Komunistička partija Jugoslavije 1919—1941

Citation preview

UC-NRLF

$B

581

392

NA IZVORIMA

HISTORIJE

KOMUNISTIČKA

PARTIJA

JUGOSLAVIJE

1919-1941

ŠKOLSKA KNJIGA

ZAGREB

1

NA IZVORIMA HISTORIJE SVEZAK 14

U

ČAST

ČETRDESETGODIŠNJICE

KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE

UREDNIK ŠARLOTA ĐURANOVIĆ

KOMUNISTIČKA

PARTIJA

JUGOSLAVIJE 1919-1941 .

IZABRANI DOKUMENTI

Priredio

EDIB HASANAGIĆ

ŠKOLSKA KNJIGA

ZAGREB 1959

RECENZENT JOSIP CAZI

1

LOAN STACK

TISAK »VJESNIK«
kazaljke na vagi« , » politiku grupica « , koja ne samo da slabi borbu hrvatskog naroda za oslobođenje, već ometa također i borbu slovenskog naroda protiv narodnoga zatiranja. Vodstvo SLS s dr. Korošcem na čelu potkopava time jedinstvo potlačenih naroda Jugoslavije u borbi protiv velikosrpske nadvladavine, protiv režima centralizma i velikosrpskog terora, jer dovodi slovenski narod u opasnost, da ostane potpuno osamljen u svojoj borbi za narodni opstanak. Time što su vođe uvukle SLS u protivnarodnu i protivslovensku JRZ učinili su veliki grijeh pred slovenskim narodom. Ne u velikosrpskoj JRZ, već u slovenskom antifašističkom i oslobodilačkom narodnom pokretu i u njegovim prvim redovima jeste mjesto SLS. Vodstvo SLS s dr. Korošcem na čelu je zbog toga odgovorno pred cjelokupnim slovenskim narodom , što u najtežim časovima prepušta slovenski narod potpunom uništenju.

Budućnost slovenskog naroda i njegov narodni opstanak bit će osigurani samo u slobodnom savezu bratskih naroda Jugoslavije u obliku Savezne Države. U tu svrhu potrebno je sazvati konstituantu, koja bi odlučila o obliku budućeg zajedničkog života naroda današnje Jugoslavije . Slovenski narod pak mora dobiti svoj vlastiti demokratsko izabrani parlament. Potrebno je, da se podupre borba slovenskih narodnih manjina u Italiji , Austriji i dr. za njihova narodna prava, jer slovenski narod ne može i ne smije da se odrekne svog starog cilja : ujedinjene i slobodne Slovenije. Pod režimom velikosrpske hegemonije, naročito u njenom šestojanuarskom i današnjem obliku, slovenski narod je bio ekonomski naročito iscrpen . Proizvodi slovenskih radnih snaga išli su i još uvek idu u nezasitna ždrela beogradskih banaka, dok je slovenski radnik, slovenski seljak i uopće slovenski radni čovjek zapao u neizrecivu bijedu i neimaštinu . Zato slovenski narod zahtijeva ekonomsku politiku , koja bi mu nadoknadila štetu, koju je pretrpio, takvu ekonomsku politiku, koja će slovenski narod ekonomski osamostaliti i zagarantirati slovenskom radnom narodu život dostojan čovjeka . Potrebno je prestati s centralizacijom raznih fondova , vanrednim porezima za Sloveniju i demontiranjem slovenske industrije ; potrebno

138

je smanjiti poreze, potrebno je dati Sloveniji financijska sredstva u razmjeru s uplaćenim porezima ; potrebno je povećati plaće i smanjiti radno vrijeme, poboljšati uslove rada i socijalno zakonodavstvo. Mora se izdati nova uredba o minimalnim nadnicama umjesto sadašnje, koja strašno slabi položaj radništva ; potrebno je da se uredi otplaćivanje seljačkih dugova s državnom pomoći na račun bogatih izrabljivača ; potrebno je obezbijediti seljaku jeftine kredite, sanirati zadrugarstvo i dati ga u ruke radnim seljacima i poduprijeti seljaka u njegovim svakodnevnim teškoćama . Isto se tako mora poboljšati položaj svih ostalih narodnih slojeva, naročito je potrebno zaštititi male trgovce i zanatlije od bezobzirnog upropašćavanja od strane tuđih i domaćih velikih kapitalista i kartela. Slovenija je bila naročito zapostavljena pri izvršavanju javnih radova, zato propadaju naši drumovi, željeznice i sve druge naše javne institucije. Slovenački narod zahtijeva obnovu starih i izgradnju novih javnih objekata . Svijesni velike opasnosti koja prijeti slovenskom narodu i svijesni velike odgovornosti koja leži na radničkoj klasi zbog sudbine slovenskog naroda, slovenski komunisti smatrali su za potrebno, da svoje organizacije ujedine u Komunističku partiju Slovenije, da bi time najjasnije podvukli svoju spremnost da se bore zato, da bi i slovenski narod slobodnije disao . Prvi , osnivački kongres Komunističke partije Slovenije ispoljava odlučnu volju slovenskih komunista, da svome narodu stave na raspoloženje sve svoje snage, i izražava svoju nepokolebljivu vjernost slovenskom narodu. Time, pak, slovenski komunisti nikako nisu oslabili svoju povezanost i čvrsto jedinstvo s bratskim komunističkim redovima ostalih naroda Jugoslavije, već naprotiv, u borbi protiv zajedničkog neprijatelja te veze će se još više pojačati . Komunistička partija Slovenije, koja u svojoj historiji može da pokaže tako veliki broj heroja u borbi za slobodu čitavog čovječanstva, borit će se rame uz rame sa svim demokratskim snagama slovenskog naroda s još većom odlučnošću , da bi se odbila opasnost koja mu prijeti od strane fašizma i da se ostvare demokratske težnje slobodoljubivog slovenskog naroda.. 139

Zato u borbu za spas slovenskog naroda ! Zato u borbu za bratstvo slovenskog naroda ! Neka živi sloga slovenskog naroda! Neka živi sloga i jedinstvo slovenskog radništva! Neka živi bratstvo naroda u borbi za slobodu! PRVI OSNIVAČKI KONGRES KOMUNISTIČKE PARTIJE SLOVENIJE CENTRALNI ODBOR KOMUNISTIČKE PARTIJE SLOVENIJE, Istorijski arhiv KPJ, t. II, str. 404-409

IZ PROGLASA OSNIVAČKOG KONGRESA KOMUNISTIČKE STRANKE HRVATSKE (1937) HRVATSKI NARODE ! Veliki su i odgovorni časovi koje hrvatski narod danas proživljava. Borba hrvatskoga naroda - seljaka, radnika, građanstva i poštene inteligencije srušila je šestojanuarske fašiste i potresa temelje nazadnjačke i nasilničke protivnarodne vladavine Stojadinovića. Hrvatski narod je jednodušan u borbi da raskine lance nacionalnog ropstva, da izvojuje demokratska prava i slobode, da obuzda pljačkanje i izrabljivanje naroda, koja su dovela narod do prosjačkog štapa . Hrvatski narod je pun odlučnosti da sruši vladu Stojadinovića i da povampirenim fašistima zabije glogov kolac, Hrvatskom narodu prijeti i druga, još veća opasnost Hitler i Mussolini, zakleti neprijatelji narodne slobode, a naročito slobode malih naroda , koji, oslanjajući se na fašističke i nazadnjačke elemente u našoj zemlji, već odavno smatraju Jugoslaviju i osobito Hrvatsku plijenom svoje osvajačke politike. Sudbinu Abesinije , Španjolske, Kine i naše mukotrpne Istre takvu sudbinu sprema fašizam i hrvatskom narodu. To nas uči da povežemo našu borbu za nezavisnost i slobodu sa borbom demokratskih i naprednih snaga u Jugoslaviji i u cijelom svijetu . Zajedničkom borbom zakrčit ćemo put fašističkim 140

osvajačima i osigurati mir i slobodu narodima. U tim sudbonosnim časovima hrvatski komunisti stvaraju Komunističku stranku Hrvatske, da okupe čitavu radničku klasu Hrvatske u borbu za njezine interese i za interese čitavog hrvatskog naroda. Osnivanje Komunističke stranke Hrvatske nije slučajno , nego proistječe iz dugogodišnje borbe Komunističke stranke Jugoslavije, koja je branila ne samo interese radničke klase, nego je na svojoj zastavi imala uvijek ispisanu i ideju nacionalne slobode, ravnopravnosti i bratstva među narodima. Pod okriljem Komunističke stranke Hrvatske zbližit će se hrvatski komunisti i čitava radnička klasa sa svojom seljačkom braćom i ostalim narodnim slojevima Hrvatske . Svima klevetnicima, koji kleveću Komunističku stranku zbog nehaja za svoju zemlju i svoj narod , mi komunisti dovikujemo: Mi, komunisti, volimo svoju domovinu i svoj narod ! Upravo zato mi se borimo za slobodu svog naroda ; mi se borimo protiv svakog ugnjetavanja i izrabljivanja naroda. I upravo zato, jer volimo svoju domovinu i svoj narod, mi se borimo, da u slobodnoj domovini bude sretan i slobodan čitav narod. Između radničkih interesa i pravih interesa hrvatskog naroda nema i ne može da bude nesuglasica , jer su radnici kao dio svog naroda krvno zainteresirani da narod bude slobodan , da mu bude osiguran razvitak, da se poštuje sve što je lijepo i napredno u njegovim tradicijama i kulturi. Boreći se za te ideale , mi se borimo također protiv nacionalne zagriženosti (šovinizma) , jer znamo da je pravi napredak i sloboda hrvatskog naroda osigurana samo u bratskoj slozi i saradnji s ostalim narodima Jugoslavije .

ZA SLOBODNU I SUVERENU KONSTITUANTU Bez nacionalne ravnopravnosti nema opstanka današnjoj državnoj zajednici ; ugrožena je sloboda i nezavisnost hrvatskog i ostalih naroda Jugoslavije. Samo slobodni , ravnopravni, složni i zadovoljni narodi Jugoslavije bit će voljni i sposobni da suzbiju svaki pokušaj

141

vanjske fašističke invazije i da odbrane svoju nacionalnu slobodu i nezavisnost. Slobodno izabrana i suverena Konstituanta je pozvana da prvi puta od osnutka ove države stvori slobodni demokratski sporazum između naroda Jugoslavije , t. j . da sami narodi slobodno urede svoje međusobne odnose i svoju državnu zajednicu . Frankovačko -fašistička demagogija o nezavisnoj » hrvatskoj državi « danas može samo da izazove rat i fašistički napadaj , da pretvori našu domovinu u ruševine i da hrvatskom narodu mjesto jednog jarma nametne drugi , još gori — jaram Rima i Berlina . U tom cilju ona širi šovinističku mržnju među narodima Jugoslavije , a naročito prema srpskom narodu, i nastoji da omete bratski sporazum među njima .

ZA POTPUNO JEDINSTVO RADNIČKE KLASE Radništvo Hrvatske organizirano je danas u raznim sindikalnim organizacijama Ujedinjenog radničkog saveza , Općeg radničkog saveza, Hrvatskog radničkog saveza . A neprijatelj hrvatskih radnika je isti . Interesi svih hrvatskih radnika jednaki su, i baš zato je potrebno, da hrvatski radnici , organizirani u tim organizacijama, vode zajednički borbu protiv zajedničkih neprijatelja hrvatskih i tuđih kapitalista — koji najbezdušnije izrabljuju i uništavaju dragocjeni narodni kahrvatsko radništvo. Ne međusobna svađa, koju raspipital ruju među radnicima narodni trutovi, nego bratska sloga među radnicima. Ne razjedinjenost i rascijepanost po raznim organizacijama, nego zbliženje i ujedinjenje svih tih sindikalnih organizacija hrvatskih radnika, sačuvat će taj dragocjeni narodni kapital na dobrobit čitavog hrvatskog naroda. Organizirano i ujedinjeno hrvatsko radništvo bit će moćan saveznik hrvatskog seljaštva , organiziranog u Gospodarskoj slozi . Srodnost interesa tih najkorisnijih i najvećih dijelova hrvatskog naroda dovodi do toga da seljaci podupiru borbu. radnika, a radnici borbu seljaka . Sindikalno organizirani rad-

33 Gospodarska sloga bila je ekonomska organizacija Hrvatske seljačke stranke . Preko ove organizacije Stranka je utjecala na seljačke mase .

142

nici podupirat će Gospodarsku slogu preko koje seljaci vode borbu protiv lihvara i izrabljivača . Radnici će pomagati siromašnim i srednjim seljacima da Gospodarska sloga ne padne u ruke seoskih bogataša i lihvara. Tko se boji jedinstva i sloge narodnih snaga? Tko pokušava da cijepa hrvatski narodni pokret? To rade nasljednici raznih Tahija i bana i biskupa Draškovića koji pogubiše našeg velikog borca za socijalnu pravicu Matiju Gupca. To rade nasljednici onih, koji su vjekovima mučili i pljačkali naš hrvatski, seljački i radnički narod , koji su zbog očuvanja svojih gospodarskih povlastica prodavali tudincu slobodu Hrvatske . Frankovački fašisti i njihovi furtimaški saveznici naprežu sve sile da osame radničku klasu i da zavade dva brata - radnika i seljaka. Oni podmuklo furtimaški rade na cijepanju i slabljenju hrvatskog narodnog pokreta . Oni izdaju narodne interese i sporazumijevaju se s fašistima iz Rima i Berlina, s protunarodnom vladom u Beogradu (konkordat)34. Zbog toga nije čudo što se ti nazdravičari i lažni patrioti , poklonici Mussolinija, Hitlera i generala Franca, koji se služe pokvarenom obzoraškom gospodom , toliko staraju da iz naike braće Radića i iz redova Hrvatske seljačke stranke istrijebe sve što je napredno, socijalno i demokratsko _ sve to u ime borbe protiv komunizma. To su dostojni sljedbenici njihovih fašističkih učitelja . Ne dajmo da fašisti i furtimaši mute i da razbijaju slogu hrvatskog naroda! Na rad! U borbu!

Hrvatski komunisti! U borbu za ostvarenje svih gore navedenih zadataka ! Dokazujmo i riječima i djelom da smo mi pravi sinovi hrvatskog naroda ! Dokažimo da mi volimo svoj narod i svoju domovinu! ugovor između Vatikana i pojedinih država. 34 Konkordat Kada je vlada Milana Stojadinovića iznijela 1938. tekst Konkordodata pred Narodnu skupštinu — da pospješi širenje fašizma šlo je u Beogradu do velikih demonstracija , i ugovor se nije ostvario. 143

Sloga i jedinstvo, naš neumoran rad, predanost i odlučnost u borbi dat će radničkoj klasi ono mjesto koje joj pripada u borbi za nacionalnu ravnopravnost i slobodu , u borbi za čovječanska i građanska prava , u borbi za kruh i mir ! Živjela borba hrvatskog i ostalih naroda za nacionalno i socijalno oslobođenje! Živjelo jedinstvo hrvatskog naroda! Živjela sloga i bratski sporazum između svih naroda u Jugoslaviji! Živjelo jedinstvo radničke klase Hrvatske! Živjelo jedinstvo radničke klase u Jugoslaviji! Dolje fašizam ! Dolje rat! Živio mir! GLAVNI ODBOR KOMUNISTIČKE STRANKE HRVATSKE Istorijski arhiv KPJ, t. II, str. 409 414

NARODNI FRONT SLOBODE PROTIV RATNE OPASNOSTI , PROTIV NAPADAJA FAŠISTIČKE REAKCIJE ! UDRUŽIMO SVE DEMOKRATSKE SNAGE U BORBENU PUČKU FRONTU I U JUGOSLAVIJI ! Radnom narodu ! Svima narodima Jugoslavije ! Od svjetskog rata, koji naše krajeve pretvori u krvlju zaliveno groblje, ne bijaše opasnost novog , još mnogo strašnijeg, još razornijeg rata nikad tako velika i tako neposredna kao danas. Jugoistočna Evropa, jedna je od najvažnijih linija napadaja glavnog potpaljivača rata - Hitlerovog fašizma. Oživljavajući staru kajzerovu politiku gospodovanja od Hamburga do Bagdada , Hitlerova Njemačka grozničavo radi na tome , da privredno i politički podjarmi zemlje jugoistočne Evrope, da ih pretvori u svoje kolonije . Hitlerova Njemačka već drži Hortijevu Mađarsku u šakama. Svojim paktom sa Sušnikovom Austrijom već je u priličnoj mjeri izvršio » Anšlus« .35 Ona muti po sudetsko-njemač35 Anšlus izvršio 1938.

