Pisanje znanstvenih i stručnih radova 9530302703, 9789530302709

Citation preview

Izdavači Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Školska knjiga, d.d.

Zagreb, Savska 77

Zagreb, Masarykova 28

Za izdavača

Za izdavača

prof. dr. se. Ivan Prskalo

dr. se. Ante Žužul

Biblioteka Magister

Svezak 7 prof. dr. se. Milica Gačić Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Urednice Slavenka Halačev prof. dr. se. Milica Gačić

Recenzentice prof. dr. se. Jasna Helena Meneer prof. dr. se. Majda Rijavee

Likovno oblikovanje naslovnice Ana Bere © Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Školska knjiga, d.d., Zagreb, 20 1 2.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske novčano je pomoglo izdavanje ovoga djela.

prof. dr.

se.

Milica Gačić

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

�školska knjiga Zagreb, 2012.

Sadržaj Predgovor 1 . UVOD 1 . 1 . Važnost pisanj a 1 .2. Znanost, znanstvene i tehnološke informacije 1.3. Promjene koje je unijela informacijska i komunikacijska tehnologija 1 .4. Računalo u pisanju znanstvenih i stručnih radova 1.5. Autorska prava i intelektualno vlasništvo 1.6. Akademska etika 1 .7. Problem plagiranja/prepisivanja 2. ZNANSTVENI RAD 2. 1 . Znanstvena istraživanja - temelj znanstvenih radova 2.2. Znanstveni projekti ili studije 2.2. 1 . Osmišljavanje projekta 2.2.2. Definiranje i planiranje projekta 2.2.3. Rad na projektu 2.2.4. Članovi projektnog tima 2.2.5. Završetak projekta 2.2.6. Vrednovanje projekta 3. VRSTE PISANIH RADOVA 3. 1 . Znanstveni radovi 3. 1 . 1 . Izvorni znanstveni rad (znanstveni članak) 3. 1 .2. Prethodno priopćenje 3. 1 .3. Pregledni rad 3. 1 .4. Monografija 3.2. Stručni radovi 3.2. 1 . Stručni članak 3.2.2. Stručni prikaz 3.2.3. Izvještaj 3.2.4. Knjiga i udžbenik 3.3. Visokoškolski i akademski radovi 3.3.1. Protokol 3.3.2. Anotirana bibliografija 3.3.3. Esej (kratka rasprava) 3.3.4. Referat 3.3.5. Seminarski rad 3.3.6. Završni rad na preddiplomskom studiju 3.3.7. Diplomski rad 3.3.8. Završni rad n a specij alističkom studiju 3.3.9. Doktorski rad (disertacija) 3.3.9.1. Odvijanje doktorskog studija 3.3.9.2. Prijava teme doktorskoga rada

11 15 15 18 21 26 28 29 30 31 31 34 36 36 36 38 39 39 40 41 41 42 42 42 43 43 43 44 44 45 48 48 49 49 49 50 51 51 52 53 54

s

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

3.3.9.3. Javna obrana teme 3.3.9.4. Pisanje izvještaja o napretku 4. PRIPREME ZA PISANJE RA DA 4. 1 . Materijalni uvjeti izrade rada 4.2. Vrijeme potrebno za izradu rada 4.3. Planiranje rada 4.3.1. Početno planiranje 4.3.1.l. Pronalaženj e osnovnih infor macija o temi 4.3.1.2. Izbor teme rada 4.3.1.3. Definiranje (određivanje) teme i područja istraživanja 4.3.1.4. Što razlikuje doktorski od ostalih vrsta radova 4.3.1.5. Nacrt/sinopsis rada 4.3.1.6. Opseg teme i rada 4.3.2. Izvedbeni ili operativni plan rada 4.3.2.1. Prikupljanje, odabir i obrada građe i literature 4.3.2.1.1. Č itanje literature 4.3.2.1.2. Bilježenje i bilješke 5. PISANJE RADA 5.1. Revizija nacrta rada i bilježaka 5.2. Pisanje prve verzije rada 5.2. l. Odlomak 5.2.2. Jezik i stil rada 5.3. Struktura i sadržaj dijelova rada 5.3.1. Naslov 5.3.2. Sadržaj 5.3.3. Predgovor 5.3.4. Apstrakt (strukturirani/opisni sažetak, nacrtak) 5.3.5. Ključne riječi 5.3.6. Uvod 5.3.7. Razrada teme 5.3.7. 1 . Razrada teme iz područja prirodnih i tehničkih znanosti 5.3.7.2. Razrada tema teorij ske prirode 5.3.8. Zaključak 5.3.9. Sažetak (informativni sažetak) 5.3.10. Dodatci 5.3.11. Pojmovnik (glosar) 5.3.12. Literatura/bibliografij a/popis korištene literature

/upotrijebljena literatura Izgled bibliografskih podataka 5.3.13. Indeks (kazalo pojmova) 5.3.14. Kazalo imena 5.4. Obilježavanje dijelova rada 5.4.1. Numeričko obilježavanje dijelova rada (obrojčavanje) 5.4.2. Klasično obilježavanje dijelova rada 6

54 55 56 57 57 60 61 61 63 65 66 67 69 72 72 75 78

84

84 85

88 90

95 96 97 98

98

99 100

101 103 106 107

109 109 11 O 1 10 112 1 15 115 115 116 116

Sadržaj

5.5. Dokumentacij ska podloga rada 5.5.1. Reference

5.5.1.1. Napomene 5.5.1.2. Citati (navodi)

5.5.2. Ilustracije 5.5.2.1. Tablice 5.5.2.2. Grafički prikazi 5.5.2.3. Slike 5.6. Revizije (redakcije) rada 5.6.1. Izgled rada 5.6.l.l. Izgled vanjske naslovne stranice i unutarnjega

117 118 118 120 123 124 1 25 126 126 130

naslovnog lista u radovima za potrebe visokog obrazovanja 132 5.6.1.2. Dijelovi doktorskog rada 5.6.2. Predaja doktorskog rada 6. OCJENA I OBRA NA VISOKO Š KOLSKIH I AKADEMSKIH RADOVA 6. 1 . Ocjena akademskog rada 6.2. Obrana rada 6.2.1. Izlaganje kandidata 6.2.2. Pitanja povjerenstva i odgovori kandidata 6.2.3. Nakon obrane disertacije 7. IZ LAGANJE RADOVA NA SKUPOVIMA 7.1. Izlaganje na konferencijama ili kongresima 7 .2. Prošireni apstrakt 7.3. Konferencijske poster-prezentacij e 8. OBJAVLJIVANJE RADA 8.1. Gdje objaviti rad 8.2. Predaj a ili slanje rada 8.3. Uređivanje rada i preporuke urednicima 8.4. Recenzij a znanstvenih i stručnih radova 8.4.1 . Sadržaj i izgled recenzije 8.4.2. Kritika, vraćanje radi dopune i/ili izmjena ili odbijanje rada 8.5. Stolno izdavaštvo (priprema za tisak) 8.6. Kako se ispravlja tiskani slog 8.7. Kritički prikaz rada 9. I NA KRAJU

DODATCI Dodatak 1. Izgled bibliografskih podataka Dodatak 2. Izvodi iz Z akona o autorskom pravu i srodnim pravima Dodatak 3. UNESCO-ove upute za pripremanje znanstvenih radova Dodatak 4. Upute za pripremu autorskih sažetaka (apstrakata) za objavljivanje

133 135 137 1 37 138 139 141 142 1 44 1 44 147 1 48 151 151 1 52 153 154 1 55 156 156 157 161 163 165 167 167 173

173 1 84 184 186 186 7

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Dodatak5. Primjeri počinjanja odlomka ili rečenica Dodatak6. Kratice u napomenama, tablicama i literaturi Dodatak7. Bolonjski proces i visoko obrazovanje Dodatak8. Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju Dodatak9. Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Dodatak 10. Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja Dodatak 11. Preporuka Europske komisije od 1 1 . ožujka 2005. godine o Europskoj povelji o znanstvenicima i o Kodeksu o zapošljavanju znanstvenika ANEKS Odjeljak 1. Europska povelja o znanstvenicima Odjeljak 2. Kodeks o zapošljavanju znanstvenika Odjeljak 3. Definicije Dodatak 12. Rad uknjižnici Dodatak 13. Pretraživanje interneta Dodatak 14. Baze podataka Dodatak 15. Obrasci za pisanje životopisa A. Primjer obrasca na hrvatskomjeziku B. Primjer obrasca na engleskom jeziku C. Sadržajakademskog životopisa LITERATURA KAZALO POJMOVA I IMENA BILJEŠKA O AUTORICI

8

1 88 188 1 93 1 93 1 96 196 202 202 208 208 219 219 229 229 232 232 237 239 24 1 24 1 249 249 255 255 258 258 258 259 260 261 265 273

Popis slika Slika 1 . Proces pisanj a Slika 2. Shema projektnog rada Slika 3. Proces planiranja Slika 4. Naslovni list i sadržaj izvještaja Slika 5. Izgled bibliografske kartice Slika 6. Vrste čitanja Slika 7. Bilješka u obliku citata Slika 8. Bilješka u obliku parafraze Slika 9. Bilješka u obliku rezimea Slika 10. Numeričko obilježavanje dijelova rada Slika 1 1 . Klasično obilježavanje dijelova rada Slika 12. Izgled vanjske naslovne stranice Slika 13. Izgled unutarnjeg naslovnog lista Slika 1 4. Tekstualni znakovi Slika 15. Rubni znakovi

15 35 37 44 75 76 80 81 81 1 16 1 17 131 132 1 57 1 57

Popis tablica Tablica 1. Usporedni prikaz naziva radova u visokoškolskim istraživanjima Tablica 2. Prijedlog orijentacijskog opsega radova u visokom obrazovanju Tablica 3. Primjer sastavljanja tablice Tablica 0 1 . 1. MLA sustav Tablica 01.2. APA sustav Tablica 0 1 . 3 . Turabian/Chicago sustav Tablica 01.4. ISO sustav Tablica O 1 .5. Harvardski sustav Tablica 07. 1. Trociklusni sustav visokog obrazovanja u Bolonjskom procesu Tablica 07 .2. Vrste studij a

48 71 1 24 167 1 68 169 170 17 1 197 200

9

Predgovor

Kad j e riječ o znanstvenome i stručnom pisanju, svi smo p omalo podij elj ene osob­ nosti. 1 Kao čitatelji jako smo kritični, a kao pisci kadšto subjektivni pa bismo obj a­ vili i radove slabije kvalitete. To se događa zato što je pisati teško i nema recepta po kojem se može naučiti osim pisanj em (barem malih segmenata, i to svaki dan), ponovnim pisanjem, razmišlj anjem i kritičkim odnosom prema svakoj riječi, reče­ nici i odlomku, a temelj na kojem se to gradi j est kritičko čitanje dobrih stručnih i znanstvenih radova. Ova je monografija nastala kao rezultat osobnih iskustava i rješavanja problema prilikom pisanja znanstvenih, stručnih i akademskih radova te kao nastojanj e preno­ šenja tih iskustava na studenate, u namjeri da im se pomogne u izradi seminarskih, završnih, diplomskih i doktorskih radova. Uz to je prorađena bogata literatura koja izravno obrađuje ili dotiče tu problematiku obuhvaćajući englesko, romansko i nje­ mačko govorna područje. Monografija je prij e svega namijenjena čitateljima s manje iskustva u pisanju, a koristan j e podsjetnik i iskusnijima i vještijima jer sadržava praktične napomene za pisanj e znanstvenih i stručnih radova, a posebno za pisanje radova u visokoškolskoj nastavi te za izradu doktorskih disertacija. Nije zamišljena kao knjiga koja se čita samo jedanput, već kao pratitelj u radu koji se često konzultira i na koji se vraća kad god što treba provjeriti, pa je za te potrebe posebno razrađeno kazalo koje se nalazi na kraju knjige. Kad se donese odluka o pisanju rada (stručnoga, znanstvenoga, seminarskoga, za­ vršnoga, diplomskoga ili disertacije) , problemi s kojima se student, pisac ili istraži­ vač susreće iste su prirode, samo na različitim razinama. Potrebno je odabrati temu, odrediti ciljeve pisanja i/ili istraživanja, izraditi okvirni plan rada, planirati način na­ bave relevantne literature, prikupljati podatke, utvrditi način provođenja istraživanja, potrebna sredstva i vrijeme, analizirati i prikazati izvore informacija te odgovaraju­ će formulirati tekst u skladu sa zahtjevima kategorije rada. Ti postupci i poslovi, kao ono što je zajedničko do određene mj ere svim radovima bez obzira na njihovu kate­ goriju, čine okosnicu ove monografije, s time da j e svaka pojedina vrsta rada zasebno obrađena u odgovarajućem odjeljku. Navedeni poslovi nisu jednokratni, niti nužno slijede izloženi redoslijed. Oni su ciklički i gotovo nedovršivi. Na svakoj ozbiljnijoj 1

Alley, str. 3.

11

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

temi može se raditi unedogled. No potrebno j e znati kada smo ostvarili postavljene ciljeve i kada rad zadovoljava uvjete koje pred njega stavlja njegova svrha, kategorija i područje izučavanja te zahtjevi struke, institucija i osoba s koj ima surađujemo. Sve navedene vrijednosti o trajanju, postupku itd. približne su, ovise o mnoštvu drugih činitelja i kao takve samo su orijentacijske. S obzirom na navedeno u prvom se, uvodnom poglavlju govori o važnosti pisa­ nja, znanstvenim i tehnološkim informacijama te razvoju informacijske tehnologi­ je koj a je izazvala revoluciju u znanstvenom i stručnom radu, pa tako i u pisanju radova. Drugo poglavlje definira značenje znanstvenog rada i objašnjava što se razumije­ va pod znanstvenim istraživanjima, a napose istraživanjima koja se provode u sklopu znanstvenih projekata. Ukazuje se na važnost autorskog prava i intelektualnog vla­ sništva te se govori o akademskoj etici i problemima plagiranja. Utrećem poglavlju (Vrste pisanih radova) objašnjavaju se vrste pisanih radova, koji

su, zbog lakšeg objašnjenja, podijeljeni u tri skupine: znanstvene, stručne te visokoškol­ ske i akademske radove, iako razgraničenja među njima nisu uvijek sasvim oštra. četvrto poglavlje (Pripreme za pisanje rada) objašnjava kako teku pripreme za pisanje rada te obuhvaća izbor teme - kao nužnu polazišnu točku, orijentacijski plan rada - kao okvir unutar kojeg se piše i prikuplja te obrađuje građa i literatura - kao radnje koje prethode pisanju. Postupak pisanja rada je okosnica petoga, najopsežnijeg poglavlja. Ono je razra­ đeno u nekoliko potpoglavlja koja odražavaju faze u pisanju rada. Polazi se od revi­ zije nacrta rada i bilježaka, a zatim se govori o odlomku, jeziku i stilu pisanj a, kom­ poziciji i dijelovima rada, s posebnim osvrtom na svaki dio rada i njegova najvažnija obilježja. Nakon toga se prikazuje način obilježavanja dijelova rada i ističu elementi koji čine dokumentarnu podlogu svakoga znanstvenoga ili stručnog rada. Na kraju poglavlja opisuju se zahtjevi vezani za izgled rada, a posebno se razrađuje postupak revizije ili redakcije rada. U šestom poglavlju (Ocjena i obrana visokoškolskih i akademskih radova) opi­ san je taj dio visokoškolskih djelatnosti te su izneseni osnovni kriteriji i sastavni ele­ menti tih postupaka.

Sedmo poglavlje bavi se izlaganjem radova na skupovima - vrlo važnim elemen­ tom znanstvene i visokoškolske djelatnosti te oblicima izlaganja, osobito izlaganjem na konferenciji i skupu te izradom poster-prezentacija. U osmom poglavlju obrađena su pitanja vezana za objavljivanje rada, od raz­ matranja vrsta publikacija u kojima se radovi mogu objaviti do stolnog izdavaštva, ispravljanja tiskanog sloga kad se rad objavljuje, pisanja recenzija te kritičkih prikaza objavljenih radova. Deveto je poglavlje zaključni dio u kojem se još jedanput rekapituliraju sve faze pisanja rada. 12

Predgovor

Nakon teksta slij edi petnaest dodataka s materijalima koji su važni radi iscrpni­ jeg razjašnjavanja poj edinih tema obrađenih u knjizi ili su zamišljeni kao pomoć u pisanju rada, a stavljeni su kao dodatci da se ne izgubi na cjelovitosti teksta o pisanju radova. U Dodatku 1. prikazan je izgled bibliografskih podataka prema četiri najčešće ko­ rištena sustava navođenj a literature i napomena u tekstu i podtekstu2•

Dodatak 2. sadržava izvatke iz Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima re­

levantne za objavljivanje znanstvenih i stručnih radova, koji se odnose na autorsko djelo, autora, sadržaj i iskorištavanje autorskog prava.

Dodatci 3. i 4. obuhvaćaju UNESCO-ove upute za pripremanje znanstvenih rado­ va i autorskih sažetaka. Dodatak 5. navodi niz primjera formulacija počinj anja odlomaka, ovisno o funk­

ciji koju taj odlomak ima u tekstu. Svrha je pomoć u formulacij i izraza i izbjegavanje sindroma prazne stranice koji se katkad pojavljuje. U Dodatku 6. objašnj ene su najvažnije kratice koje se upotrebljavaju u napome­ nama, tablicama i literaturi. Obuhvaćene su latinske, odnosno međunarodne kratice, kratice u hrvatskome i kratice u engleskom j eziku.

Dodatak 7. objašnj ava Bolonjski proces. Dodatak 8. sadržava Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, koji je važan svima koji pišu radove radi postizanja akademskih i stručnih zvanja te akademskog stupnja. Dodatak 9. donosi Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, polj ima i

granama, koji j e važan zbog sagledavanja širine područj a u kojem se radi i pri izboru teme rada, te se one koji se počinju baviti znanošću i stručnim radom želi upozoriti na podjelu i odnos unutar znanosti.

Dodatak 1 O. sadržava Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, koji je dodatno važan i zato što je u njemu objavljena kategorizacija znanstvenih i stručnih časopisa za svako područje. Dodatak 11. sadržava preporuku Europske komisije za dokumente - Europsku

povelja o znanstvenicima i Kodeks o zapošlj avanju znanstvenika te definicij e temelj ­ nih naziva.

Dodatak 12. obrađuje klasični rad u knjižnici i korištenj e kataloga, informacija i

građe koja se ondj e nalazi.

Dodatak 13. objašnjava pre traživanj e interneta, s opisanim najvažnijim tražilica­ ma koje se upotreblj avaju u trenutku nastaj anj a ovog rada. 2

Autorica u knjizi upotrebljava riječ ,podtekst' za napomene koje se nalaze navedene ispod teksta na istoj stranici (fusnote) i za napomene na kraju teksta (za razliku od onih uvrštenih u sam tekst). Značenje je ovdje različito od značenja u kojem se misli na ono što se može domisliti na temelju izrečenoga ili napisanoga u nekom tekstu (prikriveni/preneseni sloj teksta).

13

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

U

Dodatku 14. upućuje se na najvažnije baze podataka koje se mogu upotreblja­

vati slobodnim pristupom, upisom ili pretplatom. Mnoge od njih dostupne su preko CARNeta. U posljednjemu, Dodatku 15., prikazani su obrasci za pisanje životopisa (lat. cu­ rriculum vitae, CV) na engleskome i hrvatskom jeziku. U popisu literature navedena su najvažnija djela koja se bave temom obuhvaće­ nom u ovome radu.

Na kraju rada nalazi se iscrpno kazalo pojmova i imena. Nadam se da će čitatelji naći korisne savj ete i upute. Ako im napisana olakša rad ili pomogne u trenutcima dvojbe, smatrat ću da je ovo djelo ispunilo svoju zadaću.

proj dr.

se.

Milica Gačić

Z agreb, 20 12.

14

1. UVOD

1 1 Važnost pisanja .

.

Pisanje kao izrazito aktivni čin kojim izražavamo ne samo poznavanje teme o kojoj pišemo već i vladanje jezikom i sposobnost odgovarajućeg oblikovanja izričaj a i sa­ držaja, ima posebno značenje u širenju stručnih i znanstvenih spoznaja. Pisanje mo­ žemo definirati kao aktivnost izražavanja sadržaja (obrađivanja teme) u tekstual­ nom obliku, pri čemu autor ima na umu potencijalnog čitatelja, tj. svrhu pisanja (sl. 1.). Pri tome je važno postići relevantnost i suvislost napisanoga, obraditi temu u skladu sa svrhom koja se želi postići, koristeći se odgovaraj ućim jezičnim sredstvima te pravilima i uzusima izražavanja na tom području.

Slika 1. Proces pisanja Sadržaj (tema) pisanja, u kontekstu pisanja stručnih i znanstvenih radova, j esu stručne i znanstvene spoznaje do kojih je osoba koja piše došla svojim učenj em, ra­ dom, razmišljanjem i/ili istraživanjem. Osmišljenost sadržaj a izražava se jezičnim sredstvima, pa se pisanj e kao jezična djelatnost ponajprije odnosi na odabir jezičnih sredstava, strukturiranje rečenica, način izražavanja u skladu s konvencijama u odre­ đenoj struci ili područj u te jezičnim konvencijama (gramatičkim pravilima, pravopi15

Pisanje znanstvenih i stručnih

radova

som, korištenjem terminologije) te konvencijama stručnoga ili znanstvenoga žanra3 unutar kojeg se izražava.

Svrha pisanja stručnih i znanstvenih radova može biti različita: od pisanja radi postizanja stručnoga ili akademskog naziva ili zvanja do obrade nekoga zanimljivog stručnog sadržaja ili prezentiranja rezultata provedenih istraživanj a. Model izlaganja sadržaja, jezik kojim se sadržaj izražava bitno se razlikuje upravo prema svrsi. Na je­ dan se način piše rad koji je namij enjen za potrebe obrazovanja, na drugi ako je na­ mijenjen sustručnjacima; posebna pravila vrijede kada se iznose rezultati provede­ nih istraživanja u obliku znanstvenoga rada ili kada je riječ o mogućem objavljivanju nove znanstvene teorije, a sasvim različito piše li se za širu javnost. Zbog složenosti postupka kreativnog pisanja koji, kao ni ukupna jezična djelat­ nost, još uvijek nije potpuno znanstveno razjašnjen, mnogi ljudi (čak i glasoviti knji­ ževnici4) imaju teškoća u pisanju. Stoga je ovo djelo namijenjeno brojnim autorima kojima tekst ne počne teći čim sjednu za stol (računalo) i koji, kad se nađu pred pra­ znim papirom (računalnim zaslonom) , ne znaju kako početi. Odmah se može reći da je važno početi pisati gotovo bilo kako, krenuti od grubog nacrta rada te početi pisa­ ti čak i kad s rezultatom nismo posebno zadovoljni ( tj. kad znamo da ćemo materijal dorađivati, možda čak i odbaciti ako se ne uklapa u tekst ili ne izražava misli na želje­ ni način). Radi stjecanja navike pisanja, na početku j e korisno točno odrediti vrijeme za pisanje i nastojati ga se što dosljednije pridržavati. Kao i druge vještine, pisanj e je potrebno naučiti, a pisanje se uči pisanj em. Pisanje nije posao koji se obavlja odjedanput. Ma kako kratka pisana poruka bila, potrebno ju je najmanje još jedanput pročitati. Pisanje je proces u kojem se mnogo puta vraća na isto mjesto, premješta, briše, preoblikuje ili dopunjuje kako bismo što bolj e napi­ sali ono što želimo izraziti. Kreativnost na nekom području dolazi kao rezultat ula­ ganja i rada na tom području. Pisanje odražava akademsku kulturu. Pripadnost kulturi visokoobrazovanih gra­ đana (kao i pripadnost bilo kojoj zajednici ili „cehu") pretpostavlja zadovoljavanje određenih standarda i očekivanja, usvajanje određenih običaja i rituala poziva (kao što je sa zanatima, sportovima, religijskim obredima, političkim udrugama itd.) . Od akademski obrazovanoga građanina očekuj e se da temu zna na odgovarajući način obraditi i obrazložiti u pisanom obliku, ispuniti očekivanja onih koji rad čitaju ili je po potrebi usmeno izložiti, sažeti itd., a to osim već navedenoga, podrazumijeva vladanje jezičnim konvencijama, organizaciju i precizno izražavanje misli u vezi s određenom temom. Često se citira Francis Bacon koji je rekao: „Č itanje čini potpunog čovjeka,

3

Naziv žanr upotrebljava se u sociolingvističko-stilističkom smislu i u smislu analize diskursa u značenju varijeteta tekstova za koje u struci i znanstvenom području postoje uzusi; tako se ne piše na jednak način npr. kritički prikaz djela ili poster-prezentacija za znanstveni skup, a isto tako ni radovi koji pripadaju različitim znanstvenim područjima.

4 Neki su to javno izražavali, npr. Joseph Conrad. 16

I.Uvod

rasprava spremnoga, a pisanje točnog čovjeka:'s I doista, jako je važno da smo sigur­ ni u ono što smo napisali, da je sve provjerena i u najvećem mogućem stupnju točno. Jedno od temeljnih pravila kojega se treba držati pri pisanju stručnih i znanstve­ nih radova j est razlikovanje govornoga i pisanoga te formalnoga i neformalnog jezika. Govor je dinamična i prezentna interakcija koja se u pravilu zbiva među pri­ sutnim sugovornicima (ili onima koji su u neposrednoj vezi) . Pisanje je po svojoj rea­ lizaciji statično i relativno traj no; zapisana se može ponovno čitati, a pisac nije uvijek siguran tko će njegov rad čitati. Prilikom pisanj a anticipira se protek vremena između pisanja i čitanja pa se u tom smislu ne upotrebljavaju mnogi izrazi kao u govornom jeziku (a isto tako izostaj u emocij e, stanke, ton, naglasak, mnoga deiktička sredstva), ali se upotrebljava interpunkcija, velika slova, prostorna organizacij a i drugi grafički elementi te grafikoni, ilustracije, tablice i složene formule. Unatoč razlikama, pisani i govorni jezik bitno utječu jedan na drugi.6 Da bismo neku temu odgovarajuće izrazili u pisanom obliku, potrebno je: - odrediti temu ili odabrati problem koji će se obrađivati - pronaći i prikupiti potrebnu dokumentaciju, proraditi literaturu i druge izvore, kontaktirati s istaknutim stručnj acima koji rade ili imaj u iskustva na tom području - provesti istraživanje - razmotriti problem i kritički ga analizirati u skladu s pravilima struke - sadržaj smisleno i na odgovarajući način izraziti i oblikovati u pisanom obliku, tj. napisati rad i zatim ga prezentirati ili objaviti ovisno o namjeni i kvaliteti. U posljednjim desetljećima drugog tisućljeća čovječanstvo je velikim koracima ušlo u informatičko dob a , koje je bitno izmijenilo način života i potrebu za infor­

macijama.

Nakon nastanka govora, najvažniji događaj i koji su utjecali na nastanak i širenje informacija jesu razvoj pisma, izum tiskarskog stroja i nastanak interneta. Kroz po­ vijest, sve donedavno, znanstvene su spoznaje prenošene uglavnom pisanim doku­ mentima (naj stariji datiraju otprije 4 000 godina) te je gotovo cijela druga polovica drugog tisućljeća bila u znaku Johanna Gutenberga.7 Dominirala je lijeva polovica mozga - sposobnost razlučivanja i logika, jezik i matematika. Može se reći da je pre­ vladavala pasivna znanstvena komunikacija. U svakom slučaju tiskanje je omogućilo

5

" Reading maketh a full man, conference a ready man, and writing an exact man", Essays, 1597.

