , 225 Tisa Ištvan - 239 304

Topalović Živko

Topoljski Stefan —

182

Travnik 34, 39, 173 , 176, 179, 181 , 224, 225 , 230 Trebinje 179, 220

139 , 142 , 173 , 176,

Trifunović Mitar 177, 182 -182 , 184, 235 Trnjančev Petar Tripolis - 163

Trst

268 , 326

Tucović Dimitrije 24 , 83 , 205 , 207 , 250 , 266 , 268 , 269 , 326, 327 Tum - 327 90

Tuluza Turska Tuzla 109, 172 , 187 , 236,

238 , 326

34, 35, 110 , 139, 173 , 176 , 224 , 225 , 253 , 255 ,

36, 41 , 42 , 141 , 142 , 177, 179, 226, 229, 289 , 291

108 , 170, 181 , 230 ,

189 , 190 , 239 , 276,

Vareš 34 , 253 , 255 , 309 Veroneze Anton 177, 201 , 313 Vidović 255 Višegrad 142 , 173 , 176 , 179 , 220, 224, 225 , 230 Vlačić Aćim 59 91 Voban Volter 90 Vukalović Luka 327 59 Vukičević Lazar 34 , 321 , 322 Vukojević Nikola 322 Vukosavljević Todor Zagreb - 121 , 179 , 262 , 265 , 284, 294, 300, 326, 330 , 333 Zavidovići 34 , 40 , 41 , 42 , 142, 224, 242, 309 Zenica 34, 39 , 42 , 108 , 109 , 110, 139 , 173 , 176, 179 , 181 , 224, 225, 253, 255 , 309 Zgošća 142 , 179 , 224, 225 , 230, 253 Zoranović 255 321 Zrelec Martin

59 , 132 , 145 . Žemva Rajko 234 184 Živković Milan 250 Žores Žan

22* 339

1

SADRŽAJ Strana 5

Uvod

I kongres SDS BiH . Objava kongresa . Rad I kongresa SDS BiH Program i statut Šta hoće socijal-demokrati Faksimil programa i statuta . Slika delegata I kongresa SDS BiH .

II kongres SDS BiH Objava kongresa . Izvještaj Glavnog odbora SDS BiH

8a 9 10 11 15 16 22 24 24 25 31 32 38 43 44 47 48 51

58559

Faksimil pisma radnika vladinom povjereniku 1905 god . • Molba za održanje prvog javnog radničkog zbora . Faksimil plakata o sazivanju javnog radničkog zbora . Pravila Glavnog radničkog saveza za BiH . Pravila Udruženja opančarskih radnika u Bijeljini Faksimil brošure » Pravila Glavnog radničkog saveza za BiH Pravila banjalučkog prosvjetnog radničkog društva « . Izvještaj tajništva Glavnog radničkog saveza za II kongres Faksimil korica brošure » Izvještaj za II kongres GRS- a«< Slika Glavnog odbora GRS-a za BiH 1907 godine . Program SDS BiH . Faksimil rezolucije radnika iz Hadžića Pravila radničkog političkog društva » Napred « . Faksimil naslovne strane prvog broja »> Glasa slobode < .

52-68 52 53 60

68 68a 104

105-125

105 106

341

.

Politički položaj i socijalna demokracija . Rezolucija Izgrađivanje organizacije stranke Rezolucija Agrarno pitanje i socijalna demokratija . Rezolucija Jugoslavenska i Balkanska socijal-demokratska konferencija . Rezolucija Stranačka štampa Rezolucija

Strana 112 115 116 117 118 120 120 122 122 124

Drugovi iz Srbije o nama .

125

Faksimil izbornog proglasa SDS BiH Radnom narodu BiH .

128

III kongres SDS BiH Objava kongresa . Izvještaj Glavnog odbora SDS BiH Kolonijalna politika . Rezolucija Organizacija stranke Rezolucija Stranačka štampa Rezolucija Komunalna politika Rezolucija Rezolucija III kongresa protiv šikanacije rudara

129

132-158

132 133 146 150 151 153 154 156 156 157 158

Organizovanom radništvu BiH

158

Rezolucija (Agrarno pitanje i rad sabora) Protiv rata

162

IV kongres SDS BiH Objava kongresa . Izvještaj Glavnog odbora SDS BiH . Akcija za promjenu izbornog reda i političke slobode . Rezolucija Jugoslovensko pitanje i socijalna demokracija Rezolucija . Agitacija i organizacija Rezolucija . Stranačka štampa i osnivanje štamparije Rezolucija Konzumna udruženja i radnički pokret . Rezolucija

342

162

164-201

164 165 184 187 189 190 192 194 195 197 198 200

Radnicima, socijal-demokratima ! O našem stranačkom kongresu Velika manifestaciona skupština . Velika narodna skupština . Faksimil prve strane >» Glasa slobode« broj 53 iz 1912 god .. Protest protiv komesarijata u Hrvatskoj • Faksimil prve strane » Glasa slobode« broj 50 iz 1912 god . V kongres SDS BiH

Strana 201 205 207 209 210 211 213 214-247

214 215

Objava kongresa . Izvještaj Glavnog odbora SDS BiH Faksimil prve strane brošure » Zapisnici V. Kongresa SDS BiH i VII . Kongresa GRS« • Obrazloženje izvještaja Glavnog odbora Politički položaj , novi izbori i socijalna demokratija Stranačka štampa Rezolucija Agrarno pitanje i socijalna demokratija Razno

221 235 237 241 244 244 247

Slika prvomajske proslave 1913 godine u Sarajevu . Manifest radničkoj klasi BiH! Radnička vlada u Petrogradu

248 249 252

Zemaljska konferencija radničkog pokreta

253-259

Objava konferencije . Sa Zemaljske konferencije . Faksimil članske knjižice SDS BiH iz 1919 godine . Zaključci Zemaljske konferencije . Radnom narodu BiH! Jugoslovensko pitanje i socijal -demokratija Naša stranka i narodno vijeće Jugoslovensko-balkansko pitanje i socijalna demokratija Neučestvovanje socijal- demokrata u privremenoj vladi Radnici! Socijalna demokratija vladi narodnog vijeća Šta da se radi? Jugoslovensko socijalističko ujedinjenje Protiv skupoće, imperijalizma i kontrarevolucije ! Svima organizacijama i povjerenicima . Jedinstvo radničkog pokreta VI i zaključni kongres SDS BiH .

Objava kongresa . Izvještaj Glavnog odbora SDS BiH Ujedinjenje jugoslovenskog radničkog pokreta Objašnjenja Registar

253 253 257 258 260 262 265 268 270 271 273 277 279 281 283 285 . 287-316

287 288 313 319 335

343

34.

ARHIV Komunističke partije Bosne i Hercegovine

Tom II Štampano u Štamparskom zavodu »Veselin Masleša