144

sjedinjenje Austrije Njemačkoj , koje je Hitler

kim i slovačkim oblastima Čehoslovačke . U Bugarskoj ona se opire na Cankova i fašističke dvorske krugove. Ona ima pomagača među dvorskim i vladinim krugovima Rumunjske. Ona je pomogla svome štićeniku Metaksasu da uspostavi vojnofašističku diktaturu u Grčkoj . Njeni agenti rade čak i među reakcionarnim krugovima u Turskoj . Ona sve preduzima da bi razbila Malu i Balkansku Antantu,36 da bi otvorila sebi put na jugoistok Evrope. Sve to, a osobito pojačani napori u posljednje vrijeme, da se Jugoslavija pretvori u privrednog vazala Hitlerove Njemačke i u oruđe njegove politike, pokazuje nam kako je blizu opasnost, koja našoj zemlji prijeti s te strane. Opasnost, koja prijeti Jugoslaviji zbog ratnih planova njemačkog fašizma, još je veća zbog sve agresivnije djelatnosti talijanskog fašizma . Poslije pokolja abesinskog naroda, Musolini se opet kreće Balkanu, učvršćuje svoje pozicije u Albaniji za napad na Jugoslaviju. On pomaže aneksionističke planove fašističke Mađarske i obnovu Habsburške Monarhije, koji vode komadanju današnje Jugoslavije . Sve tjesniji savez Musoli- · nija i Hitlera, stvoren radi podjele budućeg balkanskog plijena - pokazuje kako je pogrešna politika onih, koji u njemačkom fašizmu tobože traže zaštitu od talijanskog napadača .

Opasnost rata, koja ugrožava opstanak, slobodu i nezavisnost naroda Jugoslavije, tijesno je povezana pojačanom opasnošću fašizma u samoj Jugoslaviji, s opasnošću povampirenja mrske i krvlju poprskane vojno- fašističke šestojanuarske diktature. savez između Jugoslavije, Čehoslovačke i 36 Mala Antanta Rumunije, zaključen pod utjecajem zapadnih imperijalista 1920.— 1921. radi odbrane od Sovjetskog Saveza. Mala Antanta razvijala se kasnije pod jakim utjecajem Francuske kao odbrambeni savez i protiv njemačkih aspiracija i bila stalna podrška anglo -francuske politike u Društvu naroda. Osnivanjem Balkanskog pakta 1934 . mijenja se položaj Male Antante, a 1938. prestala je i postojati. Balkanski pakt (Balkanska Antanta) ― savez osnovan u Ateni 1934. između Jugoslavije, Rumunije, Grčke i Turske . Ovim su se paktom obavezale države potpisnice , da će poštovati granice balkanskih država utvrđene ugovorom o miru . Za vlade M. Stojadinovića (1934-1939) ovaj je pakt postao instrument njemačke politike, što je i dovelo do raspadanja Male Antante. 10 KPJ

145

Istina, s promjenom vlade poslije 5. maja 1935.37 godine, koja je došla radi snažnog pritiska protufašističkog narodnog pokreta, odstranjeni su s vlasti neposredni nosioci diktature. Ali vlada Stojadinovića ostavila je potpunu slobodu otvorenim neprijateljima demokracije, fašistima svih dlaka , da nastave svoje mračne pothvate. Zloglasni fašisti, Živković na čelu JNS i ostali , okupljaju svoje snage, kuju novu urotu protiv naroda Jugoslavije. Bez korijena u masama, prezreni i osramoćeni, oni predstavljaju opasnost zbog toga što njihovo švrljanje olakšavaju i podupiru one ekonomske grupe i snage , koje teže da Jugoslaviju pretvore u oruđe Hitlerovog fašizma , koji gura svijet u rat. To je nazadnjačko vodstvo Slovenske ljudske stranke s Korošcem na čelu. To su brojni » germanofilski « elementi u vladinim i oficirskim krugovima. To je dvorska kamarila, koja iskorištava ostatke sadističkih bjelogardističkih bandi . To je patrijarh Varnava, koji blagosilja Hitlera kao spasioca Evrope od boljševizma. To je onaj dio veleposjednika i buržoazije koji -potkupljen od njemačkog kapitala zagovara jednostrano privredno povezivanje za Hitlerovu Njemačku . Vlada Stojadinovića nije nikakva brana protiv prijeteće fašističke opasnosti, već, naprotiv, utire put napadajućem fašizmu. Ona nije izvršila demokratska obećanja što ih je dala pod pritiskom masovnog pokreta. Ona se opire na Jevtićevu skupštinu. Ona primjenjuje protunarodne zakone šestojanuarskog režima. Ona puni tamnice borcima protiv fašizma. Ona nastavlja ugnjetavanje nesrpskih nacija. Ona provodi politiku pljačke radničkih i seljačkih masa. Zbog toga je vlada Stojadinović - Korošec - Spaho , koja se, pod vodstvom dvorske kamarile, oslanja na blok veliko37 5. maja 1935. održani su izbori za Narodnu skupštinu, na kojima je Jugoslavenska nacionalna stranka dobila 1 738 390 glasova (308 poslaničkih mandata) , a Udružena opozicija 983 248 glasova (65 mandata) . 38 Vlada Stojadinović–Korošec—Spaho sastavljena je 25. juna 1935. kao koaliciona vlada Radikalne stranke, Slovenske ljudske stranke i Jugoslovenske muslimanske organizacije - triju stranaka, koje su činile novu stranku Jugoslovensku radikalnu zajednicu (JRZ) . Ova je vlada provela parlamentarne izbore 11. XI. 1938., na kojima je dobila 1 643 783 glasa (306 mandata) , a Udružena opozicija 1 364 524 glasa (67 mandata).

146

srpske buržoazije s reakcionarnim slojevima slovenske buržoazije i bosanskim begovima, reakcionarna, protunarodna vlada. Ona svojom politikom potpomaže fašizam i njegove diktatorske planove. Iako u vladi sjede predstavnici SLS i JMO, koji masama tvrde da zastupaju njihove interese, vlada ipak vodi politiku, koja je uperena protiv najvažnijih životnih interesa radnih masa. U vanjskoj politici vlada Stojadinovića sve je više sklona zbližavanju s Hitlerovom Njemačkom. Nasuprot interesima proizvođača i čitave narodne privrede Jugoslavije, vanjska trgovina orijentira se sve više na Njemačku. Njemačkom kapitalu daju se pljačkaške povlastice , pogoduje se osnivanju njemačke banke. Štaviše, izvjesni vladini krugovi su skloni da pomognu priključak Austrije Njemačkoj , pravdajući to , da je >>Anšlus «< tobože manje zlo od obnove Habsburške Monarhije. Vlada Stojadinovića jedna je od posljednjih vlada na svijetu koja ne će da uspostavi normalne odnose sa Sovjetskim Savezom - tvrđavom svjetskog mira već sudjeluje u bjesomučnoj hajci Hitlerovog fašizma protiv Sovjetskog Saveza . Iskorištavajući sve veće razočaranje masa politikom vlade, otvoreni fašizam diže drsko glavu . Glavne fašističke snage, koje se kupe oko šestojanuarskog krvnika Pere Živkovića, osokoljene i pomognute Hitlerovim agentima, pokušavaju da stvore masovni fašistički pokret i da pojačaju svoje veze S reakcionarnim oficirima bjelorukcima . Iz dana u dan raste opasnost vojničkog puča, uspostava vojno -fašističke diktature. Raste opasnost da se Jugoslavija svrsta među fašističke države koje guraju u rat. Raste opasnost da narodi Jugoslavije budu izdani svojim najgorim neprijateljima. FAŠISTIČKA OPASNOST MOŽE I MORA BITI ODSTRANJENA Fašisti zajedno sa svojim prirepcima predstavljaju samo neznatnu manjinu stanovništva svih zemalja Jugoslavije . Narodne mase svih naroda Jugoslavije odnose se neprijateljski prema fašizmu. One ne će fašističku diktaturu, one ne će rat. Pod paklenim režimom 6. januara te su narodne mase vodile junačku borbu protiv režima i oborile ga. One su opetovano dale izraza svojem nepovjerenju i nezadovoljstvu s vladom 147

Stojadinovića. Snage narodnih masa dostajale bi da prisile vladu na ostavku, da uspostave slobode, demokratski režim; da potuku reakciju i fašizam , da zadovolje najprešnije ekonomske i socijalne interese radnih masa.

Ali da se ta zadaća izvrši potrebno je jedno : potrebno je ujedinjenje narodnih snaga svih naroda Jugoslavije u jednu čvrstu falangu, jasno postavljanje ciljeva borbe, čvrsto, jedinstveno i smjelo vodstvo. Zato je to stvaranje jedinstvene pučke fronte, koja bi obuhvatila sve demokratske protufašističke snage prva i nasušna potreba. * ** Vanparlamentarna Udružena opozicija” , koja može da postane važan faktor za stvaranje Pučke fronte, pri svom današnjem sastavu, današnjem obliku organizacije i svojoj današnjoj taktici ni izdaleka nije Pučka fronta .

1 Udružena opozicija osujetila je, doduše, svojim postojanjem i svojim otporom mnoge nazadnjačke, protunarodne planove Stojadinovićeve vlade. Ali to je samo mali dio onoga što narodne mase moraju i mogu postići , da bi otklonile opasnost koja im prijeti . Udružena opozicija nema jedinstveni jasan cilj. Među hrvatskim i srpskim narodnim masama nema i ne može biti suprotnih interesa kako u socijalnim i političkim pitanjima, tako i u nacionalnom pitanju. Zato je utoliko štetnije što se srpski dio Udružene opozicije nećka da pristane na rješenje hrvatskog pitanja kako to želi hrvatski narod. Time se omogućava neprijateljima demokracije da razbiju Udruženu opoziciju . Udružena opozicija nije voljna da upotrebi sva prikladna sredstva masovne borbe, pomoću kojih narodi Jugoslavije mogu postići pobjedu nad fašizmom, pobjedu demokracije. Sklonost da se paktira s neprijateljem - s vladom, s regent39 Udružena opozicija stvorena je uoči izbora 5. maja 1935. sporazumom ovih stranaka : Seljačko-demokratske koalicije, Demokratske stranke, Jugoslovenske muslimanske organizacije i Slovenske ljudske stranke. Posljednje dvije stranke napustile su iste godine Udruženu opoziciju i ušle u Jugoslovensku radikalnu zajednicu.

148

skim savjetom¹º čak i na račun vlastitih partnera u Udruženoj opoziciji, još više slabi njenu čvrstoću . Svako paktiranje s neprijateljem slabi borbenu volju masa, stvara u narodu opasnost zablude, da se borbeni ciljevi mogu postići bez borbe i tako omogućuje neprijatelju da podvaljuje i manevrira. Ali prije svega vođe organizacija koje sačinjavaju Udruženu opoziciju ne razumiju tu prostu istinu : za pobjedu moraju se založiti sve demokratske narodne snage. To se najsjajnije ispoljava u njihovom odnosu prema radničkim organizacijama. Oni otklanjaju saradnju sa socijalnim demokratima, jer su socijalni demokrati u prošlosti zastupali pogrešno i štetno stanovište u nacionalnom pitanju. Oni odbijaju da idu zajedno s komunistima, jer su im ovi previše » lijevo « . Time oni odbijaju znatan , odlučujući i najaktivniji dio radničke klase sviju naroda Jugoslavije. Oni to rade, iako dobro znaju, da je radnička klasa ranije izvojevala mnoge slavne bitke za slobodu u našoj zemlji i da je radnička klasa u svim zemljama najbolji, najprovjereniji i najodlučniji borbeni odred protiv despotizma i fašizma, a za demokraciju , slobodu i nacionalno oslobođenje . Oni to rade iako znadu od kakvog je značenja za oslobodilačku borbu sadašnja borba radnika u Jugoslaviji, iako znadu kako je svaki štrajkaški pokret udarac po protudemokratskom režimu i s kakvim osjećajima solidarnosti potpomaže tu borbu sav radni narod, sva poštena inteligencija u gradu i na selu. Radno-seljačke i sitnoburžoaske gradske mase osjećaju potpuno pravilno da nema boljih, nesebičnijih branilaca interesa tih radnih masa, da nema boljeg saveznika, nego što su upravo radnici. One su već iskusile da se sitnoburžoaskim radnim masama, kada se one bore bez radnika, neminovno nameće na čelo reakcionarna buržoazija , da ih ta reakcionarna buržoazija iskorištava i izdaje , da one vade kestenje iz vatre. 40 Regentski savjet formiran je poslije smrti kralja Aleksandra (1934) i vladao je umjesto maloljetnog prijestolonasljednika Petra. Savjet su sačinjavali : knez Pavle Karađorđević, stric prijestolonasljednika, Radenko Stanković, senator i ministar prosvjete, i dr. Ivan Perović, ban Savske banovine. Savjet je vodio profašističku politiku, koja je dovela do potpisivanja Trojnog pakta (25. III. 1941.) i do događaja od 27. marta 1941. Tada su dvorski krugovi doveli na prijesto kralja Petra II . i prije njegova punoljetstva,

149

Udružena opozicija treba da znade, da se reakcija i fašizam mogu pobijediti jedino ako se sve protufašističke narodne snage, i u prvom redu radnička klasa, ujedine u istinsku PUČKU FRONTU. Takvo ujedinjenje narodnih snaga koje hoće tobože da se bore i protiv >> ljevice> socijalističkih« stranaka, koji nastoje da mlade prevare i zadobiju za svoje protivnarodne ciljeve. Naročito je važno objašnjavati mladima izdajničku ulogu socijaldemokrata. Drugo, potrebno je jednom zauvek likvidirati sektaštvo koje se još danas pojavljuje u obliku precenjivanja vlastitih snaga i zrelosti opšteg položaja . Posledice ovakvog sektaštva svode se ustvari na potpuno zanemarivanje masovnog rada i mogu da omoguće nasedanje planovima neprijatelja koji , danas više nego ikad , teži da provocira krvave sukobe kako bi naš pokret prerano izbacio i izgubio svoje snage i odvojio se od masa. Zbog toga je danas sektaštvo zlo koje se mora uporno suzbiti. Treba voditi one akcije koje izviru iz potrebe i raspoloženja masa radne omladine. Manje zvučnih parola, više stvarnog masovnog rada i pravilne procene položaja mogućnosti i zadataka trenutka. Treće , mora se posvetiti mnogo veća pažnja sitnim, svakodnevnim akcijama radne omladine, koje su jedini put za iskivanje čvrstog omladinskog jedinstva odozdo i za privođenje mladih opštoj borbi radničke klase. Mladi komunisti moraju voditi svakodnevno borbu za takvo jedinstvo u svom preduzeću , organizaciji, selu i školi i spasavati mlade od prevara i uticaja neprijatelja omladine i slugu kapitala u pojedinim omladinskim organizacijama i pokretima . Četvrto, u pojedinim pokrajinama mladi komunisti moraju uneti u opšti program borbe i posebne zahteve koji zadiru u život omladine toga kraja, naročito u pogledu zahteva seljačke omladine. Aktivnost SKOJ-a u svim zemljama Jugoslavije mora biti prožeta proleterskim internacionalizmom. Dok je osnovna dužnost radne omladine Srbije da se, u interesu svoje

169

slobode i budućnosti, zalaže za slobodu i nacionalna prava omladine ugnjetenih naroda, a naročito Makedonije i Crne Gore, a u zajednici s herojskom omladinom vodi borbu protiv planova o pljačkaškoj podeli Bosne i Vojvodine između zagrebačke i beogradske gospode, dotle se mladi naraštaji ugnjetenih naroda moraju boriti za bratstvo s naprednom omladinom Srbije protiv raznih tuđih imperijalističkih uticaja. Idući tim putem, puni poverenja u svoja vodstva i u mudru politiku komunista, skojevci će iz dosadašnjih akcija i borbi radne omladine ostvariti moćan protivratni, protivimperijalistički , slobodarski pokret radne mlade generacije Jugoslavije . Svim poštenim mladir. ljudima i devojkama, organizacijama, grupama i pojedincima mesto je u tome pokretu: u njega ne mogu i ne smiju ući lažni prijatelji omladine, zastupnici pljačkaškog rata i protivnici Sovjetskog Saveza sluge kapitala , koje treba potpuno izolovati i raskrinkati u očima sve radne omladine.