6

O formalnome i neformalnom jeziku posebno ćemo govoriti u odjeljku o jeziku i stilu.

7

Posjetitelji web-stranice britanskog BBC-ja prvo su mjesto među genijima drugog tisućljeća dodijelili (1400. - 1468.) koji je usavršio tisak 1444. godine i omogućio masovno širenje pisane riječi koja je temelj ljudskog obrazovanja. Iza njega slijede Thomas Alva Edison (1847. 1931 .), Leonardo da Vinci (1452. - 1519.) i Nikola Tesla (1856. 1943.). (Vjesnik, 16. 2. 1999.).

Johannu Gutenbergu

-

-

17

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

demokratizaciju informacija. Treće tisućljeće počelo je kao mrežna i infotisućljeće.8 Smatra se da će sve više dominirati desna polovica mozga - intuicija i kreativnost. Alvin Toffler najavio je još prij e pojave interneta da će informacija biti novac trećeg tisućljeća. Načela znanstvene komunikacije nisu se bitno promijenila, ali se znatno promijenio način dolaženja do informacija i postupak njihova prikupljanja. In­ formacija postaj e interaktivna (u značenju da njezin opseg, kvalitetu, vrstu i medij oblikujemo prema parametrima koje sami definiramo ili unosimo). Važnost znanstvenih i tehnoloških informacija je tolika da se neprekidno odr­ žavaju svjetske konferencije posvećene njihovu korištenju. Znanje se udvostručuje svakih pet do sedam godina. Ovdje ćemo najprije nešto reći o znanstvenim i tehno­ loškim informacij ama jer na njihovu korištenju počiva suvremena civilizacija i nje­ zina budućnost.

1 2. Znanost, znanstvene i teh nološke i nformacije .

Znanost se može definirati kao sustavno znanje nekoga područja koje se može objektivno provjeriti, a karakterizira ga razrađen pojmovni aparat i metodologija istraživanja.9 Skup tih znanja obično se naziva čista (teorijska, bazična) znanost za razliku od primijenjene znanosti koja je usmjerena na praktičnu primjenu znanstve­ nih spoznaja te od tehnologije uz pomoć koje se ta primjena ostvaruje.10 Hrvatski Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju1 1 ističe da se znanstvena djelatnost temelji na: - slobodi i autonomiji stvaralaštva - etičnosti znanstvenika - javnosti rada - povezanosti sa sustavom obrazovanj a - međunarodnim mjerilima kvalitete - poticanju i uvažavanju specifičnosti nacionalnoga sadržaja - zaštiti intelektualnoga vlasništva.

8

Prema nekim znanstvenicima, industrijskom revolucijom (tj . izumom parne lokomotive 1784.) počela je nova geološka epoha antropocen (koji smjenjuje halocen koji je počeo prije 12 000 godina kad su na­ kon ledenog doba ljudi počeli obrađivati zemlju) u kojoj ljudsko djelovanje zamjenjuje snagu prirode.

9

Više o definicijama znanosti i postupcima spoznavanja i usustavljivanja vidjeti u Petz: Metodologija istraživanja sigurnosnih pojava, str. 6.-14.

10

11

Za podjelu prihvaćenu kod nas vidjeti Dodatak 9. Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područ­ jima, poljima i granama. Članak 2., stavak 2.

18

1. Uvod

Na Međuvladinoj konferenciji o znanstvenim i tehnološkim informacijama za ra­ zvoj, održanoj 1979. godine u Parizu, prihvaćen je dokument u kojem su definirani spomenuti relevantni pojmovi:

- Informacija je sadržaj ili poruka pisane ili usmene komunikacije ili priopćenja. - Znanstvene informacije jesu informacije koje su rezultat istraživačkih djelatnosti obično u prirodnim i društvenim znanostima. Istraživanja mogu biti te­ meljna ili primijenjena; mogu se temeljiti na ispitivanju, opažanju ili eksperi­ mentu.

- Tehnologija je znanstveno, inženjersko, upravljačko ili drugo znanje potrebno društvu za proizvodnju dobara i usluga.

- Tehnološke informacije jesu informacije koje se odnose na tehnologiju. Dokument naglašava da su znanstvene i tehnološke informacije međusobno ovi­ sne i da se često prenose istim ili sličnim sredstvima: knjigama, periodičkim publi­ kacijama, izvještaj ima itd. Međutim pravu revoluciju u korištenje i diseminaciju in­ formacij a donio je razvoj osobnih računala i interneta. Razvoj digitalne tehnologije korištenja slike i zvuka vodi daljnjim, donedavno neslućenim, mogućnostima pohra­ njivanja ili pribavljanj a multimedijskih informacij a uređajima veličine olovke u na­ šem džepu. Na svjetskoj konferenciji Science for the Twenty-first Century: a New Commitment (Znanost za dvadeset prvo stoljeće: Preuzimanje novih zadaća) održanoj u Budimpe­ šti od 26. lipnja do 1. srpnja 1999. godine pod pokroviteljstvom UNESCO-a i ICSU (International Council for Science - Međunarodnog vijeća za znanost) znanstvenici iz svih područj a znanosti pozvani su da se na odgovarajući način bave ljudskim potre­ bama i da ne zlorabe svoje spoznaje, već da se njima koriste u službi čovječanstva kao cjeline, a sve to pod četiri temeljna gesla: 1 . Znanost za spoznaje; spoznaje za napredak. 2. Znanost za mir.

3. Znanost za razvoj. 4. Znanost u društvu i znanost za društvo.

12

12

Na Konferenciji je donesena Deklaracija o znanosti i korištenju znanstvenih spoznaja (Declaration on Science and the Use ofScientific Knowledge) dostupna na internetskoj stranici http://www.unesco. org/science/wcs/eng/declaration_e.htm ili u Gačić, 2001, str 115-122. Uz taj dokument, Konferencija je donijela i drugi dokument (Science-Agenda-Framework for Action) kojim se vlade svih zemalja pozivaju na podupiranje znanosti i znanstvenog obrazovanja na sveučilištu, te da osiguraju njegovu dostupnost ženama i d rugim manje zastupljenim skupinama kao što su invalidi, etničke manjine i urođeničke skupine. Vlade i stručna tijela trebaju se zauzimati za etičko ponašanje i donijeti etič­ ke kodekse, a znanstvenici se trebaju držati najviših etičkih standarda. Dokument je dostupan na internetskoj stranici http://www.unesco.org/science/wcs/eng/framework.htm ili u Gačić, 2001, str. 123-135.

19

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Ona su razrađena u Deklaraciji o znanosti i korištenju znanstvenih spoznaja (Dec­ laration on Science and the Use of Scientific Knowledge) i dokumentu Science Agenda - Framework for Action u kojem se operacionalizira Deklaracija i navode zadaće ze­ malja, vlada, sveučilišnih i školskih sustava, privatnog sektora, znanstvenika, znan­ stvenih institucija, znanstvenih udruga i nevladinih organizacija u ostvarivanju za­ daća iznesenih u Deklaraciji. To su dokumenti kojima se želi dati poticaj razvoju i korištenju znanstvenih spoznaj a u svijetu te se nastoji da ih usvoje Ujedinjeni narodi. Drugi važni dokumenti novijeg datuma jesu dokumenti koje je 2005. godine usvojila Europska komisija: Europska povelja o znanstvenicima i Kodeks o zapošlja­ vanju znanstvenika.13 Iz tih je dokumenata vidljivo da se europska politika zauzima za promicanj e znanstvene karijere kao privlačne karijere, što je dio europske strate­ gije poticanja gospodarskog rasta i rasta zapošljavanja. Poveljom i Kodeksom žele se ujednačiti prava i obveze znanstvenika bez obzira na to gdje rade u Europskoj Uni­ ji. Dokumentima i načelima koja se u dokumentima promoviraju želi se postići bo­ lje iskorištavanje znanstvenog potencijala u Europi suprotstavljanjem činjenici da su znanstvene informacije fragmentirane na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj ili sek­ torskoj razini. Osnovna poruka, koju svatko tko se koristi znanstvenim spoznajama ili im pri­ donosi mora imati na umu, jest da svrha njihova sadržaja mora biti neko dobro na osobnoj , društvenoj i na globalnoj razini, posebno kad se ima na umu globalizaci­ ja suvremenog društva i promj ene koje je u diseminaciju znanstvenih informacij� unijela informacij ska i komunikacijska tehnologija. Znanstvena i tehnologijska pi­ smenost (engl. science and technology literacy) i siguran pristup znanstvenim bazama određivat će ne samo sudbine pojedinaca već i cijelih zajednica i nacija, pa obrazo­ vanje za znanost ima ulogu posrednika (nositelja/sredstva) kojim se znanstvene in­ formacije u društvu prenose i koriste. Kreativan i sustavan znanstveni rad često se označuje kraticom IR istraživanje i razvoj (engl. R&D, research and development, scientific research and experimental de­ velopment) . Time se skreće pozornost na očekivanja da se ukupnost znanstvenih spo­ znaj a sustavnom primjenom odrazi na ukupnu ljudsku kulturu i društvo. -

Znanstveno i istraživačko osoblje (engl. S&T personnel, R&D personnel) prema međunarodnoj klasifikaciji zanimanja dijeli se u tri sljedeće skupine. Znanstvenicima (istraživačima) smatraju se osobe koje sudjeluju u koncipira­ nju i stvaranju novih spoznaj a, proizvoda, postupaka, metoda i sustava, odnosno u upravljanju ili vođenju istraživačkih poslova. U tu se skupinu ubrajaju i postdiplo­ manti koji obavljaju istraživačke radove, dakle sve osobe koje rade na planovima i istraživanjima, formuliraju istraživanja, prikupljaju podatke (ili ga nadziru) , analizi­ raju rezultate i na osnovi njih dolaze do novih spoznaja (znanja).

13

Vidjeti Dodatak 11.

20

1. Uvod

u

Stručnim ili tehničkim osobljem smatraju se osobe koje kao suradnici sudjeluju IR obavljajući istraživačke i tehničke zadatke pod vodstvom znanstvenika/istraži­

vača.

Pomoćnim osobljem smatraju se kvalificirane ili nekvalificirane osobe koje su­ djeluju u IR kao tajničko osoblje, administrativno osoblje, maj stori ili upravno i ad­ ministrativno osoblj e koje vodi financijske ili kadrovske poslove. Znanstveno osoblje provodi istraživanja koja se mogu ili svrstati u točno određe­ na područja znanosti ili biti interdisciplinarna.

1 . 3. Promjene koje je u n ij ela informacijska

i komunikacijska tehnologija Očito je da je revolucija koju j e izazvala informacijska i komunikacijska tehnologija (engl. ICT- Information and Communication Technology)14 isto toliko važna za ljud­ sku vrstu kao što je razvoj govora, pa se granice i dometi ne mogu u ovom trenutku spoznati. 1 5 Analogijom prema BC (engl. Before Christ) upotrebljava se akronim BET I engl. Before Electronic Technology)16• Zanimlj ive komentare daj e u tom smislu filozof Morin u djelu napisanome za potrebe UNESCO-a:17 „Znanstvenotehnički razvoj je ambivalentan. Smanj io je Zemlju dovođenjem svih točaka zemaljske kugle u neposrednu istodobnu komunikaciju; osigurava sredstva koja će svim stanovnicima našeg planeta dati minimum prehrane i so­ cijalne skrbi, ali je stvorio i najgore uvjete smrti i razaranja. Ljudska bića vladaju strojevima koji vladaju energijom ali koji istodobno vladaju njima. Dan Simmo­ nova znanstvenofantastična saga Hyperion prikazuje dolazeće tisućljeće kad pri­ padnici U.I. (umjetne inteligencije) neopazice pripitomljuju ljudska bića, spremni da ih eliminiraju. Iznenađujuća znanstvenofantastična avantura završava progla­ šavanjem nove mudrosti hibrida između ljudskog bića i U. I. obdarenog dušom pjesnika Keatsa. To je ključni problem s kojim se suočavamo od 20. stolj eća: hoće­ mo li se pokoriti tehnosferi ili s njom živjeti u simbiozi?"

14 U novije vrijeme još se češće upotrebljava samo kratica IT 15

-

informacij ska tehnologij a.

16

International Herald Tribune, 7. siječnja 1999. godine pod naslovom: Are Machines Taking Over? daje prikaz triju knjiga (R. Kurzweil: The Age of Spritual Machines - When Computers Exceed Hu­ man Intelligence - Doba strojeva s dušom - kad računala nadmaše ljudsku inteligenciju, H. Moravec: Robot- Mere Machine to Transcedent Mind- Robot- obični stroj iznad dosega uma; N. Gershenfeld: When Things Start to Think - Kad stvari počnu misliti) koje pružaju pogled na stanj e u umjetnoj inteligenciji i nude provokativne spekulacije o tome u kojem se smjeru krećemo s napredovanjem informacijskog doba. Hrvatski pr. Kr. - pr. ET.

"

Morin, str. 37. 21

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Najvažniji događaj za razvijanje IT-a j e umrežavanje širokog zahvata, tj. moguć­ nost povezivanj a korištenjem telekomunikacija milijuna računala u internet. Prva generacij a mrežnih informacij skih sustava dovela je do stvaranja posrednika za in­ formacije, a novi val IT-a, zasnovan na osobnom računalu, komunikacij skim mre­ žama i optičkom pohranjivanju omogućio je ne samo znanstvenicima već i drugim skupinama korisnika korištenj e i izravan pristup svim vrstama informacija (npr. fi­ nancij skim savjetima, bankama i brokerskim kućama, najnovijim vijestima, stati­ stičkim podatcima o stanovništvu, kemijskim spoj evima, rječnicima, enciklopedi­ jama, antologijama poezij e, virtualnim muzejima, izložbama, albumima pop-glazbe itd.) . Informacij ska tehnologij a postala je „digitalni živčani sustav" suvremene civi­ lizacije. Umjesto lozinki i identifikacijskih iskaznica upotrebljavaju se biometrij ske karakteristike svakog pojedinca (uređaji za digitalizaciju otisaka prstiju ili obilježj a šarenice oka). Korak inovacija u informatičkoj tehnologiji je toliki da je stalno prisutan strah od zastajanja i zastarijevanja zbog znatnog povećanja brzine procesiranja te kvalitete i brzine grafičkih programa, sve većeg broja GB (gigabajta) radne memorije i TB (te­ rabajta) čvrstog diska.18 Upravo svjedočimo razvijanju novih mogućnosti spremanja podataka i korištenja usluga kroz tzv. računalstvo u oblaku (engl. cloud computing). Računalstvo u oblaku pruža korisnicima (računala, mobilnih telefona i drugih uređaj a) nove mogućnosti da se, umjesto nužnog raspolaganja računalnom opremom i kapacitetima, odgova­ rajućim softverom i stručnj acima, usluge iznajmljuju preko interneta od ponuđača usluga, bilo da se radi o programu kao usluzi (engl. software as a service, SaS), platfor­ mi kao usluzi (engl. platform as a service, PaS) ili infrastrukturi kao usluzi (engl. in­ frastructure as a service, IaS). Rabi se izraz oblak (engl. cloud) j er mjesta na kojima se aplikacija izvršava i pohranjuju podatci nisu definirana. To omogućuje veću produk­ tivnost pojedinaca ili tvrtki jer neće nužno morati ulagati u posebna znanj a i iskustvo (engl. know-how) da bi ponekad obavili samo jednokratne poslove, već će usluge po potrebi naručivati i dobiti isporučene preko interneta. Usluge već nudi velik broj tvrt­ ki koje se bave ponudom usluga. U tome pravcu i za razvoj znanosti se šire horizonti zbog mogućnosti korištenja takvih usluga i velikih kapaciteta za obradu i usporedbu velikog broja podataka i procesa.

18

B - bajt (engl. byte) - mjerna jedinica za mjerenje k ap aciteta memorije rač u n ala ; jedinica za mjerenje količina obavijesti sastoji se od bitova (engl. bit), niz bitova predstavlja svaki pojedini znak (charac­ ter) . KB - kilobajt (engl. kilobyte) - 1 000 bajtova (ob ično 1 024)

MB - megabajt (engl. megabyte) - milijun bajtova (tehnički: 1 024 kilobajta) GB - gigabajt (engl. gigabyte) - l 000 ili 1 024 megabajta

TB - terabajt (engl. terabyte) - 1 000 ili 1 024 gigabajta.

22

1. Uvod

Na pomolu su još veća tehnološka iznenađenja 19• Posebno je zanimljivo poboljša­ nje prepoznavanj a govora i rukopisa određene osobe. Učenje jezika olakšana je omo­ gućavanjem usporedbe spektrograma glasa modela i glasa učenika. Minij aturni ske­ neri veličine olovke ne samo da skeniraju i pohranjuju određeni tekst već ga i prevode na različite jezike. Nijedan izum u ljudskoj povijesti nije imao tako nagli i revolucionaran razvoj i tako svestranu primjenu (možda je moguća usporedba s izumom kotača ili eventu­ alno industrijskom revolucijom) kao što je razvoj mikročipa i suvremenog računala. Od kasnih 1 960-ih do ranih 1 990-ih internet se upotrebljavao gotovo isključivo za vojne i akademske potrebe u SAD-u (počeo je kao ARPAnet - Advanced Research Pro­ jects Agency network). Do šire upotrebe došlo je nakon uvođenja World Wide Weba (www ili w3 ) 20 nakon 1 993. godine, kad je dopušteno da komercijalne tvrtke prodaju pravo priključivanja na internet. lnternet je novo snažno komunikacijsko sredstvo koje čini globalna svjetska mre­ ža informacija pohranjenih na računalima povezanima u manje ili veće mreže koje omogućuju međusobnu razmjenu informacija preko servera. S mnogih strana se upozorava da sve veće korištenje interneta u razvijenim zemljama uzrokuje još veći jaz između bogatih i siromašnih, nerazvijenih i razvijenih, onih koji imaju i onih koji nemaju. Ta podjela postaje sve važnija i unutar tih zemalja, pa i u tom pravcu postaj e važna uloga škole i javnih knjižnica u omogućavanju ravnopravnijeg sudj elovanj a u digitalnom društvu. Stvaranje interneta omogućili su modemi ostvarivanjem komunikacije između dvaju računala, odnosno servera, najprije korištenjem telefonskih linija, ali sve više i bežično, radi pristupa bazama podataka, prijenosa datoteka, primanja i slanja faks­ -poruka i primanja i slanja elektroničke pošte. U svijetu se osim videokonferencija održava više klasičnih konferencija no ikad, a tome su također pridonij eli e-pošta i web-stranice s lakom i izvornom diseminacijom informacija o skupovima. Internet osim što omogućuj e uspješnu razmjenu podataka, isto tako ima važno mjesto u razmjeni znanstvenih i stručnih informacija, omoguću­ je u nekim djelatnostima rad na udaljenost (engl. telecommuting) , što povećava pro­ duktivnost smanjivanjem vremena koje se troši na putovanje.

19

20

Znanstvenici na Rochester University rade na biološkom osobnom računalu pokušavajući povećati kapacitet računala opskrbljujući ga molekulama DNK koje mogu pohraniti veliku količinu infor­ macija. Gram DNK može sadržavati milijun milijardi bajtova informacija. Informacije bioračunala ne pohranjuju se klasičnim binarnim kodiranjem (nula i jedinica) već upotrebom četiriju slova A, T, C i G koje su oznake za četiri (nukleotida) kemijske baze molekula života: adenin, timin, citozin i gvanin .

World Wide Web (www) osim interneta obuhvaća i sustave za prenošenje informacij a koji su posto­ jali prije interneta a još se uvijek upotrebljavaju kao Gopher, FTP (File Transfer Protocol), Te l net , Usenet, HTT P (HyperText Transfer Protocol) itd.

23

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

World Wide Web ili internet2t postao je nezaobilazan kao fenomen znanosti, kul­ ture i ekonomij e. Slogan na prijelazu dvaju tisućljeća bio j e sink, swim or surf22 (po­ toni, plivaj ili pretražuj/kreći se po internetu23) . Danas je internet u širokoj upotrebi. Korisnici se najčešće služe internetom z a slanje i čitanje elektroničke pošte (92% korisnika), pretraživanje radi dobivanja in­ formacija (89%), istraživanja za potrebe školovanja ili usavršavanja (57%), istraži­ vanja za potrebe posla (51%) i za stjecanje stupnja obrazovanj a (12%).24 Internet omogućuje da se korisnik računala služi nizom informacij a, članaka i časopisa, jav­ nih i sveučilišnih knjižnica, novosti i softvera. Sada se već govori o web-lifestyleu i web-workstyleu većih poslovnih kompanija. Zemlj e s najvećim broj em korisnika in­ terneta u 2008. godini bile su sjevernoeuropske zemlje: Island, švedska, Norveška, Danska, zatim dolaze Australija, Kanada, Singapur, Japan, Finska, Hong Kong, Ni­ zozemska pa SAD, Južna Koreja i Velika Britanij a.25 Hrvatska se nalazi na 68. mj e­ stu u svijetu.26 Korištenje interneta u Hrvatskoj počelo j e l 992. godine kad je osnovan CARNet (Croatian Academic and Research Network), koji se već slj edeće godine šire i izrav­ no povezao s internetom. Pripadnici akademske zajednice i cijeli sustav obrazovanja, gospodarstva i državne uprave umreženi su i komuniciraju i razmjenjuju informaci­ je internetom. U trenutku pisanj a u Hrvatskoj djeluje i desetak komercijalnih tvrtki koje pružaju usluge korištenj a interneta. Važno je naglasiti da se pri korištenju internetskih informacija (ako nije riječ o provjerenim siteovima) slobodnom razmjenom mogu dobiti i informacije upitne ka­ kvoće, pa se svaka adresa mora procijeniti s obzirom na pouzdanost, točnost i pri­ hvatljivost. Sve adrese na internetu identifikacijski se određuju URL-adresom (engl.

Uniform Resource Locator) .

2t Zbog važnosti za stručni i znanstveni rad u Dodatku 13. objašnjeno je kako se 22

B

pretražuju podatci

na internetu.

Za pretraživanje interneta radi dolaženja do informacija upotrebljavaju se dva izraza surf i browse. Surf znači asocijativnu navigaciju. Browse znači receptivnu kompetenciju asocijativnom navigaci­ jom i integracijom. Zbog ovoga značenja „kretati se površinom" možemo u šaljivom tonu upozoriti (iako to činimo i na drugim mjestima) da se informacije dostupne na internetu ne uzimaju kritički (s obzirom na sadržaj i na izvor) jer se zaista može dogoditi da su p ovr š ne (ili čak netočne). To je najdemokratskiji način na koji se informacije mogu dati na uvid javnosti, stoga je demokratičnost zajedničko obilježje interneta i suvremenog društva.

24

M ost Popular Internet Activities:

20. 12. 2008.

25 Top 15 Countries in Internet U sage Per Cap ita, 199 8. 3. 1. 2010. 26

List of countries by number of Internet users (3. 1. 201 0 .) Internet Usage Worldwide by Country, 200 7: 20 . 12. 200 8 .

24

1 . Uvod

Preko interneta se razmjenjuju audiosadržaj i i videosadržaji, emitira radijski i TV program. Znanstvenici olakšano komuniciraju s kolegama, a posebno je kori­

sna mogućnost da se mogu dati na korištenje bilješke, predavanja i radni materijali, objavljivati članci i drugi radovi. Sve je veći broj internetskih časopisa (engl. on-li­ n e journals), tj . časopisa dostupnih besplatno ili pretplatom na internetu. Naravno, najvažniji među njima dostupni su uz odgovarajući oblik pretplate, ali je velik broj onih koji su financirani javnim sredstvima i j avno dostupni. Sve je veća važnost i udio multimedijalnog materijala za učenje na daljinu, koji višestrukom osmišljeno­ šću teme pridonosi većoj zainteresiranosti za temu i želji za učenjem. Zbog konteksta koji motivira osoba koja uči je aktivna, omogućena joj je interakcij a s drugima i, u pravilu, ima na raspolaganju dobro strukturiranu bazu znanj a. Na taj način razvija­ ju se sposobnosti rješavanja problema, kritičkog mišljenja i kreativnosti. Isto tako, ne treba zaboraviti motivacijski učinak zadovoljstva kad se pretraživanjem na internetu dođe do relevantnih i korisnih dokumenata. Informacije na internetu karakterizira: multimedijalnost, brzina, bogatstvo izvo­ ra, slika, decentralizacija, neograničena područja komunikacije, složenost i „prašu­ ma" informacija, pa se neprekidno poduzimaju koraci da se sustavno unese red i omogući djelotvornije korištenje izuzetno velikog broja informacija. Stoga se nepre­ kidno radi na inoviranju i usavršavanju mehanizama pretraživanja. Komercijalno korištenje interneta raste, ali se sve više pojavljuju problemi sigur­ nosti i potreba onemogućavanja neovlaštenog ulaska u računala pojedinaca i tvrtki. Već krajem 1980-ih raširili su se „virusi", „crvi" i drugi programi izrađeni da nanesu štetu pa se velika sredstva troše na zaštitu podataka i sigurnost funkcioniranja susta­ va. Osim dominacije komercijalizma, na internetu postoje opasnosti od prepuštanja zabavama niske kvalitete, gušenj a intelekta i kontrole uma. Odgovarajući izbor ovisi o općoj i računalnoj pismenosti naroda te općem stupnju obrazovanja, o čemu je već bilo govora i čemu moderni sustavi obrazovanja trebaju dati prednost. Kada se dogodi kvar na računalu, problemi su katkad (gotovo) nepremostivi. Zbog toga je važna podrška drugih sustava i pohranjivanje važnijeg materijala na vanjske medije (vanjske diskove, memorijske štapiće, CD-ove, DVD-ove) . Nove tehnologije ovdje su opisane u vrlo grubim crtama. Kao što se vidi, potreb­ no je naučiti mnogo da bi se u punini mogle iskoristiti nepregledne mogućnosti tih snažnih i složenih uređaj a, pa postaj e sve aktualnija poruka Zeca iz Alice u Zemlji ču­ desa: .. treba trčati da bismo stajali na mjestu:' Dodali bismo kako uistinu treba tr­ čati vrlo brzo, tj. mnogo učiti i pratiti tehnološki i svaki drugi napredak. „.

Upravo zbog goleme količine podataka, za korištenje interneta treba se uvijek planski i metodološki dobro pripremiti. Treba pribaviti moguće relevantne adrese (npr. bibliografskih baza podataka, sažetaka, cijelih tekstova), odnosno pribilj eži­ ti najvažnije ključne riječi i njihove kombinacije kako bi se pretraživanje što prije i što kvalitetnije obavilo. Pretraživanje i korištenje informacija s interneta ima mnogo

25

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

prednosti, ali i nedostataka koje još jedanput treba naglasiti. Najvažnije su prednosti: širok opseg i raznolikost informacija, niz medijskih formata i mogućnosti pretraživa­ nja u znatnijem su opsegu dostupne izvorne informacije, a ne samo njihove referen­ ce. Kao slabosti mogu se istaknuti: loša kontrola i verifikacija ponuđene informacije, dostupnost se temelji na automatskoj analizi sadržaja, sve informacije najvažnijih au­ toriteta na nekom području i bilo koje osobe koja ima interes nešto staviti na internet imaju isti status, prevladava engleski jezik, prava je poplava nepotrebnih informacija, a pojavljuju se i problemi pri korištenju velikih dokumenata.

