226 28 37MB
Croatian Pages [196] Year 1983
-�···\
\
SPLITSKI KNJižEVNI KRUG Uredništvo
NIKOLA DISOPRA, CVITO FISKOVIC, JURE FRANiCE· VIC PLOCAR, VEDRAN GLIGO, žlVKO JELICIC, HRVOJE MOROVIC, VLADIMIR RISMONDO Odbor urednika
IVO BABIC, BRANKO BAVCEVIC, SILVIJE BOMBAR· DELLI, MAJA BOSKOVIC·STULLI, DANICA BOžlC.B U · žANCIC, ZVONIMIR BULJEVIC, NENAD CAMBI, ANTUN CVITANIC, NIKOLA DISOPRA, CVITO FISKOVIC, MARIN FRANICEVIC, BRANIMIR GLAVICIC, VEDRAN GLIGO, VELIKO GORTAN, MILAN IVANišEVIC, NIKOLA IVANf. SIN, žlVKO JELICIC, DUšAN JELOVINA, šlME JURIC, ANDRE JUTRONIC, DUšKO KECKEMET, NIKICA KO· LUMBIC, ZORAN KRAVAR, ANATOLIJ KUDRJAVCEV, JERKO LJUBETIC, EMILIO MARIN, LJILJANA MARKS, TONCI PETRASOV MAROVIC, PETAR MATKOVIC, !VAN MIMICA, HRVOJE MOROVIC, GRGA NOVAK, STIJEPO OBAD, VJEKO OMAšlC, MIRKO PERKOVIC, IVO PETRI· NOVJC, JOSIP POSEDEL, KRUNO PRIJATELJ, VLADIMIR RISMONDO, MIRKO SLADE•šlLOVIC, JAKOV STIPišlC, ANTE SVILICIC, FRANJO šVELEC, RADOVAN VIDOVIC, VLADIMIR VRATOVIC, šIME VUCETIC, MATE ZORIC
GOVORI PROTIV TURAKA
Likovna oprema
žIVKO BACIC, IGOR FISKOVIC, PETAR JAKELIC, ANTE OMAN Lektura i korektura
BEATA KNEžEVIC, MIRKO KNEžEVIC, BRATISLAV LUCIN Tajnik
ANTE SVILJCIC
LOGOS SPLIT 1983
......�·······--,�--�-------- - ��-
,....-.�
-� ----------,
I
)
U onim prelomnim vremenima s ,kraj,?t.__1_5.-.i__ na _p_c,četku 16._ stolj,eća kada se na ruševfnama jednog svijeta favljaju nove ,strukture, i ekonomske i političke, u razdoblju kada feudalno-crkvena kultura sve više uzmiče pred novim shvaćanjima ondašnjeg građanstva slobodnih komuna, a čovjek i njegova individualnost dolaze u prvi plan, i mnogi su naši humanisti doprini jeli pobjedi tog novog duha. Oni su ne samo djelovali kao odjek općih, već usvojenih shvaćanja nego su često, u većoj ili manjoj mjeri, i -sami bili nosiocima trih novih ideja, pomoglii njihovu osmišljavanju i širenju, ite na taj1 način ravno pravno s ostalim humanistima u Evropi ,sudjelovali u onoj revoluciji duha Lkoja daje pečat dvjema najznačaj- nijim pojavama novog vremena - li-l!l1!_��i��ll: _i refor maciji koje znače pobjedu individualizma, pobunu ljud·sl�-��_rJ_ Q_v_j__§� y u 1kn�ž�_f��� po� vevši neko!Iko stotina ljudi iz mletaokih lkraj�va ; Nje govi su vojnici"stanovali zajedno -s konjima po ,crkva ma, slobodno ·su boli oči na svetačkim slikam a;, palili sela, zgrtali izlato, srebro i svilu itd.1•) Kad to ,'znamo . kao povijesnu oinjenicu, onda M a r u l i ć e v i stihovi nisu ,samo ,plod mašte: 1_
'.
·su
J:
Eno još oltari tvoji raskidaju, I sve svete stvari tlačiti ne haju, u temple sve svete konje uvajaju, Prilike propete pod noge metaju.