ZA BOLJI ŽIVOT RADNE OMLADINE U vezi s ratnim posledicama koje su kapitalisti iskoristili kako bi terete prilika u svetu prebacili na leđa radnog naroda i njegove omladine kojima je tako teško pogoršan položaj , u svim zemljama Jugoslavije prošla je godina bila godinom naraštanja ekonomskih borbi radne omladine i akcija za njena društvena prava . I. Čitav niz posebnih akcija, naročito u većim centrima, kao i povećano učešće omladinaca u opštim pokretima radničke klase pokazuje naročito jako naraštanje borbe radničke omladine, koja je stala na čelo omladinskog pokreta. Iskustvo je dokazalo svuda da tamo gde su ove akcije vođene pod vodstvom SKOJ-a, one su bile u stanju da pokažu pozitivne rezultate u pogledu poboljšanja položaja mladih radnika i šegrta i ostvarenja jedinstva radničke omladine . I pored toga jedan deo skojevskih organizacija još ne posvećuje dovoljnu pažnju ovim akcijama ; to je nedostatak koji se mora odmah otkloniti, jer je baš borba za odbranu hleba i svakodnevnih prava radničke omladine prvi zadatak svakog mladog komuniste. Zadaci SKOJ-a u tom pogledu su : posvetiti punu pažnju 170

pripremanju i organizovanju ovakvih akcija, naročito među omladinom krupne industrije gde se još nije dovoljno prodrlo, i već sad mobilisati radničku omladinu protiv daljeg skoka cena i opasnosti gladi u zemlji koja njoj u prvom redu preti . Naročitu pažnju potrebno je obratiti i dalje pitanju šegrta, tog najpotlačenijeg dela radničke omladine, koji se baš poslednje godine diže u akcijama za svoja prava : no pri tom se ne sme dogoditi, kao što je to često slučaj , da se zapusti uopšte rad među mladim radnicima i radnicama, jer šegrtsko pitanje je samo jedan deo pitanja radničke omladine. Ekonomsku borbu radničke omladine najbolje ćemo razviti ako svim silama nastojimo oko okupljanja mladih radnika i šegrta u klasnom sindikalnom pokretu : to će se postići ako u svim tarifnim i drugim radničkim akcijama budu istaknuti i zahtevi radničke omladine i šegrta za slobodu organizovanja, za veću nadnicu , kraće radno vreme, jednaku nagradu za jednaki rad , protiv noćnog rada za omladinu , za slobodni nedeljni odmor i otsustvo, protiv mučenja šegrta i njihove upotrebe za kućne poslove i zloupotrebe učenica, protiv obaveznog fizičkog vaspitanja, za škole u okviru radnog vremena , za zdravstvenu zaštitu itd . Klasni sindikalni pokret je danas najbolji zaštitnik dnevnih interesa radničke omladine i zato mlade treba okupljati i radi njegove odbrane. Polazeći od njega, valja organizovati u preduzećima jedinstvo mladih radnika, radnica i šegrta bez obzira na organizacije kojima pripadaju (URS, HPR, Jugoras, NSZ itd.) na osnovi borbe za gornje zahteve i interese radničke omladine uopšte . II. Pod uticajem današnjih nedaća koje su strahovito pogodile selo može se zapaziti i početak akcija seljačke omladine i njen priliv u organizacije koje se zalažu za njena prava. Uprkos uspehu u nekim krajevima, naročito u Crnoj Gori , mladi komunisti nisu još dovoljno posvetili pažnje potrebama ovog najvećeg i najzapuštenijeg dela radne omladine Jugoslavije. Seljačku omladinu treba okupiti u njenim svakodnevnim zahtevima naročito ekonomske prirode : protiv skupoće i špekulacije za spas seljačkog gazdinstva, za pomoć seoskoj sirotinji , naročito u pogledu prehrane, ogreva itd . kao i u njenim težnjama za više prosvete , zdravstvene zaštite, kulture u našim zapuštenim selima . Mladi komunisti moraju aktivno pomoći sve 171

organizacije koje na selu rade za dobro sela i njegove omladine, naročito omladine siromašnih i srednjih seljaka ; oni moraju imati plan rada za selo , boriti se za naše rukovodstvo u borbama seljačke omladine, strpljivo stvarati kadar rukovodilaca te borbe iz redova samih seljačkih omladinaca. Radnička omladina sa svoje strane mora pomoći u svakom pogledu ova nastojanja svoje braće sa sela. SKOJ u svojoj celini mora izvršiti odlučan preokret koji je tek započet u pogledu rada na selu i borbe za prava seljačke omladine. III . Školska omladina - naročito studentska i srednjoškolska - izložena je danas ne samo sve težim uslovima za svoje školovanje usled skupoće i sve veće bede svojih roditelja s jedne, a visokih školarina s druge strane, već je postala žrtvom čitavog sistema terora i reakcije u školi , koje dolaze naročito kao posledica prosvetne politike Korošca i Pantića . Glavni zadatak skojevaca na univerzi kao i u srednjim školama je zato odbrana protiv ove prosvetne politike : borba za popravak uslova školovanja širokih narodnih slojeva, protiv jevrejskog numerusa klauzusa u školama , za zaštitu i slobodu organizacija studentske i đačke omladine . Na univerzitetima, gde su studenti komunisti napravili krupne greške — i to ne samo u Zagrebu i Ljubljani već i u Beogradu ---- zanemarujući borbu za svakodnevne studentske potrebe, čime su bili oslabili svoj položaj , potrebno je udvojiti sve snage u pravcu ostvarenja jedinstva studenata za odbranu ugrožene autonomije i slobode univerziteta, u saradnji sa svim snagama koje se za to zalažu iskreno. Radi uspeha ove borbe treba akciono povezati sva tri studentska pokreta u zemlji. IV. U radu među radnom ženskom omladinom još uvek ima mnogo nedostataka . Put kojim ovde treba ići je okupljanje ženske omladine u najrazličitijim oblicima na njenim najbližim pitanjima, a naročito na pitanju borbe protiv rata, za pomoć porodicama mobilisanih, za žrtve belog terora, protiv opasnosti opšteg obespravljenja i bacanja u srednji vek koje joj po uzoru na totalitarne sisteme priprema reakcija. Nekoliko primera divnih borbi mladih radnica i učenica u čitavom nizu preduzeća u zadnje vreme pokazuju kako treba ovim pitanjima prilaziti.

172

V. Ratne prilike izazvale su jednu novu pojavu - gotovo stalno prisustvo stotina hiljada mladih u jugoslavenskoj vojsci. Rad mladih komunista u vojsci od prvorazrednog je značaja, ali mu treba prići elastično i široko, ostaviti ga kao masovnu borbu za svakodnevna prava vojnika : za bolju hranu i postupak, za više slobode i mogućnosti prosvećivanja, češći dopust i izmene i tako dalje ; zatim upoznavanje vojnika sa politikom mira SSSR-a, s Crvenom vojskom itd . Braneći svakodnevne interese svih slojeva radne omladine mladi komunisti na delu pokazuju da su njeni najbolji predvodnici i zaštitnici , i najstvarnije se bore za jedinstveni pokret mlade generacije i učvršćenja SKOJ- a. Proleter, br. 9-11 , 1940.

RAD SKOJ- a MEĐU SREDNJOŠKOLSKOM OMLADINOM NA POČETKU NOVE ŠKOLSKE GODINE Zašli smo u novu školsku godinu , nalazimo se na pragu novih napora. Mi smo spremni za rad, mi žudimo za novim znanjem, mi hoćemo da osvojimo nauku. Ali, baš na početku ove školske godine umnožile su se prepreke na našem cilju , izvršene su mnoge promene u školskoj nastavi i najavljuju se nove. I zato, mi treba da kažemo svoju reč o tim novinama, jer one ugrožavaju naše pravilno vaspitanje i dovode u pitanje našu budućnost.

Ni ranije nas škola nije zadovoljavala. Umesto nauke škola nam pruža tekstove i brojke za bubanje, umesto volje za rad - bezdušnu stegu, umesto saveta - preteće pridike , umesvakodnevna i svakovrsna sto punog omladinskog života ograničenja. Ove godine život i rad u školi postao je još teži . Uvedeni su časovi italijanskog jezika na kojima se ustvari veliča i propagira fašizam u Italiji: učenice trećeg razredu su prvo morale da nauče kako se kaže » crn« zatim » košulja « , a onda im je nastavnica hvalila » crne košulje « . U školama gde još nema redovnih časova ulogu ovih imaju besplatni kursevi . Profesori koji na mnogobrojna đačka pitanja žele da odgovaraju, pod izgovorom da ona nisu u vezi sa školskim predme-

173

tima, počeli su uvelike da se udaljuju od predmeta koje predaju, govoreći pogrdno o Sovjetskom Savezu, iznoseći o njemu davno raskrinkane laži. Njima je ovo zlonamerno klevetanje naređeno posebnim raspisom popa Korošca . Skupoća raste u sve većoj meri , položaj đačkih porodica sve je teži i đačke kuhinje pri svakoj školi postale su neophodne. Ali sa osnivanjem najavljenih školskih kuhinja odugovlači se, negde čak pod izgovorom da nema prostorije; u međuvremenu skupljaju se za te kuhinje prilozi od đaka. Ustvari bi škole i prosvetne vlasti morale da izdržavaju ove kuhinje, morale bi da ispune ovu svoju obavezu kako bi položaj đaka i njihovih roditelja bio zaista lakši, kada bi se ispunili đački zahtevi. Doneta je Uredba kojom se našim drugovima jevrejskim đacima otima pravo školovanja . Ovaj udar na prava mladih i na slobodu nauke uobičajena je mera svih nasilničkih režima. Novo je ove godine i dosad neviđeno postupanje školskih vlasti sa đacima. Školska reakcija krvnički se okomila na drugarstvo koje je svakom od nas najmiliji dar školovanja . Zato se iza svakog dodira između đaka , iza svakog drugarskog pričanja traži nešto zabranjeno, kažnjivo . Guše se naši pokušaji da sami sebi pomognemo : direktor preti kaznom učenicima koji su skupili malo novca za siromašne drugove u razredu ; zabranjuje se učenicima raznih razreda da se međusobno viđaju. U nizu škola zabranjuju se na ovaj ili onaj način đačke družine, u prvom redu literarne, ta jedina mesta gde je đačka mladost, puna pitanja, interesovanja i volje još mogla da dođe do izražaja. Pred jasno izraženim protestima svih đaka jedne škole , školske vlasti nisu smele otvoreno da zabrane družinu, ali su zbog toga na dve godine iz svih beogradskih škola isterale đačkog kandidata za pretsednika, sa smešnom motivacijom da je uvredio direktora pozivajući se pred njim na pravila družine . I đačkom sportu stavljaju hiljade prepreka, pretvaraju ga u fašističku spregu daleko od pravog sporta . Čemu sve one novine, koje od naših škola čine kasarne nemačko-italijanskog tipa, koje zaista hoće da nas učine nesretnim što smo mladi? Mi znamo da one znače sprovođenje u srednjoj školi smernice politike vlade Cvetković- Maček-Ko174

rošec, krvave kapitulantske defetističke politike terora i fašizacije nas omladine. Ministar prosvete pop Korošec hoće zajedno sa čitavom vladom od nas srednjoškolaca da načini prazne automate, pokorna lica bez kulture , bez osećanja, bez čovečanskog dostojanstva, koji će da rade po naredbi neprijatelja naroda i omladine. Na nama je da ove namere osujetimo, da sprovođenje ovih mera onemogućimo . Mi to moramo da učinimo, jer se o našoj koži radi. Mi to možemo , mi ćemo to i učiniti, složno i zajedno u borbi. Za odbranu đačkog drugarstva ! Za slobodu đačkih družina i hitno otvaranje đačkih družina! Za bolji život srednjoškolaca i bolju, zaista narodnu školu ! Protiv izdajničke politike popa Korošca i njegovih agenata ! BEOGRADSKI SREDNJOŠKOLCI Istoriski arhiv CK SKJ

UREDBA O OGRANIČAVANJU UPISA UČENIKA JEVREJSKOG PORIJEKLA Na osnovu člana 1. Uredbe o izmenama postojećih propisa i donošenju novih od 16. septembra 1939. godine Ministarski savet propisuje ovu UREDBU O UPISU LICA JEVREJSKOG POREKLA ZA UČENIKE UNIVERZITETA, VISOKIH ŠKOLA U RANGU UNIVERZITETA, VIŠIH, SREDNJIH, UČITELJSKIH I DRUGIH STRUČNIH ŠKOLA

Član 1 . Na univerzitetima, visokim školama u rangu univerziteta, višim, srednjim i učiteljskim i drugim stručnim školama može se upisati samo određeni broj učenika jevrejskog porekla. Ovaj broj odrediće se tako da bude prema broju ostalih učenika ovih škola u onoj razmeri u kojoj se nalazi broj državljana jevrejskog porekla prema broju ostalih državljana. Vrhovna školska vlast nadležna za svaku pojedinu vrstu škola odrediće prema stavu 1. ovog člana koliko se učenika jevrejskog porekla , počev od školske godine 1940./41 . može

175'

upisati u prvu godinu, odnosno u prvi razred, na pojedinim fakultetima i ostalim školama. Na učenike jevrejskog porekla upisane u ostale godine, odnosno razrede , neće se primenjivati stav 1. ovog člana.

Član 2. Lica jevrejskog porekla čiji su roditelji zaslužni za otadžbinu, mogu se, po odobrenju nadležne vrhovne školske vlasti, upisati za učenike univerziteta i drugih škola navedenih u članu 1 stav 1. ove Uredbe , bez obzira na ograničenje sadržano u istom propisu .

Član 3. Stranci jevrejskog porekla ne mogu se upisati za učenike univerziteta ni ostalih škola navedenih u članu 1 , stav 1. ove Uredbe.

Član 4. Ovlašćuju se nadležne vrhovne školske vlasti da izdaju uputstva i objašnjenja potrebna za primenu člana 1., 2. i 3. ove Uredbe.

Član 5. Ova Uredba stupa na snagu danom obnarodovanja u » Službenim novinama« . M. s. br. 1323 5. oktobra 1940. g. Beograd Pretsednik Ministarskog saveta i zastupnik Ministra unutrašnjih poslova Dragiša J. Cvetković s. r. Potpretsednik Ministarskog saveta Dr. Vladko Maček s. r. (Slijede potpisi ostalih ministara.) Službene novine, br. 229-LXXXª, Beograd, 5. oktobra 1940.