Informacijsko društvo, kao što je istaknuto u dokumentima Svjetske konferenci­ je o znanosti,27 zahtijeva učenje i to cjeloživotno učenje (engl. lifelong learning) radi opstanka i razvoja.

1 . 4 . Računalo u pisanj u znanstvenih i stručn i h radova Računalo je glavno pomagalo u istraživanju bilo da služi za kontrolu različitih proce­ sa ili opreme, sredstvo za prikupljanje i obradu podataka ili kao alat za pisanje. Omo­ gućilo je istraživačima i piscima jednostavno obavljanje niza poslova: - pisanj e radova - točnu i brzu obradu numeričkih i tekstualnih podataka (statističkih pokazatelja) čija točnost ovisi samo o točnosti unosa i bilježenja - precizan način prikazivanja, izradu tablica, grafikona - unos slike, zvuka ili modeliranje - brz i izravan prijenos datoteka i komunikaciju (e-pošta, e-konferencije) - pretraživanje interneta (informacij a, rječnika, leksikona, enciklopedija; bibliografska pretraživanja) - razmjenu i kupnju literature. Naj širu primjenu računala osiguravaju posebni programi za obradu teksta (engl.

word processors). Velika prednost računala pred pisaćim strojem jest u tome što pro­

gram za obradu teksta omogućuje kreiranje novih tekstova i mijenjanje postoje­ ćih umetanjem ili mijenjanjem dijelova teksta, zamjenu mjesta odlomaka, lociranj e određene riječi ili skupine riječi. Definiranjem izgleda rada i veličine i oblika slova tekst se uređuje u stranice koje se mogu numerirati prema različitim parametrima. Moguće je, po potrebi, umetnuti naslove ili druge dijelove teksta iz memorije te dati pisaču naredbu da ispiše tekst u željenom obliku. Nakon svih tih višestrukih izmje27 Vidjeti bilješku 8.

26

I . Uvod

na nema potrebe ponovno prepisivati čiste verzije teksta, već se jednostavno ispisuje u čistom formatu. Programi za obradu teksta imaju u sebi programe za provjeru pravopisa i grama­ tike, te rječnike i tezauruse koji omogućuju provjeru značenj a riječi ili traženje sino­ nima te dodavanje vlastitih koje često upotrebljavamo u svom području djelovanja. Moguć je unos grafičkih prikaza, tablica izrađenih popratnim programima, nekim drugim programima ili programskim jezicima. Funkcijom ,brojenje riječi' (engl. word count) možemo u svakom trenutku provjeriti koliko smo teksta napisali. Funk­ cija ,traži' (engl. search) omogućuje traženje bilo kojega izraza. Posebnim označiva­ njem moguće je automatski generirati sadržaj, kazalo itd. Računalo s raspoloživim laserskim ili ink-jet pisačem omogućuje u svakom trenutku čist ispis teksta. Ostali ti­ skani materijali (tekst i grafički prikazi) mogu se izravno unijeti u računalo korište­ njem skenera. Sve napisano treba, osim na uređaj na kojem pišemo, pohraniti (najmanje u jed­ nom primjerku) i na vanjski uređaj, a iznimno važne dokumente i na dva. Nespret­ nosti, krađe, požari, virusi i kvarovi zaista se događaju. Svatko tko raspolaže računalom, treba već od prve verzije početi raditi na raču­ nalu jer će tako znatno uštedjeti na vremenu. Valja poznavati programe i programske pakete koji se upotrebljavaju za istraživanje i analizu u određenom području (njiho­ ve prednosti i nedostatke). Isto tako, treba upoznati dostupne baze podataka koje se mogu upotrebljavati za istraživanje. Uz programe za obradu teksta, za potrebe pisanja i istraživanja upotrebljavaju se i različiti drugi programi: - za obradu numeričkih podataka - za stvaranje baza podataka - za grafičke prikaze - za statističku obradu - za izradu bibliografija i napomena, a za mnoge potrebe izrađuju se posebni programi ili programski paketi. Zbog jednostavnog dolaženj a do informacija sve je naglašenija potreba za zašti­ tom autorskih i intelektualnih prava, a u širem i obrazovnom smislu i potreba za etič­ nošću korištenja izvora te akademskog integriteta. U tom je smislu na sveučilišnim nastavnicima posebno teška zadaća praćenja aktualnosti u struci u tako širokom ras­ ponu te naglašavanja i razvijanja potrebe njihova časnoga osobnog rada, njihovih ko ­ lega i studenata.

27

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

1 . 5 . Autorska prava i i ntelektual no vlasništvo Autorska prava (engl. author's rights, copyright)28 štite prava koja se odnose na au­ torsko djelo (iz književnoga, znanstvenoga i umjetničkog područja) te srodna prava (engl. related/neighbouring rights) umjetnika izvođača, filmskih producenata, proiz­ vođača fonograma, videograma, nakladnika, proizvođača softvera i baza podataka itd. Autorsko djelo je nova i originalna intelektualna tvorevina iz područja književ­ nosti, znanosti, struke ili umjetnosti izražena j ezikom, zvukom, oblicima ili pokreti­ ma koja ima individualni karakter. Autorsko pravo nastaje onoga trenutka kada djelo nastane, a ne kada se objavi i do objave autorskog djela autor ima pravo na otkrivanje javnosti sadržaja ili opisa svojega autorskog djela.29 Prerade autorskih djela (prijevo­ di, scenariji, obrade) s elementima originalnosti također su autorska djela. Autor je osoba, više osoba30 ili institucija koja je stvorila intelektualni ili umjetnič­ ki sadržaj nekog djela. Intelektualno vlasništvo (engl. intellectual property) širi je pojam od pojma au­ torskog prava te obuhvaća autorsko pravo (i srodna prava umjetnika izvođača), indu­ strijsko vlasništvo (patente, zaštićene žigove/robne marke, uzorke, modele, industrij ­ ski dizajn, oznake geografskog podrijetla, zaštitu tajnosti podataka i poslovne tajne, posebno znanje i iskustvo (engl. know-how), topografiju integriranih krugova, kon­ trolu prakse suprotne tržišnom natjecanju) i pravo na znanstvena otkrića. Osim profesionalnom etikom autorska prava zaštićena su mnogobrojnim propisi­ ma, domaćim i međunarodnim. 31 Propisi o intelektualnome i autorskom pravu štite intelektualno vlasništvo kao imovinsko (imovinskopravna komponenta) i moralno (moralna/osobnopravna komponenta). Imovinsko autorsko pravo prestaje u Hrvat­ skoj 70 godina nakon autorove smrti, u Velikoj Britaniji nakon 50 godina od objavlji­ vanja, a u SAD-u nakon 56 godina. No njegovo je trajanje neograničeno za moral­ na autorska prava, što znači da autorstvo uvijek mora biti priznato (autorovo ime mora biti označeno kad god se djelo iskorištava, djelo se ne smije mijenjati bez auto­ rova dopuštenja itd.) . Sve većom dostupnošću izvora koje je moguće izravno prenijeti u rad (danas čak i bez dodatnog truda prepisivanja) etika pisanja postaje sve važnija. Izvorni znanstveni radovi objavljuju se u primarnim publikacijama samo jedanput i od autora se obično traži da taj rad ne predaje za objavljivanje nigdje drugdje. Za objavljivanje dijelova iz takvih radova koji prelaze opseg citata traži se odgovarajuće odobrenje autora, izda28

Ovdje se nećemo posebno zadržavati na razlici author's rights i copyright, možemo samo naglasiti da su u kontinentalnom autorskom pravu ujedinjene obje komponente prava, tj . moralno autorsko pravo i imovinsko autorsko pravo, a u anglosaksonskom pravu naglašene su autorove ovlasti vezane za autorsko djelo.

29 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, NN 167/03, čl. 14. 30 U tom slučaju govorimo o suautorstvu, koautorstvu ili višeautorstvu. 31

Od Bernske konvencije iz 1 8 86. do Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Vidjeti Dodatak 2.

28

7 . Uvod

vača ili nositelja autorskoga prava. No da i ne postoje propisi, etičnost svakoga časnog čovjeka, a osobito onoga tko se bavi znanstvenim i stručnim radom, zahtijeva najviše moralne standarde u radu.

1 . 6 . Akad emska eti ka Akademska etika odnosi se ne samo na zabranu svakog neovlaštenog korištenja ili plagiranja i dužnost točnog navođenja rezultata tuđega rada (vidjeti odj eljak S.S. o dokumentiranju radova) već i na dužnost savj esnog prikupljanja podataka, korište­ nja višestrukih izvora i njihova nepristranog tumačenja, obzirnog korištenja izvornih materijala i dokumenata, a isto tako se odnosi na točnost provođenja svih faza istra­ živanja kako bi se mogućim kontrolnim ponavljanjem postupka u egzaktnim ispiti­ vanjima ponovno dobila potvrda rezultata. Kada su u istraživanja uključene osobe, bilo kao ispitanici, anketirane osobe ili osobe s kojima se obavljaju razgovori ili intervjui, treba paziti na zaštitu njihova pra­ va na privatnost (koje se odnosi na informacije o njihovu tjelesnome i mentalnom stanju, stajalištima, spoznaj ama, njihovim osobnim okolnostima i odnosima s dru­ gim osobama koji nisu u javnoj domeni). Osobe se mogu nakon dobivanja infor­ macija o prirodi istraživanja odreći prava na privatnost ili mogu zahtijevati poseb­ no jam stvo povjerljivosti, a odavanje podatka može u tom slučaju značiti i i više od moralne odgovornosti kršitelja. Pri istraživanju s ljudima i na ljudima prva je briga njihova dobrobit i zdravlje te oni o tome moraju biti informirani i prihvatiti postavke istraživanja (pa tako u medi­ cinskim, psihološkim i nekim drugim istraživanjima ispitanici trebaju dati tzv. infor­ mirani pristanak,32 a suglasnost za provođenje ispitivanja/eksperimenata treba dati mjerodavno etičko povjerenstvo, osobito kod medicinskih i biomedicinskih ispitiva­ nja. Danas nisu dopušteni eksperimenti na životinjama koji su se provodili prije. Za­ dovoljavanje pravnih i etičkih standarda s obzirom na sigurnost (neizlaganje rizicima većima od onih svakidašnjih), zdravlje, povjerljivost, ljudska prava (posebno s obzi­ rom na posebno osjetljive društvene skupine) i zaštitu okoliša nužno je u svakom radu. Etičnost se manifestira i u radoznalosti i skepticizmu istraživača koji je spreman sve podatke višestruko provjeriti i ponovno potvrditi (a to se odnosi i na moguće re­ zultate prijašnjih ispitivanja ili istraživanja) . Najlošije svjetlo na istraživača, a onda i na cijelu znanstvenu zaj ednicu, bacaj u slučajevi krivotvorenja rezultata i istraživanja. Jedna od najčešćih obmana u pisanim radovima j est plagiranje ili prisvajanje tu­ đeg rada. 32 U formularu u kojem potpisuju pristanak, osobe moraju biti informirane o prirodi istraživanja, mo­

gućim opasnostima i koristima i svojim obvezama, te imati mogućnost da se iz istraživanja povuku kad god to zažele.

29

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

1 . 7 . Problem plagi ranja/prepisivanja Klaić riječ plagijat objašnjava na slj edeći način: „literarna krađa; prisvajanje tuđeg au­ torstva; izdavanje tuđeg djela pod svojim imenom': ali tu se uvrštava i uključivanje di­ jelova tuđeg rada u vlastiti rad. Plagiranje u stručnome i znanstvenom radu pojavljuje se u nekoliko oblika. Jedan od oblika možemo nazvati izravno plagiranje (ili prepisi­ vanje). Najočitij i oblik plagiranj a jest upotreba nečijeg teksta ili druge vrste rada bez navođenja izvora i naznake pripadanj a. To može biti prepisivanje ili parafraziranje tuđeg rada, a još j e drastičniji oblik krađa, kupnja, dobivanje na dar čijega rada i pre­ davanje takvog rada kao vlastitoga. Drugi je oblik neizravno plagiranje, tj. korištenje nečijih ideja ili rezultata rada. Nepreciznim dokumentiranjem autor rada tuđe ideje i rezultate prikazuj e kao vlastite. Ovdje ne treba posebno istaknuti da postoji moralna i kaznena odgovornost33 svakoga tko se koristi tim oblicima prijevare, a otkrivanje takvih postupaka može i naknadno uzrokovati gubitak zvanja i prava koja j e poj edi­ nac stekao na tako nemoralan način. Štiteći autorska prava prethodnika i onemogućuj ući pretjerano korištenje rezulta­ ta tuđega rada, u radovima za stj ecanje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja koji se ne objavljuju, uvijek se u napomenama i popisu literature navode izvo­ ri. Za materijale koji se objavljuju potrebna je suglasnost autora izvornog materijala (ili nositelja autorskog prava) ako se na primjer upotrebljava: - izvadak veći od 300 do 400 riječi - više od 800 riječi u više izvadaka - više od 40 redaka poezij e ili više od j edne četvrtine pjesme. U dobre navike u pisanju svakako ulazi sustavno vođenje bilješki i označivanje svakog izvora, a posebno izvora doslovnog ispisa (bilo da je riječ o tiskanome ili in­ ternetskom izvoru) . U nekim uputama za dobro pisanje ističe se da se ne treba pre­ više oslanjati na isti izvor zbog opasnosti da neke misli ne prisvojimo kao vlastite. Radovi koje pišemo rezultat su vlastitih spoznaj a i truda bez obzira koja je vrsta rada u pitanju. Pisani radovi izvornošću pristupa i preciznim navođenjem svih kori­ štenih izvora o čemu govorimo u sljedećim odjeljcima, ne smiju u sebi sadržavati bilo kakav sadržaj upitnog podrijetla. Radovi se pišu u skladu sa standardima uobičaje­ nim ili predviđenim za razinu i vrstu rada koja se piše.

33

Člankom 37., stavak 2., točke 2. i 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju pred­ viđeno je sljedeće. Znanstveno zvanje može se oduzeti: u znanstveno zvanje predstavljaju plagijat ili da su istraživanja na kojima se temelje krivotvorena te

2 . ako se utvrdi da znanstveni radovi na temelju kojih je znanstvenik izabran

3.

30

u

slučajevima teških povreda etičkog kodeksa.

2 . ZNAN STVEN I RAD

Znanstveni se rad obavlja kroz znanstvena istraživanj a i znanstveni radovi su radovi koji se temelje na provedenim znanstvenim istraživanjima.

2 . 1 Znanstvena istraživanja - temelj znanstvenih .

radova Znanstveno istraživanje je sustavna kreativna djelatnost stvaranja novih znanja i kritičkog istraživanja primjene znanja ili kako j e definirano, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (članak l 1 l .b)34:

(1) Znanstvenim istraživanjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra izvorno i plani­ rano ispitivanje poduzeto za stjecanje novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumi­ jevanja, a uključuje temeljno i primijenjeno istraživanje. (2) Temeljnim istraživanjem, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se poslovi namijenjeni širenju znanstvenih i tehničkih znanja koja nisu povezana s industrijskim i komercijalnim ciljevima. (3) Primijenjenim istraživanjem, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se pla­ nirana istraživanja ili kritička ispitivanja s ciljem stjecanja novih znanja koja se mogu koristiti za razvoj novih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga, ili za značajna poboljšanja već postojećih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga. (4) Razvojnim istraživanjem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se poslovi razvojnog istraživanja namijenjeni pretvaranju rezultata primijenjenih istraživanja u planove, nacrte ili modele za nove, izmijenjene ili poboljšane proizvode, proizvodne postupke ili usluge, bilo da su namijenjeni prodaji ili uporabi, uključujući i izradu prvih prototipo­ va koji nisu komercij alno upotrebljivi. Razvojno istraživanje može, osim toga, uključi­ vati konceptualno planiranje i modeliranje alternativnih proizvoda, proizvodnih postu­ paka ili usluga te prve demonstracijske ili pilot projekte, pod uvjetom da se ti projekti ne mogu preraditi ili koristiti za industrijsku primjenu ili komercijalno iskorištavati. Razvojno istraživanje ne obuhvaća rutinske ili redovite izmjene na proizvodima, pro-

34

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 46/2007. 31

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

izvodnim linijama, proizvodnim postupcima, postojećim uslugama i drugim tekućim poslovima, čak i ako rečene izmjene predstavljaju poboljšanja. Istraživanje je dakle planirano, sustavno i pouzdano dolaženje do podataka, utvr­ đivanje činjenica, tijeka nekog postupka ili produbljivanja spoznaja radi unaprjeđe­ nja ljudskog znanja. Ono nije linearni postupak s nizom jasnih faza, već postupak u kojem spoznaje do kojih se dođe mogu i u kasnijim fazama zahtijevati preispitivanje rezultata i postupaka iz prethodnih faza ili nov pristup; tako da je istraživanje često ciklički proces. Kao što je istaknuto u izvatku iz Zakona, uobičajeno je istraživanja dijeliti na: temeljna, primijenjena i razvojna. No sve su češće pojave u suvremnoj zna­ nosti da istraživanje istodobno ima obilježja više vrsta istraživanja, pa se često ozna­ čuje nazivom granično istraživanje (engl. frontier research ) . Temeljna, bazična ili fundamentalna istraživanja (engl. basic research) jesu ona kojima je cilj dolaženje do novih znanstvenih spoznaja bilo razvijanjem nove teorije, bilo eksperimentiranjem radi ispitivanja neke pojave. Temeljna istraživanja produ­ bljuju spoznaj e u znanstvenim disciplinama i polazište su primijenj enih (istraživanja usmjerenih na ostvarivanje praktičnoga cilja) i razvojnih (usmjerenih na poboljšanj e ili inoviranje prakse). 35 Primijenjena ili aplikacijska istraživanja (engl. applied research) jesu teorijski ili eksperimentalni radovi koji najčešće proizlaze iz temeljnih istraživanja u svrhu pri­ mjene njihovih rezultata, razvijanja novih metoda ili postupaka. Razvojna istraživanja (engl. developmental research) uglavnom se ubrajaju u stručna istraživanja. U tim se istraživanjima znanja stečena znanstvenim istraživanji­ ma kombiniraju s praktičnim iskustvom radi uvođenja ili unaprjeđenja tehnologije, organizacije, postupaka, usluga ili proizvoda. Daljnje vrste istraživanja koje se susreću u različitim vrstama znanosti jesu: akcij­ ska istraživanja (engl. action research) u kojima se znanstveno proučavaju praktični problemi pa se tako premošćuje j az između znanosti i prakse. Stoga obično uzimajući u obzir znanstvene spoznaj e područja nastoje kritički razmotriti problem i ponuditi odgovarajuća rješenj a za stvarnu primjenu. Te vrste istraživanja češće su u društve­ nim znanostima i češće imaju stručni nego znanstveni karakter. Poseban oblik može biti evaluacijsko istraživanje (engl. evaluation research) pri čemu se misli na kori­ štenj e znanstvenih metoda pri vrednovanju i uvođenju novih programa, postupaka, metoda, prakse. Istraživanj a se mogu podijeliti i na primarna i sekundarna. Primarna istraživa­ nja obuhvaćaju rad u laboratoriju, terenski rad (promatranje, prikupljanje podataka uređajima ili neposrednim opažanjem, intevjuiranje, anketiranje), rad s izvornim do­ kumentima ili artefaktima. Sekundama se istraživanja odnose na proučavanje građe koju su napisali ili prikupili drugi stručnjaci i znanstvenici verificiranjem činjenica 35 Za pregled metodologije i metoda istraživanja vidj eti priručnike koji se bave metodama istraživanja. Neki su navedeni u popisu literature.

32

2. Znanstveni rad

iznesenih u tim radovima, interpretiranjem značenja i važnosti tih činjenica i njihova međusobnog odnosa i odnosa prema drugim činjenicama te procjenj ivanjem iznese­ nih prosudbi i staj ališta. Široko područje, koje je u ovom radu samo dotaknuto jer svako znanstveno po­ dručje, grana i polje36 i svaka tema ima posebnosti koje je u znanosti nužno poštova­ ti, jest metodologija istraživanja (engl. research methodology) koja se odnosi na na­ čela, postupke i strategije koje se primjenjuj u za prikupljanje podataka i informacija, njihovu analizu i tumačenje. Često se istraživanja prema korištenim metodama dijele na kvantitativna i kvalitativna.

Kvantitativna istraživanja uglavnom se svode na mjerenje odnosa među različi­ tim elementima koji se proučavaju, na analizu slučajno ili ciljano odabranih uzora­ ka iz većeg broja uzoraka. Osnovni postupci deskriptivne statistike koja se koristi za opisivanje i sažimanje podataka su multidimenzionalna mjerenja (engl. multidimen­ sional measurement) i anketna ispitivanja (engl. survey research) . Kvalitativna istraživanja obuhvaćaju metode istraživanja koje zahvaćaju manje uzorke ili nenumeričke podatke i opisuju rezultate na nestatistički način, a kao naj ­ važnija se mogu istaknuti: promatranje (engl. observation) i promatranje sa sudj elo­ vanjem (engl. participant observation), etnografska studja (engl. etnographic study), rad na terenu (engl.field work), studija slučaja (engl. case study), različite vrste inter­ vjua (engl. interview) itd. Uz neposredno promatranje podatci mogu biti tekstualni, te videozapisi ili audiozapisi. Naravno da se u mnogim istraživanjima kombiniraju i kvantitativne i kvalitativne metode (npr. eksperiment se može opisati i zapažanjima i statističkim podatcima) . Rijetko se susreću čiste kategorije istraživanja s obzirom na to da se njihova obilježja obično isprepleću. Ovisno o odnosu prema teoriji, metode istraživanja mogu biti deduktivne i in­ duktivne. Deduktivna metoda (engl. deductive method) polazi od teorije i postavlja hipotezu koja staj alište potvrđuje ili odbacuje. Induktivna metoda (engl. inductive method) kreće od uočenih osobitosti, modela (pravilnosti ili nepravilnosti), mjerenja ili eksperimenata na temelju kojih se formulira hipoteza, koja daljnjom provjerom dovodi do zaključaka i novih spoznaja, a moguće i do nove teorije. Induktivna meto­ da češće je kvantitativne prirode nego što je to deduktivna. O vrijednostima metodologije i primijenjenih metoda ne sudi se po njima sami­ ma, već po kvaliteti njihova korištenja i interpretaciji dobivenih rezultata. Dvojba se najbolje može izraziti rečenicom koja se pripisuje Albertu Einsteinu: „Sve što se ubra­ ja ne može se broj iti, niti se sve što se može brojiti ubraja:'37 U vezi sa znanstvenim i stručnim radovima često se spominje originalnost i objektivnost. Potpuno originalni radovi su rijetki, no za svaku je vrstu pisanih rado36 V idjeti Dodatak 9. Pravilnik o znan stvenim i umj etničkim područjima, poljima i granama.

37

„Not everything that counts can be counted, and not everything that can be counted counts."

33

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

va osnovni uvjet da ne bude prepisan tuđi rad, da nisu prisvojene tuđe ideje za koje nisu navedene nužne reference autora od kojeg potječu. Objektivnost odražava za­ snovanost na racionalnome, logičkom pristupu, ali je rad svakog pojedinca ograni­ čen njegovim vlastitim spoznaj ama i iskustvima i radom nastalim u odgovarajućem društvenom okružju koje je djelovalo na njegova i na ukupna vrijednosna staj ališta. Okolnosti istraživanja su različite pa se u prirodnim i tehničkim znanostima očeku­ je da se rezultati istraživanja mogu ponoviti i potvrditi. Isto tako, u društvenim i hu­ manističkim znanostima, čak i kad se primjenjuje ista metodologija ili okvir istraži­ vanja i ista literatura, ali različit uzorak, rezultati se katkad mogu potvrditi, ali i bitno promijeniti te opovrgnuti zaključke. Naravno da i u tim disciplinama ima područja u kojima se istraživanja mogu ponoviti i u kojima je moguća potvrda rezultata (npr. korpusna istraživanja jezika, ist raživanja pisanih dokumenata itd.) . Unutar državnih i privatnih znanstvenih institucija, ali i kao individualni pothva­ ti, znanstvena se istraživanja provode u sklopu znanstvenih projekata.

2.2.

Znanstven i projekti i l i stud ij e

Znanstveni projekti ili studije (engl. scientific project/study) u znanosti ili struci j esu istraživanja kojima se želi postići definirani cilj u određenom vremenu. Na projektu obično radi više istraživača pod vodstvom glavnog istraživača (nositelja projektnog zadatka).Vođenje projekta obično preuzima osoba koja ima potrebna znanja i orga­ nizacijske sposobnosti za uspješno provođenje projekta. Projekti mogu b iti različitoga opsega, prirode i trajanja s uključenim različitim brojem ljudi ili skupina ljudi (i iz različitih zemalja). Međusobno povezani ili ovisni projekti povezuju se u programe.38 Ako se programima i projektima želi rij ešiti neki ključni problem ili pitanje i po­ stići strateški ciljevi te osigurati da se sredstva učinkovito iskorištavaju s obzirom na ciljeve, potrebno ih je voditi kao portfolije (engl. portfolio management) . Rezultati znanstvenih istraživanja koja se provode u sklopu projekata moraju dati jasan dopri­ nos teoriji (fundamentalna istraživanja) ili praksi (primijenjena ili razvojna istraži­ vanja). Ovdje ćemo uglavnom govoriti o projektima (isto se odnosi i na programe uz prethodno navedenu opasku) .

38

Prema pravilima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, znanstveni program čine najmanje tri sadržajno povezana projekta. Znanstveni programi i znanstveni projekti u programima traju do pet godina, a samostalni znanstveni projekti do tri godine.

34

2. Znanstveni rad

Projekt se obično formulira i prijavljuje institucijama ili tvrtkama koje će ga finan­ cirati nakon što se nešto uoči kao važan/bitan problem ili pitanje oko kojeg je moguće okupiti tim koji bi radio na njegovu rješavanju. Polazeći od nacionalne ili strategije razvijanja područja ili grane znanosti, she.­ matski se projektni rad može prikazati na sljedeći način: STRATEG IJA VIZIJA ZNANSTVENOG RAZVOJA STRUČNOG VIZIJA RAZVOJA ZNANSTVENOG PODRUČJA I G RANE I POLJA VIZIJA RAZVOJA PITANJA OBUHVAĆENOG PROJ EKTOM I DOPRINOSA PROJEKTA U NAPRJ EĐENJ U RAZVOJA

(ciljevi p rojekta uvijek su u skladu s vizijom razvoja) PROJ EKT N I TI M

(odgovorni voditelj projekta/glavni istraživač) PROJ E KTN I ZADATCI

(anal it ički pristup) (članovi tima/suradnici) ZADATAK 1 ZADATAK 2ZADATAK C I LJ 1 C I LJ 2 CILJ 3 PRIORITETI NOVE IDEJ E PROVOĐENJ E FAZA 1 ---> FAZA 2 - - ->. . .