Tu gotovo ,istu smm z,�bilježio je i To. m a .Nig,,' r: \ . Atque ubi, Christe, tuae fulgebat imago figurae Hic canibus locus est, hic stabulantur equi.15)
26
(A ondJ"e, K · . tu J. e mjestonste, d "e J bli.stala slika psim!' \u ': I a, ao u ,staji b tvoga l"k i orave ,konj.i_) Slično Je • I. u B o ž . i a• e v i ć a Na ta ld s a Undtqu . e . sanct , · orum fuman . t . deIubra deoru m. laribus m proprus undi prostzbula que flam ma , . in temp[o, micat . proh sce[us sordes altan.a circu m .f alipedes et stabu /antur (Na sve •stran equi.16) e di1:1e se /Sv u vlastitim domov1m a na eti hram ovi boZ"J·I,· sve strane BJudn·ice ,su plamsa vatra u hram u o� J. ao Zlačina . ? oltara prlj a ! i ikriJatI· k všt"ina . , on31 tu borav r,., . e . kao u ,staji) It:[rankv,:Z And · ,:lu . . ron i«J protiv Tu . sv ojo rak es m1 Molitva Bogu konji' kako a donosi istu sld,ku -L�! "='O u hr·a u s e ond1·e Marulić u po rasplamsava · · m stanuju . . · Papi Ha . . ju raz1ic1t e bacaJ.U na s slan101 d a lJ nu navodi ,ka orm ,,.Je, a m etište k1.ipo T . " ko Turci naravno, dob ve I iSlike etaca. Sve je uporno i g ilo značenje op6ih sv . to oto m riječima, ali _vo patetički !ponavlja! J�sta CTtička zbivanja u Evrooi. p.os,ebno u Italiji. Zanim}jivo je da . . K.o .ž i._č i c;,_ka4,.piše_latiookim....j.ezi ko.!!l,-Rokazuje i u stihL§yQj11 humanističku ob�nost ddk_sL,:iiE_gov,i napisi na hrvatskom jeZllku ne odvaj_aj_\1_,mn,c>go od &�romnih glagoljaških ljetopiGa. 45
•
--,
sii l k, dr m i. je !!,, su Bt ' kr M, Ri,
ZV0Pi-održanLsl.LlLPJ'.Y.9j_J10lvini XVI ,st. uglavnom do pada Bud.ima ..J54.L�go_�, . iz čega_se vid.i da su pojedSni gQXPJ..D$_ijw.a!i. pravo..kada S'Y:._ upoizorava!li na važno·st Ugarnke posebno Beograda, tog_ »ključ:a Evr,ope«, iU -"lkaTico"\7etral];ovit,_kaže-:__ »-y,garske:. . '.SJI.l:I.Žice«. 1
1
56
I !
)
Međutim, protuturskih napisa pa i govora bilo je
dpars,kog i kancJmj,skog rata. Već spomernuti ,korčulanski arhiđakon i doktor obaju prava A n t µ:n R o z a n o v i ć u svom spisu o obrani Korčule -.gOd 1571. donosi odlomak u kojem iznosi vojno i političko stanje u Evro pi u akciji ,kršćanskog jedinstva protiv Turaka. Tako se i taj tekst koji opisuje jednu epizodu olparskog rata na Jadranu, pisan :.Sa čvrstim uvjerenjem autora o pro videncijalnoj pomoći Korčuli, uklapa u prorutursku pu blicistiku onog vremena. I hvavski biskup P e t a r C e d u I i n • uputio je papi K 1 e m e n t u VIII god. 1594. govor iz kojeg se vidi da je i sam bio u Carigradu, da je upućen u tzv. _ ost vojnog saveza austrij1Srkog turs1ko pitanje i u mogućn cara, Poljske i Rusije ,protiv Tur6ina. Taj je govor vrlo trijezan, razložan 1 umjeren. U njem nema patetike, nii pretjerane humani1s,t,i,čke kićenosti, ni konvencionalnih fraza u traženju pomoći. V,icli •se da je hvarski biskup izvrsno poz;navao priliike u Evropi dvadesetak godina nakon ciparskog rata i da razmišlja o mnogim plano vima turskog sultana dajuoi i neke svoje prijedloge za rješenje tog aktualnog problema. Zan;mljivo je da Cedulin ne imosi samo faktografske podat(ke već se upušta u komentiranje pojedJnih činjenica pokazuju& pri tome dosta smisla za histonij,sko m;šljenje pa je njegov govor važan pOVl�jesni izvor za način rruz·mišlja IJ'ja na kraju XVI stoljeća. Protuturskih govora je bilo i kasnije u XVII i XVIII ·stoljeou pa se tako spominje i Discorso per la guerra contro i Turchi a Paolo V (1605-1621) di Mar tina Dobravio, capitano illirico (o [kojem, na žalost, ne znamo ništa pobliže jer ga nismo u51Pje1i dobiti iz bibl,oteke u Rimirniju). I __lv.a n P e t a r M a r c h i, jedan od osnivača Iliyske akademije, uputio je pismo rpapi K I e m e n t u : XI gdje se između o.stalog ,spominje i · oslobođenje Slavena od Turalka. i kasnije jer se s ·Turcima i daljie rrutovalo, pogotovo za 1
. 1'
1
57
*
*
Uspoređujući sve te govore naših humamsta mogu se uočiti mnoge zajedničke crte, ali i neke posebnosti. Z_,ij�l,;o je skoro u svim govortima da se živim slika,ma .crtaju r,lqdje]a turska, dakako uv1Jelk s _ _p.ekim . ,im 'det�em. �prino]pu ·smatraJU neyjierni DOV cinia i krivovjercima, bezbožnim i bijesnim neprijate lJmiapa tSe č�sto uspoređuju s okrutnim z1v0tiuja1na. Oaj.�sUJ11oćm.,_afa:.n.e toliko_ _ Q_f!_@ zidrnžene snage krsća -na- ne-bi-mgle- svlada