176

ORGANIZACIONO STANJE NAŠE PARTIJE Iz referata druga Tita » O dosadašnjem radu i zadacima Partije « na Petoj konferenciji KPJ održanoj novembra 1940. u Zagrebu Kao što je već ranije navedeno, u toku ove tri godine uspjeli smo da u svim oblastima uspostavimo partijske organizacije i forume. Osobito je važno naglasiti stvaranje organizacija u Makedoniji i Metohiji , gdje već mnogo godina, a u Metohiji uopće, nije bilo ilegalnih partijskih organizacija. Isto tako ni u Bosni i u Hercegovini od 1929. god . , kad je Partija i tamo razbijena, nije bilo nikakvih partijskih organizacija. Danas u Makedoniji imamo Oblasni komitet i nekoliko mjesnih i okružnih komiteta. U Metohiji također postoji Oblasni komitet i mjesni okružni komiteti . Prema tome , danas je već čitava zemlja isprepletena partijskom mrežom. U Srbiji postoji Pokrajinski komitet, u Vojvodini postoji Oblasni komitet, u Crnoj Gori Pokrajinski komitet, u Bosni i Hercegovini Oblasni komitet, u Hrvatskoj postoji CK KPH, u Sloveniji CK KPS1, 12 okružnih i 4 privremena OK, u Dalmaciji postoji Oblasni komitet . 1937. godine izvršena je reorganizacija KP u Sloveniji i Hrvatskoj . Održani su kongresi tih partijskih organizacija i izabrani centralni komiteti kao rukovodstva u tim organizacijama, umjesto pređašnjih pokrajinskih komiteta . Stvaranje KPH i KPS1 izvršeno je iz više razloga. Prvo, da se izbije oruđe iz ruku neprijatelja Partije u Sloveniji i Hrvatskoj , koji su demagoški tvrdili kako je KPJ također velikosrpska tvorevina, kako u rukovodstvu sjede sami Srbijanci itd. Drugo, da se KP u tim krajevima lakše približi masama koje su bile nacionalno zadojene i pod utjecajem svoje nacionalne buržoazije. Treće, da se omogući lakše vaspitanje i uzdizanje nacionalnih kadrova u KP, što je u prošlosti zločinački sabotirano. Četvrto, da se omogući više samoinicijative u radu Partije. Peto, da se izbije oruđe iz ruku separatističkim elementima unutar same Partije , koji su stalno radili na cijepanju Partije, iskorišćavajući kako griješke pređašnjih , tako i tadašnjih rukovodstava. Komunist, god. I, br. 1, oktobar 1946.

12 KPJ

177

IZ REZOLUCIJE PETE KONFERENCIJE KPJ III 1. Protunarodna vlada Cvetković- Maček gazi sve više u reakciju . Uredba i uvođenje koncentracionih logora, zakon o prijekom sudu, zakon o Židovima, uredba o radnim jedinicama, uredba o nastavi, uredba o rješavanju radničko-poslodavačkih sporova, uredba o kotarskim skupštinama (Hrvatska) i mnoge druge, sve to karakteriše vladu . To je vlada progona i terora nad radničkom klasom, poprskana krvlju nevinih žrtava radnika , omladine i ostale napredne inteligencije . Njezina reakcionarna i unutarnja i kolebljiva vanjska politika vodi zemlju u propast, ugrožava nezavisnost naroda Jugoslavije . Ta vlada ne vodi računa o zahtjevima naroda , da se u ovim teškim časovima Jugoslavija osloni na SSSR, da sarađuje i stvori pakt o uzajamnoj pomoći sa Sovjetskim Savezom. Naprotiv, razni izdajnički i kapitulantski elementi u vladi i van nje kao što je pop Korošec i drugi otvoreno rade u korist osovine, prodaju nezavisnost naroda, vode bjesomučnu hajku protiv Sovjetskog Saveza . 2. Takozvani sporazum između srpske i hrvatske gospode u jesen 1939. g. bio je » sporazum za daljnje izrabljivanje radnih masa i i nacionalno ugnjetenih naroda Jugoslavije « (Rezolucija KI) . S jedne strane tim sporazumom nije riješeno hrvatsko pitanje , s druge strane još više se otvoriše prohtjevi hrvatske buržoazije , a isto tako nije zadovoljen ni jedan dio srpske buržoazije. Podmukla međusobna borba sve jače izbija na javu. Nacionalni šovinizam raspiruje se sa jedne i sa druge strane. Hrvatska buržoazija pokazuje iste ugnjetavačke tendencije prema drugim narodima Jugoslavije kao i srpska : pretenzije hrvatske buržoazije prema Bosni, Hercegovini, Vojvodini pa čak i prema Sloveniji to jasno potvrđuju . 3. Seljačko pitanje u Hrvatskoj tim sporazumom nije riješeno. Ono je ostalo ne samo dalje otvoreno, nego se još i više zaoštrava time, što hrvatska gospoda nisu riješila ni jedno pitanje koje tišti seljake : a) agrarno pitanje, raspodjela veleposjedničkih imanja i davanje za upotrebu šuma seljacima ; b) sniženje poreza i drugih tereta; c) razduženje seljaka i davanje kredita ; d) obaranje cijena industrijskih proizvoda i

178

likvidacija prekupaca seljačkih proizvoda u korist seljakaproizvođača i širokih narodnih masa itd . Naprotiv, na hrvatsko seljaštvo nameću se novi tereti u obliku raznih prireza i radi održavanja mnogobrojnog birokratskog aparata, zaštite i drugih organa ugnjetavanja. Seljaci moraju plaćati porez čak i na ono što sami troše (vino itd.) . Gnjev prevarenih hrvatskih seljačkih masa okreće se danas: protiv vlastite hrvatske gospode , sve više se zaoštravaju klasne suprotnosti na selu. Da bi slomila taj gnjev i borbenu sprem-nost seljačkih masa , hrvatska buržoazija je uvela tzv . kotarske skupštine, koje se sastoje većim dijelom od samih kulaka , koji su hrvatskoj buržoaziji danas ostali kao jedino uporište , jer gubi masovnu bazu u siromašnim i srednjim seljacima. Uslijed prevage gospode HSS-a nad seljaštvom i nezadovoljstva koje iz toga slijedi, pojačala se opasnost demagoške propagande inostranih agenata frankovaca među seljacima, osobito u Lici , djelomično u Zagorju itd . , koji obmanjuju seljake raznim obećanjima. Intenzivniji rad komunista na selu onemogućit će ovu štetnu protunarodnu propagandu u Hrvatskoj i raskrinkat će je pred seljacima . Proces klasne diferencijacije i zaoštravanja klasnih borbi na selu opaža se i u drugim pokrajinama : u Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori itd. zbog sve većeg osiromašenja seljačkih masa. s jedne strane i favoriziranja sa strane buržoazije seoskih gazda (kulaka) s druge strane. Taj proces diferencijacije i zaoštravanja klasnih borbi na selu neminovno vodi ne samo do slabljenja već i do rasula pojedinih buržoaskih partija na selu, što se osobito jasno ispoljava u Srbiji. U Slovenskoj ljudskoj stranci popa Korošca , koji je sada sastavni dio JRZ, nastalo je jako previranje i nezadovoljstvo još prije ovog imperijalističkog rata: a) zbog fuzije sa JRZ i gubitka tradicionalne samostalnosti ; b) zbog prezaduženosti siromašnih i srednjih seljaka i lihvarskih kamata kod zadružnih ustanova, koje drži u rukama vodstvo te stranke ; c) zbog pritiska seoskih kulaka, na koje se slovenska buržoazija upire, na siromašne i srednje seljake i mržnje koja iz toga proistječe ; zbog velike skupoće i ostalih posljedica ovog imperijalističkog rata. 179

U Srbiji buržoazija pokušava da zadrži seljačke mase i raspad buržoaskih partija na sitne grupe i frakcije pomoću parole: » Srbi na okup « , ali bez uspjeha. Uzrok tome leži : a) u potpunom političkom krahu i dezorijentiranosti vodstva tih partija; b) u razočarenju masa tih partija uslijed sve jačeg izrabljivanja sa strane buržoazije i osiromašenja srednjih sitnih seljaka naročito u toku ovog imperijalističkog rata. Te nezadovoljne seljačke mase najvećim dijelom još nisu obuhvaćene radom Partije i nasjedaju demagogiji ljotićevaca i nekih demagoga iz demokratske i zemljoradničke ljevice, koji predstavljaju posljednju rezervu buržoazije u Srbiji, nasuprot komunistima, u borbi za seljačke mase. Slabljenje i raspadanje tih partija još se u većoj mjeri vrši u oblastima s nacionalno ugnjetenim narodima . U Makedoniji, Crnoj Gori, Metohiji i Kosovu, Vojvodini itd. zbog nacionalnog ugnjetavanja i pojačanog socijalnog izrabljivanja taj proces raspadanja buržoaskih partija još se jače ispoljava. Seljaštvo ugnjetenih naroda i nacionalnih manjina strahovito se izrabljuje , oduzimlje im se zemlja i šume, a favoriziraju se izvjesni doseljenički elementi , kojima se daje najbolja zemlja i na koje se ugnjetavačka buržoazija upire (Makedonija , Metohija). Sve je to uzrok slabljenja i raspadanja buržoaskih partija na selu, zaoštravaju se klasne suprotnosti i borbe , koje su uglavnom rezultat pojačanog izrabljivanja i pljačke kapitalista nad siromašnim i srednjim seljacima kao i nad ostalim radnim masama. Sve to iziskuje neumorni rad komunista na selu, gdje Komunistička partija dobiva svakim danom sve veći ugled i simpatije.

VI BORBA PROTIV RATA 1. Pred licem opasnosti, koja prijeti nezavisnosti naroda Jugoslavije i opasnosti uvlačenja Jugoslavije u rat potrebno je: a) neumorno i dalje raskrinkavati ratne ciljeve imperijalističkih osvajača oba ratujuća tabora i voditi borbu putem štampe i akcije protiv ovog pustošećeg imperijalističkog rata,

180

za mir bez kontribucija i osvajanja tuđih teritorija ; b) neumorno i uporno raskrinkavati razne ratne provokatore, razne agente imperijalističkih osvajača iz oba imperijalistička bloka u vladi i izvan vlade, koji rade protiv interesa naroda i ugrožavaju nezavisnost naroda Jugoslavije ; c) voditi upornu borbu. protiv kolebljive vanjske politike vlade Cvetković- Maček i odlučno tražiti oslanjanje na SSSR ostvarenjem pakta o uzajamnoj pomoći i tijesne prijateljske saradnje ; d) voditi odlučnu borbu protiv toga da se pomoću osovinskih agenata u vladi i van nje Jugoslavija pretvori u kolonijalnu bazu osovinskih sila za vođenje rata do potpunog ekonomskog iscrpljenja i osiromašenja naroda Jugoslavije ; e) voditi upornu borbu protiv uvođenja narodu neprijateljskih » totalitarnih « metoda i raznih reakcionarnih uredaba režima u Beogradu i Zagrebu , koje imaju za cilj pojačano izrabljivanje naroda od strane kapitalista putem tih reakcionarnih mjera i prebacivanja ratnih tereta osovinskih sila na leđa radnog naroda Jugoslavije . 2. Radi što uspješnije borbe za gore navedene zahtjeve, koje su od životnog interesa po sve narode Jugoslavije, potrebno je : a) da komunisti organiziraju najšire narodne mase odozdo i vode masovnu borbu za te zahtjeve putem akcija, publikacija, protesta itd .; b) da komunisti stupe u doticaj sa raznim organizacijama, političkim ličnostima koje su voljne da sarađuju u borbi za te zahtjeve na jednoj zajedničkoj platformi. 3. Radi sve žešće reakcije i terora sa strane režima umjesto narodu obećanih sloboda i demokratskih prava, potrebno je da komunisti i dalje uporno rade na mobilizaciji masa i organizaciji širokih masovnih akcija u borbi za : a) slobodu zbora, dogovora i udruživanja ; b) slobodu štampe ; c) tajno i opće pravo glasa od 18 god . starosti , uključivši i žene , i ukidanje sramotne uredbe u Hrvatskoj gdje se oduzima pravo glasa ljudima do 24 godine ; d) slobodu štrajka, sindikalnog organiziranja i ukidanje reakcionarnih uredbi u rješavanju sporova između radnika i poslodavaca; e) ukidanje svih reakcionarnih uredaba, uredbe o Židovima, o prijekom sudu , o radnim jedinicama, o koncentracionim logorima , o školskoj nastavi , za vraćanje univerzitetske autonomije ; f) ukidanje zakona o zaštiti države i puštanje na slobodu svih političkih i vojnih kri-

181

vaca i interniranih iz koncentracionih logora ; g) vraćanje sindikalnom pokretu svih otetih radničkih ustanova i imovine: radničkih komora, okružnih ureda i dr. koje su nasilno otete i predane u ruke poslodavačkih sindikalnih organizacija HRS-a i Jugorasu .

BORBA ZA NACIONALNU RAVNOPRAVNOST I SLOBODE U ovim sudbonosnim danima imperijalističkog osvajanja , kada se grubom silom uništavaju ostaci slobode i nezavisnosti malih naroda i špekulira se ugnjetenim narodima pojedinih zemalja za postignuće svojih osvajačkih ciljeva, pred našu Partiju se postavlja u još oštrijem obliku jedna od najvažnijih borba za nacionalnu ravnopravnost i aktuelnih zadaća ugnjetenih naroda i nacionalnih manjina Jugoslavije : a) borba za ravnopravnost i samoodređenje makedonskog naroda protiv ugnjetavanja od strane srpske buržoazije , ali u isto vrijeme i uporno raskrinkavanje talijanskih i bugarskih imperijalista i njihovih agenata, koji isto tako putem demagoških obećanja hoće da podjarme makedonski narod ; b) borba za ravnopravnost i samoodređenje crnogorskog naroda, ali u isto vrijeme i odlučna borba protiv vodstva federalista , koji pomoću talijanskih imperijalista pripremaju novi jaram crnogorskom narodu ; c) borba za slobodu i ravnopravnost arnautskih manjina na Kosovu , Metohiji i Sandžaku, a u isto vrijeme i borba protiv talijanskih agenata , koji u tim krajevima nastoje raznim obećanjima obmanuti ugnjetene Arnaute i izazvati ratni sukob u tom dijelu Jugoslavije ; d) borba protiv kolonizatorskih metoda srpske buržoazije u tim oblastima i protjerivanje svih onih koloniziranih elemenata, pomoću kojih srpska buržoazija ugnjetava makedonski, arnautski i druge narode ; e) borba za slobodu i ravnopravnost mađarskih, rumunjskih, njemačkih i drugih nacionalnih manjina u Vojvodini, a u isto vrijeme i borba protiv pokušaja mađarskih , njemačkih i drugih reakcionara, da pomoću imperijalističkog osvajačkog rata tobože riješe nacionalno pitanje u tim i ostalim oblastima; f) borba protiv pokušaja srpske i hrvatske buržoazije da međusobno dijele Bosnu i Hercegovinu i ne pitajući narode tih oblasti. Mi komunisti smatramo da narodi Bosne i

182

Hercegovine treba da se sami slobodno opredijele i nađu rješenje za uređenje u tim oblastima putem autonomije i slično; h) borba za istinsko rješenje nacionalnog pitanja Hrvata i Slovenaca, a protiv zločinačkog dogovaranja i sporazumijevanja između srpske, hrvatske i slovenske buržoazije na račun radnog naroda tih pokrajina.