3

IZVJEŠTAVANJ E O REZULTATIMA S KU PNI IZVJ EŠTAJ

(sinteza/holistički pristup) I M PLE M ENTACIJA

Slika 2. Shema projektnog rada Da bi se navedeni tijek projekta ostvario, projekt uvijek ima više faza. Temeljne faze projekta su: - osmišljavanje projekta - definiranje i planiranje - predlaganj e/ocjena/prihvaćanje projekta - rad na projektu - završni rezultati - vrednovanje projekta nakon završetka. 35

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

2 . 2 . 1 . Osm'1 šljavanje projekta Svakom projektu prethodi intenzivno praćenje područja istraživanja kako bismo mogli odgovoriti na ključno pitanje zašto je projekt potreban i što se njime namje­ rava riješiti (polazišna pretpostavka), tj. vizija moguće korisnosti rezultata. Moramo utvrditi je li projekt u skladu sa širom strategijom i strategijom razvoja po­ dručja u kojem se provodi te tko je povezan s drugim projektima i programima. Važno je utvrditi u kojem se roku može realizirati te koja su oprema i vještine potrebne za provođe­ nje projekta. Treba predvidjeti i moguća ograničenja (financijska, tehnološka, resursna).

2 . 2 . 2 . Definiranje i plan i ranje projekta Uz pomoć razloga za pokretanje projekta potrebno je objasniti njegovu opravdanost i što se njime želi postići (ciljeve), mogu li se definirati konačni rezultati projekta, tj. granice projekta (engl. the scope oj work statement), što će se napraviti i što se neće/ne može napraviti. Treba naglasiti postoje li rizici s kojima se moguće suočiti pri provođe­ nju projekta. U obrazloženju prijedloga projekta nužno je navesti o kojoj je vrsti istraživanja ri­ ječ prema karakteru ili načinu realizacije: temeljnome, primijenjenome ili razvojnome. Navodi se područje u kojem se provodi. Osim podataka o glavnom istraživaču i ostalim suradnicima na projektu te navođenja radova u vezi s predloženim projektom, navodi se postojeći stupanj spoznaja u predloženom istraživačkom području, cilj predloženog istraživanja, namjena i očekivani doprinos. Također se navodi predviđeno trajanje pro­ jekta, je li projekt uključen u program međunarodne suradnje, potrebna oprema, radno vrijeme, materijalni troškovi, nabava opreme i način financiranja. Treba navesti i projekt­ ne zadatke (ako postoje) ili glavne faze projekta i moguću primjenu rezultata projekta. Troškovnik je obvezan sastavni dio svakoga projekta jer se tako planiraju potrebna financijska sredstva. Također se navodi: - vremenski raspored i rokovi kada će rezultati biti dostupni - definiranje tima koj i će kvalificirana raditi na projektu.

2 . 2 . 3 . Rad

na projektu

Da bi rad na projektu tekao prema planu i dao željene rezultate, nužno je izraditi: - raspored poslova, aktivnosti i zadataka39 te odrediti provode li se istodobno ili u slijedu 39

Zadatak je dio posla povjeren jednoj osobi. Aktivnost je nekoliko međusobno povezanih zadataka koje obavlja nekoliko lj u di Istodobne aktivnosti su aktivnosti ili zadatci koji se provode paralelno. Aktiv­ nosti u nizu su aktivnosti ili zadatci koje se provode jedni iza drugih (nakon završetka prethodnih). .

36

2. Znanstveni rad

- plan upoznavanja (javnosti, kolega itd.) s rezultatima - odrediti ključne faze - koje određuju vidljivi rezultati provedenih aktivnosti - razraditi traj anje projekta - stvarno trajanje u radnim satima, danima ili tjednima potrebno za dovršavanje aktivnosti.40 odrediti klj učne faze

utvrditi strukturu ras od'ele rada

rasporediti od ovornosti procijeniti trajanje kl'učnih faza

analizirati d ijagram lo ike

provjeriti i dovršiti proračun projekta

analizirati potrebe za sredstvima -----1

optimizirati plan rada

preispitati i ažurirati popis rizika

---- rizi ke

naručitelj preispituje laniran·e projekt odbačen traži se više podataka ili je stavljen na čekanje

proj ekt odobren, otvoren put za provedbu

Slika 3. Proces planiranja42 40

U Hrvatskoj je 30% radnog vremena znanstveno-nastavnoga osoblja predviđeno za znanstveni rad. Kod objektivnog izračuna vremena treba uzeti u obzir da se godišnj e može računati na prosječnih 200 radnih dana (ostalo su odmor, praznici, seminari, odsutnosti itd.). U to vrijeme treba uračunati međusobne konzultacije i dogovore. Treba uzeti u obzir iskustvo i sposobnosti.

41

Gantogram je vremenski dij agram kojim se prikazuju plan proj ekta, tj . raspored aktivnosti te njihov početak i završetak, ključne točke (engl. milestones) i njihova povezanost.

42

Young, 98.

37

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Navest ćemo glavne zadaće glavnog istraživača/voditelja projekta: - vodeći projektni tim osigurava da se vodi briga o prioritetima unutar proj ekta - prati i vodi tijek i napredovanje projekta po pojedinim zadatcima i ciljevima - kontrolira troškove i raspoređuje financijska sredstva -·

prati rad svakoga člana tima

- osigurava da se rezultati projekta objavljuju i upotrebljavaju. Isto tako je potrebno razraditi raspored odgovornosti svakoga člana projekta: - za što je odgovoran - s kim surađuje - koga obavještava o napredovanju. Treba izbjegavati rad dviju osoba na istom poslu.

2 . 2 . 4 . Č lanovi projektnog tima Zadaće članova projektnog tima: - sudjeluju u izradi projektne dokumentacije - povezuju se i surađuju s drugim članovima projektnoga tima i pomaže im - obavljaju projektni zadatak koji im je povjeren i prate njegovo napredovanje - sudjeluju u rješavanju problema drugih projektnih zadataka ako tome mogu pridonijeti Tijek projekta može se prikazati gantogramom aktivnosti. Dobro je planirati re­ dovite (npr. mjesečne) sastanke da bi se cijeli tim upoznao s napredovanjem posla i da bi se utvrdili kritični momenti, a plan primijenio kao kontrolni mehanizam da bi se usporedilo planirano i ostvareni rezultati te ako je potrebno unijele korekcije. Sa­ stanci projektnoga tima trebaj u biti kratki (do jedan sat), a vrijeme treba iskoristiti uglavnom za kontrolu napredovanja i dogovore što treba dovršiti. Na sastancima se ne rješavaju problemi i ne pregovara se. Treba voditi bilješke o svim ključnim fazama i pitanjima koja se pojavljuju i sažete bilješke o napredovanju istraživanja. To je osobito korisno pri izradi izvješća o napre­ dovanju projekta koji, bez obzira zahtijeva li se formalno ili ne, treba sačiniti jedanput na godinu kako bi se utvrdilo što je završeno, što ostaje neriješeno i što treba poduze­ ti, predviđaju li se kakve teškoće te način njihova rješavanja.

38

2. Znanstveni rad

2 . 2 . 5 . Završetak projekta Završetak projekta treba značiti da su svi zadatci obavljeni, da je provedena aktiv­ na evaluacija svih faza istraživanja, da j e provedena procjena dobivenih rezultata, da su napisani izvještaj i i pripremlj eni radovi koji će biti objavljeni vezno za provedena istraživanja. O radu na projektu podnosi se izvještaj (engl. report) . O izvještaju govorimo u ka­ tegoriji stručnih radova (3.2.). Znanstveni i stručni rezultati dobiveni radom na pro­ jektu obrađuju se u znanstvenim ili stručnim člancima, a razvojna istraživanja naru­ čena radi rješavanja nekog problema obično se izlažu u studijama (prethodnoj studiji - u kojoj se izlažu ciljevi i okviri projekta, studiji provođenja istraživanja, studiji pro­ cjene rezultata i završnoj studiji - izvještaju). Prema potrebi se izrađuju i dodatne in­ formativne i tehničke bilješke.

Najčešće se za dugoročnije projekte ili tijekom pisanja disertacije u svojstvu redo­ vitoga studenta poslijediplomskog studija (doktorskog studija) podnose izvještaji o napredovanju istraživanja (engl. progress reports). U njima se prikazuju postignuća (kvalitativna i kvantitativna) i opisuje faza istraživanja. Rad na projektu dobro služi kao podloga za pisanje radova jer pruža obilje rezultata i spoznaja koji svojom kvali­ tetom omogućuju pisanje različitih vrsta znanstvenih i stručnih radova.

2 . 2 . 6 . Vrednovanje projekta Vrednovanje i prosuđivanje projekata provodi se u nizu faza. Projekte koje financi­ ra Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH prij e prihvaćanja recenziraju dva znanstvenika te se odobravaju projekti koji dobiju pozitivne recenzije sačinjene pre­ ma uputama Ministarstva. No bez obzira na to tko je naručitelj ili financijer projekta, svaki se projekt obvezno vrednuje na kraju, a najvažniji kriteriji su svakako: - vrsnoća i inovativnost pristupa - vrsnoća i primjenjivost dobivenih rezultata - doprinos očekivanih rezultata razvoju znanstvenog područja ili njegova dijela - relevantnost istraživanja u odnosu prema strategiji i prioritetima razvoja - mogućnost korištenja rezultata u drugim znanstvenim disciplinama. Svaki projekt, ovisno o području na koje se odnosi, ima posebnosti koje se vred­ nuju i kvalificirani recenzenti mogu procijeniti dosege obavljenog posla. Svakako da na temelju rada na projektu mogu nastati brojni individualni i timski znanstveni i stručni radovi.

39

3 . V RSTE PISAN I H RADOVA

Pisani radovi u kojima se obrađuju neki znanstveni ili stručni problemi u pravilu se i dijele na znanstvene i stručne. To su često kategorije koje se međusobno ne isključuju pa postoje radovi u kojima su sadržana obilježja jednih i drugih. Stoga se sve češće iz­ dvajaju znanstveno-stručni radovi kao posebna kategorija, no njihova struktura i svr­ ha potpuno je različita od radova koji se relativno jasno mogu svrstati u jednu od ove dvije kategorije pa ih ovdje nećemo posebno obrađivati. Znanstveni i stručni radovi mogu biti visokoškolski i akademski kad im je cilj postizanje stručnoga ili akadem­ skog zvanja. Bit će objašnjene tri kategorije radova: znanstveni, stručni te visokoškol­ ski (koji po svojim osobinama mogu biti stručni, stručno-znanstveni ili čak i znan­ stveni, ali imaju svoje specifičnosti) i akademski (posebna vrsta znanstvenih radova, npr. doktorski rad), a u daljnjim dijelovima teksta pokušat ćemo naglasiti ona načela izrade koja su im u najvećem broju slučajeva zajednička. O rezultatima znanstvenoistraživačkog rada znanstvena i stručna javnost do­ znaj e iz znanstvenih radova. Oni se naj češće objavljuju u znanstvenim ili znanstve­ no-stručnim časopisima ili se izlažu na znanstvenim skupovima, nakon kojih se objavljuju zbornici ili uređene tematske monografije. Članak dobiva na vrijedno­ sti s obzirom na kategorizaciju i ugled časopisa u kojem je objavljen, te svoju citira­ nost i referiranost (osobito u prirodnim znanostima, a taj se kriterij sve više uvodi i u društvene i humanističke znanosti, no o tome će biti više govora u poglavlju o objavljivanju). Prema UNESCO-ovim uputama ( Upute za pripremu znanstvenih radova za objav­ ljivanje vidjeti Dodatak 3. ),43 osnovni cilj znanstvenog rada jest referiranje o ide­ jama i informacijama jasno, koncizno i otvoreno, pa se kao opća preporuka navodi da svaki rukopis koji se priređuje za obj avljivanje u znanstvenome ili tehničkom ča­ sopisu mora biti popraćen informativnim sažetkom (apstraktom) koji se mora izra­ diti u skladu s preporukama Uputa za pripremu autorskih sažetaka za objavljivanje. (Vidjeti Dodatak 4. o pisanju informativnog sažetka, nacrtka ili apstrakta i odjeljak o apstraktu u poglavlju o dij elovima rada.) -

U Uputama se navodi da se rukopis koji se predaje za objavljivanje mora svrstavati u jednu od sljedećih kategorija: izvorni znanstveni rad, prethodno priopćenje i pre43

UN ESCO: Guidefor the preparati on ojscientific papers for publication. Paris, 1 9 68. Upute navodimo kao Dodatak 3. na kraju ovog rada.

40

3. Vrste pisanih radova

gledni rad (kojima ovdje dodajemo kao najčešće vrste znanstvenih radova: izlaganja na znanstvenom skupu, monografije, proširene apstrakte, izvještaj e i autorske sažet­ ke - engl. descriptive summary).

3 . 1 Znanstven i radovi .

3. 1 . 1 .

Izvorni znanstveni rad (znanstveni članak)

Izvorni znanstveni rad (engl. research article, scholarly article, original scientific pa­ per, research paper) donosi opis novih i neobjavljenih spoznaja i rezultata znanstve­ nih istraživanja, novih tehnika ili instrumenata koji još nisu nigdje objavljeni. Rad kategorije izvornoga znanstvenog članka važan j e doprinos znanstvenoj problematici ili njezinu shvaćanju, a napisan je tako da jednako kvalificiran istraživač (engl. peer) može ponoviti eksperiment, procijeniti zapažanja, intelektualne postupke i postići opisane rezultate s j ednakom točnošću kako to navodi autor ili (u egzaktnim znano­ stima) ponoviti autorova opažanj a, proračune ili teorijske izvode i donijeti mišljenje o njegovim nalazima. Za svaki rad važno j e da ima elemente nečega novoga, a izvor­ ni znanstveni rad uz rezultate treba prezentirati nov pristup, činjenice ili poglede na problematiku, upotrebljavajući jednu ili više znanstvenih metoda. Za izvorni znan­ stveni rad vrlo je važna publikacija u kojoj se rad objavljuje i poželj no je da to bude priznata primarna publikacija,44 a najveći prestiž ima objavljivanje u visoko ran­ giranim međunarodnim časopisima. Izvrstan znanstveni rad objavljen u publikaciji koja nij e priznata ima formalno manju važnost od slabijeg rada objavljenog u odgo­ varajućoj publikaciji koja je na raspolaganju znanstvenoj i stručnoj javnosti. Primjena elemenata znanstvene metodologij e i znanstvenih instrumenata (ana­ liza uzorka, anketiranje itd.) ne znači nužno da je posrijedi izvorni znanstveni rad. Izvorni znanstveni rad pruža relevantne nove spoznaje, a posebno su vrijedne nove teorije. Znanstveni članak ima sve osnovne dijelove koji čine znanstveni ili stručni rad: sažetak/apstrakt (na jeziku članka), uvod, metode, rezultate, raspravu (diskusiju) za­ ključak, literaturu (navode se samo najvažniji radovi, relevantni za članak ili j oš češće samo radovi na koje se izravno referira u radu, bez nepotrebnog opterećivanja dodat­ nom literaturom) te sažetak na stranom jeziku.

44

Vidjeti u Dodatku 10. Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, stručni časopisi koji se objavljuju u Hrvatskoj rangirani po vrsnoći.

u

kojem su znanstveni i

41

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

3 . 1 . 2 . Prethodno

priopćenje

Prethodno priopćenje ili preliminarna bilješka (engl. provisional communication ili preliminary note). Ta vrsta rada sadržava j edan ili više novih podataka ili znanstvenih informacija, ali bez dodatnih pojedinosti koje bi omogućile čitatelju provjeru iznesenih podataka na način opisan za izvorne radove. To je ujedno obavijest ostalim znanstveni­ cima da je početo istraživanje određene teme ili problema te mogućnost da se prezen­ tiraju rezultati istraživanja kojima bi se mogla potaknuti rasprava (bilo o rezultatima ili metodologiji rada), što može biti korisno i za autora i za znanstvenu zajednicu.

3 . 1 . 3 . P re g l ed n i

rad

Pregledni rad (engl. review article!paper, scientific review paper, review essay) napis je o nekom posebnom pitanju o kojem su već publicirane informacije, ali u preglednom se radu one ujedinjuju, analiziraju i o njima se raspravlja s novih gledišta, analiziraju se ili sintetiziraju, odnosno dovode u međusobnu korelaciju. Autor treba dati podatke o svim važnijim objavljenim radovima koji su pridonijeli razvoju toga pitanja ili koji bi bili pridonijeli da nisu bili zanemareni. U takvom radu autor može uputiti na razvoj nekog istraživanja ili na sadašnje stanje u istraživanju nekog problema te na taj način bolje rasvijetliti problem, ali i upozoriti na odnose, nedosljednosti ili nedorečenosti u literaturi i predložiti daljnje postupke u rješavanju. To su obično prilično opsežni rado­ vi između 10 i 50 stranica koji se objavljuju u godišnjacima ili priručnicima. Glavni di­ jelovi rada su prošireni uvod, o metodama se govori samo ako je literatura obrađivana na poseban način, a rasprava je vrlo opsežna jer sadržava analizu i kritičko razmatranje te često sintezu rezultata ili gledišta različitih autora. Taj tip rada osobito je važan u po­ dručjima u kojima je ubrzan razvoj ili se događaju velike promjene. Dodatna je vrijed­ nost reprezentativnost obuhvaćene literature. Pregledni radovi vrlo su korisni radovi u obrazovanju mladih znanstvenika te u nastavnom radu i za pripremu studenata, osobi­ to ako je u prikazu građa odgovarajuće sažeta i pojednostavnjena. Iz dobrih preglednih radova, na područjima na kojima se ubrzano događaju velike promjene, mogu proizaći nove sinteze, ideje ili teorije jer oni daju kritičku procjenu stanja ili kritički pregled po­ dručja, a često i važne zaključke. Dobro obrađena pregledna tema s kritičkim procjena­ ma i važnim zaključcima dobar je završni ili stručni specijalistički rad.

3. 1 .4 .

Monografij a

Monografija (engl. monograph) temeljita je i dobro dokumentirana rasprava u kojoj autor složenim analitičkim postupcima iscrpno obrađuje neko uže područje, predmet ili problem u znanosti. Obično se objavljuje u obliku kraće knjige ili duljeg članka. Monografije mogu biti samostalan ili timski rad. Neke pišu individualni autori, a dru­ ge skupina autora pod uredničkim vodstvom jednoga ili više znanstvenika kako bi rad 42

3. Vrste pisanih radova

donekle bio ujednačen. Namijenjene su prij e svega sustručnjacima i znanstvenoj jav­ nosti. Kao ozbiljne publikacije podliježu recenziji sustručnjaka istog zvanja na tome ili · na srodnim područjima. U njima autor, ili više njih, daje doprinos u napisima koji su dodatak onome što je već napisana o određenoj temi u određenoj disciplini. Ostale vrste radova prikazat ćemo u kategorijama stručnih radova i radova u viso­ koškolskom obrazovanju. Neki autori upozoravaju i na neke druge podjele.45

3 . 2. Stru č n i radovi Stručni radovi imaju važnu ulogu u unaprjeđivanju prakse i reinterpretaciji rezultata i spoznaja kojima raspolaže neka znanost ili struka. Među njima svakako najvažnije mje­ sto ima stručni članak, ali su isto tako važni prikazi, izvještaji, udžbenici i druge knjige.

3 . 2 . 1 . Stručni članak Stručni članak (engl. professional article/paper) sadržava rezultate stručnih istraži­ vanja (ili provjeru rezultata provedenih znanstvenih istraživanja) koja nemaju znan­ stveni doprinos, nisu nužno vezani za znanstveno istraživanje, već rasvjetljavaju neku temu ili problem s gledišta već postojećih spoznaja i prakse. Stručnim radom smatra se rad objavljen u stručnom časopisu ili rad koji recenzenti kategoriziraju kao struč­ ni. U stručne časopise ne ubraja se dnevni, tjedni ni revijalni tisak.

3 . 2 . 2 . Stručni pri kaz Stručni je prikaz (engl. review) opis i prikaz objavljenih stručnih i znanstvenih in­ formacija koji sadržava kritički osvrt ili ocjenu (engl. critical assessment) . Najveća je vrijednost stručnih prikaza što prikazuju situaciju u nekom znanstvenom području i mjesto toga rada na tom području. U tu kategoriju ubrajaju se i recenzije objavljene u časopisima koje kritički i analitički prikazuju određeno djelo. To je obično (ali ne nužno) kratak rad od pet do šest stranica, koji sadržava opis stručnih i znanstvenih informacija u skraćenom obliku. U posebnu vrstu prikaza tijeka nekog procesa, eksperimenta ili postupka možemo uvrstiti protokol (vidjeti 3.3. 1 .).

45

U kategoriju znanstveno-stručnih radova mogu s e ubrojiti: enciklopedije, rječnici, leksikoni, zbor­

nici radova, časopisi, neki udžbenici i bibliografije. Enciklopedije, rječnici i leksikoni skupa su iz­ danja jer je u pravilu potrebna velika preciznost u izradi i kontroli pa im se kvaliteta ocjenjuje po korisnosti i točnosti prikupljenih podataka. Usp. Zelenika, 194-209. 43

Pis anje znanstvenih i stručnih radova

3 . 2 . 3 . Izvještaj Izvještaj (engl. report) jest opis tijeka nekog istraživanja ili projekta46 na kojem se radi. To može biti godišnji izvještaj kod dugoročnih projekata ili završni kod kratkoročnih. U uvodnom dijelu izvještaj a opisuje se postojeće stanje i analiziraju ciljevi projekta, iznosi se što se radilo i postiglo s obzirom na ciljeve, naznačava što će se dalje događa­ ti te u kojem se organizacijskom kontekstu istraživanje provodilo, koja su bila ograni­ čenj a, primijenjene metode itd. Zatim se opisuje provođenje projekta ili istraživanja, njegove faze i rezultati. Daje se procjena postizanja zadanih ciljeva i dokazi o toj pro­ cjeni. Objašnjavaju se čimbenici koji su djelovali na uspješnost projekta ili istraživanja. U zaključku se daje kritički osvrt i preporuke za daljnji rad. Uobičajeni izgled naslovnog lista izvještaja i sadržaja izvještaja Ustanova

SADRžAJ

Naslov

1 . Uvod

Autor

1 .1

Zvanje i položaj

1 . 2. Cilj izvještaja

Mjesto , datum

1 . 3 . Okvir i ograničenja

.

Okvir istraživanja (studije)

2. Metode ispitivanja (istraživanja)

Referentni broj

3. Rezultati

3. 1 . 3.2. 4 . Zaključci i preponJke

Literatura

Slika 4. Naslovni list i sadržaj izvještaja

3 .2 .4.

Knjiga i ucLzbor1ik

Klasična knjiga (engl. book) jest pisani/tiskani materijal (stručnoga, znanstvenoga, poučnoga ili zabavnog sadržaja) s više od 49 stranica uvezanih u korice.47 Tiskovi­ na od pet do 49 stranica naziva se brošura. Udžbenik je jedna od najčešćih stručnih 46

O svim projektima, bez obzira na njihovu vrstu, podnose se izvještaji naručitelju ili financijeru. Kao što je navedeno (u 3.2.3.), o rezultatima i nalazima znanstvenih istraživanja opširno se izvještava u znanstvenim radovima i daje dovoljno podataka da oni koji žele provjeriti te rezultate mogu to učini­ ti. U izvještajima o radu na projektu ne ulazi se u takve detalje, već se navode i komentiraju rezultati dobiveni istraživanjem, te se upućuje na mogućnost njihove daljnje primjene. Razvojni projekt kao oblik stručnog istraživanja radi cjelovitosti prikazivanja vrsta projekata prikazan je u odjeljku 2 . 1.5.

47

O knjizi kao dominantnom izvoru informacija posebno govorimo u Dodatku 1 2 . u kojem je riječ o

radu u knjižnici.

44

3. Vrste pisanih radova

knjiga. Informatičko-tehnološka revolucija uzrokovala je pojavu elektroničke knjige (engl. e-book}, no o knjizi općenito, pa i o elektroničkoj, reći ćemo nešto više u Do­ datku 9. u kojem se govori o radu u knjižnici.

Udžbenik (engl. textbook) j est knjiga u kojoj se na sustavan i korisnicima pri­ mjeren način izlaže sadržaj nekoga nastavnog predmeta ili njegova dijela, odnosno, koja sadržava informacije za izučavanje određenoga predmeta. Ako se za potrebe izrade udžbenika provedu primijenj ena istraživanja i učini bitan iskorak u sintetizi­ ranju znanstvenih spoznaja, on može imati obilježja znanstveno-stručnog djela. No za razliku od monografij e, upotrebljava se popularnija, ne striktno samo tehnička ili znanstvena terminologija. Zbog važnosti udžbenika u obrazovanju, obično se o osnovnoškolskim i srednjoškolskim udžbenicima donose posebni zakoni.48 O referatu kao stručnom radu (ali još češće radu u sklopu obrazovanja) govori se u kategoriji radova u visokom obrazovanju (3.3.4.), a o recenziji u petom poglavlju u kojem govorimo o ocjenjivanju radova (5. 1 .2.).

3 . 3 . Visokoškolski i akademski radovi Visoko obrazovanje kod nas i u svijetu prolazi razdoblje preispitivanja i reformi. Na europskom obrazovnom području najviše se govori o reformama koje se provode u sklopu tzv. Bolonjskoga procesa.49 U ovom trenutku stručni i sveučilišni studiji još se uvijek dosta razlikuju u različi­ tim zemljama. Uglavnom se susreću četiri oblika studija: studij za postizanj e više struč­ ne spreme (engl. associate degree), visoke stručne spreme (engl. bachelor's degree)50, ma­ gisterij (engl. master's degree)51 i doktorat (engl. doctor's degree). Neki studiji u različitim zemljama dulje traju (npr. medicina ili pravo) i stječe se posebno zvanje ili diploma. 48

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN 1 52/08) daje sljedeće definicije udžbenika:

- udžbenik je osnovno nastavno sredstvo koje se objavljuje u tiskanom i drugim oblicima i služi kao izvor znanja za ostvarivanje odgoj no-obrazovnih ciljeva utvrđenih nacionalnim i posebnim kuriku­ lumom osnovne, odnosno srednje škole, koji je usklađen s udžbenički m standardom i kulturološki je prilagođen hrvatskoj nacionalnoj baštini i tradiciji, - elektronički udžbenik je jedna ili više računalnih datoteka omeđenog sadržaja koje su dostupne javnosti na internetu (mrežna knjiga) ili u materij alnom obliku (op tički podatkovni mediji: CD­ -ROM, CD-DA, DVD -VIDEO, DVD-ROM, Blu-ray disk i sl.) koji uz tekst može imati sliku i zvuk, veze sa srodnim mrežnim stranicama te biti interaktivan, a objavljen je samos talno u elektroničkom formatu prikladnom za udžbenik te opremljen metapodatcima uključujući ISBN. 49

Vidjeti Dodatak Z

so Bachelor's degree ima dva oblika: Bachelor of Arts (BA/B.A. - u AmE se piše s točkama)

koji ozna­ čava sveučilišnu diplomu iz huma n ističkih i društvenih znanosti te Bachelor of Science (BSc, BS/B.S. u AmE se piše s točkama) koji označava sveučilišnu diplomu iz prirodnih i tehničkih znanosti. -

-

51

Master's degree: Master of Arts (MA/M.A.) i Master of Science (MSc/M.S.).

45

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Potpisivanjem Bolonjske deklaracije i postupnim uvođenjem Bolonjskog procesa dolazi do sve većeg harmoniziranja sustava visokoškolskog obrazovanja u Europi, a i u mnogim drugim zemljama. Radove u visokom obrazovanju izdvojili smo kao posebnu skupinu radi obuhva­ ćanja radova koji se izrađuju na stručnim i sveučilišnim studijima radi stjecanja aka­ demskih ili stručnih naziva ili akademskog stupnja.52 Ti radovi, iako mnogi od njih ulaze ili u skupinu znanstvenih ili stručnih radova ovisno o njihovim obilježjima, izrađuju se za razliku od drugih stručnih i znanstvenih radova pod vodstvom na­ stavnika, mentora ili voditelja rada (engl. supervisor).53 Izrađuju se tijekom visoko­ školskog obrazovanja i/ili na njegovu završetku te radi postizanja stručnih i znanstve­ nih zvanja. Cilj im je omogućavanje prosudbe o zadovoljavanju određenih kriterija u obrazovanju ili kriterija postizanja određenog stručnoga ili akademskog stupnja. Njih ponajprije čita jedan ili više nastavnika, rjeđe ostali ili se u skraćenom obliku prezentiraju pred auditorij em drugih polaznika ili brane pred imenovanim povjeren­ stvom. Format im j e više ili manj e propisan i pod kontrolom nastavnika ili mentora. Osnovna struktura svakoga visokoškolskoga i ostalih radova jest uvod, razrada i za­ ključak bez obzira na broj stranica i veličinu rada.54 Temu rada polaznik određuj e u suradnji s nastavnikom predmetnog područja iz kojeg se tema obrađuje. O izradi rada za akademske potrebe dogovaraju se men­ tor i polaznik. Ti se dogovori obično zovu konzultacije (lat. consultare - promisliti, promozgati, vijećati). Ovisno o potrebama i prirodi teme, polaznik će se za pomoć obraćati mentoru. O radu mentora, njegovim uputama i zadatcima koje postavlja kandidatu uvelike ovisi i kvaliteta rada. Ako mentor savjesno prati rad kandidata u različitim fazama izrade rada, nemoguće j e da netko drugi izradi rad ili da ga kandi­ dat prepiše. Mnoga sveučilišta imaju razrađene kodekse o vođenju radova. Vođenje rada obu­ hvaća davanje savjeta, upute, pomoć, razmatranje ideja i planova te pregled i kritiku pisanog materijala na kojem kandidat radi. Mentor vodi brigu o tome da kandidat ispunjava očekivanja i standarde predviđene za vrstu rada na kojem radi. Vođenje rada je zajedničko iskustvo mentora i kandidata u koje ulažu i jedna i druga strana mentor svoju teorijsku i praktičnu ekspertizu, zanimanje i vrijeme, a kandidat ulaže

52

Vidjeti u Dodatku 8. Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju.

53

Prema legendi, Mentor je bio odgajatelj i savjetnik Odisejeva sina Telemaha. Uloga suvremenog mentora jest da nadgleda i vodi temu, on postavlja pitanj a i očekuje da na njih dobije odgovore. Ne mora, a na višim stupnjevima i ne može biti upoznat s problemo m u onoj mj er i u kojoj je upoznat kandidat. Negdje je slikovito navedeno da mentor više služi kao kočnica nego kao mamuza. Me­ đutim, uloga mentora je vrlo važna pri donošenju odluke o području u kojem će se raditi tema; on upućuje na temeljnu literaturu i izvore, daje metodološke upute, pomaže u planiranju, čita i daje kritičke primjedbe na napisane tekstove. Naravno, s obzirom na to da je za mentorski rad potreb­ no izdvojiti određeno vrij eme, važno je kandidatima dati do znanj a što im netko kao mentor može pružiti kako bi mogli planirati svoj rad.

54 O strukturi i dijelovima rada opširnije se govori u odjeljku 5.3. 46

3. Vrste pisanih radova

napor za stjecanje novih spoznaja, metoda i tehnika pisanja i istraživačkog rada. To se partnerstvo često kreće od odnosa nastavnika i studenta do odnosa dvaju istraži­ vača. U tom odnosu svatko ima svoja očekivanja, ali obje strane trebaju biti odgovo r­ ni sudionici - mentor potporom i savj etima koje pruža studentima ili kandidatima, a student (ili kandidat) realnim pristupom radu, redovitosti i savjesnosti u radu i ulo­ ženim trudom. Kandidati od mentora naj češće očekuju: - da navrijeme pročita njihov rad - da im je na raspolaganj u kad im je potreban i da je prijateljski raspoložen - da je kritičan u pozitivnom pravcu te da usmjerava njihov rad - da je zainteresiran za istraživanje i da poznaje područje. Mentor od kandidata očekuje: - da je nezavisan - da napiše rad koji nije samo prva verzija, tj. da temeljito revidira svoj rad prije prve predaje mentoru - da redovito dolazi na ugovorene sastanke - da postupi prema savjetima - da pokazuje zanimanje za ono što radi. Većina mentora ne prihvaća dostavljanje rada u poglavljima j er je zbog vremen­ skog razmaka i opterećenosti mentora nemoguće pratiti rad po segmentima. Do slj e­ dećeg poglavlja mentor bi izgubio poveznice s prethodnim, pa bi tako trebao čitati nebrojene verzije, što nije realno s obzirom na opterećenja. No zato su, za svako oz­ biljno pitanj e koje kandidat može imati, moguće konzultacije. Nije uobičajeno ni da se dijelovi rada dostavljaju drugim članovima povjerenstva bez prethodnog dogovora s mentorom. Mentor isto tako mora voditi računa o različitim ograničenjima koja mogu posto­ jati, o rezultatima istraživanja i o etičkom kodeksu te o potrebi postojanja suglasnosti etičkog povjerenstva ako je riječ o ispitivanjima na ljudima i životinjama. Pri pisanju radova prema potrebi se konzultira više osoba. Pri tome je moguće da savjeti ili komentari rada budu proturječni. To se može dogoditi čak i kada je riječ o samo jednoj osobi (npr. mentoru) koja također može promijeniti mišljenje kako rad napreduje. To je vrlo korisno iskustvo i dobro se s njim što prije suočiti i naučiti rea­ girati na takve izazove j er se spoznaj e neprekidno mijenjaju. Znanstvene institucije moraju osigurati odgovarajući prostor za rad i izvore (po­ sebno knjižnicu) i oni moraju biti dostupni svim kandidatima pod jednakim uvjetima. Kao pripremni radovi u visokom obrazovanju tijekom studija izrađuju se različiti radovi, npr. protokol, anotirana bibliografija, referat, izvještaj i seminarski radovi, a 47

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

kao završni radovi u visokom obrazovanju izrađuju se završni, diplomski radovi, spe­ cijalistički radovi i doktorske disertacije. Termini koji se upotrebljavaju za označivanje radova koji obuhvaćaju visokoškol­ ska istraživanja i izlaganja nisu ujednačeni u različitim zemlj ama, pa se tako, ovisno o njihovoj veličini (broju riječi) , radovi različito nazivaju.ss Tablica 1 . Usporedni prikaz naziva radova u visokoškolskim istraživanjima Hrvatska

Broj riječi (približno)

UK

SAD

Francuska

Njemačka

3 000

essay

report!essay

redactionl expose

Bericht!Referat referat

1 0 000

long essay/ paper

thesis

memoire

Oiplomaarbeit

diplomski rad

dissertation

these (de doctorat)

Dissertation/ Doktorarbeit

doktorski rad

80 000 - 1 00 000 doctoral thesis

Navest ćemo najvažnije vrste radova koji se pišu tijekom visokoškolskog obrazo­ vanja.

3 . 3 . 1 . Protokol Protokol (engl. protocol) često se provodi u prirodoznanstvenim područjima ili u pravnoj ili nekim društvenim granama. On je empirijsko-analitičko registriranje ti­ jeka nekog eksperimenta, ponašanja ili postupka, posebno pri mijenjanju parameta­ ra, uvjeta ili sastavnih dijelova. Time se dobivaju podatci iz prve ruke. (U neku vrstu protokola mogu se svrstati i zapisnici o izvidu, događaju, priprema ankete, provođenje neke druge aktivnosti ili stručne prakse - npr. u obliku dnevnika stručne prakse itd.)

3 . 3 . 2 . Anotirana bibl iografija Anotirana, analitička ili kritička bibliografija (engl. annotated bibliography) jest odabrana bibliograftja koja se odnosi na neku temu/područje u kojoj su uz podatke o djelu navedene dodatne bilješke o prosuđivanju sadržaja djela. To daje pravo značenje takvim radovima jer oni kritički prikazuju osobitosti djela koje se prikazuje i osvrću se na njegovu važnost i svojstva. Neka sveučilišta zahtijevaju takve radove u procesu obrazovanja, posebno kao pripremu za pisanje diplomskoga ili doktorskog rada. u tablici D 7. l . na str. 197. navodimo prijedlog orijentacijskog opsega radova u visokom obrazovanju sastavljen prema prevladavajućoj praksi hrvatskih visokih učilišta.

ss U Dodatku 7.

48

3. Vrste pisanih radova

3.3.3.

Esej (kratka rasprava)

Esej (engl. essay) ili kratka rasprava jest najjednostavniji pisani rad koji se može tra­ žiti bilo kao rad u sklopu nastavnog procesa, bilo kao ispitni zadatak, pa varira u du­ ljini od stranicu-dvije do najviše deset stranica. Kao ispitni zadatak to je tema koja se obrađuje u ograničenom vremenu, npr. od j ednog sata. Da bi esej bio dobro napi­ san, mora, kao i ostali radovi, zadovoljavati barem osnovnu strukturu pisanih radova: uvod (u kojem se definiraju ključni termini i naznačuje o čemu će se pisati), razra­ du (s glavnim argumentima, mislima i idejama, tvrdnjama ili primjerima i dokazima iznesenim u smislenom poretku) i zaključak (u kojem se sažima najvažnije i ističu opisani rezultati) . U eseju se ne navodi literatura, ne daje se kritički osvrt i ne pišu se napomene. On prikazuje mišlj enje koje autor iznosi ili analizu neke teme.

3.3.4.

Referat

Referat (engl. paper) jest uobičajeni oblik pisanog rada u kojem student razrađuje temu vezanu za nastavni program. To je kraći pisani rad izrađen na temelju kompi­ liranih informacija iz odgovarajućih izvora. Svaki referat mora, kao i većina ostalih pisanih radova, imati uvod, razradu i zaključak. U uvodu se naznačuje o kojem pro­ blemu će se govoriti, koja literatura je korištena i u kojem svjetlu će problem biti raz­ jašnjen. Na kraju rada navodi se literatura, a po potrebi se uvrštavaju napomene. Č e­ sto se pojmovi referat i seminarski rad upotrebljavaju kao sinonimi. No oni to mogu, ali ne moraju biti. U referatu se tema razrađuj e, ali se ne osvrće na metodologiju obra­ de. Svrha je referata da se u njemu nauči objektivno izlagati vlastito mišlj enje ili shva­ ćati neku temu. Najmanji opseg referata jest osam do 1 5 stranica, a kratkog referata (izvještaja) četiri do osam stranica.

3.3.5.

Seminarski rad

Seminarski rad (engl. term paper/seminar paper/paper) obrada je određene teme ve­ zane za nastavni program iz propisanih ili određenih predmeta. Njegove su svrhe: produbljivanje spoznaja iz određenoga nastavnog predmeta, razvijanje sposobnosti pronalaženja informacija o temi u knjižnicama i na internetu i svladavanje tehnolo­ gije pisanja stručnih i znanstvenih radova služeći se odgovarajućom domaćom i stra­ nom literaturom te prikaz korištenja metodologije obrade određene teme. Sastoji se od istih dijelova kao i referat, ali je naglasak ne samo na prezentiranju teme već i na metodologiji obrade te teme. Važno je da rad obuhvaća svu relevantnu literaturu. Opsežniji podatci prikazuju se tablično, a na sve važnije izvore upućuje se u napome­ nama. Temu seminarskog rada studenti obično odabiru s popisa objavljenih tema ili se o temi dogovaraju s predmetnim nastavnikom. Referati i seminarski radovi imaju 49

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

cilj, kao što je već naglašena, polaznike naučiti osnovama pismenog izlaganja, ali isto tako služe i usavršavanju tehnike usmenog izlaganja jer su često podloga usmenom izvještavanju (ili izlaganju) na temelju prethodne pisane pripreme. Posebno je to važ­ no pri izradi skupnih radova jer se očekuje da je polaznik svladao tehnike usmenog izlaganja, izazivanja željenih reakcija slušatelja, poticanja rasprave i odgovaranja na postavljena pitanja. Izlaganje seminarskog rada obično traje 10 1 5 minuta, a može se prezentirati i u PowerPointu.56 -

Uobičajeni izgled naslovne stranice seminarskog rada isti je kao kod drugih vrsta radova, samo što se kao vrsta rada ispod naslova navodi „seminarski rad':57 Dijelovi seminarskog rada su: naslovna stranica, unutarnja stranica, sadržaj, tekst (uvod, izla­ ganje, zaključak) , abecedni popis literature (nekoliko izvora) i prema potrebi prilozi ili dodatci. Opsegom se kreće od osam do 1 5 stranica (veličina slova 12, prored 1 ,5).

3 . 3 . 6 . Završni rad na preddi plomskom stud iju58 Završni rad (engl. bachelor's thesis) pisani je rad u kojem student obrađuje određenu stručnu temu manjeg opsega, primjenjujući odgovarajuće metodološke postupke ko­ jima dokazuje sposobnost stručnog rada i/ili rješavanja praktičnih problema donekle originalnim pristupom (originalnost u izboru teme nije uvjet). Izrađuje se na kraju preddiplomskoga (stručnoga ili sveučilišnog programa) uz vodstvo mentora. Sadr­ žajem rad treba predočiti praktična, teorijska, odnosno praktično-teorijska rješenja vezana za probleme koje treba razjasniti u određenom području. Zasniva se na zna­ njima, sposobnostima i vještinama koje je student ili polaznik stekao tijekom obra­ zovanja i samoobrazovanja i prilagođen je stupnju stručne spreme i procesa rada za koji se polaznik obrazuje. Područja izrade završnoga rada propisuje visokoškolska ustanova. Kompleksnost obrade teme ovisi o vrsti studija. Uobičajeni je opseg od 25 do 40 (±5) stranica, no praksa varira ovisno o području iz kojeg se rad piše, pa se pri­ bližan opseg uvijek dogovara s mentorom. Predaje se u tri do pet primjeraka (ovisno o praksi visokoškolske ustanove) . Izgled naslovne stranice i unutarnje stranice završnog rada isti je kao kod drugih vrsta radova u visokom obrazovanju, samo što se kao vrsta rada ispod naslova navodi ,završni rad: 59 Osnovni dijelovi završnog rada su: naslovna stranica, unutarnja stra­ nica, sadržaj, predgovor, tekst (uvod, izlaganje po poglavljima, zaključak), abecedni popis korištene literature i, prema potrebi, prilozi ili dodatci. 56 Vidjeti opširnije u 6.2 . 1 .

57

Vidjeti primjer u 5.6. 1 . 1 .

58 Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju izraz „završni rad" odnosi s e na

različite vrste studija, te svaka visokoškolska ustanova određuje opseg ovisno o prirodi studija, po­ dručju i odabranoj temi.

59

Vidjeti primjer u 5.6 . l . l .

50

3. Vrste pisanih radova

:3 . 3 . 7 . Diplomski rad60 Diplomski rad

(engl. m aster's thesis, diplomma thesis) prema Bolonjskom procesu

više odgovara nekadašnj em stručnom magisteriju. Primjenom znanstvenog instru­

mentarija i postupka nastoji se unaprijediti rješavanje aktualnih problema određenog područja. Kandidat dokazuje sposobnost pismenog elaboriranja teme korištenjem manstvenotehničkih i ekspe rimentalnih rezultata te znanstvenoistraživačke meto­ dologije za unaprjeđenje teorije i prakse nekog područja. ( Opseg rada kreće se ori­ jentacijski oko 60 ± 20 stranica.)

3 . 3 . 8 . Završni rad na specijal ističkom studiju Završnim radom na specijalističkom studiju (engl. master's specialist thesis) polaznik upotpunjuje svoje visokostručne spoznaje i dublje obrađujući neku temu vezanu za program studija dokazuje da j e ovladao stručnom metodologijom i tehnologijom istraživačkoga rada, da je osposobljen za samostalni ili timski rad primjenom teorij ­ s kih i praktičnih znanja. Pišući rad, kandidat pokazuje sposobnost formuliranja stručnih spoznaja i odre­ đivanja svojih stajališta korištenjem odgovarajućega stručnog registra i j ezika struke te uspješnost korištenja relevantne (najnovije domaće i strane) znanstvene i stručne literature. Rad se sastoji od naslova, sadržaj a, popisa kratica (po potrebi} , sažetka (oko 250 riječi), ključnih riječi (S 6}, uvoda (koji obuhvaća naznaku problema istraživanja/ predmeta/hipoteze, cilj istraživanja i navođenje metodologije rada ili istraživanja te povijesno-teorij ski dio), razrade/glavnog dijela rada (koj i kod specijalističkih ra­ dova treba sadržavati najmanje dva dij ela: analitičko-eksperimentalni u kojem se problemu prilazi propitivanjem i provjerom ili utvrđivanjem činjenica i podataka re­ levantnih za istraživanje ili potvrđivanje hipoteze i sintetičko-perspektivni: koji na temelju provedene analize i činjenica predlaže moguća rješenja problema, mjere koje treba poduzeti u praksi radi unaprjeđenja radnoga procesa ili poslovanja), zaključka (u kojem se sažimaju rezultati i preporuke utemeljene na radu), literaturu i priloge. -

-

60

U prijašnjem sustavu obrazovanja postojali su poslijediplomski studiji za stjecanje znanstvenog ma­

gisterija, znanstveni naziv magistar znanosti mr. se. (engl. master's degree; M.A. IM.Se.) i studiji za stručni magisterij - magistar mr. Izrađujući magistarski rad, kandidat dokazuje da vlada metodo­

logijom znanstvenoistraživačkog rada i da se osposobio za primjenu znanstveno utvrđenih činjenica

te da je sposoban prezentirati originalne podatke ili donositi originalne zaključke. Naglasak je na osposobljavanju za rješavanje znanstvenih problema i na osposobljavanju za korištenje znanstvene metodologije . Kad je posrijedi magistarski rad, nužno je da budu originalni ili podatci koji se pre­ zentiraju, ili metodologija tretiranja teme ili rezultati i zaključci. Orijentacijski, opseg znanstveno­ ga magistarskog rada je 100 - 1 5 0 stranica u područjima prirodnih, biomedicinskih, tehničkih i biotehničkih znanosti, a nešto opsežniji, s oko 1 20 180 stranica, u društvenim ili humanističkim znanostima. Rad se predaje u tri do četiri primjerka (neke ustanove traže popratni CD). -

51

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Preporučeni opseg kreće se u rasponu od 50±5 stranica teksta za jednogodišnje specijalističke studije i 80±20 za dvogodišnje sveučilišne specijalističke studije. U specijalističkom radu dolaze do izražaja znanstvene spoznaje i stručno iskustvo pola­ znika, što logičkim povezivanjem i objektivnim prosuđivanjem treba dati prihvatlji � vu ocjenu obrađivanih problema te prijedloge za njihovo rješavanje.

3.3.9.

Doktorski rad (d isertacij a)61

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju regulira postupak stjecanja doktorata znanosti. Doktorski studij u redovitom studiju traje najmanje tri do četi­ ri godine, a u izvanrednom treba računati na najmanje dvostruko toliko vremena. Osnovicu za dodj elu doktorata čini disertacija. Doktorska kvalifikacija mora biti usuglašena s krovnim kvalifikacijama (engl.

overarchingframework for qualifications) europskoga visokoškolskog prostora. Obrana doktorske disertacije ulaznica je u svijet znanosti dokazane profesionalne osobe koja je u stanju samostalno provoditi i voditi znanstvena istraživanja na odre­ đenom području i izvještavati o njima te kritički procjenjivati rad drugih.

Doktorski rad ili doktorska disertacija (engl. dissertation, doctoral thesis, docto­ ral degree thesis) samostalan je znanstvenoistraživački rad koji primjenom original­ ne metodologije i originalnim rješenjem znanstvenoga, stručnoga ili nekoga drugog problema daje doprinos znanosti. Kandidati izradom doktorske disertacije pokazu­ ju sposobnost pronalaženja samostalnog područja na kojem mogu dati znanstveni doprinos i sposobnost samostalnoga znanstvenoistraživačkog rada na području za koje se dodjeljuje doktorat znanosti. Stoga je doktorska disertacija prije svega izvje­ štaj o provedenom znanstvenom istraživanju, njegovim metodama i tehnikama te dobivenim rezultatima i zaključcima. Ona ujedno pokazuje i sposobnost formulira­ nja postavki znanstvenog istraživanja i znanstvene komunikacije vezane za rezultate istraživanja. Ovisno o vrsti istraživačkog rada, disertacije mogu biti eksperimentalni radovi, metodološke studije, deskriptivne studije, računske i analitičke studije, histo­ rijske i bibliografske studije, odnosno kombinirani rad. Za stjecanje akademskoga stupnja (doktora znanosti) očekuje se da to uglavnom bude prijedlog i izbor samog kandidata iako i tu okolnosti mogu nametati obradu određene teme (timski rad na određenom projektu - projektni zadatak kao istraži­ vačka tema) . Izbor teme i izvornost rada/istraživanja potvrđuju znanstvenu kvalifi­ ciranost kandidata.

61

Pojmovi disertacija i teza u mnogim se zemljama upotrebljavaju kao sinonimi. Riječ disertacija dolazi od latinske riječi serere što znači staviti u red, srediti, unijeti reda i od prefiksa dis- koji im­ plicira ideju različitosti. Prema tome, označava postupak u kojem se povezuju heterogene ideje pa podrijetlo riječi disertacija upućuje na važnost deduktivnog rasuđivanja.

52

3. Vrste pisanih radova

Da bismo uspješno počeli, proveli i priveli kraju bilo koju vrstu znanstvenoga ili stručnog rada, moramo poći od temeljite pripreme za pisanj e rada, pa se u idućem poglavlju objašnjava što sve ulazi u dobru pripremu za pisanje rada.

3. 3. 9. 1 Odvijanje doktorskog studija S ustavna priprema za željeni doktorski studij treba početi prije prij ave na natječaj62 i samoga upisa studija jer završavanje doktorskoga studija i izrada doktorskoga rada i:r.iskuju velika osobna i materijalna odricanja, a već u 1 . semestru doktorskoga studi­ j

ili Autor (ako je poznat) . Naslov.

ili Podaci kao z a tiskan i medij , s t i m d a datum posjeta nije potreban ako se navodi doi broj

1 14

5. Pisanje rada

b) za e-poštu Poši ljatelj (Sender} . Pre d m et (Subject) poru ke. Datum poruke . E-pošta u p u ćena: s e-adrese na e - ad re s u . Datum prist u pa . 1 2 1 c) za

CD- ROM/DVD - ROM

Prezime, I m e . „ Naslov članka". Naslov CD -a. N aziv serij e . C D - RO M . Naklad n i k : god ina.

5.3. 1 3.

Indeks (kazalo poj mova)

Indeks (kazalo poj mova, stvarno kazalo - engl. index) jest abecedni popis osnovnih rojmova obrađenih u radu. Uz svaki pojam navode se brojevi stranica na kojima se pojavljuju (stranica na kojoj se nalazi objašnjenje ili definicij a može biti podebljano otisnuta). Ako se ispod glavnog pojma razrađuju potpojmovi, govorimo o analitič­ kom indeksu ili kazalu pojmova. Neke enciklopedije imaju indekse koji obuhvaćaju cijeli svezak (ili čak sveske) izdanja. Izrada dobroga kazala pojmova je mukotrpan posao, ali bitno pridonosi upotreb­ ljivosti i lakšem snalaženju u većim radovima, pa se posebno preporučuj e u udžbe­ nicima i monografijama koje imaju izravnu ili neizravnu pedagošku namj enu. Treba svladati tehniku automatskog indeksiranja u programima za obradu teksta - pa je onda taj posao znatno olakšan.

5 . 3 . 1 4 . Kazalo imena Ako se u radu spominje veći broj imena (osoba ili mjesta) , može se također radi lak­

šeg pronalaženja sastaviti njihov popis s navođenjem broja stranica na kojima se spo­

m i nj u .

Prema tome od koliko se dijelova sastoji, rad može imati relativno jednostavnu ili izrazito složenu strukturu. Da bi njegova struktura bila logički i vizualno preglednija, potrebno ga je podijeliti u odgovarajuće dijelove i te dijelove obilježiti.

5 . 4 . Obilj ežavanje d ij elova rada Ako je struktura rada po poglavlj ima, potpoglavljima i dijelovima jasna, može se unaprijed razraditi grafički stil rada, npr. na računalu (engl. style sheet) pa se može automatski odrediti kategorija. Druga je varijanta napisati prvu verziju rada, a zatim definirati razine naslova. 121

E - pošta se kao oblik osobne komunikacije ne uvrštava u popis literature, ali se može kada za to po­ stoje razlozi, navesti u podtekstnim napomenama.

115

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Uobičajeno j e da svako poglavlje počinje na novoj stranici. Struktura rada jest logičko raščlanjivanje sadržaja rada, a obilježavanje dijelova prikazuje tu st�uk­ turu. Postoji nekoliko načina obilježavanj a dijelova rada. Obilježavanje dijelova rada je važno jer pomaže autoru organizirati materijal i pokazuje relativnu važnost dijelova, a čitatelju pomaže ili omogućuj e da se lakše snađe u strukturi djela. Dva su najčešća oblika obilježavanja dijelova rada: - numeričko (obrojčavanje) - klasično.

5 .4 . 1

.

Numeričko obilj ežavanje d ij elova rada (obrojčavanje)

Za numeričko obilježavanje dijelova rada upotrebljavaju se samo arapske broj­ ke. Taj se sustav sve više primjenjuje jer je vrlo jednostavan. Razdiobe i stupnjeva­ nja izgledaju ovako: PODEBLJANO VERZAL122, podebljano kurent1 23, podebljano kurziv124, obični kurent, kurziv, odnosno kod jednostavnijih radova: podebljano125 kurent, podebljano kurziv, obični kurent, kurziv. Numeričko obilježavanje dijelova rada prikazuje slika 1 0. - za knjigu

- za članak

1 . NASLOV POG LAVLJA

NASLOV ČLAN KA

1 .1 . Podnaslov

(naslov potpoglavlja)

1 .1 .1

.

Naslov odjeljka

1 .1 .1 .1 .

Pododjeljak

1 . 1 . 1 .2.

Pododjeljak

1 . 1 . 1 . 1 . 1 . Daljnji pododjeljak 1 . 2. Drugi podnaslov 2. NASLOV POGLAVLJA 2.1 . Podnaslov

1 . Naslov dijela rada 1 .1 .

Podnaslov

1 .1 .1

.

Naslov odjeljka

1 . 1 . 1 . 1 . Pododjeljak 1 . 1 . 1 . 2. Pododjeljak

1 .2 .

Podnaslov drugog dijela

2. Naslov dijela rada 2.1 .

Podnaslov 2

Slika 10. Numeričko obilježavanje dijelova rada 122 123 1 24 125

Verzal - velika slova (maj uskula); tekst tiskan velikim slovima. Kurent - mala slova (minuskula); tekst tiskan malim slovima. Kurziv - kosa slova (engl. italic). Podebljana slova su u tiskarskom žargonu masno ili fet (engl. bold).