RAD U SINDIKATIMA U svakom radu u sindikatima, u preduzećima i raznim masovnim organizacijama komunisti treba da budu prvoborci i organizatori borbe za svakidašnje interese radnika. U preduzećima i raznim masovnim radničkim organizacijama komunisti treba da stvaraju odbore jedinstva radničke klase zajedno sa neorganizovanim radnicima, sa radnicima URS-a i iz drugih sindikata kao na primjer iz HRS-a, Jugorasa, kršćanskih sindikata i t. d . Zadaća tih odbora jedinstva treba da bude : a) okupljanje svih radnika u preduzećima u borbi protiv zajedničkog zla i za zajedničke svakodnevne interese radnika; b) odbori jedinstva treba da okupe u preduzećima sve radnike oko sebe i da pod vodstvom komunista stvore čvrsto borbeno jedinstvo za jačanje i očuvanje klasnog sindikalnog pokreta i borbu za ostala prava radnika. Pri tome se treba strogo čuvati šablona i organizacione forme , koja bi te odbore samo izolirala od masa . Takvo borbeno jedinstvo se čeliči u raznim tarifnim i štrajkaškim borbama, gdje komunisti moraju da prednjače svojim primjerom borbenosti ; c) komunisti u sindikatima treba da se bore protiv bježanja iz URS-ovih sindikata zbog izdajničke uloge socijaldemokratskih vođa u sindikatima, jer se na taj način slabi klasni sindikalni pokret i borba radnika, a radnici prepuštaju pljačku poslodavaca; d) treba odlučno pobijati sektaštvo nekih komunista i simpatizera koje ometa saradnju sa ostalim neklasnim sindikalnim organizacijama (HRS, Jugoras i t . d . ) , ali u isto vrijeme treba nemilosrdno raskrinkavati pred radnicima tih sindikata reakcionarna , poslodavačka vodstva tih sindikata i njihovu ulogu ; e) treba neprekidno raskrinkavati izdajničku , cjepačku i lakajsku ulogu socijaldemokratskih vođa pred radničkim masama. 183

RAD MEĐU OMLADINOM V. konferencija KPJ stavlja pred članstvo i partijsko rukovodstvo jednu od najvažnijih zadaća - rad među omladinom . Borba za omladinu ispod utjecaja raznih reakcionarnih partija i grupa, a osobito ispod utjecaja popova, treba da se vodi neumorno, to treba da bude glavna briga svih komunista, a osobito komunističkih omladinaca . Da bi taj važan rad bio što uspješniji potrebno je : a) raskrinkavati putem štampe, predavanja itd . među omladinom razne reakcionarne mjere buržoazije uperene protiv školske i radne omladine; b) objašnjavati pred omladinom njezin težak položaj u buržoaskom društvu i nasuprot tome prikazivati sretan i kulturan život omladine u SSSR-u ; c) objašnjavati omladini, kako dotrajali kapitalizam hoće omladinskom krvi da produži svoj život i nastoji privezati omladinu uz sebe na razne načine putem raznih organizacija i crkve, putem umjetnog raspirivanja nacionalne mržnje, herojstva itd. pripremajući na taj način omladinu za rat ; d) partijske organizacije moraju sve komunističke omladince ostaviti na radu među omladinom i pružiti im svestranu pomoć; e) mladi komunisti moraju posvetiti najveću pažnju radu među šegrtima, među seoskom omladinom , među školskom omladinom itd .; f) partijske organizacije moraju prepuštati punu inicijativu organizacijama komunističke omladine, kontrolišući ispravno sprovođenje partijske linije među omladinom; g) da bi partijske organizacije mogle pravilno izvršiti te svoje zadaće potrebno je da se svi članovi Partije, a naročito rukovodeći drugovi dobro upoznaju sa zadaćama i partijskom linijom u svim omladinskim pitanjima.

RAD MEĐU ŽENAMA V. konferencija KPJ konstatira da je u nekim partijskim organizacijama sistematski rad među ženama još uvijek zanemaren, da drugovi ne posvećuju ozbiljno pažnje tome važnome radu, da taj rad prepuštaju samotoku ili inicijativi samih drugarica, drugaricama dapače odbijaju pomoć koja se od njih traži . Stoga je potrebno : a) da sve partijske organizacije posvete najveću pažnju radu među ženama, osobito u sindikatima i drugim masovnim organizacijama ; b) za taj rad organizacije 184

treba da odrede ne samo drugarice nego i drugove ; c) da partijske organizacije posvećuju što više pažnje ženama iz radničkih i siromašnih rajona i pružaju moguću pomoć raznim savjetima itd .; e) vodeći borbu za opća ženska građanska prava, za jednaki rad jednaka plata u preduzećima, raznim uredima itd., potrebno je u isto vrijeme suzbijati buržoaski · feminizam, koji stvara jaz između radnika i radnica i ima za cilj da otupi oštricu klasne borbe. Komunist, god. I. , br. 1, oktobar 1946.

APEL ZA PRAVO GLASA ŽENA

>>Žena danas > 1 . Nepobitna je činjenica da žene učestvuju u svim granama privrednog života . I svaki pokušaj da se , ma na koji način, spreči i ograniči njihovo učešće nazadan je i štetan po život i napredak ne samo žena , već i čitavog naroda . Zato smatramo neophodnim ukidanje i sprečavanje svake nejednakosti žena u radu , davanje jednakih plata i nadnica za jednak rad, stvarnu zaštitu žene na radu i punu zaštitu materinstva . Brojno učešće žena u privrednom životu i njihova društvena uloga kao radnika i majke nužno zahteva da im pripadnu i sva građanska i politička prava. 2. Jedno od prava koje bi bilo prvi korak ka ravnopravnosti žene, jeste opšte, aktivno i pasivno pravo glasa za sve žene za sva zakonodavna i samoupravna tela . Nikakve razloge koji bi govorili protiv učešća žena u političkom životu , ne smatramo ni opravdanim, ni ubedljivim . Jer, žene koje rade , majke koje rađaju , moraju imati pravo da rešavaju o svim pitanjima koja se tiču čitavog naroda. Uskraćivanje tog prava ženama, znači ukidanje jednog od prava narodu . Danas naročito, mi žene, majke i sestre , naglašavamo tu potrebu, jer su nam dragi životi naši, naših muževa , braće i sinova , jer su nam dragi životi naše dece i omladine i hoćemo da se borimo za njihovo očuvanje. 3. Tražimo od današnje vlade, koja je došla posle toliko reakcionarnih vlada da izvrši obećanja data narodu o demokratizaciji zemlje. To samo po sebi podrazumeva i davanje. prava ženama, koje čine polovinu naroda . Zato tražimo da se novim izbornim zakonom za Narodnu skupštinu da opšte , aktivno i pasivno pravo glasa svim ženama u slobodnim i tajnim izborima« . Žena danas, br. 26, Beograd , 1940 .

187

POVODOM ZABRANE URSS- a (1941) SVIMA PARTIJSKIM ORGANIZACIJAMA

Dragi drugovi ! Mi smo već u našem proglasu u vezi sa zabranom klasnog sindikata URSSJ- a u najkrupnijim potezima ocrtali zadatke, koji sada stoje pred radničkom klasom Jugoslavije . U vezi sa tom zabranom , a u ovom pismu, mi vam podrobnije obraćamo pažnju u pogledu daljnjeg rada naših partijskih organizacija na organizovanju svakodnevnih borbi radnika za bolje plate i uslove rada, na stvaranju borbenog jedinstva svih radnika po preduzećima, na mobilizaciji čitave radničke klase u borbi za njezina prava itd . Sa zabranom URSSJ-a režim Cvetković- Maček zadao je radničkom pokretu u Jugoslaviji prilično jak udarac, ali taj će udarac utoliko brže izgubiti svoj efekat ukoliko ćemo mi u najskorije vreme znati i moći pregrupisati svoje snage i pravilno primeniti nove metode rada kod mobilizacije širokih slojeva radnika u borbi za njihove svakodnevne interese . Mi smo već i u proglasu naglasili što je htio režim postignuti sa tom zabranom - onemogućiti štrajkove i tarifne pokrete radnika u periodu ovog drugog imperijalističkog rata , u periodu strahovitog poskupljavanja svih namirnica potrebnih za život, u periodu neobuzdane žeđe kapitalističkih izrabljivača i lihvara za brzim obogaćivanjem i nagomilavanjem bogatstva na leđima radnog naroda Jugoslavije. Klasni sindikalni pokret bio je tome smetnja zato, jer je on dosledno vodio štrajkaške akcije i tarifne pokrete usprkos sabotaži socijaldemokratskih vođa, jer je jedino klasni sindikalni pokret, svojim primerima organizacije i vođenja štrajkova i tarifnih pokreta, sve više zadobijao simpatije svih radnika pa i onih, koji su silom prilika organizovani u raznim poslodavačkim organizacijama . Režim je tačno video da klasni sindikalni pokret URSSJ usprkos svim smetnjama kapitalističkih slugu, socijaldemokratskih vođa postaje sve više onaj centar, ono jezgro , oko koga se stvaralo borbeno jedinstvo svih radnika u fabrikama i radionicama. Da ne bi kapitalistički izrabljivači na čelu sa reakcionarnom vladom Cvetković- Maček mogli sada likovati misleći da

188

su sa tom zabranom postigli svoj cilj i da će od sada moći po miloj volji izrabljivati radnike, potrebno je uložiti sve naše snage, da im se poremete te nade. Potrebno je pojačati rad na stvaranju borbenog jedinstva svih radnika, potrebno je stvarati u svim fabrikama, radionicama i drugim preduzećima odbore jedinstva radnika oko kojih će se okupljati svi radnici bili oni organizovani u ma kojoj organizaciji , HRS-u , Jugorasu, bili oni pristalice klasnog sindikalnog pokreta ili su neorganizovani itd. Ta teška zadaća rukovođenja tim radom i borbom sada je pala u celini na našu KP, na naše partijske organizacije, na članove Partije. Da bi naše partijske organizacije mogle pravilno izvršiti ove teške zadatke , potrebno je da članovi Partije budu tačno upućeni o tome , kako će se organizovati i voditi ta borba. Bilo bi vrlo pogrešno stvarati takve organizacione oblike, koji bi ličili na nelegalne sindikate. Treba biti načisto sa time, da mi danas ne stvaramo nikakve nelegalne sindikate. To bi samo značilo sektaško izoliranje jednog dela najsvesnijih radnika od ostale radničke klase. URSSJ, koji je sada zabranjen, ne prelazi sada u nelegalnost kao nelegalna organizacija , iako članovi treba da budu na okupu po fabrikama, radionicama i ostalim preduzećima, tu oni treba da budu to jezgro borbenog jedinstva. Oni treba da budu svugde tamo gde ima radnika , taj kvasac iz koga će niknuti pravo jedinstvo radničke klase. Odbori jedinstva po preduzećima treba da se stvaraju ne samo od komunista i članova zabranjenog URSSJ- a, već i od najborbenijih elemenata iz NRS- a , Jugorasa , neorganizovanih radnika itd . Iako je URSSJ zabranjen, on se ne pretvara u nelegalnu organizaciju već se još jače i smelije mora povezati i sa ostalim radničkim masama, organizujući po preduzećima svakodnevnu borbu radnika . Na komuniste , članove URSSJ-a pada od sada još veća odgovornost i zbog toga što oni moraju držati na okupu najsvesniji deo radnika , radnike iz URSSJ-a ne putem knjižica i markica, već putem aktivizacije svih radnika po preduzećima i putem organizovanja i vođenja štrajkova i tarifnih pokreta . Članovi zabranjenog URSSJ- a ne plaćaju više članske uloge već davaju dobrovoljne priloge za borbeni fond . No taj dobrovoljni borbeni fond ne ubire se samo od članova zabranjenog URSSJ- a već i od ostalih

189

radnika, pa i od članova HRS- a, Jugorasa i t . d . Taj se fond upotrebljava za podupiranje štrajkujućih radnika itd.

Pošto zabranjeni URSSJ ne prelazi u nelegalnost, prema tome ne postoji ni njegovo rukovodstvo, već čitavim radom i borbom radnika rukovodi Komunistička partija preko sindikalne komisije pri CK KPJ. Svi veći i važniji štrajkovi moraju se voditi sa odobrenjem CK KPJ, a za čitav rad oko organizacije štrajkova odgovaraju partijske jedinice po preduzećima i mjesni ili okružni komiteti na čijem se teritoriju vode štrajkovi. Da bi CK mogao doneti hitnu i pravilnu odluku u pitanju velikih štrajkova, potrebno je da mu se navreme pošalje tačna slika stanja dotičnog preduzeća itd. Osim centralne sindikalne komisije stvaraju se i pokrajinske i mesne sindikalne komisije kod partijskih tela, koje pod neposrednom kontrolom i rukovodstvom Partije vrše svoj rad na organizovanju svakodnevnih borbi radnika . Osim tih mera radi osiguranja uspešne borbe radnika potrebno je da se svi članovi Partije i organizacije mnogo više zainteresiraju i angažuju na radu među neklasnim sindikalnim organizacijama HRS, Jugoras itd . , zbog toga je potrebno da komunisti i najsvesniji radnici stupe u te organizacije i unutra rade na aktiviziranju članova tih organizacija i aktiviranju borbe za poboljšanje svojih uslova i protiv volje vođa tih organizacija, koji su poslodavački agenti . Radeći uporno na izvršenju zadataka , koje smo napred naveli, komunisti moraju i dalje neprekidno mobilisati najšire mase radnika u borbu za slobodno sindikalno organizovanje, t. j . za slobodan rad klasnog sindikalnog pokreta, protiv bezakonja i progona radničke klase . Da bi režim i poslodavci sa zabranom klasnog sindikalnog pokreta URS- a pretrpeli potpuni neuspeh, potrebno je da komunisti i članovi zabranjenog URS- a napregnu sve snage kako bi u fabrikama i preduzećima kod izbora radnici sebi izabrali najborbenije drugove, pristalice borbenog jedinstva radnika. Na tom pitanju treba raditi hitno dok nije kasno . Eto to su nekoliko napomena članovima KPJ za rad na tom

važnom sektoru koji je ne samo od velikog značaja za uspešnu borbu radnika, nego i za razvitak KPJ, za njezino povezivanje 190

sa masama radnika , za revolucionisanje najizrabljivanijeg dela radnog naroda. CENTRALNI KOMITET KOMUNISTIČKE PARTIJE : JUGOSLAVIJE Istoriski arhiv CK SKJ

27. MART 1941 . RADNICI , SELJACI, GRAĐANI I OMLADINO! VOJNICI I OFICIRI ! 42a U ovom sudbonosnom momentu udružite sve snage da se obezbede mir i nacionalna nezavisnost naših naroda. Najurivanje izdajnika Pavla, Cvetkovića , Mačeka i Kulovca jeste posledica narodne borbe za mir i nezavisnost, ali agenti drugog imperijalističkog bloka ― Engleske - već sada čine sve da te uspehe narodne borbe iskoriste za svoje sebične interese . Sada je glavno : Očuvati našoj zemlji mir što je jedino moguće u naslonu na Sovjetski Savez. Svako odgađanje Pakta o uzajamnoj pomoći sa Sovjetskim Savezom znači da će nas nemački imperijalisti napasti , znači omogućenje rovarenja engleskim agentima da nas uvuku u rat za interese engleskih imperijalista, znači pustošenje naše zemlje. obustavljajte posao! Radnici Građani i omladino na ulice ! Vojnici i oficiri — pridružujte se narodu ! 42a Buržoaski režim u Jugoslaviji dugo je bio pod jakim političkim utjecajem Francuske i Engleske . Poslije ubistva kralja Aleksandra ( 1934) i okupacije pojedinih evropskih zemalja od strane Njemačke u zemlji se sve više osjeća utjecaj fašističkog bloka. Režim se napokon sasvim priklonio politici Berlina i Rima i počeo s fašiziranjem zemlje, što je dovelo i do sklapanja Trojnog pakta 25. marta 1941. godine. KPJ je u cijelom ovom periodu ukazivala na opasnosti od novog rata i na nenarcdnu vanjsku politiku koju vodi monarhija i vladajuća buržoazija . Ona se stalno zalagala za savez Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom, KPJ je u tom pogledu bila naročito aktivna , kada se zemlja našla pred neposrednom opasnošću od fašizma i rata . Ona je stoga i bila glavni akter u manifestacijama i demonstracijama 27. marta 1941., a poslije sloma stare Jugoslavije postala predvodnik svog naroda u borbi protiv okupatora , u borbi za nacionalno i socijalno oslobođenje. 191

Nek ne prestanu vaše manifestacije sve dok se ne ostvari ono za šta se čitav narod borio i bori : Pakt o uzajamnoj pomoći sa sovjetskim Savezom kojim se jedino može obezbediti mir i nezavisnost

našoj zemlji ; Demokratske S lobode za radne mase; Narodna vlada koja će paktom o uzajamnoj pomoći sa SSSR-om obezbediti mir i nezavisnost, a svojom demokratskom politikom podići na noge sav narod da čuva taj mir i nezavisnost našeg naroda ! ŽIVELI MIR I NEZAVISNOST NAŠEG NARODA ! ŽIVEO SOVJETSKI SAVEZ, JEDINA NAŠA NADA, TVRDAVA MIRA I NEZAVISNOSTI MALIH NARODA!