1 16

5. Pisanje rada

Stav je autorice da iza zadnje brojke ne bi trebalo stavljati točku, jer to nije redni broj (kada čitamo 2 . 1 izgovaramo ga: „dva jedan''a ne „drugi prvi").

:5 . 4 . 2 . Klasično obi lj ežavanje dij elova rada Klasično obilježavanje dijelova rada podrazumijeva primjenu rimskih brojki za najveće razdiobe, zatim velikih slova, arapskih brojki i malih slova, što možemo pri­ kazati ovako: I, A, 1, a, 1 ) , a) . ili I. A. 1. a). Slika 1 1 . prikazuje klasično obilježavanje dijelova rada. - za knj igu

- za članak

I. NASLOV POG LAVLJA

A. Naslov dijela rada

A. Podnaslov (naslov potpoglavlja) 1

.

1.

a. Naslov odjeljka

Naslov odjeljka

i . Pododjeijak

a . Pododjelj ak b. Pododjeljak i. Oaijn;i pododjeijak B. Drugi podnaslov

l i . NASLOV POG LAVLJA

Podnaslov

i i . Pododjeljak 2.

Podnaslov drugog dijela

B. Naslov dijela rada 1.

Podnaslov 2

A. Podnaslov

Slika 1 1 . Klasična obilježavanje dijelova rada

Za izdvajanje podstupnja razdiobe potrebna su najmanje dva člana u svakoj sku­ pini. Tako oznaka I. zahtijeva postoj anje oznake li., a npr. oznaka 2. 1 zahtijeva po­ stojanje oznake 2.2 itd. Za sadržajnu vjerodostojnost rada, osim rezultata na kojima se temelji, veliku važ­ nost ima kvalitetna dokumentacijska podloga rada, a to znači sve ono na što se u radu pozivamo ili čime se što u radu ilustrira.

5 . 5 . Dokumentacij ska pod loga rada Dokumentacijsku podlogu rada čine različite reference (ponajprije literatura, napo­ m ene i citati) i ilustracije te ovisno o vrsti rada dodatci (ili prilozi) u radu. 1 17

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

5.5. 1

.

Reference

U reference ubrajamo sav materijal koji čitatelja upućuje (referira) na neki drugi rad ili izvor ili u kojem se spominje nešto na što se u radu osvrćemo. Tim materi­ jalom autor dokazuje svoje poznavanje područja, što se u radu očituje ne samo izla­ ganjem već i navođenjem napomena (bibliografskih napomena ili uputa i objasnid­ benih - eksplikativnih napomena) , citiranjem i navođenjem literature (engl. citing

references) . 1 26

Kad je riječ o izgledu referenci, postoji više sustava i njihovih varij acij a. Svaki od njih ima svoja pravila i izuzetke. Temeljni zahtjev koji se odnosi na sve reference je da se dosljedno primjenjuje odabrani način referiranja, bilo da je riječ o literaturi, napo­ menama (unutar ili izvan teksta) ili uvođenju citata. Koji od uobičajenih načina re­ feriranj a odabrati, ovisi o području. Dominantni način referiranja u znanosti usvaja se praćenjem i čitanjem literature i izvora. Kad je riječ o časopisima, uobičajeno je da časopis točno propiše oblik napomena, način citiranja i izgled bibliografskih jedinica kojih se autori moraju držati. Isto je uobičajeno za zbornike radova ili druge knjige u čijoj izradi sudjeluje više autora. U monografijama i knjigama (a u određenoj mjeri i u doktorskim disertacijama), autor obično ima slobodu uz nužnu dosljednost i toč­ nost odabranog načina (do odgovarajućih interpunkcijskih znakova) . Pri izradi visokoškolskih radova potrebno je držati se uputa visokoškolske usta­ nove, mentora ili nastavnika. Sve se više upotrebljavaju i programi za upravljanje bibliografijama (engl. biblio­ graphic manager)127 ili programi za generiranje referenci (engl. citation machine).128 š to se tiče odabira sustava navođenja literature i napomena, nužno je napomenu­ ti da postoje struke, institucije i časopisi koji imaju propisan način citiranja i pisanja literature, pa je nužno striktno poštovanje tih zahtjeva ili uzusa. Ako imamo slobodu odabira - trebamo se dosljedno držati odabranoga sustava. U nastavku rada navest ćemo osnovna obilježja dokumentiranja radova, a primje­ re i/ili upute kako trebaju izgledati u tekstu navest ćemo u Dodatku 1 . 5. 5. 1 . 1 . Napomene129

Kad je potrebno označiti izvor informacija ili ideja kojima smo se koristili u radu, ili dati neki dopunski komentar ili objašnjenja koja se ne uklapaju u tekst kao cjelinu, u radove se uvrštavaju napomene (engl. notes) bilo da su fusnote - napomene u pod126 127 128 1 29

Navođenje literature obrađeno je u odjeljku 5.3.1.2. i Dodatku 1 . Na primjer, besplatni Zotero (http://www.zotero.org). Na primjer, http://www.citationmachine.net ili http://calvin.edu/library/knightcite/. Č esto se za napomene u literaturi upotrebljava i izraz bilješke. U ovom se radu izraz bilješka upo­ trebljava u smislu bilježenja.

1 18

5. Pisanje rada

tekstu, napomene u tekstu odvojene zagradom ili napomene na kraju rada. Prema funkciji napomene mogu biti:

- bibliografske ili dokumentarne (engl. bibliographic notes) - pozivaju se na izvor iz kojeg su preuzeti podatci i na taj način potvrđuju istinitost navoda sa­ držajne, objasnidbene ili eksplikativne (engl. content notes) sadržavaju do­ punska objašnjenja, neke tvrdnje ili staj ališta u odnosu prema tekstu; mogu sadržavati prijevod citata sa stranog jezika, definirati manje poznate pojmove ili upozoravati na neka stajališta s kojima se autor ne slaže, ali nisu predmet rasprave - uputne ili komparativne (engl. cross-references) upućuju na druge dijelove -

-

vlastitog rada ili na druge izvore u kojima se sadržaj detaljnije obrađuje. Fizički mogu biti uključene u tekst (inkorporirane, ugrađene u tekst, odvojene zagradom - engl. parenthetical references, in-text references), smještene u podtekst (engl. footnotes) ili se nalaziti na kraju poglavlja, odnosno na kraju rada, iza za­ ključka (engl. endnotes). Ako rad obiluje napomenama, lakše je koristiti se njima u podtekstu ili na kraju svakog poglavlja, a ako ih j e manje ili zbog grafičkih zahtjeva se stavljaju na kraj rada. U tom slučaju ispred njih se stavlja naslov Napomene.

Napomene koje se unose u podtekst ili se stavljaju na kraj rada (poglavlja) obi­ lježavaju se u tekstu tako da se iza relevantne riječi, ili posljednje riječi rečenice ili od­ lomka, stavi arapska brojka izdignuta iznad teksta (engl. superscript) ili se broj stavi u zagradu unutar teksta. Broj koji označuje napomenu, izdignut iznad teksta stavlja se iza rečeničnih (interpunkcijskih) znakova kad se nalazi na kraju rečenice. Već je spo­ menuto da se mali broj napomena u tekstu (do četiri) može označivati zvjezdicama.130 Podtekstne se napomene, mogu od glavnog teksta odvojiti desetak znakova du­ gom horizontalnom crtom. Napomene se kao poseban odjeljak mogu uvrstiti na kra­ ju rada. Napomene se pišu manjom veličinom slova i proredom manjim od ostalog teksta. Između dviju različitih napomena prored je veći. Ti su postupci u suvremenim programima za obradu teksta automatizirani. Kad se na kraju rada prilaže bibliografija ili popis upotrijebljene literature, onda u napomene nije potrebno unositi sve podatke o citiranoj ili korištenoj literaturi, već .i e dovoljno navesti: prezime autora (godinu ili naslov ako je više djela istog autora) i stranicu na koju se upućuje. Dva su osnovna sustava najčešća kod nas, i u radu se treba opredijeliti za jedan od njih: - sustav autor - naslov - sustav autor - godina izdanj a koji se često inkorporira u tekst.

130

Vidjeti 5.2.2. 1 19

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Napomene u tekstu ili u podtekstu. U tekstu se navode sa zagradom, a u podtek­ stu bez zagrade: (Autor, stranica) (Autor, godina)

-·

više autora odvaja se točkom zarezom

(Autor, godina, stranica)

ili Ako se autor spominje u tekstu (godina) . „

Kad su posrijedi zakoni ili drugi propisi, n e navodi s e stranica nego članak, sta­ vak i točka. čl. 5. st. 2. t. 1 .

Umjesto napomena o korištenoj literaturi u tekstu ili u podtekstu, vrlo je eko­ nomično, ali manje informativno primijeniti sustav upućivanja brojkama (u obli­ ku inkorporiranih napomena), a napomene u podtekstu ili na kraju rada ostaviti za dodatna objašnjenj a i dopune teksta (eksplikativne napomene) . To prakticiraju neki časopisi radi uštede prostora. U tom slučaju prva brojka (koja može biti podcrtana) može označivati redni broj knjige ili članka kako je naveden u popisu upotrijebljene literature, a druga brojka stranicu na koju se odnosi, npr. [3: 1 7] . No većina autora preferira navesti autora i stranicu jer su podatci informativniji. Druga, jednostavnija podjela dokumentacijskih napomena jest na vanjske doku­ mentacijske napomene (koj om se upućuje na glavne radove citirane u radu) i unu­ tarnje dokumentacijske napomene (kojom se upućuje na mjesto gdje se nalaze spe­ cifična objašnjenj a ili dodatne informacij e u samom radu, npr. vidjeti pa navesti broj

odjeljka). U napomenama se u svim jezicima često rabe kratice. Radi njihova bolj eg razu­ mijevanja i ispravnoga korištenja, pregledno ih navodimo u Dodatku 6. za različite načine referiranja. Drugi česti oblik dokumentiranja su citati ili navodi.

5. 5. 1 . 2. Citati (navodO Citat ili navod (engl. quotation, citation) doslovni je izvadak iz nekoga drugog teksta kojim se koristimo u radu, a označuj emo ga navodnicima. Navod mora biti izvadak iz izvornog djela te treba što je moguće više izbjegavati citiranje citata. Za citiranje citata (ili tzv. sekundarno referiranje) mora postojati opravdan razlog (važnosti, ne­ dostupnosti literature itd.) . Autor/djelo koje se spominje sekundarnim referiranjem ne navodi se u literaturi. 1 20

5. Pisanje rada

Citatima se treba služiti vrlo oprezno i odmjereno. 1 31 Ne citira se nešto što je svi­ ma poznato. Poželjni su kad kompariramo važne postavke ili definicije relevantne za temu na kojoj radimo, ali su nepotrebni pri dokazivanju hipoteza koje nismo mogli potvrditi vlastitim istraživanjem jer ne mogu zamijeniti rezultate. Kod referata i čla­ naka ne valja navoditi više od j ednog citata po stranici. Za korištenje citata trebamo imati opravdanje, a citatima se najčešće koristimo: 132 - kad se informacij a ne može bolje preformulirati ili sažeti - kad se navode definicije - kad je autor izrazio misao na zapamtljiv/lijep način - kad je informacija takve prirode da bi čitatelj mogao dovoditi u pitanje parafrazu - kad informacija potječe iz poznatog izvora ili se želi odati priznanje prethodnom istraživanju/istraživaču. Citat je na neki način priznanje izvornom autoru. U radovima se često susreće i samocitiranje, kojim treba koristiti s mjerom, i to radi povezivanj a prethodnih i sa­ dašnjih radova ili istraživanja. Citati se uvijek navode onako kako su formulirani u izvoru, a ako su na stranom .i eziku, prevode se u tekstu ili u napomeni (treba navesti tko je preveo citat zbog j am­ ćenja točnosti prijevoda) . Citat se ne mora uvijek uvrštavati u tekst. Može se staviti u napomenu. Ono što se u citatu izostavi (elipsa), zato što nije važno za temu, označuje se za­ gradom u kojoj se nalaze tri točke ( ... ), a ako autor umeće u citat nešto svoje ili nešto posebno ističe kurzivom, podebljavanjem ili podcrtavanjem, to se označuj e u zagradi (uz napomenu ,istaknuo autor ovoga radi, ,podcrtao A. B:, tj . navođenjem inicijala autora i sl.) . Izbacivanje dijelova ili dodavanje vlastitog teksta u citat pokazuje prema njemu određeni kritički odnos ili se pridonosi boljem uklapanju citata u tekst rada. Ako izvorni tekst sadržava pogrješku, treba je navesti u citatu, a oznakom ( ! ) ili (sic ! ) označiti d a smo je uočili. Sve ideje koje n e pripadaju autoru rada treba naznačiti u na­ pomenama ili u zagradi s podatcima o autoru i stranici na koju se upućuje. Citati duljine do četiri retka izgledom se uklapaju u tekst i označuj u se navodni­ cima ( "). Dulji citati pišu se sa smanjenim proredom (npr. proredom 1 i nisu nužni navodnici), a cijeli citat se pomiče pet mjesta udesno. „

131

01

Dopušteno je doslovno navođenje ulomaka autorskog djela (citata) koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, radi znanstvenoga istraživanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom koja se želi postići i u skladu s dobrim običajima, ali tako da se mora naznačiti izvor i ime autora. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, čl. 90. O dopuštenoj du­ ljini citata vidjeti 1. 7. Allison, 65.

1 21

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Posebno treba paziti na točno prenošenje citata iz originala. Formalno se može uvesti dvotočjem (iza kojega slijede navodnici) . Prva riječ piše se velikim slovom samo ako je početak rečenice ili vlastita imenica te ako citat može stajati kao samo­ stalna rečenica, iako ga j e bolje integrirati u postojeću rečenicu. Kad se u citatu nala­ zi drugi citat, može se između njih napraviti razlika korištenjem dvostrukih i jedno­ strukih navodnika. Citati se mogu uvesti različitim uvodnim rečenicama i napomenama kao što je navedeno u prethodnom odjeljku. Prema autonma„ „ Kao što je uočio NN„ . Autor je istaknuo„ . Prema riječima NN„ „ U jednom nedavno objavljenom članku našli smo definiciju koja najbolje ocrtava naše gledište (problematiku kojom se bavimo): „„

Autor uočava da:

„ „

Autor XY citira Vl..z „

Izvori korišteni u tekstu citiraju se navođenjem prezimena autora i stranice u za­ gradi u tekstu (harvardski sustav) ili u napomeni ispod teksta. Ako se ime autora spominje u tekstu, navodi se: citat (god ina, stran ica) .

„

Ako je u istoj godini autor objavio više djela, u napomeni i u bibliografiji označu­ ju se sa a, b ili c.

U podtekstu se navodi: Prezime autora, broj stranice Prezime autora, godina, broj stranice (ako je u bibl iografiji navedeno više djela istog autora) .

Pravilno citiranje i navođenje izvora nužno je i radi izbjegavanja ozbiljnih poslje­ dica zbog prisvajanja tuđeg teksta. Osim referenci, dokumentacijsku podlogu rada čine i različite vrste ilustracij a.

1 22

5. Pisanje rada

5.5.2.

Ilustracij e

Ilustracije (engl. illustrations) su materijali koji netekstualnim sredstvima jasno i sa­ ieto, i u pravilu jednostavnije prikazuje građu relevantnu za sadržaj rada. Prema po­ trebi, u rad se uključuju različiti oblici ilustracija (tablice, grafički prikazi, sheme, dijagrami, crteži i fotografije, zemljovidi), ali samo ako ne opterećuju tekst i ako po­ boljšavaju j asnoću i ekonomičnost te sustavno prikazuj u podatke kojima se koristi­ mo u tekstu. Ilustracije se ugrubo mogu podijeliti na tablice, grafikone i slike. Ako se u radu manjega i srednjeg opsega upotrebljavaju različite vrste ilustracija, svaka od njih nezavisno se numerira redoslijedom pojavljivanja u radu. Kod opsežnijih radova ilustracije je najbolje numerirati brojem poglavlj a u kojem se nalaze uz koji se dodaje redni broj ilustracije. U tekstu je nužno pozvati se na ilustracije. Na primjer,

Tablica 2. prikazuje rezultate. . .

ili

Stope koje se odnose na 2007. godinu mnogo su više od onih za 2005. godinu (sl. 1). Ilustracije nisu ukras rada, iako ni tu stranu rada ne treba zanemariti. Moraju biti informativne jer ako nisu, mogu samo unijeti pomutnju u rad, osobito ako ih je previše. One služe za prikazivanje onoga što bi bilo preteško ili prekomplicirano opi­ sati pa čine materiju koja se prezentira preglednijom, jasnij om, informativnijom i prihvatljivijom, bilo da se prikazuju srednje vrijednosti, postotci, stope (broj poj ava u odnosu prema sto, tisuću, milijun stanovnika) ili neki drugi podatci. No da bi tu funkciju ostvarile, ne smiju biti pretrpane podatcima i detaljima. Ono što se ilustracijom želi pokazati mora biti vidljivo i jasno. Ona treba biti što jednostavnija, odnosno odgovarati tekstu koj i je okružuje i uklapati se u njega, po mogućnosti neposredno nakon odlomka koji je uvodi ili objašnjava. Treba sadržavati detalje do one razine do koje to zahtijeva priroda rada. Ona sama ne „govori tisuću riječi" i nije sama po sebi dovoljna (npr. na početku nekog teksta) . Uvijek treba imati na umu kome su ilustracije, kao i cijeli tekst, namijenjene. Iznimno je važan smještaj ilustracije na stranicu i njezino uklapanje u dimenzije stranice i u tekst. Svaka ilustracija treba imati broj, naziv ili naslov, opis i legendu te objašnjenje sadržaja u tekstu. Tablicama se daje naslov, a grafikonima i crtežima potpis. Ako su preuzete iz nekog dr u go g izvora, potrebno j e navesti taj izvor.

Način prezentiranja ilustracija Tablice, grafički prikazi i slike uvrštavaju se u tekst ako su ne samo ilustracija teksta već i pregledi usustavljenih podataka i pokazatelja. Tablice i grafički prikazi kori1 23

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

stan su način sažimanja informacija. Treba ih staviti što bliže mjestu gdje se obrazla­ žu. Njih treba numerirati, dati im naslov i opis (legendu) i, kao što smo već istaknuli, u tekstu obvezno trebaju biti opisani ili objašnjeni. Legenda (opis) grafikona ili broj i naziv slike stavlja se ispod ilustracije. Nikad se ne smiju upotrijebiti različiti oblici ilustracija (npr. tablica i dijagram) da se prikažu isti pokazatelji. Ako se o tablici ili grafikonu nema što u tekstu reći, nije ih potrebno uvrštavati u tekst.

Ilustrativne priloge treba nacrtati na odgovarajućemu mjestu u tekstu (pri pri­ jepisu možemo naznačiti koliko praznog prostora treba ostaviti) . Crta se u skladu s normativima tehničkog crtanja i na posebnom crtaćem papiru koji se kasnije nalijepi ili skenira na odgovarajuće mjesto. Računalom generirani ilustrativni prilog unese se u tekst na odgovarajući način ili se izradi u tekstu. Uvrštavanje znakova i simbola u prirodnim i tehničkim znanostima znatno olak­ šavaju programi posebne namjene ili izbornici simbola koje imaju suvremeni progra­ mi za obradu teksta. Sav ilustrativni materijal izrađuje se tako da stane na jednu stranicu papira for­ mata A4 i ako je moguće treba ostaviti dovoljno mjesta za legendu. Iznimno se može upotrijebiti skraćeni presavijeni list formata A3 uvezan samo s kraće strane. Ako se ilustrativni materijal ne uvrštava u dodatak, treba ga u materijalu uvrstiti što bliže mjestu spominjanja. Kad se u tekstu referira na broj ilustracije ili slike, navodi se vr­ sta i broj ilustracije, na primjer sl. 1 (slika 1 ) .

Komplicirane tablice ili grafičke prikaze ili crteže n a kojima je potrebno raditi du­ lje vrijeme mogu se za prve verzije rada izraditi rukom i samo istaknuti najvažniji di­ jelovi, a precizna se verzija radi za završni oblik rada. Ako količinom ili podatcima dokumentacijski ili ilustrativni materijali optereću­ ju tekst i onemogućuju kontinuitet u praćenju izlaganja, bolje ih je staviti u dodatak u završni dio rada. U najčešće tipove ilustracija, koje su važne kao dokumentarna podloga tekstu, ubrajamo tablice.

5. 5. 2. 1 . Tablice Tablice (engl. tables) obično se upotrebljavaju za prikazivanje brojčanih podataka jer ih prikazuju pregledno, točno i sažeto. U njima se mogu učinkovito prikazati para­ lelna i sažeta svojstva ili sadržaji koje bi inače trebalo opširno opisivati. Tablica može imati sljedeći izgled.

1 24

5. Pisanje rada

Tablica 3. Primjer sastavljanja tablice133

Napomena: Unosi se npr. napravljena izmjena ili uočene pogrješke ako je preuzeta iz nekoga drugog izvora. Legenda ili tumačenje kratica ili oznaka. Izvor: Ako je tablica preuzeta, ispod nj e se navodi: autor (godina, stranica).

Kao što pokazuj e navedeni primjer, naslov tablice stavlja se iznad, a napomena, legenda i izvor (ako je tablica preuzeta iz nekoga drugog izvora) obično ispod ta­ blice. Tablica se stavlja odmah nakon odlomka u kojem se prvi put spominje, od­ nosno ako ne stane na tu stranicu, na kraju prvog odlomka sljedeće stranice. Kad tablica ne stane na j ednu stranicu, njezino zaglavlje treba ponoviti i na drugoj stra­ nici, ali treba paziti da se tablica koj a stane na j ednu stranicu ne lomi. Poglavlje ne počinje i ne završava tablicom, ona je nužno dio teksta. Svi podatci trebaj u biti toč­ ni i razumljivi čak i ako se prateći tekst ne čita. No dobro je interpretirati i obj a­ sniti sadržaj tablice. Tablica se označuje, kao što prikazuj e primj er, odgovarajućim arapskim brojkama iza kojih slijedi naslov. U tekstu se na tablicu obično referira pod njezinim broj em, npr. . kao što je prikazano u tablici 2 . . :·. Ako su tablični po­ datci opsežni, bolj e ih j e uvrstiti u dodatak, ali ih u tekstu treba objasniti i upozo­ riti na njih. „..

Kad se odnosi između nekih podataka žele pregledno vizualno prikazati, upotreb­ ljavaju se grafički prikazi.

5. 5. 2. 2.

Grafički prikazi

Grafički prikazi pokazuju odnose među pojavama ili veličinama vizualno radi uoča­ vanja odnosa među njima. Mogu se podijeliti na grafikone i dijagrame.

Grafikoni (engl. graphs) prikazuju odnose među parovima varijabli (podatcima ili rezultatima) . Ti se podatci obično prikazuju crtama koje pokazuju kretanja poda­

taka, vremenske serije ili korelacije, stupcima koji predočuju odnose veličina i kru­

go"ima kojima se obično uspoređuju odnosi dijelova i cjeline ili pojedinih cjelina međusobno. Grafikoni se čitaj u odozdo prema gore. Ako se grafikon prikazuje oko­ mitom i horizontalnom osi, one trebaju biti opisane riječima i sadržavati mjerne je­ dinice.

m

Tablica se može označiti kao tablica 1 . 1 gdje prvi broj označuje broj poglavlja, a drugi broj tablice. Stajalište je autorice da broj tablice treba pisati bez točke (kao glavni, a ne redni broj) j er kad izgo­ varamo kažemo tablica dva, a ne druga tablica, a preporučuje umjesto točke stavljanje dvotočke iza koje dolazi naslov koji označuje sadržaj tablice.

1 25

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Dijagrami (engl. diagrams) grafički su prikazi koji prikazuju odnose i strukture (pa mogu biti linijski, polarni, dijagrami rasipanja, stupčasti dijagrami, kružni/strukturni dijagrami, histogrami, poligoni frekvencije) . Budući da se oni upotrebljavaju u tekstovi­ ma u kojima se upotrebljavaju i druge statističke tehnike, treba ih svladati korištenjem dobrih statističkih priručnika i proučavanjem literature istraživanog područja. Radi veće preglednosti grafičkih prikaza, ako postoji mogućnost korištenja pisača u boji, korisno je dijelove prikazati u različitim bojama. Time se postiže bolja uočlji­ vost podataka. U znanstvenim se radovima bojom ne koristi kao ukrasom, ona mora imati funkciju. Ovdje nećemo dalje razrađivati vrste grafičkih prikaza jer se oni usva­ jaju odgovarajućom metodologij om istraživanja i proradom stručne literature, a izra­ zito su ovisni o području i temi istraživanja. Osim grafičkih prikaza, drugi slikovni materijal može bitno pridonijeti razumijeva­ nju sadržaja. Ipak ispod svakoga grafičkog prikaza i svake slike valja napisati o čemu je riječ (pripadajući broj i naziv) . Elementi koje tekst treba sadržavati isti su kao za tablice. 5. 5. 2. 3. Slike

Izrazom ,slika' obuhvaćamo fotografije, crteže, skice, sheme i karte.

Fotografije (engl. photographs) daju realističan i detaljan prikaz situacije ili pred­ meta od globalnog izgleda do minucioznih detalja. Fotografije moraju biti dobre kva­ litete (pogotovo ako se u tekst umeću skeniranjem) i sadržajno primjerene tekstu koji ilustriraj u, a novije unosimo izravno s digitalnih aparata ili kamera. Kod repro­ dukcije umjetničkih djela navodi se autor i naziv djela te drugi podatci ovisno o vrsti umjetničkoga rada. Crteži (engl. drawings) mogu biti umjetnički ili shematski prikazi, a mogu se po­ javljivati u različitim oblicima od kompliciranih nacrta i shematskih prikaza do kro­ kija i umjetničkih djela. Skice (sheme, engl. sketches) jesu grubi prostorni prikazi kod kojih je važan omjer. Karte (engl. maps) pokazuju lokaciju ili raširenost onoga o čemu se raspravlja ili što se prikazuje. Naveli smo da je jedan od važnih planova koji je potrebno napraviti plan revizije ili redakcije rada jer se odnosi na bitan posao temeljitog višestrukog provjeravanja i revidiranja napisanoga.