POKRAJINSKI KOMITET KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE ZA SRBIJU Istoriski arhiv CK SKJ

UOČI NAPADA NA JUGOSLAVIJU

NARODI JUGOSLAVIJE! RADNICI , SELJACI I GRAĐANI , VOJNICI , PODOFICIRI I OFICIRI ! Ovih smo dana bili svedoci nečuvene izdaje nad narodima Jugoslavije sa strane prošle vlade Cvetković - Maček-Kulovec. Umesto da se zadovolje neodoljive težnje naroda i stvori pakt o uzajamnoj pomoći sa velikom i miroljubivom zemljom - Sovjetskim Savezom - radi očuvanja nezavisnosti naroda Jugoslavije, radi izbegavanja ratnog sukoba i spasa zemlje od ratnog pustošenja, ranija vlada je kapitulantski izdala narode Jugoslavije i pristupila Trojnom paktu osovinskih imperijalističkih osvajača . Pod snažnim pritiskom narodnog revolta na čelu sa Komunističkom partijom Jugoslavije ta protivnarodna izdajnička vlada zajedno sa Pavlom Karađorđevićem bila je zbačena i zamenila ju je nova vlada generala Dušana Simovića od koje narod ima pravo da očekuje da će izvršiti njegove zahteve koji pretstavljaju za narodne mase pitanje njihovih sloboda, njihove nezavisnosti , njihovog opstanka, njihovog

192

voddtvuelubrdoacukjunismihisuemludkospaalovtizaraisamjasllnarugimsnuaauesarumpebskbehih,lojegabor ljwjeešelavi za, navebong renpoo(ne zaisn ta revoaolucidaonn ejataktikdnaju poorsijtos svdaentsko-i Ograjem dijedjean otaktidiku, , kojejiu te nkre, jetnoviniprmaak tno potpun razlikuj osed kosocialio iJprIN i LEN ifizma ac lp ja ci so " Broj 2 kić

OPTAN CORRIANGTAKE PARTNUKE BAPTIJE JYOCELUJE ( THESTA) REARM CPE ON WHEELON anje ce ro a caysama HA cosa we no I a samapa, СКОПЉАНСКА R wwwAopen com edakcij po Cramo caps kane sa mocy e an B a lugo p Комунално политици модерии O pan Te misery jy spa weaky wicabr. , rizemne,Rleva, many. area je B R N r EoZj A 9. ADN ORTER OCRosa te doTRYČe PAR B VIS I TIJ A exor flypatonco oprema. i NA n ČKA Ra A JU ističk list April 1926 god.kuterdišumi ojoji mpsutvčeneojnjruapc. iji uleže aZar dn ko , tr Gu se u sv so artar greo bola 3. mg 192a 3. b, sud om ms rade abjerdoadjsa izliva svoj gaunjev nar radnai narod d u Ali on m step da vidi jed stivvano. On ne vidi субординира D i e r m v im kt it o a u a k d r a oj je b st g a a v p e d sv o r ob u po o a v je em im 1 hl i! a an lj ic Bopspess m m o e jm si dn ll n r o je p im ra o t naen fe . Na Trboevljaprio obesziprčkimavlj ijanjeram dnikdnaik, aekonriomcasknja poprliintiosckiim a esto fi est ub dnika ra e , žbue te, do v,odlu a v r a v r s r s b t ПРОnekoj t s , da reost s ЛЕТ С cionajrsntovo boolretbaerniojsata izjdavrtažjlujiv ans ЕРИ ВИ ro e pr ći oletaribi irlsdo te do do Sv ve Pdrienja S ube nom droajsbkoemramoorbboomrboomd,i m b a i he a jem slobodjeni odpuštan Leto XV. Poštnina pavtalirena. V Ljubljani, 10. julija 1920. PR AP EČ OR I K GLASILO OMUNISTIČNE STRANKE JUGOSLAVIJE. Mare in Begele Pr otar KOMUNISTIČ STRA NKA JUGOSLAVIJE vech dežectl, delaNA v s t vene nje je in okolice ne pv DELAV scarle k S J t an detail in v mi vse oblast v svojih djein se indececija, rad br velli dvorAanVt EHeNatonga damar SKI HOD svewaboljli,po bitao ka , in aleuniteda lemort , da. seSape ga pied do j be one man ife mov ko moj verski ngres ket prva stacija ujedin in endale ies, e samo ba dela in delitve proizveden dela, beret, koseje predno sidene, & and semural of bija i sindikale konge Kmetje le delavci ! Vale retter v kakor se tredje in obsell, thojakaja ji D. Svete, o katere je dek prog wal , da bi delove ljudstvo sa KLA SNA anders in

9 2

BOR BA MARKSISTIČKI ČASOPIS Ko Organ munističke Partije Jugoslavije ( Sekcije Komunističke Internacionale) God. I. Decembar 1926 Br. 1. Sadržaj: revolucionarni pokret : Značaj teoMerij djeunza Mo Loznaraovsvakic:: 25. godiaršnodjinicapoSilondžaikj alne Intercionale Rusko pitanjope:oz a) Deklaracija C. K.; izlava Medvje icije: b) Izj 10 ava gov djeStava | Šijapnikova e) Izv 15 d) be lo O modteizroru ora ljina 28 Posebno izdanje BO RB A RADNIČK SELJAČK NOVIN E OE JED BOT SA LA E E MAI VALENPR - DE ASTNE POL CERA ANOTRAANCISTAEKAC, KETEASEVVLA ONT CRE ULI CA Broj 72. NOopTEadNSTV Sagreb, Cetvrtak 25. oktobr12a ,BiTO 24stRR UMNAPORPATT STETANDMOTANICZAE B TV & AREAa) 193OR5. ICCATA K o a z l b i cije u Sisku o ra S. D. Sa God. III (VIL)

R

A

provode j

B

O

ZA dine Jugoslavije ke Omla K MWSTIC LANE silne obese fake, Val E K C STI n rVei msteprpeikeonmuekrar s ja y va ko ma ma

rijat si vim u siro a m

VA

A ST

B

0

hidemiljseadt a li

1

Rgradici m adms a 19a2rnd3taaa ui gnj glans etav anja anim 1m8. a J GI. od arta Radnic ugoIslavi je si iroma i građanšni ! i Dj rel up ro C, ariinma pe jestana r re

RD

નવા થાયGણlહaતd njJzinumhau,, pri na Kroz cen s૪ ardstae cચ ealni za vensive provode tula uveVIk zsaatrvor-emin uneznvs as ઝા Vale A ber s a detav zedule Wet ajnovijee ી ન ત આ સત્ર વનકે ,ટિક cernacionaln vijesti AUSTRIA BUZOATIA DIŽE OLAVE

Zantion. PARTIJSKA ŠTAMPA

GODINE TRBOVLJU U ŠTRAJK 1934. JULA

JOSIP BROZ TITO (1940)

IVO-LOLA RIBAR, SEKRETAR CK SKOJ -a

GODINE 1938. JULA 2B ,U8. LUCI ANJA IH RADNIKA GRAĐEVINSK ŠTRAJK

ОВАЧКА СЛEU АВЕЗАНЦИ

JEAN

MAP

CAABA PEDA ХЕРОЈИRM МА CAAB A MAC APH RY !

OM

EXOCAOSAYR

ЖИВЕЛА ROAEKTHBHA БЕЗБЕДНОСТ

ЖИВЕЛА CLARA

OGTAHMEER KE N AEMORI T

IKA

EACADH

DEMONSTRACIJE K RAGUJEVCU GODINE ,1U938.

STUDENTSKI ODBOR ZA ODBRANU ZEMLJE NA BEOGRADSKOM UNIVERZITETU POZIVA STUDENTE DA SE PRIJAVLJUJU NA STRELJAČKI KURS (1939 )

СТУДЕНТИ

И

Meby

СТУДЕНТКИЊЕ

разним

Студентски земље

акцијама

одбор

предузима

које

за одбрану V

BC 311

припремама студената за одбра ну земље, одбор је организова

СТРЕЉАЧКИ

HO

KOMC he

чувати

n

КУРС

оф ACHTC

ПОШ Bany

PYKO

оружјем.

Потребно је да се пријавимо За

VIIMC

курс

у

што већем

броју

врши по

свих факу

нето ,

своКо

Доно

СТУДЕНТСКИ

ОДБОР

ЗА ОДБРАНУ ЗЕМЉЕ

B U EOGRADU GODINE 1941. MARTA 27. MANIFESTACIJE

O RAD ORION

Jus

DURO SALAJ

FAKSIMIL PRVE STRANE »STUDENTA « S FOTOGRAFIJAMA POGINULIH MANIFESTANATA 14. DECEMBRA 1939. GODINE

ент

Студ

Орган стучних, хо културних и с ортсках удружења на Београдском универ

14

decembar

1939

Ovoga krvavog dana, preko 50 manifestanata ranjeno je iz pušaka i puškomitraljeza Preko 10 radnika, studenata i drugih omladinaca podleglo je ranama Svi su oni klicali mira i slobodi, za rad i hleb, protiv skupoće i ratnih špekulanata

18EAM GANG tudes dife de ballen i sonda Vukoj chci.

BOSA MILICIVIC studentkinje komen Teiko ranjena be noge kod ailkoga fabulieta

WE KIINNOV MILOVAN MARKOVIC Ranjenstudentbalmedicine månelkur medicine MIRKO LEKOVIC, allra Clan Akcionogstud, omemoracija palim žrtvama IZ REDAKCIJI

života, njihov spas od ratnih strahota mir, hleb i slobodu.

zahteve koji znače :

Narodi Jugoslavije sada očekuju ostvarenje svojih zahteva od ove vlade, traže hitna dela i ne mogu i neće se zadovoljiti samo obećanjima i odgađanjima pod raznim izgovorima . Došlo je do promene vlade, ali se još uvek ne vidi jasna promena dosadašnje unutrašnje i spoljne politike. Nova vlada još se nije izjasnila o tome kako će se odnositi prema Sovjetskom Savezu, da li će uspostaviti tesne prijateljske veze sa ovom moćnom socijalističkom zemljom i stvoriti s njom pakt o uzajamnoj pomoći, rastrgnuti izdajnički i kapitulantski ugovor o pristupanju Trojnom paktu koji pretstavlja sramotu i poniženje za naše narode.

Nezavisnost naroda Jugoslavije nalazi se u strašnoj opasnosti. Svaki minut je dragocen za uklanjanje te opasnosti. Narodne mase Jugoslavije traže preduzimanje hitnih mera sa traže hitno ostvarenje pakta o uzastrane današnje vlade jamnoj pomoći sa Sovjetskim Savezom . Radnici, seljaci , građani , vojnici , podoficiri i oficiri ! Narodima Jugoslavije preti opasnost s jedne strane od kapitulantskih i izdajničkih elemenata koji će i dalje pokušati sve da pomoću osovinskih sila razbiju otporne snage naroda i oslabe zemlju, a s druge strane od razularenih engleskih ratnih huškača i velikosrpskih šovinista koji sa svojim provokacijama guraju zemlju u ratni pokolj . Slučaj sa razbijanjem Nemačkog saobraćajnog biroa i incident sa von Herrenom , nemačkim poslanikom , dokazuju da je potrebno dati odlučan otpor takvim elementima i onemogućiti ponavljanje sličnih provokatorskih ispada. Ne dajte da ti neodgovorni elementi i imperijalistički agenti, naročito u Srbiji , vrše svoju provokatorsku rabotu. Dajte opštenarodni otpor svima onima koji hoće da spasonosna stremljenja narodnih masa za očuvanje nezavisnosti skrenu u pravcu ratnih ciljeva imperijalista . Nećemo imperijalističkog rata , nećemo biti oružje u rukama engleskih imperijalista, kao što nećemo biti robovi nemačkih i italijanskih imperijalističkih osvajača i krvnika mnogobrojnih porobljenih naroda . Hoćemo miran, slobodan i dostojan život koji ovog momenta možemo osigurati samo tako ako se oslonimo na

13 KPJ

193

Sovjetski Savez, ako se narodima Jugoslavije demokratska i nacionalna prava i slobode.

daju

njihova

Radnici, seljaci i građani Hrvatske ! Izdajnička i reakcionarna vladajuća klika u Hrvatskoj , koja nosi veliki deo krivice za nedavnu izdaju vlade Cvetković— Maček-Kulovec nad narodima Jugoslavije , i dalje potajno šuruje i trguje sudbinom hrvatskog naroda sa nemačko-italijanskim imperijalističkim osvajačima . Ta reakcionarna, protivnarodna vladajuća klika i otvoreni frankovački agenti osovinskih imperijalista pripremaju novu izdaju nad narodima Jugoslavije, a napose nad hrvatskim narodom , pripremaju rasparčavanje naše zemlje da bi je na taj način lakše učinili plenom nemačkih i talijanskih imperijalističkih grabežljivaca. Radnici, seljaci i građani Hrvatske ! Ne dajte da ti izdajnici ostvare svoju paklenu zamisao i gurnu hrvatski narod u strašno ropstvo nemačkih osvajača samo zato da bi ta kapitalistička klika pomoću nemačke vojničke čizme osigurala dalje nesmetano izrabljivanje radnog naroda grada i sela Hrvatske . Neka se sve što je napredno i rodoljubivo u Hrvatskoj , što neće ropstva velikim imperijalističkim osvajačima ujedini u borbu protiv tih izdajnika. Hrvatski radni narod grada i seļa imaće na svojoj strani u borbi za očuvanje već izvojevanih tekovina i sloboda u borbi za svoja nacionalna prava čitav radni narod Srbije i svih ostalih delova Jugoslavije. Radnici, seljaci, građani ,

podoficiri i oficiri Jugoslavije !

Mi komunisti smatramo da je u interesu očuvanja mira, u interesu jedinstva i sloge svih naroda Jugoslavije, u interesu odbrambene snage za očuvanje slobode i nezavisnosti naroda Jugoslavije da sadašnja vlada odmah ispuni zahteve za koje se ogromna većina naroda godinama bori. Pakt o uzajamnoj pomoći sa Sovjetskim Savezom ; Ukidanje svih vanrednih zakona i davanje narodima Jugoslavije njihovih demokratskih i nacionalnih prava i sloboda; Sloboda sindikalnog i političkog organizovanja; 194

Potpuna amnestija svih političkih i vojnih osuđenika i povratak iz francuskih logora herojskih sinova našeg naroda španskih dobrovoljaca; Stavljanje pod sud svih petokolonaša ; raznih krvoloka koji su po glavnjačama Jugoslavije mrcvarili političke uhapšenike ; čišćenje državnog i vojnog aparata od svih protivnarodnih elemenata i tuđih agenata. Živela sloga i nezavisnost naroda Jugoslavije ! Dole imperijalistički rat ! Živeo Sovjetski Savez, tvrđava mira i zaštitnik nezavisnosti malih naroda!

30. marta 1941. g. CENTRALNI KOMITET KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE. Istoriski arhiv CK SKE

POSLIJE KAPITULACIJE JUGOSLAVIJE NARODI JUGOSLAVIJE : SRBI , HRVATI, SLOVENCI, CRNOGORCI , MAKEDONCI I DRUGI ... ! Već preko tri nedelje bije se najveća i najkrvavija bitka w istoriji sveta. S jedne strane nasrću divlji fašistički čopori Hitlera koji kao izgladneli psi krvavih gubica i isplaženih je-zika čine očajne napore da se dočepaju onih ogromnih bogatstava koja su sebi stvorili u znoju lica svoga miroljubivi narodi Sovjetskog Saveza . S druge strane bori se sa dosada neviđenim junaštvom i samopožrtvovanjem herojska Crvena ar-mija, digao se čitav sovjetski narod na poziv svoga velikog i genijalnog vođe, druga Staljina da odbrani svoju zemlju , da uništi krvave fašističke hijene koje se usudiše da napadnu na miroljubivu cvetajuću zemlju, na njegov miran rad , na njegovu kulturu, na njegovo blagostanje. Radnici, seljaci, građani Jugoslavije ! Postavimo sebi pitanje : da li se narodi Sovjetskog Saveza bore samo za sebe ? Da li se ta njihova džinovska borba protiv fašističkih osvajača tiče samo njih? Ne, ona se tiče i nas, ona 195

se tiče svih porobljenih naroda, ona se tiče svih onih kojima preti opasnost porobljavanja, ona se tiče čitavog kulturnog sveta. Može li danas i jedan kulturan čovek zdravoga razuma verovati u glupe laži fašističkih krvopija i osvajača kako se oni tobože bore protiv boljševizma , za dobro evropskih naroda? Ne, u te nove laži fašističkih glavoreza danas nitko ne veruje . Uvek su ti banditi našli neki lažni izgovor kad god su napali ili porobili neku zemlju , ali najgluplja i najprozirnija laž jeste njihov izgovor za napad na Sovjetski Savez. Čitav kulturni svet : svi narodi porobljenih zemalja, narodi Engleske, Amerike itd . sa prezrenjem odbacuju te najnovije laži Hitlerove fašističke bande i šačice njenih vernih pasa u porobljenim zemljama. Svi ti narodi simpatišu , dive se herojskoj borbi Crvene armije i spremni su da pomažu pravednu borbu Sovjetskog Saveza , jer su danas svesni toga da je ta borba sovjetskog naroda ujedno i njihova borba ; oni su svesni toga da je to borba na život i smrt protiv najvećeg neprijatelja čovečanske slobode, kulture i napretka. U čitavom svetu danas je već stvoren jedinstveni front svih demokratskih progresivnih snaga u borbi protiv mraka, nasilja i ropstva - protiv fašizma.