5 . 6 . Revizij e (redakcije) rada Kad je napisana prva verzij a rada ili prva verzija pojedinih dijelova rada, rukopis se sređuj e (revidira, redigira) . Revizijom (engl. revision) nazivamo ponovno čita­ nje rada sa zadaćom ispravlj anj a dijelova kojima nismo zadovolj ni. Moramo imati 1 26

5. Pisanje rada

na umu da sastavljanjem prve verzij e rada posao nij e dovršen. Rad mora biti suvi­ sao i povezan u svakom segmentu, a segementi međusobno. Mnogi su znanstvenici i književnici isticali da im revizija često oduzima više vremena nego pisanj e. Pri­ ča se da j e Hemingway zadnju stranicu romana Zbogom oružje revidirao trideset devet puta. Prema tome, rad treba revidirati onoliko puta koliko je potrebno kako bismo dobili prihvatljivu verziju i bili zadovolj ni konačnim izgledom. To znači či­ tati i ispravljati, čitati i ispravlj ati. . . To je prij e svega sadržajna, a zatim stilska i jezična prerada rada, a često j e potrebno i premještanje dijelova teksta. Ona obu­ hvaća razj ašnjavanje svega nedovoljno j asnoga ili nej asnoga i provjeru svega što je naznačeno da treba provjeriti, odnosno razjašnj avanje svega za što se uoči da treba dodatnu provjeru. Preporučuje se da između dovršetka prve verzije rada i početka njegove revizije prođe najmanje 48 sati. Kod kraćih radova neka to bude barem jedan dan kako bismo mogli biti objektivniji prema sadržaju. U tom razdoblju dobro je ako možemo pro­ mijeniti vrstu aktivnosti, otići na izlet, planinarenje, otići u kino, kazalište ili obavljati druge poslove. Isto tako dobro je napraviti određenu stanku između revizija, a sva­ ku je reviziju bolje, ako je moguće, raditi u jednom „sj edenju" kako bismo imali bolj i pregled cjeline. Smatra se da je iz nekoliko razloga reviziju teksta pisanog na računalu u završ­ noj fazi bolje raditi na ispisu nego na zaslonu. Ispisani rad daje bolj i uvid u cjelinu rada i omogućuj e bolj e vizualno uočavanje pri kretanju kroz tekst te odnose dij elo­ \·a i cjeline. Istraživanj a pokazuju da je razumij evanj e teksta na monitoru dvadeset Jo trideset posto slabij e od razumijevanja teksta koji se čita s papira. Ako se tome doda još da se vlastiti tekst ne čita od riječi do rij eči, sigurno je da će mnogo manj e pogrješaka biti otkriveno ako s e čita samo s monitora. Inače s e govori d a je čitanj e .'i monitora konzultativna, a n e diferencirana i ono nas prij e zamori nego čitanje s papira. Š to se tiče čitanj a, iako je pri reviziji čitanj e linearno, a ne selektivno, ono prije svega treba biti rekurzivna. To znači da tekst često moramo čitati naprij ed­ natrag kako bismo provjerili sve što je potrebno. Ispravci su mnogo pregledniji na otisnutom primjerku koji se može ispisati dvostrukim proredom da bude mj esta za unošenje ispravaka. -

Isto tako, ako smo rad pisali u nekoliko različitih datoteka (npr. po poglavljima) treba ih spojiti u cjelinu i dosljedno primijeniti isto formatiranje {veličina slova, raz­ mak, izgled stranice itd. ) u cijelom radu. Ako pišemo pisaćim strojem ili rukom, pri reviziji se koristimo škarama i ljeplji­ vom vrpcom, odnosno ljepilom, pa se dijelovi premještaju i usklađuju. Prilikom revizije autor ima sasvim drukčiju ulogu od one pri pisanju. Tu je autor više kritičar nego stvaratelj. Tijekom pisanja pazi se da se unese što više važnoga sa­ držaja, a pri reviziji tekst treba dotjerati, dati mu oblik i izgled da bude što privlačniji onome tko će ga čitati.

1 27

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Ako nam je lakše, revidirati možemo tako da svaki put odredimo zadaću koju mo­ ramo imati na umu prilikom čitanj a, na primjer: - je li u cj elini obuhvaćen nužni sadržaj i problematika i postignuta svrha rada, tj. je li napravljena ono što je naslovom i u uvodu najavljeno - je li sadržaj izražen na odgovarajući način: je li prikupljeno dovoljno podataka na kojima se rad može zasnivati s obzirom na kategoriju ili vrstu rada - je li analiza provedena korištenjem najsvrhovitijih analitičkih metoda - daje li tumačenje rezultata j asan uvid u doprinos rada području koj e obuhvaća - je li cijeli sadržaj rada odgovarajuće prezentiran - s obzirom na logičku raščlanjenost i na jezični izraz - je li korištena odgovarajuća analitička strategija: s obzirom na razvrstavanje i kategorizaciju informacija, s obzirom na kompleksnost i logički slijed (vre­ menski, uzročni itd.) - jesu li podatci prikazani na odgovarajući način: brojčano, grafički, tablična - je li tekst čitljiv i postoje li praznine koje treba popuniti - kakav je odnos naslova i podnaslova (međusobno i u odnosu prema sadržaju) - jesu li proporcije u tekstu odgovarajuće (odnosi cjeline i dijelova, međusobni razmjer i uravnoteženost poglavlja i dijelova rada) - postoji li usklađenost uvoda i zaključaka, kako ne bi bilo razmimoilaženja s obzirom na to da uvod najavljuje predmet rada, a zaključak naglašava glavne rezultate i raspravu (treba voditi računa o tome da će njih čitati i oni koji neće pročitati cijeli rad) - jesu li odlomci i dijelovi teksta međusobno povezani i jesu li prijelazi „glatki''. Prilikom revizije teksta također je nužno: - riješiti mjesta koja smo tijekom pisanja označili kao neriješena i dodatno argu­ mentirati ili obrazložiti ono što je potrebno - skratiti sve što je nepotrebno, ukloniti eventualna ponavljanja i razraditi sve što je nedorečeno - obratiti pozornost na gramatička i pravopisna pravila, korištene kratice, zna­ kove, simbole i izraze (jezični sadržaj). Ako nismo sigurni da je rad jezično (gramatički, pravopisno i stilistički) ispravno napisan, možemo ga dati na lek­ toriranje. No s lektorom treba surađivati i nakon ispravaka pregledati rad kako se ne bi dogodilo da se izmijeni smisao rečenice ili upotrijebi neodgova­ rajući izraz. Pogrješke odvraćaju pozornost čitatelja od sadržaja i ostavljaju ne­ povoljan dojam pa treba: - provjeriti je li značenje rečenica j asno i ispravno - provjeriti jesu li dugačke rečenice logički i gramatički dobro organizirane - korigirati sve pogrješke, uključujući i napomene i interpunkciju 1 28

5. Pisanje rada

- provjeriti numeraciju i naslove ilustracija i tablica te ako nij e krajnje nužno, izbjeći njihovo prenošenje sa stranice na stranicu - provjeriti točnost referenci, imena i mjesta, citata i napomena te jesu li sva ci­ tirana djela unesena u literaturu - provjeriti odgovara li tekst stilom svojoj namjeni, području struke ili znanosti - provjeriti j esu li neki izrazi prečesto korišteni. Ono što se zbiva s tekstom prilikom revizije možemo najbolje obuhvatiti izrazi­ ma transformacija i selekcija. Ovdje autor mijenja (transformira) već postojeći tekst u

neki prihvatljiviji oblik, odnosno od nekoliko mogućih varijanata odlučuje se za onu

koja je prihvatljivija (selekcija). To postiže skraćivanjem, brisanjem, dodavanjem, prei­ načivanjem, reorganizacijom, odnosno, ako je potrebno, stvaranjem novog teksta.

Dobro je, također, zamoliti prijatelja ili znanca koji se razumij e u temu da ga kri­ tički pročita gledajući na sadržaj . No ako to činimo, moramo biti spremni prihvatiti kritike, a ne očekivati samo pohvale. Člana obitelji koji nije stručnjak za područje ru­ kopisa možemo zamoliti da pročita rad i uoči pogrješke nastale pisanjem. Sam autor ili d rugi stručnjak obično je previše zauzet sadržajem pa ne opaža formalne pogrješ­ ke. Moguće je da nas i te osobe uz mentora (iako je on tu najvažniji) također upozore na probleme strukture ili stila pisanja.

Danas kad postoje provjernici 1 34 (engl. spell checkers) , mnogo j e lakše ispravljati

tekstove, ali oni ne isključuju potrebu dodatnog čitanja i provjere već i zbog toga što m.• mogu izdvojiti pogrješno napisanu riječ koja postoji u jeziku. Završno se čitanje može obavljati naglas, a ako želimo potpuno izbjeći pogrješke, onda se čita unatrag, počevši od zadnje riječi na stranici. Posebno treba paziti na točnost prij episa stranih imena i naslova na stranom jeziku pa se spomenuti postupak može primijeniti za provjeru elemenata koji su nam strani. U jednoj od faza revizije treba konačno uobličiti napomene i uvrstiti ih u tekst (podtekst) te sastaviti i prekontrolirati njihov sadržaj .

Teško je donijeti odluku o tome kada je rad gotov. Koliko god nije dobro biti nestr­ pijiv tijekom pisanja rada, isto tako ne valja nepotrebno otezati s predajom rada. Treba­ mo se pripremiti na to da će biti primjedbi na rad jer on nikad ne može biti do kraja za­ vršen ni savršen. No dođe vrijeme kada moramo znati da je rad završen jer ima tema na kojima možemo neprekidno raditi. Iskusni autori lako bi se složili s Evanom Connel­ lom koji je rekao da zna da je završio novelu kad se uhvati da je čita i briše zareze, a zatim je ponovno čita i stavlja zareze natrag. To je zaista razina nakon koje više nema smisla ustrajati jer nikad nećemo napisati to savršeno djelo kojem bismo mogli težiti. Zadovoljstvo koje imamo od pisanja je naše, ono je u nastajanju rada i nemojmo 01'.ekivati da će nam zadovoljstvo doći od drugih ljudi pa je stoga najvažnije da smo 114

Programi za provjeru pravopisa, gramatike i stila.

1 29

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

sami zadovoljni onim što smo učinili. Naravno da to mora biti u skladu s normama koje formalno i stvarno postoje za određenu vrstu radova jer drugi ljudi čitaju i ocje­ njuju naše radove. Stoga u revizije treba unositi novi materijal i razmišljanja, skraćivati sve što je nepotrebno, povezati stare i nove dijelove napisanoga, izbjeći sva neželjena po­ navljanja do kojih dolazi kad se rad piše u duljem intervalu, a osobito ako se radi s prekidima. Obično se smatra da rad treba proći barem pet-šest temeljitih revizija. Sadržajno završenom radu treba dati dobar izgled koji će na odgovarajući način predstavljati sadržaj .

5 . 6 . 1 . Izgled rada Završna faza j e konačno uređivanje teksta (ili u rjeđim slučajevima prijepis) i valja mu obratiti odgovarajuću pozornost da se ne pokvari ukupni dojam. Dobro uređen rad ostavlja povoljan dojam. Zbog toga rad treba potpuno dovršiti prij e nego što se počne konačno uređivati. Za ispisivanje se upotrebljava što kvalitetniji papir, u pravilu formata A4, a važno je da otisak ispisa ili kopije bude kvalitetan. Ako je riječ o radu za visokoškolske i akademske potrebe koji se oblikuje da bi ga mentor pregledao, poželjno je ostaviti više prostora, odnosno veće margine, kako bi mentor imao kamo unositi primjedbe. Mentor to može učiniti na poleđini prethodne stranice jer se uvijek piše samo na jednoj stranici. Kad je rad namijenjen objavlj ivanju u nekom znanstvenome ili stručnom časopi­ su, najbolje se držati uputa autorima objavljenih u novijem broju toga časopisa. Ako se traži da sažetak ima do 1 00 riječi, ne može imati 103. Ako uredništvo traži da se napomene stave na kraj teksta, ne mogu se stavljati u podtekst itd.

Tekst (osim kad je izričito drukčije navedeno) treba pisati proredom 1 ,5, i to samo na jednoj strani papira formata A4. Obično se za tekst upotrebljava jednostav­ no pismo/tip slova (engl. font) Times New Roman, Arial ili Courier veličine 1 2 toča­ ka. Na vrhu, dnu i s desne strane papira treba ostaviti rubove (margine) od najmanje 2,5 centimetara. Ako se rad uvezuje, s lijeve strane treba ostaviti marginu od 4 centi­ metra. Prva se stranica (naslovna) obično ne obilježava brojem. Brojevi se inače stav­ ljaju na dno stranice ili u gornji desni ugao. Pri upotrebi programa za obradu teksta često se primjenjuje poravnanje desnog ruba (engl. justification) što može dati sime­ tričan izgled, ali je kod svih ozbiljnih radova zaprjeka lakoći čitanja zbog neujedna­ čenih razmaka među riječima pa se stoga ne preporučuje, osim kod radova za viso­ koškolske i akademske radove pri predaji konačne uvezane verzije. Postoji i mogućnost stavljanja tekućeg naslova u zaglavlje, ali to se obično radi pri konačnom uređivanju prije ispisivanja/tiskanja rada. 1 30

5. Pisanje rada

Ako zbog duljine naslov treba pisati u dva reda, piše se dvostrukim proredom i stav­ lja se u sredinu. Između naslova i teksta obično se stavljaju dva dvostruka proreda.

Jednostrukim proredom pišu se apstrakt (strukturni, opisni sažetak) , citati dulji od četiri reda i bibliografske jedinice.

Svako novo poglavlje počinj e na novoj stranici (naravno, to se odnosi na sadržaj , uvod, poglavlja razrade, zaključak, popis literature itd.) . Treba paziti n a prekidanje stranica kako se ne bi dogodilo da na nekoj stranici ostane samo naslov ili se prekine ilustracija (npr. tablica) . Odlomci se obično uvlače u tekst pet slovnih mjesta ili se novi odlomak označu­ je proredom koji je za jedan razmak veći od proreda kojim se piše ostali tekst u radu (u Wordu naredba Shift Enter). Nakon rečeničnih (interpunkcijskih) znakova (toč­ ka, zarez, dvotočje, točka sa zarezom itd.) u tekstu se ostavlja jedno mjesto razma­ ka, a između riječi koja se nalazi ispred rečeničnog znaka i rečeničnog znaka nema razmaka. Pri konačnom oblikovanju rad treba tehnički obraditi, tj . odlučiti kojom će se ve­ ličinom slova pisati naslovi poglavlja, podnaslovi, što će se pisati podebljano (engl. bold), razmaknuta (spacionirano), koso (engl. italic) i tako razrađeni sustav treba do­ sljedno primijeniti u cij elom radu. U pravu nazive sudskih predmeta uključujući i latinske nazive - treba pisati kosim slovima. -

Ako tekst nije izvorno pisan na računalu, već ga je unosila druga osoba, prepisani tekst treba usporediti s originalnim rukopisom i ispraviti pogrješke (tzv. kolacionira­

nje i korektura). Kod tekstova koji se u tisku prebacuju u različite programe potreb­ no je napraviti kolacioniranje (lat. collatio spaj anje, uspoređivanje), tj . uspoređiva­ n.ie otiska s originalnim tekstom, odnosno provjeru konačne verzije. Izraz korektura odnosi se na ispravlj anje uočenih pogrješaka. Pri ispravljanju pogrješaka dobro je primjenjivati općeprihvaćene korekturne znakove.135 Eventualne pogrješke koje se nađu u konačnom tekstu moraju se ispraviti. Točnost teksta uvijek je isključiva od­ govornost autora teksta bez obzira na to tko je tekstom baratao u međuvremenu, stoga se ne može dovoljno istaknuti važnost pregledavanja i, ako je potrebno, dodat­ nih ispravaka i dopuna. -

Ako se sadržaj nalazi na početku rada, a rad ima i predgovor, stranice na koj i­ ma je napisan predgovor mogu se numerirati malim rimskim brojkama i tada se ne uvrštavaju u ukupan broj stranica. Na stranicama gdje su naslovi poglavlja ta­ kođer ne treba pisati broj stranice (ako ga pišemo iznad teksta), ali ga imamo na umu kad numeriramo sljedeću stranicu. Naslovi u tekstu pišu se različitim slovima (veličina slova, podeblj ana, kosa) , ovisno o razini naslova. Glavni se naslov stavlja u sredinu.

135

Vidjeti odjeljak 8.6.

1 31

Pisanje znans tvenih i s tručnih radova

5. 6. 1 . 1 . Izgled vanjske naslovne stranice i unutarnjega naslovnog lista u radovima za potrebe visokog obrazovanja Na vanjskoj naslovnoj stranici kod radova za stj ecanje akademskih i stručnih nazi­ va i akademskog stupnja ispisuju se slj edeći podatci s marginama postavlj enim na 3 cm.

(Sveučilište u Gradu) 1 36 NAZIV VISOKO Š KOLSKE INSTITUCIJE (Arial 16)

Ime i prezime (Arial 1 6)

NASLOV RADA (Arial 22, bold) DOKTORSKI RAD 137 (Arial 1 6)

Grad, godina (Arial 14) Slika

12.

Izgled vanjske naslovne stranice

Kad se radi o doktorskom radu isti podatci se ispisuju na drugom listu na engle­ skom j eziku. Zatim, na drugi list za ostale radove, a na treći za doktorski rad uno­ se se podatci s lijevom marginom postavljenom na 4 cm, a ostalim marginama na 3 cm:

136

137

Ako je posrijedi sveučilišna visokoškolska ustanova. Neka sveučilišta dopuštaju da se koristi njihov logo. Navesti vrstu rada: seminarski, diplomski, specijalistički rad, doktorski rad.

1 32

5. Pisanje rada

(Sveučilište u Gradu) 138 NAZIV VISOKOŠKOLSKE INSTITUCIJE

(Arial 1 6)

Ime i prezime (Arial 1 6)

NASLOV RADA (Arial 22. bold) D OKTORSKI RAD 139

(Arial 16)

Mentor(i): (Arial 16)

Grad, godina (Arial 14) Slika 13. Izgled unutarnjeg naslovnog lista140 Kod doktorskih radova podatci s trećega lista navode se na četvtom listu na en­ gleskome j eziku. Zatim slijede uobičajeni dijelovi opsežnijih visokoškolskih radova i dok:torskog rada.

5. 6. 1 . 2. Dijelovi doktorskoga rada Od mogućih dijelova spomenutih u odjeljku koji se odnosi na strukturu rada, sadr­

žaj doktorata obično čine ovi dijelovi:

1 . vanjska naslovna stranica - odgovarajuće opremljena, us

139

Ako je posrijedi sveučilišna visokoškolska ustanova. Neka sveučilišta dopuštaju da se koristi njihov logo. Navesti vrstu rada: seminarski, diplomski, specijalistički rad, doktorski rad.

140 Treći list (na engleskom jeziku) kod doktorskih radova (s naznakom DOCTORA L THESIS, Supervisor(s): i bez točke iza godine), a drugi kod ostalih vrsta radova, s potpuno istim rasporedom podataka i veličinom slova.

1 33

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

2. unutarnj a naslovna stranica/ unutarnje naslovne stranice - odgovarajuće formulirane, 3. zahvale (ukoliko se navode, a mogu se uvrstiti u predgovor ukoliko se piše) 4. sažetak (opisni, na j eziku rada), 5. apstrakt (strukturirani sažetak, nacrtak) na hrvatskom, ako rad nije pisan na hrvatskom ili na engleskom jeziku ukoliko je rad pisan na hrvatskom,

6. ključne riječi, 7. sadržaj,

8. popis tablica (ako j e potreban),

9. popis ilustracija (ako je potreban), 10. popis dodataka ili priloga (ako j e potreban), 1 1 . objašnjenje poj mova, simbola ili kratica (ako je potrebno) , 1 2 . predgovor (u koji s e mogu uvrstiti zahvale), 13. tekst rada (uvod, poglavlja, zaključak), 14. popis napomena (ako se daju kao završne), 1 5. dodatci ili prilozi, 16. popis literature, 1 4 1 1 7. kratki životopis autora (engl. biographical note, bionote) s podatcima o ško­

lovanju i struci i objavljenim radovima. Konačna verzija seminarskih radova predaje se nositelju predmeta ili asistentu, diplomskih radova studentskoj referadi, a doktorski rad predaje se na urudžbeni za­ pisnik u odgovaraj ućem broju primjeraka. Još jedanput treba provjeriti: - jesu li ispravne naslovnica i prva stranica sa svim potrebnim podatcima - je li sadržaj dosljedno razrađen što se tiče naslova i podnaslova i je li sve obuhvaćeno - je li sažetak na odgovarajućemu mjestu - jesu li kratice i simboli objašnj eni - jesu li sve stranice, tablice i ilustracije označene brojevima.

141

Neke institucije traže uvrštavanje bibliografije radova (svih važnih radova koji se odnose na temu), a neke samo citiranih radova ili radova na koje se autor poziva, pa je to potrebno provjeriti na po­ četku pisanja kako bi se na vrijeme prikupili odgovarajući podatci.

1 34

5. Pisanje rada

5 . 6 . 2 . Predaja doktorskog rada Doktorski se rad najprije predaje mentoru/mentorima na čitanj e. Mentor svoje primjedbe može unijeti u ispisani tekst ili u obliku komentara u elektroničkoj verzij i rukopisa. Mentor kritički prosuđuj e jesu li ostvareni postavljeni ciljevi rada i je li pri­ mijenjena metodologij a omogućila da rezultati dobiveni istraživanjem i njihova ana­ liza budu prikazani kao očekivani znanstveni doprinos (teorij i ili metodama) i je li to istaknuto na odgovarajući način. U tome je bitna i ukupna struktura rada, ne samo lo gički slijed cjelina, već i njihovo značenje i sadržaj . Budući da je mentor preuzeo odgovornost za praćenje istraživanja, doktorand treba uzeti u obzir njegove opravda­ ne primjedbe. O kvaliteti rada, istraživača i mentora ovisi koliko će puta mentor čita­ ti rad. Mentor podnosi i izvještaje o napredovanju i kvaliteti doktorandova rada vije­ ću doktorskog studija. Nakon što mentor da suglasnost za predaju i napiše popratno mišljenje i obrazloženj e o postignutom znanstvenom doprinosu i adekvatnosti pro­ vedenoga istraživanja i njegove prezentacije, doktorand može predati doktorski rad na ocjenu. Doktorski rad predaj e se prij e obrane u spiralnom uvezu u broju primjeraka koji

je za jedan veći od broja članova povjerenstva za obranu te u digitalnom obliku. Kod

umjetničkih doktorskih radova uvjet je j avna prezentacija, a prilaže se teorijski dio. Rad uvezan u spiralnom obliku ne smatra se uvezanim. Jedan primjerak doktorskog rada u spiralnom uvezu stavlja se prije obrane na uvid javnosti u knjižnicu 15 dana prije sjednice na kojoj se prihvaća ocjena rada. Doktorski rad uvezuje se u tvrdi uvez tek nakon obrane. Neki fakulteti zbog prostora traže da to bude u smanjenom obostranom BS formatu, naj češće u roku od mjesec dana od obrane rada, u određenom broju primj eraka i u elektroničkom obliku.

* * *

Kod stručnih i znanstvenih radova koji se šalju za objavljivanje treba se držati uputa za sadržaj naslovne stranice jer nju često treba napisati odvojeno od samoga rada (npr. podatci o autoru i ponovljeni naslov pišu se na odvojenoj stranici radi ano­ nimnosti pri postupku recenziranja). Kod te vrste radova i inače kod radova koji se predaju za objavljivanje stranice se ne uvezuju. U situacijama kada postoje pravila o izgledu rada, treba ih se doslovno držati, bilo da je riječ o propisima obrazovne ili znanstvene institucije ili izdavača.

Na kraju uvijek još j edanput treba sve provjeriti. Uređeni i ispravljeni rad šalje se odnosno predaj e mentoru ili uredniku ili se pre­ zentira auditoriju. 1 35

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Važno je napisane radove prezentirati (obraniti, izložiti, objaviti) bez obzira na to je li ocjena rada nužno prethodila toj fazi ili će slijediti nakon, na primjer, usme­ nog izlaganja rada na nekoj konferenciji. Iznalaženje odgovarajućeg načina prezen­ tiranja rada možemo nazvati stavljanjem točke na i, jer se time ispunjava krajnji cilj pisanja. U ovoj se knjizi pravi razlika između ocjene rada i recenzije kako bi se, unatoč brojnim zajedničkim obilježj ima razlikovala ocjena radova za stjecanje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja od ocjene drugih stručnih i znanstvenih rado­ va za objavljivanje te kritičkog prikaza koji sustručnjaci obično objavljuju u stručnim i drugim publikacijama ako su od interesa za širu javnost, odnosno na nekim poslije­ diplomskim studijima to je j edan od oblika obveznih pisanih radova.

Etičnost i časnost akademskog pristupa radovima koji se ocjenjuju bilo u sklopu akademskog obrazovanja ili daljnjega znanstvenog rada očituje se i u izbjegavanju ar­ gumentiranja koje karakterizira: - subjektivizam - pozivanje na prevladavajuća stajališta i uvjerenja - neetičko pribjegavanje emocijama - napad na osobu (ad hominem), a ne na problem - korištenje nevažnih dokaza.

1 36

6 . OCJ ENA I O BRANA VISO KOŠ KOLS KI H I AKAD EMSKI H RADOVA

Iz svega navedenog vidjeli smo da dobar rad ne može nastati slučaj no, već je rezul­

tat svjesnoga napora

i truda da se ostvari cilj i zadatak postavljen temom, i to u obli­

ku prihvatljivome u području u kojem se rad piše. Svaki ozbiljan rad podliježe ocj e ni

­

visokoškolski i radovi za stjecanje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja (mentora i povjerenstva koje ga ocjenjuje), stručni i znanstveni radovi ocjeni recenzenta (kolega u istome ili višem zvanju), izdavača ili kod projekata onih koji osi­ guravaju sredstva te korisnika i čitatelja. -

No za sve ocj enjivače mora vrijediti zlatno pravilo da njihova ocjena rada mora biti objektivna i da ne smiju vrijeđati osobnost autora. Sve primjedbe i ocjene trebaju se odnositi na rad i postupke u izradi rada.

6 . 1 Ocjena akademskog rada .

Tijekom obrazovanja pisane radove ocjenjuju nastavnici kolegija u sklopu kojeg se rad piše. Kriterij e obj ektivnog ocjenjivanja treba na osnovi dalje izloženoga prilago­ diti vrsti rada i akademskome ili stručnom nazivu, odnosno akademskom stupnju koji se stječe.

Ocjenu rada za stjecanje akademskog zvanja (doktorata znanosti) daje povjeren­ stvo koje nadležno tijelo doktorskoga studija bira na propisani način, a sastoji se od tri ili pet ocjenjivača izabranih najmanje u zvanje docenta ili znanstvenog suradnika. Bilo da se daje zbirna ocjena koju članovi povjerenstva potpisuju ili da svaki član po­ vjerenstva daje zasebnu ocjenu, taj postupak mora biti završen prij e nego što se pri­ stupi obrani rada. Kao što se povjerenstvo za ocj enu rada bira na sjednicama vijeća doktorskoga studija ili drugog propisanoga tijela, tako i njihova ocjena mora biti pri­ hvaćena na vijeću, nakon čega se bira povjerenstvo za obranu rada. Svaki član povjerenstva dobiva po jedan primjerak koji treba pročitati i ocijeniti, nakon čega povjerenstvo zajednički odlučuje je li rad prihvaćen ili nije. Ocjena dok-

1 37

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

torske disertacije po obliku je slična recenziji, ali je temeljitija i obuhvaća sve aspekte rada uz izričitu izjavu o postignutom izvornome znanstvenome ili umjetničkom do­ prinosu, a ocjena osobito obuhvaća: - kako je tema obrađena (prema naslovu rada i zadanim ciljevima) - je li korištena odgovarajuća metodologija i opseg istraživanja - kvaliteta provedne analize i doseg danih tumačenja i kritičkih promišljanja - ujednačenost izložene građe - uravnoteženost dijelova rada - jezik izlaganja - način prezentiranja rada. O drugim aspektima ocjene rada govori se u odjeljcima o recenziji i kritici rada koje se upotrebljavaju kod (pr)ocjene znanstvenih i stručnih radova. Predsjednik povjerenstva sastavlja izvještaj na temelju mišljenja članova povjerenstva koji potpisuju svi članovi povjerenstva. Povjerenstvo u izvještaju može predložiti: - prihvaćanje doktorskog rada jer je znanstveni ili umjetnički doprinos - doradu doktorskog rada i njegovo ponovno ocjenjivanje - odbijanje doktorskog rada nakon čega kandidat gubi pravo stjecanja doktorata na tom studiju. 142 Ocjena se prihvaća na nadležnom vijeću i imenuje se povjerenstvo za obranu. To sve traje nekoliko mjeseci. Povjerenstvo za obranu obično čine tri člana, a po potrebi zbog interdisciplinarnosti moguće je i povjerenstvo od pet članova. Praksa u različitim zemljama varira, npr. u Engleskoj povjerenstvo za obranu čine vanjski član i član iz vi­ sokoškolske ustanove koji nisu imali znatan utjecaj na samu izradu rada. Prema novim propisima i kod nas mentor (osim iznimno) može imati ulogu u predlaganju članova povjerenstva, ali nije član povjerenstva i može na obrani sudjelovati kao promatrač. Nakon imenovanja povj erenstva za obranu, doktorand ima pravo pristupiti obra­ ni rada.