Narodi Jugoslavije : Srbi, Hrvati , Slovenci , Crnogorci , Makedonci i drugi ... !

Vaša je zemlja porobljena i opljačkana od tih istih zločinaca koji se drznuše da dignu svoje okrvavljene kandže na Sovjetski Savez. Vi ste bili pobeđeni u ratu, ali niste pokoreni . Slavne tradicije borbi za pravdu i slobodu vaših dedova ne smeju biti zaboravljene . Sada je vreme da pokažete da ste dostojni potomci svojih slavnih predaka . Sada je vreme , sada je kucnuo čas da se dignete svi kao jedan u boj protiv okupatora i njihovih domaćih slugu krvnika naših naroda. Ne prezajte ni pred kakvim terorom neprijatelja. Na teror odgovarajte masovnim udarom po najosetljivijim tačkama fašističkih okupatorskih bandita. Uništavajte sve ― sve što koristi fašističkim osvajačima. Ne dozvolimo da naše željeznice prevoze ratni materijal i druga sredstva koja služe fašističkim hordama u njihovoj borbi protiv Sovjetskog Saveza. Stvorimo od naše zemlje. opsednutu tvrđavu za fašističke osvajače .

196

Srbi ! Naši najbolji sinovi već se bore po brdima protiv fašističkih ugnjetača. No to nije dovoljno, čitav srpski narod mora da pomaže te borce i njihovu borbu. Svi oni koji mogu i koji su sposobni neka stupaju u partizanske odrede.

Fašistički okupatori osećaju taj snažan otpor srpskog naroda i zato nastoje da po svaku cenu stvore od domaćih izroda svoje oružje, svoju potporu. Oni su tu potporu našli u prezrenom izdajici Ljotiću , u takozvanim komesarima na čelu sa krvnikom Aćimovićem, oni su tu potporu našli u šačici policijskih pasa kao što su: Dragi Jovanović, Vujković, Bećarević, Kosmajac i drugi.43 Ti izrodi srpstva hvataju po ulicama i kućama komuniste i druge narodne borce koji se bore za svoju slobodu i predaju ih u ruke fašističkih osvajača koji porobiše i opljačkaše svoju zemlju . Oni streljaju u masama te svoje sinove. Srpski narode , šta su zaslužili ti izrodi ? Zaslužili su ne samo tvoj prezir, nego i sramnu smrt izdajica koja ih mora pre ili kasnije stići . Srbi, onemogućite te izrode da provode u delo naredbe svojih okupatorskih fašističkih gospodara. Sav srpski narod mora dati najžešći otpor tim slugama osvajača . Hrvati! Groznu sramotu nanosi vam ogavni izdajnik Pavelić i njegova ustaška banda stvarajući nekakve dobrovoljačke odrede protiv sovjetskog naroda. Hrvati , ne dozvolite da ijedan dobrovoljac krene protiv Sovjetskog Saveza . Ako vas budu terali na silu, vi bežite u šume i stvarajte partizanske odrede , vodite borbu protiv okupatora i Pavelićeve ustaške bande . Hrvati , organizujte se i srušite uzurpatorsku vladavinu Pavelića , ujedinite svoje snage sa srpskim, crnogorskim, slovenačkim i drugim narodima koji već vode oružanu borbu protiv okupatora i njihovih slugu. Ustajte bez oklevanja na borbu protiv okupatora i ustaša koji idu u pohod protiv oslobodilačke borbe Srba, Crnogoraca i drugih naroda. 43 policijski agenti Uprave grada Beograda, kasnije specijalne policije

197

Komunisti Hrvatske , Slovenije, Dalmacije , Makedonije itd. ! Ne oklevajte ni časa, već hitno organizujte partizanske odrede. Stanite na čelo oslobodilačke narodne borbe protiv okupatora kao što to već čine vaši srpski i crnogorski drugovi. Iskoristite sada u ovoj teškoj situaciji vaše godinama stečeno iskustvo . Ne prezajte ni pred kakvim žrtvama sada kada je u pitanju oslobođenje naroda, kada fašistički krvoloci prete da istrebe sve što je napredno i slobodoljubivo . U boj drugovi . U boj protiv fašističkih zlotvora, neprijatelja slobode i napretka, u boj za slobodu i nacionalnu nezavisnost, u boj za zbacivanje fašističkog okupatorskog jarma. Komunisti, na vama leži težak, ali častan zadatak organizacije izvođenja teške borbe sa krvoločnim fašističkim zločincima. Imajmo stalno u vidu da sovjetski narodi liju potocima svoju dragocenu krv za spas čitavog čovečanstva , i to nam nalaže da ne oklevamo ni časa , da se svim snagama i sredstvima borimo u prvim redovima naroda protiv fašističkih zločinaca koji ugnjetavaju našu zemlju i koji su napali na veliki i snažni Sovjetski Savez. Nadajući se brzoj pobedi kako bi onda lakše podjarmili čitav svet, ti banditi dobijaju sve jače i jače udarce od slavne Crvene armije. Naš je zadatak da na ovome frontu, u našoj zemlji stvorimo za fašističke osvajače propast, a ne bazu za snabdevanje fašističkih hordi na severu. Budimo hrabri, budimo uporni , budimo brzi u svojim akcijama, jer tu je u pitanju čast naše Komunističke partije kao najborbenijeg odreda radničke klase, tu je u pitanju čast našega naroda . Radnici, seljaci , građani i omladino Jugoslavije ! U boj ! U boj protiv fašističke okupatorske bande koja teži da istrebi ne samo najbolje borce naroda , već i Slovene na Balkanu, koja teži da podjarmi čitav svet, koja teži da zavede najstrašniju vladavinu nad narodima koju pamti istorija. U boj , jer je sada kucnuo čas da zbacimo okupatorski fašistički jaram. U boj, jer je to naš dug pred Sovjetskim narodom koji se bori za našu slobodu . U boj , u poslednji boj za uništenje fašističke zaraze . 12. jula 1941. god . CENTRALNI KOMITET KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE

Istoriski arhiv CK SKJ 198

III .

KOMUNISTIČKA PARTIJA JUGOSLAVIJE

POD UDAROM TERORA

KPJ, kao revolucionarna proleterska organizacija, predstavljala je za vladajuću buržoaziju i monarhiju glavnu smetnju u politici eksploatacije i ugnjetavanja masa. Stoga su se dvor i buržoazija poslužili izuzetnim , često drakonskim mjerama, pravno zasnovanim na Zakonu o zaštiti države, da bi ugušili KPJ i SKOJ. Prema komunistima u Jugoslaviji primijenjen je najraznovrsniji sistem progona i pogroma, počev od hapšenja i fizičkih maltretiranja do surovog tamničkog života i osuda na smrt. Malo je bilo iole istaknutih komunista, a da nisu neposredno osjetili režim buržoaskog terora, naročito u danima donošenja Zakona o zaštiti države i u danima Šestojanuarske diktature.

POZDRAV DRUGOVIMA ŽRTVAMA JUGOSLOVENSKE REAKCIJE (s Drugog kongresa KPJ 1920.) Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista) počinjući svoj rad konstatuje da u svojoj sredini na Kongresu ne vidi veliki broj najistaknutijih boraca, da u redovima organizacija nema mnogih najvažnijih, najnaprednijih saradnika na zajedničkom komunističkom idealu - jer oni trunu po zatvorima i tamnicama Jugoslavije . Svima ovim žrtvama buržoaske udružene reakcije , koja gazi sva prava i zakone kad se radi o komunistima - Kongres šalje toplo komunističko pozdravlje. Osuđujući najoštrije nasilja vlasnika, Kongres zadaje veru da će produžiti putem kojim je započeo i na kome su posejane mnoge žrtve - do slobode. Dole sa jugoslovenskom buržoaskom reakcijom ! Živeli gonjeni drugovi komunisti! Živela borba ! Živeo komunizam ! Istorijski arhiv KPJ, t. II, str. 51-52

201

KRVAVA LJUBLJÁNA Budući da je klerikalski ministar saobraćaja Korošec sa svojim Sabo-Jelićem doveo do štrajka na željeznicama i budući je taj štrajk podržavao toliko dugo , donio je slovenski proletarijat odluku, da u znak solidarnosti proglasi generalni štrajk. Štrajk je otpočeo 24. aprila . — Što je i posve prirodno, ulice su, jer rada nije bilo, vrvjele od svijeta, ponajviše radnog naroda . Radništva se skupilo najviše na Zološkoj cesti, a bilo ga je već i oko 8 sati ujutro . Sve radništvo je bilo posve mirno i samo s tom nakanom , da iskaže svoju solidarnost sa željezničarima u njihovoj borbi za koricu kruha . Reakcionarna klerikalna ljubljanska vlada , kojoj se u glavama vrti uvijek revolucija, htjela je da pokaže, da je i sama želi . Poslala je na to mjesto 20 odabranih žandarskih novaka i pet redara s komesarom na čelu, dok su se mnogi detektivi policije umiješali među masu radništva. Međutim se među radništvom pročuo glas, da žandari imaju nalog odmah pucati . Prema tome je radništvo tim više nastojalo da izbjegne svakom i najmanjem sukobu. No žandari su mislili drugačije . Oni su zatvorili kordonima sve izlaze iz one uske ulice i masu svijeta od oko 4000 osoba stisli u klupko. Mnogi drugovi su dolazili komesaru, da otvori ulicu, da se svijet uzmogne razići . On o tom nije htio ni da čuje. Konačno je masa svijeta bila tako stisnuta , da se nije mogla ni maknuti . To je uzrokovalo , da su se žene i djeca proturili iz tog velikog klupka i da su pošli prema kordonima žandara, da bar njih propuste izići iz te zatvorene ulice. I to je bilo bezuspješno, štoviše, žandarski kordoni su masu svijeta još više stisli , tako da žene i djeca tu stisku nisu mogli podnijeti. Žandari sprijeda i straga s uperenim bodežima , a od sredine mase otiskivanje i nasta neopisiv vrisak žena i djece. U toj vici ali opaženo je , da su policijski detektivi iz sveg grla vikali psujući vladu, a laž je , da su drugovi Lemež, Petrić i Golouh huškali masu svijeta da silom prodru kordon. Ne , već to su svojim izazovnim ponašanjem htjeli izazvati upravo policijski činovnici. Prvi je hitac ispalio redar Prešern, no nije ustanovljeno točno kamo. Čim je hitac pao , kao na dani znak i po dogovoru otpoče puškaranje u stisnutu masu svijeta i klanje bodežima. Užasna panika , koja je nastala , neopisiva je . Masa svijeta je u 202

onoj općoj stravi provalila tamo se nalazeće tarabe i našla se na livadi, da se bijegom spasi tog užasa (Cenz .).* Odmah poslije toga, na golorukom radnom narodu učinjenog pokolja, dok su žrtve još u blatu ležale, prošao je gradom bataljon vojske sa glazbom, a i onih 20 žandara i 5 policajaca sa komesarom. Eto, to je prikaz krvavih barbarskih događaja u Ljubljani, ljudi, koji su svega bili očevici. Radništvo je bilo posve mirno bez ikakvog oružja. Poslati provokatori izvršili su svoju sramotnu razbojničku ulogu. No njima ni to nije dosta : jedan detektiv, ne znajući ko ga sluša, rekao je , da je cijela stvar bila slabo organizovana -· premalo mu je bilo krvi. Jasno je, da je zemaljska klerikalna vlada sve to inscenirala, i, da prikrije svoja zločinstva sa kojima je računala , već je unaprijed predviđala ophod gradom sa glazbom. Koliko se vidi opakosti u crnim dušama tih crnih žandara u mantijama . I još imaju obraza » dokazivati « , da su gušili prevrat. Zlikovačka jugoslavenska klerikalna buržoazija pokazala je jugoslavenskom proletarijatu i svem kulturnom svijetu, da je po svemu nadmašila sve barbarske klase u prošlosti . Ono što čak ni crno-žuta Austrija nije radila sa slovenskim proletarijatom, uradila je Jugoslavija preko svog » slavnog « dr . Brejca, popa Korošca desne ruke u njegovoj jezuitskoj politici . Jugoslavenske buržoazije se širi svijetom slava. Palim žrtvama klerikalnih zločinaca neka je vječna slava , neka im živi slava dok god živi proleterski pokret. Proletarijat ih nikada ne će zaboraviti kao ni njihove drage i mile . Ujedinjenje, Zagreb , 10. svibnja 1920.

PROLETARIJAT IZVAN ZAKONA Ni u periodu donošenja Obznane nije se buržoazija držala zakona ni demokratskih načela . Radnička klasa bila je i u tom periodu izložena žestokim progonima, nasilju i bezakonju . Teror je u tom periodu bio osobito žestok u Dalmaciji, Vojvodini, Bosni i Hercegovini. Ali je snaga organizovanog radničkog po* cenzurirano 203

kreta u celoj zemlji bila tolika da se uspevalo u suzbijanju tih progona i nekada bar u njihovom lokalizovanju. Ali od Obznane počinje period najbrutalnijeg terora nad celokupnom radničkom klasom u celoj zemlji. Debele knjige ne bi bile dovoljne da samo zabeleže imena svih onih radnika koji su za ove dve godine imali na sebi da iskuse osvetu buržoazije , a kamo li da se makar koliko kratko iznesu sva nedela i sva bezakonja počinjena nad radničkom klasom u tom vremenu. Zbog toga se na beli teror moramo osvrnuti samo u glavnim potezima. Pre svega je buržoazija stavila izvan zakona politički pokret proletarijata i time za jedan period isključila radništvo od aktivnog učešća u političkom životu . To je buržoaziji omogućilo da osigura jedan režim bez kontrole i bez pritiska od strane širokih masa radnog naroda. Uporedo i u vezi s tim buržoazija je za radničku klasu stvarno ukinula i sva politička građanska prava, koja čine osnovu buržoaskog demokratizma. Od toga dana za radničku klasu Jugoslavije ne postoji ni sloboda štampe, ni pravo zbora, ni pravo udruživanja, niti pravo lične slobode i slobodnoga kretanja. Sve to buržoazija zadržava za sebe, a proletarijat izbacuje iz svih tih prava. U ustavu i u zakonima ostaju ove odredbe o demokratskim slobodama, one se ne ukidaju, ali se proletarijatu putem gruboga nasilja policije ne dopušta da se tim pravima služi . To dovodi samo do mnogo oštrijeg podvajanja klasa , utoliko oštrijeg što kroz pojedine zatvore za kratko vreme prolaze mnoge hiljade radnika. No osim političkog pokreta proletarijata, režim ugušuje nasilno i ekonomski radnički pokret pod izgovorom da su radnički sindikati bili slepo oruđe Partije, da oni nisu ni bili sindikati nego partijske organizacije . Te optužbe ponavljaju i ministar policije i ministar socijalne politike u parlamentu početkom 1921. godine , ne iznoseći za to nikakve dokaze, ma da su za nekoliko meseci imali dovoljno vremena da pretresu konfiskovane sindikalne arhive. Ni jednog dokaza za takve optužbe protiv radničkog sindikata režim nije bio u stanju da nađe ni onda, pa ni do danas, dve godine posle zatvaranja sindikata. Buržoazija je, pored toga, i opljačkala organizovani radnički pokret. Ona je oduzela radničke domove bez ikakvog za-

204

konskog ovlašćenja i prava, samo na osnovu prava jačega. Sa tim domovima, kupljenim i podignutim krvavim groševima radnika, buržoazija je raspolagala kao sa svojom sopstvenošću . Ona ih je mesecima držala zatvorene i onda ih je poklanjala izdajicama proletarijata ili ih je zadržala za sebe, kao što je učinila sa domom u Splitu gde od dana Obznane postoji žandarmerijska kasarna. To skandalozno bezakonje stoji i danas. Domovi u Beogradu , štamparija i knjižara poklonjeni su Socijalističkoj partiji i Glavnom radničkom savezu , koji su ih prezadužili i upropastili . Dok se radničke organizacije potucaju od kafane do kafane, dotle su domovi prazni ili izdati pod kiriju buržoaziji. U starom Radničkom domu na Slaviji sada je kafana, u kojoj po cele noći trešti muzika Cigana i pesma pijane buržoazije ... Opljačkane su arhive sindikata, nameštaj , novac. Mnogo je od toga spaljeno ili bačeno na đubre, mnoge arhive još trunu po policijskim šupama i tavanima. Sva ta bezakonja nanela su proletarijatu ogromnu materijalnu štetu, teško su osiromašile radnički pokret, jer vrednost upropašćene imovine prelazi dvadeset miliona dinara.

Poštarina

gotovom plaćena

PK

Pojedini broj stoji Din. 2-Pretplata iznaše za tuzemstvo : Mesečno Din 8 , Latvrigodišnje Din 24-, a polugodišnje Din 48Za inozemstvo: mesečno 4 dinare vile. - Redakeljsi administracijanalust re; Dugaulica 30, 1. ket. Rukopise ne vraćamo.

BORBA

ORGAN NEZAVISNE RADNIČKE PARTIJE JU Broj 32

Zagreb, 30 augusta 1923.

Vrhovni zakon u Dalmaciji Opet zapljena ,,Bor Nakon što je nedavno da vetnistvo zaplenilo Borbu po lanka Zakona o ustrojstv ono je zaplenilo i pro-h broj les pov lopt uvodarka o euba BIKOVA 2ILA skom kongten, i to, skoro celi oteta splitskoj policiji 15. VIII. 1923, dok je zlostavljala jednu grupu stupae 11 toj zapljeni primil uhapšenih radnika; ona je duga 80 cm. debela 3 em. promjera na vrhu. vu odredbu Broj 1 497-23 Odre B 1.50 na podanku. Kr. drzavno odvjetništvo zabranjuje temeljem čl. stava izimi i 205

Zatim dolaze progoni radnika u masama, progoni pojedinaca i funkcionera. Kraj svega našeg truda nije bilo moguće prikupiti ni približno potpune podatke iz cele zemlje o svima hapšenjima, osudama i progonima od Obznane do danas. No sigurno da se nećemo prebaciti ako reknemo da je oko 40 000 proletera za to vreme prošlo kroz zatvore, i da ih je oko jedne hiljade došlo pred sud. U samom Beogradu je posle prvog i drugog atentata 1921. godine prošlo kroz zatvor oko 12 000 radnika , koji su većinom bili proterani. Gotovo u istoj meri ponovljena je takva hajka na radničke mase u Beogradu pred svadbene svečanosti juna 1922. kada je na 10 dana proterano iz Beograda oko 10 000 radnika, najviše građevinarskih, kojom su prilikom radnici imali u nadnicama gubitak od nekoliko miliona dinara. I suviše je poznato kako se u zatvorima policije u celoj zemlji postupalo i još uvek postupa prema radnicima. Batine i razna varvarska i inkvizitorska sredstva jesu obeležje svih zatvora u našoj zemlji . Mnr gi radnički funkcioneri, pa i mnogi prosti radnici hapšeni su po dva i više puta . Naročito u Dalmaciji ima drugova koji od Obznane naovamo više provode u zatvoru nego u slobodi , jer ih vlasti jednako hapse puštajući ih na slobodu samo na kratko vreme . Mnogi funkcioneri proterani su iz mesta u kojima su godinama radili . Ti progoni idu na hiljade i hiljade i ponekad se vrše u takvim masama da su to čitave seobe. Mnogi funkcioneri i radnici internirani su ili konfinirani, mnogi su osuđeni na kućni zatvor u svom mestu i već dve godine osim iz kuće u fabriku na rad iz fabrike kući ne smeju se mnogo kretati. Jednom reči, režim je prema radničkoj klasi upotrebio sve metode nasilja koji su mu bili poznati i od kojih su neki nasleđeni iz rata. U ratu otupela buržoazija nema više nikakvih osećanja kada posmatra kako se kroz Beograd gone čitave čete radnika pokupljenih iz radionica i skinutih sa građevina i kao ratni zarobljenici sprovode i proteruju . Sudovi buržoazije takođe su učinili svoje u ganjanju proletarijata osuđujući mnoge proletere i njihove pretstavnike na robiju i zatvor , pa i na smrtnu kaznu . 206

Najsramnije delo buržoaske » pravde « jeste osuda na smrt rudarskog radnika Dure Keroševića, za čije se pomilovanje ima da zahvali akciji jugoslovenskog i internacionalnog proletarijata, akciji , koju je vodio MS odbor. Jugoslovenski proletarijat stupajući u tu akciju dobro je razumeo da je osuda Keroševića ustvari značila osudu radničkog prava štrajka . I danas posle dve godine od Obznane jugoslovenski zatvori i tamnice puni su radnika i radničkih funkcionera, partijskih i sindikalnih . Mnogi su još uvek internirani i konfinirani , bezbroj njih osuđeno je na gladovanje usled progonstva u mesta rođenja gde ne mogu živeti od rada . Proletarijat je stavljen izvan zakona i tako još i danas stoji .. Položaj radničke klase u Jugoslaviji. Izvještaj međusaveznog sindikalnog odbora Jugoslavije od 21. januara 1923. god .; Beograd, 1923.

ORJUNAŠI UBIJAJU MIRNE RADNIKE ORJUNAŠI POD ZAŠTITOM VLASTI UBIJAJU RADNIKE . KRVAVA NEDJELJA U TRBOVLJU. IZAZOV MIRNIH RADNIKA. KRINKA JE PALA

U nedjelju , 1. juna, skupili su se iz cijele Slovenije i Hrvatske orjunaški razbojnici u Trbovlje , u malo rudarsko selo, da razviju svoj fašistički barjak . Oni su pokušavali na razne načine da gladne rudarske radnike obmanu i da ih privedu u svoju organizaciju , ali im je sav trud ostao bez uspjeha . Našli su nekoliko činovničića , pisarčića, učitelja, nadglednika i par lumpova i te su začlanili u svoje društvo . Kada nisu uspjeli milom , to su oni riješili da silom , revolverom i bombom zastraše rudarske radnike i da ih podčine svojoj volji . U tu svrhu došli su oni u nedjelju u Trbovlje pod pratnjom žandara i predvođeni vojnom muzikom. Došli su oboružani od 207

glave do pete, došli su oboružani štapovima, bodežima , revolverima i bombama, da manifestiraju svoje državotvorstvo i da stuku antidržavne elemente, da stuku garave radnike, bijedne i izmučene rudare. Gospodski banditi došli su oboružani u radničko i revolucionarno Trbovlje, da pokažu svoju silu i da pokažu radnicima , da će se sve te gospodske vucibatine sa oružjem boriti protiv opravdanih zahtjeva radničke klase, da pokažu rudarskim baronima iz Trbovljanske družbe, da im oni stoje na raspoloženju i da oni mogu nesmetano nastaviti nemilosrdno pljačkati rudarsko roblje. Povorka od nekoliko stotina oružanih bandita krenula je sa vojničkom glazbom na čelu , sa zastavama kroz mjesto . Orili su se poklici protiv radnika i njihovih svetinja i na jednome mjestu, gdje je stajala jedna veća grupa radnika , odgovoreno je sa protupoklicima, a na to su orjunaši otvorili paljbu iz revolvera. Radnici su na isti način odgovorili i na obje strane padali su mrtvi i ranjeni . Žandarmerija je priskočila u pomoć orjunašima i nastala je bitka i klanje . Na tome mjestu pala su mrtva tri orjunaška barjaktara i dva mlada radnika . Isto tako umrla su od rana dva starca od 70 godina , jedna žena i jedno dijete od 4 godine, koji su slučajno pogođeni . Orjunaši su upadali u kuće, tukli žene i djecu , a žandarmerija je to gledala i pomagala ih . Orjunaši su svezali jednoga teško ranjenog radnika i odveli ga sa sobom na mjesto, gdje su razvili zastavu , tu je ležao dva sata svezan , zatim su ga odveli u jedan kamenolom i ustrijelili ga sa dva hica u glavu . Taj grozni zločin izveden je sa znanjem državne vlasti, koja je na sve strane hapsila radnike , a orjunašima pustila da slobodno ubijaju i pale . Oni su pod zaštitom žandarmerije zapalili Radnički dom i nisu dozvolili vatrogascima , da vatru utrnu. Strijeljanje ranjenog i svezanog druga u kamenolomu i paljenje Radničkog doma razjarilo je rudarske radnike u to-

likoj mjeri , da su se sletili iz okolnih mjesta u Trbovlje , da oni sami sude zločincima, kada za njih nema inače suda. Žandarmerija je pojačana i u zajednici sa vojskom uspjelo joj je, da te razbojnike otme pravednom gnjevu i osveti radnika. 208

Radnici su izazvani i napadnuti , a državna ih vlast progoni i hapsi, a buržoaski će ih sud osuditi. Orjunaši su izazvali i napali, a državna ih je vlast oružala, ona ih je pomogla i pomaže ih svakodnevno, državna ih vlast ne hapsi nego ih štiti od osvete drugova palih žrtava . Državna će im vlast izraziti svoje priznanje, dat će im novac i oružje, a vojne će muzike i ubuduće uveličavati njihove kanibalske pirove i plesove nad radničkim životima. Krinka je pala sa orjunaške obrazine, oni su se pokazali u svojoj pravoj ulozi , oni su izvršili svoju prvu veću zadaću , oni su prolili krv nedužnih radnika, koji nisu htjeli da pljunu na svoju prošlost, koji su branili svoje klasne i životne interese. Mi duboko žalimo naše pale žrtve ali mi ne plačemo nad njihovim grobom, jer oni su pali kao junaci , kao borci iz prve linije. Crno Trbovlje bilo je i do sada crveno Trbovlje, ali se je u nedjelju još više zacrvenilo. Zacrvenilo se od proleterske krvi , od krvi boraca i junaka, ali ta krv nije zaludu prolivena, jer se već dižu hiljade i hiljade proletera po cijeloj Jugoslaviji, koji su spremni da brane prava radničke klase, pa makar i uz cijenu svojih života . Na njihovu krv mi se zaklinjemo, da ne ćemo sve dotle mirovati, dok ne srušimo društvo nepravde, dok ne postignemo oslobođenje radnog naroda . Slava našim palim drugovima !

Živjelo crveno Trbovlje ! Borba, Zagreb , 5. VI. 1924.

S >>BOMBAŠKOG PROCESA«44 Predsjedavajući : Razumijete li optužnicu? Josip Broz: Da , razumijem je. Predsjedavajući : A osjećate li se krivim? Josip Broz: Ne osjećam se krivim, iako priznajem ono, za što me tuži državni tužilac . Ali ja ne smatram ovaj sud kom44 Augusta 1928. zagrebačka policija uhapsila je u Vinogradskoj cesti u Zagrebu Josipa Broza, tadašnjeg sekretara Mjesnog komiteta KPJ za Zagreb i člana zamjenika Biroa CK KPJ. Zajedno s još nekoliko uhapšenih komunista policija ga je optuživala, da je širio komunističku propagandu . U optužnici se navodi , da su

14 KPJ

209

petentnim, već samo sud Partije. Priznajem, da sam član ilegalne Komunističke partije Jugoslavije, priznajem, da sam radio na širenju komunističkih ideja i propagirao komunizam , te prikazivao kakva se nepravda čini proletarijatu od buržoazije. Sve sam to činio i na konferencijama i na sjednicama, kao i u razgovoru s pojedincima. Ne mogu kazati, gdje su se te konferencije održavale. To sam sve činio odonda, kada je Komunistička partija 1921. godine bila raspuštena i prešla iz legalnosti u ilegalnost. Predsjedavajući: Je li vam poznat Zakon o zaštiti države i jeste li znali da taj Zakon zabranjuje svaku komunističku propagandu? Josip Broz: Ja Zakon o zaštiti države nisam čitao , ali sam bio svijestan, da svojim činom griješim protiv toga Zakona. Ja držim, da su prirodni zakoni viši od onih , koje stvori jedna klasa da pritisne drugu . Ja sam za svoje ideale spreman žrtvovati i svoj život. Predsjedavajući : Šta znate o bombama i pronađenoj literaturi? Josip Broz: Ja sam Andriju Božičkovića upoznao prije 10 mjeseci, a upoznao me je Kurtić. Kurtiću sam, naime, bio dužan 2 000 dinara, te je on kazao , da taj novac dam Božičkoviću, koji će njemu (Kurtiću) poslati novac u Dalmaciju, kamo je on bio izgnan. Ja sam u junu 1928. iznajmio kod Božičkovića sobu dijelom za sebe, a dijelom za svoje drugove , koji dođu u Zagreb, a policija ih progoni . Platio sam mu za juni i juli 300 dinara. U toj sobi sam prespavao 3-4 puta. K njemu sam slao razne ljude da prenoće, ali imena tih ljudi ne ću kazati . Ja sam znao za komunističku literaturu , koja je pronađena, znao prilikom pretresa jednog stana u Vinogradskoj cesti, u kome su se sklanjali ilegalci, pronađene, navodno, osim komunističke literature, i četiri bombe, jerlan revolver i municija. U Sudbenom stolu u Zagrebu održano je od 6. do 9. novembra 1928. suđenje ovoj grupi komunista. O ovom suđenju pisalo se dosta u buržoaskoj štampi i ono je tada nazvano »bombaški proces«. Donosimo izvod toga procesa , dio , koji se odnosi na odbranu druga Tita. Osuđen je na 5 godina robije. Treba spomenuti, da je proces održan u vrijeme oživljavanja djelatnosti organizacije KPJ u Zagrebu i gotovo neposredno poslije Osme partijske konferencije za grad Zagreb. Na ovoj konferenciji zauzet je odlučan stav protiv frakcijske borbe u KPJ.

210

sam, da su je donijeli moji drugovi , čija imena ne ću kazati , ali nisam znao, da je ta literatura donesena baš u Božičkovićev stan, ali to dozvoljavam, već je ona mogla biti donesena i kamo drugdje. Da je ta literatura bila spremljena baš u Božičkovićev stan, saznao sam tek onda , kad ju je policija premetačinom tamo našla . Ja ne vjerujem, da su bombe pronađene u istoj sobi , jer ih nisam donio, te nisam za njih ni znao ·- - to su oni valjda podmetnuli. Ja i moji drugovi nismo ništa u Božičkovićevom stanu radili , te Božičković nema s nama ništa. Istina je , da sam ja Franju Novoselića poslao Božičkoviću par dana prije hapšenja . S njime sam se slučajno sastao, pa mi je on pripovijedao, da se vratio iz Njemačke, te sam ga ja onda uputio Božičkoviću . Ja priznajem da su moji drugovi slali komunističku literaturu , i to pouzdanim putem i po pouzdanim ljudima, a ja sam rukovodio otpravkom tog materijala. Predsjedavajući : Šta znače bilješke u vašem notesu primer P. I. 25 B?

na-

Josip Broz: To su znakovi za slanje komunističke literature, te ja priznajem da je pronađena literatura tek dio one, koja je po meni i mojim drugovima, u svrhu komunističke propagande, rasturena i rasturivana, i to u omotima jednakim onima koje je policija pronašla . Državni odvjetnik : Šta znači 26 L. 80 L. ? Josip Broz: To su znakovi za knjigu Osnovi lenjinizma, koja se je knjiga slala na sve strane, ali od kuda , to ja nisam znao. Državni odvjetnik : Šta znači R I. R.P., B.? Josip Broz: Ne mogu kazati. Državni odvjetnik : Da li vam je što poznato o rezolucijama Biroa CK Skoja? Josip Broz: Meni o Skoju nije ništa poznato, premda je Skoj vezan sa Partijom . Znadem da Skoj dobiva i » Bilten