6 . 2 . Obrana rada Obrana rada (BrE viva voce/viva, AmE defence oj thesis) krajnja je provjera je li kan­ didat sam izradio rad i je li sposoban raspravljati o pitanjima koja se mogu postaviti i braniti svoje istraživanje. Obrana rada j e javna, na jeziku na kojem j e rad pisan. Dok142

P ravilnik o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, čl. 17.

1 38

6. Ocjena i obrana visokoškolskih i akademskih radova

torski rad brani se samo jedanput. Za obranu doktorskog rada dobra je priprema slu­ šanje obrane doktorskih radova drugih kandidata. Obrana počinje kratkim izlaganjem predsjednika povjerenstva za obranu u kojoj iznosi podatke o kandidatu, ocjenu pisanog dijela rada te dojmove povjerenstva. 143 Nakon toga slijedi izlaganje kandidata.

6 . 2 . 1 . Izlaganje kandidata Izlaganje kandidata traje u pravilu petnaest minuta za završni, dvadeset minuta za diplomski rad i oko trideset minuta za doktorsku disertaciju. Kandidat može svoju obranu i pismeno pripremiti. Za desetak minuta izlaganja treba pripremiti dvije kar­ tice teksta. Pri obrani se pripremlj eni tekst ne čita, već se izlaže i pritom se nastoji uspostaviti kontakt s članovima povjerenstva. Doktorandu će biti mnogo lakše pri­ premiti obranu pred povjerenstvom ako se upozna s radovima članova povjerenstva te na taj način anticipira njihovo područj e interesa, to više ako se i u istraživanju i u pisanju referirao na njihove radove.U tome izlaganju kandidat objašnjava zašto se odlučio za temu (na određeni način opravdava potrebu obrađivanj a te teme). Izlaga­ njem se ukratko predstavlja rad. U njemu kandidat ističe cilj i predmet rada, opisuje metodološke postupke i korišteni materijal, naglašava rezultate ili postavke te osnov­ ne zaključke. U izlaganju kandidat ne ulazi u pojedinosti i detalje, već se zadržava na općim činjenicama i postavkama. Znači, kandidat izlaže opširni sažetak rada. Za obranu rada kandidat se treba pripremiti. To nije osobito teško jer je pri izradi rada potpuno svladao materiju. Pri obrani kandidat može pred sobom imati primje­ rak završnoga ili diplomskog rada ili disertacije, moguće rezultate istraživanja koji nisu potpuno uključeni u rad kako bi se njima mogao poslužiti pri obrani. Svakako treba imati papir i pribor za pisanje da pribilježi pitanja. Treba razgovijetno i j asno govoriti i objašnjavati točku po točku. Kod usmene obrane rada ili pri izlaganju današnja tehnička pomagala omoguću­ ju korištenje projekcija kao podsjetnika i vodiča kroz izlaganje. To mogu biti folije ili kompjutorske prezentacije pripremljene u nekom od prezentacijskih programa (npr. PowerPointu) ili pripremljeni posteri koji se mogu otisnuti u A4 formatu za auditorij. Ako visokoškolske ustanove to omogućuj u, svaki kandidat mora odlučiti koji je naj ­ bolji način prikazivanja rezultata njegova istraživanj a. To uvijek ostavlja dobar dojam na auditorij, a autoru omogućuj e bolju koncentraciju na izlaganje sadržaja i sigurnost da neće propustiti nešto važno.

143 U nekim zemljama zatim slijedi kratko i zla ganje mentora (što kod na s nije uobičajeno) koj i p ovj e ­

renstvu iznosi osnovne informacije o izradi rada, o pristupačnosti izvora i l iteratu re a može is­ taknuti i svoje dojmove o kandidatovu radu i ocijeniti njegov napor u izradi rada. ,

1 39

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Izrada prezentacije Ako institucija prihvaća takav oblik izlaganja (a sve ih više prihvaća), to je velika prednost za kandidata koji je vješt u pripremi prezentacija (a to je j ednostavno nau­ čiti) - oslobađa kandidata straha da će nešto bitno previdjeti, omogućuj e grafičke i tablične prikaze. Jako j e važno imati na umu da korištenje PowerPoint prezentacije ne znači sve napisati pa povj erenstvu i auditoriju čitati tekst. PowerPoint prezentaci­ ja treba sadržavati natuknice, podatke ili ilustracij e koje se objašnj avaju i koje služe samo kao podloga kandidatova izlaganja.Važno j e segmentiranje dijelova prezentaci­ je imajući na umu razvijanje cjeline. Ukoliko kandidat priprema izlaganj e o radu na disertacij i u obliku PowerPoint prezentacije, raspored dijapozitiva (za izlaganje od 20 do 30 minuta) može orij enta­ cijski izgledati ovako.

1

Uvod :

-

2 min

dij apozitivi sadrže: upoznavanje s temom, postavke (dio važan za uspostavljanje komunikacije s auditorij em i privlačenje njihove pozornosti) Pregled literature: Podatci i metode:

1

-

2 dij apozitiva

3

-

4 min

dijapozitivi sadrže: izvore podataka, plan istraživanja, varijable, statističke metode Rezu ltati :

5

-

6 min

dij apozitivi sadrže: tablice, grafičke prikaze (za svaki važn ij i rezultat ili skupinu rezultata poseban slajd, varij able, činjenice, primjeri , usporedbe, statistika) Zaklj učak:

4 min

d ijapozitivi sadrže: sažetak klj učnih rezultata, opće implikacije i značenje rezultata, jake strane i ograničenja ispitivanja, važnost za buduća istraživanja.

Cijelu prezentaciju treba pozitivno intonirati, a posebno je važno završiti pozitiv­ nim tonom. Iste dijelove treba imati i usmeno izlaganje s nužno više opisnih eleme­ nata, a moguće ga je popratiti pisanim materijalom (ili dijelovima materijala koji sa­ državaju primj erice najvažnije tablice ili grafičke prikaze rezultata istraživanja) koji se može dati svakom članu povjerenstva. Slajdovi se mogu prebaciti na folije za slučaj da projektor ne radi. Kandidat treba materijal dovoljno puta ponoviti kako bi bio siguran da ga kon­ trolira, a to je važno i za samopouzdanje. Nedopustivo je da kandidat na prezentaciju napiše sve što će govoriti i da to čita. Kandidat mora ostaviti dojam suverenog vlada­ nja materijom, što nij e teško postići jer j e rad pisao sam.

1 40

6. Ocjena i obrana visokoškolskih i akademskih radova

6 . 2 . 2 . Pitanja povjerenstva i odgovori kandidata Članovi povjerenstva obično se nađu prije obrane i razmijene mišlj enja i dojmove o radu koje su već izložili u pismenoj ocjeni rada nakon što je disertacija podnesena za ocjenu. Povjerenstvo postavlja različita pitanja o temi koja je obrađena, a posebno s obzirom na činjenice: - je li uvod j asan i potpun - je li zadatak postavljen temom adekvatno obrađen - je li postignut cilj postavljen u uvodnom dijelu rada (očekivani izvorni znanstveni doprinos teoriji ili metodama) - je li nešto važno ispušteno, a nečemu nevažnomu posvećeno previše mjesta - kakav je međusobni odnos poj edinih dijelova rada - je li analiza podataka prikladna i jasna - kakve su prirode zaključci i njihova valjanost - kako su izražene misli i je li izraz funkcionalan - kako su primijenj eni postojeći izvori i jesu li obuhvaćeni i korišteni najvažniji izvori, odnosno literatura - je li rad jezično korektno (gramatički i pravopisno) napisan, odnosno odgo­ vara li stil i jezik teksta normama koje su prihvaćene u određenom području ili struci - kakav dojam daje konačni izgled rada itd. Ukratko, najčešće riječi pri postavljanju pitanja jesu: objasnite, pokažite razlike iz­ među, definirajte, opišite, raspravite, kritički se osvrnite, nabrojite, ilustrirajte, proci­ .i enite, protumačite, navedite u glavnim crtama, čime dokazujete, povežite, dajte pre­ gled, naznačite, sažeto prikažite, prikažite slijed itd. Postoje uglavnom dva načina obrane rada. Jedan je da svi članovi povjerenstva postave pitanja koja kandidat zabilježi ili mu ih povjerenstvo preda u pismenom obli­ ku pa nakon određene pripreme kandidat odgovara na postavljena pitanja i potpita­ nja te raspravlja s povjerenstvom, odnosno brani svoj rad. Druga mogućnost je da članovi povjerenstva redom ili naizmjence postavljaju pitanja na koja kandidat od­ mah odgovara pa je cijela obrana dijalog između kandidata i članova povj erenstva. Dakle, pitanja se mogu odnositi na sve aspekte rada: od pristupa obradi i korište­ nih metoda do pojedinosti koje se mogu odnositi na nejasne dijelove, formulacije, in­ terpretaciju i izvođenje zaključaka. Budući da kandidat dobro poznaj e predmet, može u spornim slučajevima ar­ gumentirano, odlučno ali korektno braniti svoje stajalište tako da dijaloški oblik obrane katkad dobiva i polemički ton. Ako kandidat uvidi da je učinio propust ili 1 41

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

pogrješku ili da j e nešto samo djelomično zahvatio, mora to priznati i prihvatiti stajalište povjerenstva. Svaku kritiku treba primiti mirno, a na sva pitanja odgovo­ riti uvjerljivo i obrazložiti zašto je nešto uvršteno/obrađena u tezi, a nešto drugo nije. Ne valja primjenjivati tehniku izbj egavanja izravnih odgovora. Za nejasna pi­ tanja može se tražiti objašnjenj e, a ako kandidat odmah ne zna odgovor, može za­ tražiti malo vremena za razmišljanj e. Moguće je i da odmah nema odgovora ili da na njega kasnije naiđe. Kada je riječ o točno prezentiranim činjenicama i podat­ cima - o nj ima se ne može raspravlj ati, a o mišljenjima i interpretacij ama može. Uz savjestan rad mentora ne bi se smj elo dogoditi da se bitni propusti uoče tek na obrani. Č lanovi povjerenstva moraju paziti da ne ometaju izlaganje kandidata s previše potpitanja, odnosno da mu pomognu potpitanjima ako izgubi nit izlaganja. Kandidat će ostaviti bolji dojam ako u obranu unese nove elemente: anegdote i osobna gledišta. Ne treba očekivati prevelike pohvale, ali je dobro zabilježiti sve pohvale i kritike jer su one korisne za kasniji rad. Č lanovi povjerenstva mogu unijeti nova gledišta na obrađivani problem, na čemu im treba zahvaliti i obećati da će se to razmotriti. Rijetko se događa da kandidat ne uspije obraniti rad. Najčešće se traže samo ne­ znatne izmjene i dopune, ali ponekad mogu biti potrebne i znatnije dopune i izmjene.

6 . 2 . 3 . Nakon obrane disertacij e Nakon obrane rada povjerenstvo (na zatvorenoj sjednici) sastavlja zapisnik o obrani u koji svaki član posebno unosi najvažnija postavljena pitanja, donosi ocjenu (obra­ nio ili nije obranio) i očituje se je li kandidat uspješno obranio rad i time stekao odre­ đeni akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj. U mnogim ustanovama je uobičajeno da se posebno ocjenjuje pisani rad, a posebno usmena obrana, dok se u nekima daje zbirna ocjena. U drugima se navodi da kandidat jest ili nije uspješno obranio disertaciju ili diplomski ili završni rad. Doktorand je nakon obrane dužan napisati još jedan sažetak propisane duljine za objavljivanje na internetskim stranicama sveučilišta i za potrebe Nacionalne i sve­ učilišne knj ižnice te unijeti ispravke, izmjene i dopune u skladu s primjedbama po­ vjerenstva. Nakon toga treba rad završno oblikovati i uvezati te ga predati u predvi­ đenom broju primjeraka. Kad se radi o dobro ocijenjenoj disertaciji, može se razmišljati o eventualnom objavljivanju rada kao monografije ili u dijelovima, odnosno kao nekoliko članaka. Naravno, sve ovisi o temi, vrsti i kakvoći rada, a i ocjene i reakcije pri obrani su po­ kazatelji u kojem pravcu ići. Najbolje je, odmah nakon obrane, pripremiti članak ili više njih na temelj u disertacije. No ma u kojem se obliku rad objavljivao, potrebno ga je preraditi, po mogućnosti skratiti, ovisno o zahtjevima urednika edicije ili politike 1 42

6. Ocjena i obrana visokoškolskih i akademskih radova

časopisa za koji se priprema. Ne treba zanemariti ni činjenicu da rezultati dobiveni istraživanjem mogu biti polazišta za nova istraživanja i za izradu drugih znanstvenih radova. Na nekim je fakultetima običaj da se na određeni način obilježi uspješna obrana p a s obzirom na okolnosti i u dogovoru s mentorom na fakultetu treba organizirati (ovisno o mogućnostima i običajima) malo neformalno druženje na koje treba po­ zvati i povjerenstvo. O dijelovima rada mogu se pripremiti izlaganja, a posebno vrijedne radove, pre­

rađene u članke ili monografiju, izdavači mogu prihvatiti za objavljivanje ili ih autori mogu odmah objaviti u vlastitom izdanju.

1 43

7. IZLAGANJ E RADOVA NA S KU POVI MA

Izlaganje ili prezentiranje rada je način upoznavanja drugih s vlastitim radom, rezul­ tatima istraživanja, pristupom obradi teme te zaključcima, mogućom primj enom ili preporukama. To se može zbivati kroz različite oblike: obranom kad je riječ o radovima za stje­ canje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja, objavljivanjem rada u pu­ blikacijama (časopisima, zbornicima, monografijama itd.) ili izlaganjem rada na pre­ davanjima, radionicama, seminarima, konferencijama ili kongresima.

7.1

.

Izlaganje na konferencij ama ili kongresima

Svake se godine u različitim strukama održava niz stručnih skupova (kongresa, sim­ pozija, seminara, kolokvija, panel-diskusija, radionica, okruglih stolova) na kojima se iznose priopćenj a (referati) (engl. conference report!paper). Uobičajeno je da se nakon njih objavljuju zbornici i oni već imaju važno mjesto u nekim disciplinama. Ugled zbornika u nekoj struci ovisi o tome podvrgavaju li se radovi koji se u njima objavljuju stručnoj ocj eni (recenziji) i kontroli kvalitete. Urednici ograničavaju opseg na nekoliko tiskanih stranica ili na 1 000 do S 000 riječi ili određeni broj kartica, s de­ finiranim proredom, marginama i veli�inom slova. Izlaganje na znanstvenom skupu (engl. conference paper, conference presenta­ tion paper) ima obilježj a znanstvenog rada. Ta vrsta rada uvij ek se realizira u dva oblika: j edan se izlaže na konferenciji ( 1 0 20 minuta), a drugi se u pisanom obli­ ku, sastavlj enom prema kriterijima organizatora konferencije, obično obj avljuje u zborniku radova, u tematskome ili p osebnom broj u časopisa ili u posebnoj mono­ grafiji. -

Posebni oblici izlaganja na konferencijama jesu plenarna izlaganja ili pozvana predavanja (engl. keynote presentation, plenary presentation) koja se obično objav­ ljuju u zbornicima radova ili godišnj acirna. To su radovi koji poput preglednih čla­ naka daju sintezu i kritički pregled područj a bavljenj a i posebno su korisni u dava1 44

7. Izlaganje radova na skupovima

nju pregleda stanja u struci, ali u znanosti imaju još nešto niži status od preglednih radova.

S manjih konferencija objavljuju se zbornici radova (engl. conference proceedings), se češće radovi vezani za uže područje objavljuju kao uređene monografije. Na­ kon konferencija s izrazito velikim brojem sudionika objavljuju se samo apstrakti ili prošireni apstrakti radova.144 a sve

O izlaganju/priopćenju na konferenciji, proširenom sažetku i poster-prezen­ taciji koji su najčešći načini izvještavanja o provođenju i rezultatima znanstvenih istraživanj a govorimo u odj eljku 5. u kojem govorimo o prezentacij i radova jer su to oblici prezentacij e rada na znanstvenim i stručnim skupovima, i nisu u pravilu cjeloviti i zaokruženi radovi, već uglavnom informativni sažetci različitog opsega i oblika.

Prijavljivanje izlaganja na znanstvenom skupu ima uhodani model koji može imati različite faze, ovisno objavljuje li se rad prije ili nakon održavanja konferenci­

je.14s

Faze objavljivanja rada prije konferencije obavijest o održavanju konferencije poziv za sudjelovanje i slanje sažetaka: rok, opseg sažetka postupak recenzije i odabira

prihvaćanje

neprihvaćanje

upute za pisanje rada nacrt rada recenziranje

znanja i razumijevanja, primjene znanja i razumijevanja, donošenja zaključaka i sudova (odlu­ ka) , prezentacija i vještina učenja za svaki ciklus studija posebno.179

Uz sustav stupnjeva obrazovanja, razrađuju se standardi i smjernice za osiguranje kvali ­ tete u visokom obrazovanju koje predlaže Europska asocijacija za osiguranje kvalitete u vi­ skom obrazovanju (engl. the European Association jor Quality Assurance in Higher Education - ENQA). Mreže ENIC/NARIC preko nacionalnih ENIC/NARIC ureda180 osiguravaju priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (engl. recognition oj qualifications) visokoškolskog obrazovanja. Stečene svjedodžbe i diplome i trajanje studija (engl. periods oj studies) priznaju 177

1 78

Kompetencije su vještine i znanja (engl. skills and knowledge) u širem smislu (tj . dinamička kom­ binacija kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i spoznaja, međuljudskih, intelektualnih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti). Tuning 1 39. Njih treba razlikovati od Ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje - europski referentni okvir (L 394/ 14 EN Official Journal of the European Union 30. 12.2006) Referentni okvir navodi osam ključnih kompetencija: 1) komunikaciju na materinskom jeziku 2) komunikaciju na stranom jeziku

3) matematičku kompetenciju i temeljne kompetencije u prirodnim znanostima i tehnologiji 4) digitalnu kompetenciju

S) kompetencij u učenja 6) društvene i građanske kompetencije 7) smisao za inicijativu i poduzetništvo 1 79 180

8) kulturološku senzibilizaciju i izražavanje. Divjak, B. Tri ciklusa sveučilišnog studija. U Polić Bobić (ur.) 27. Djelokrug Nacionalnog ENIC/NA RIC ureda: - stručno priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacij a - informiranje o inozemnim obrazovnim sustavima - inform iranje o nacionalnom obrazovnom sustavu. ENIC-mrežu (engl. European Network ofNational Information Centres on academic recognition and mobility) osnovalo j e Vijeće Europe i UNESCO rad i ostvarivanja akademske pokretljivosti i načela Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na području Europe (tzv. Lisabonska kon­ vencija). Osnovala su ih državna tijela država članica Europske kulturne konvencije (engl. European Cultural Convention) i Europske regije UNESCO -a (engl. UNESCO Europe Region). NARIC mreža (engl. National Academic Recognition Information Centres) osnovana je na inicijativu Europske komisije radi unaprjeđenja priznavanja akademskih kvalifikacija i mobilnosti u zemljama članicama EU, Europske ekonomske zajednice (engl. European Economic Area - EEA) i pridruženih zemalja.

1 98

Dodatci �e na cijelom europskom prostoru i šire, a lako usporedivim sustavom kredita (bodova) omo­ g ućuje se i potiče mobilnost (engl. mobility) i studenata i nastavnika. Bolonjskim se procesom ističe važnost visokog obrazovanja u unaprjeđenju istraživanja i gledanje na istraživanje kao na potporu visokom obrazovanju, te se zauzima za jačanje siner­ gije visokoobrazovnih i istraživačkih sektora, tj. između Europskoga visokoobrazovnog pro­ stora i Europskoga istraživačkog prostora (engl. the European Research Area ERA) koji su dva stupa društva zasnovanoga na znanju (engl. the knowledge-based society) te povećava pri­ vlačnost EHEA-e. -

Ne zaboravlja se na socijalnu dimenziju visokog obrazovanja pa se naglašava potreba stva­ ranja odgovarajućih uvjeta za studente kako bi mogli završiti studije bez prepreka koje bi im moglo stvarati socij alni ili ekonomski status. Uvodi se također i širi okvir za kvalifikacije (engl. overarching framework far qualificati­

ons) i Europski kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje (engl. the European Qualifications Frameworkfor Lifelong Learning - EQFfor LLL).

Tri ciklusa visokoškolskog obrazovanja (prikazana u tablici D7- l ) obuhvaćaju: - stručne i sveučilišne preddiplomske studije (u trajanju dvije do četiri godine) - diplomske studije u trajanju od j edne do dvije godine - studije organizirane kroz integrirane prediplomske i diplomske studije u trajanju pet godina (pravo, učiteljski studiji) ili šest (npr. medicina, veterina)

- poslijediplomske studije organizira kao stručne (specij alističke) i kao znanstvene doktorske studije - specijalističke studije na svim razinama visokoškolskog obrazovanja. Odnosi među studijima prikazani su u tablici D7-2 koja prikazuje vrste studija, njiho­ vo trajanje, stručni ili akademski naziv, kraticu naziva, naziv isprave o završetku studi­ ja i naziv završnoga i/ili pisanoga završnog rada. 181 Doktorski studiji mogu imati različite oblike - s jednim sveučilištem (ili njegovom sa­ stavnicom) kao nositeljem, s dvojnim nositeljstvom studija (dvojni doktorat s dvije diplome) , prema modelu zajedničkog studija (jedan nositelj, više sveučilišta izvodi studij), modelu slo­ ievitog doktorata (jedan nositelj - više mjesta istraživanja i mentora) te kao združeni studij sa zajedničkim programom dvaju ili više sveučilišta koja dodjeljuju jedinstvenu diplomu. Radi poboljšanja istraživačkih mogućnosti i njihove ekonomičnosti, ujednačavanja krite­ rija i poticanja interdisciplinarnosti mogu se osnivati doktorske škole.

m

Popisi akademskih naziva i stupnj eva, stručnih naziva, te izjednačavanje ranije stečenih stručnih naziva propisani s u i objavljeni u Narodnim novinama:

Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica, Narodne novine 87/2009„ 88/201 1 . i 61/2012. Popis stručnih naziva i njihovih kratica, Narodne novine 87/2009„ 88/20 1 1 . i 61/20 1 2 . Popis odgovarajućih stručnih naziva i njihovih kratica s kojima s e izjednačava stručni naziv ste­ čen završetkom stručnoga dodiplomskog studija u trajanju kraćem od tri godine. Narodne novine 45/2008„ 87/2009. i 88/20 1 1 .

1 99

,..,, o o

-

I

+

naznaka struke

u n iv . bac e . ing .

završni rad

završni ispit i/ili

-

5 god ./300

-

2 god . /300 1 -

2 god . /60

prvostupnik

+ naznaka

+ nazn aka

r

naznaka struke

a

I mag .

+ n

ing .

r

+

dr. se.

p ristu p .

+

- -

/

J

2 god . I 60 -

+

dipl. ms/mt

struč. spec . i ng . +

naznaka struke I

struč . spec .

sestra/tehničar

med i cin s ka

I di plomirana

s pec ij al i st i nže nj e r

stručni specijalist

I stručni

svj edodžba

završni ispit Vili završni rad završni ispit Vili završni (.c; trur;ni) raci doktorski rad /disertacija

specijalistički

rad

diplomski rad

završni ispit i/ili završni rad

svjedodžba

potvrda

-

1 20 bodova

1

stručni studij

diplomski

Specijalistički

naznaka struke I

+

usavršavanja

program stručnog

naznaka struke

I bace . i n g .

bace . +

n azn aka struke

svjedodžba

struke

naznaka

di plo ma

I dr.

+

nazna ka stru ke

i n ženj er

prvostupnik

struke I stručni

diploma

naznaka struke

univ. I m ag +

I dr. med .

naznaka struke art.

univ. spec .

naznaka struke

umj etnost i

I doktor

stru ke

dipl o m a

sto m . )

I dr. med , (vet. ,

+ naznak stru ke

mag .

I dr.

znan osti

naznaka struke doktor

I (medi ci na)

sveučlišni az na ka me d ic inske st u ke magi sta +

+

magi star inženje r

st ru č ni

pristupnik

+

stručni

sve uč il išn i

s pec ij a l i st

akademski

naznaka stru ke I

bodova

stupanj:

1 80 i

magi star +

4)

više bodova

3 god

1 80

2 - 3 god .

stručni studij 8

(s preddiplomskim)

bodova

studij A

stručni

(iznim.

- 1 20 bodova

3 god./1 80

studij

studij

doktorski

sveuči lišni specijalistički

- - -

STRUČNI STUDIJI

-

manje od

bodova

11

I diplomski

ostalo kao di p l o m ski

+

naznaka struke I

bace .

naznaka struke

prvostu pn ik +

struke I sveuč.

I univ.

I

bacc alaure u s + n azna ka

univ.

isprave I svjedodžba

završnoga oisanoo rada

Naziv

Naziv

Kratica naziva

kadems ki n azi v

Stručni ili

a

4 g od . / 1 80 ECTS bodovi - 240 bodova

-

preddiplomski

I studij)

Trajanje/ 1 3

Naziv studija

ECTS bodova

diplomski studij Poslijediplomski

SVEUĆILIŠNI STUDIJI

Ontegrirani preddiplomski i

Tablica D7.2. Vrste studija

o

15.;:

5' Ci

c: '"'· ::i

�

"'

5'

� ::i

"'

::i t:l ::i

"'

,,..

� t:l �

Dodatci

Uz diplomu/svjedodžbu ili potvrdu izdaje se dopunska isprava o studiju (engl. Diploma Supplement DS) u kojoj se navode položeni ispiti (s ocjenama) i podatci o nastavnom opte­ rećenju i sadržajima. -

Kratice stručnih naziva stavljaju se iza imena i prezimena osobe. Jedino se kratice aka­ demskih naziva (dr. se. i dr. art. stavljaju ispred imena i prezimena, a ispred njih se mogu sta­ viti kratice znanstveno-nastavnih zvanja: doc. (docent), izv. prof. (izvanredni profesor) i prof. (redoviti sveučilišni profesor i redoviti sveučilišni profesor u trajnom zvanju) . 1 82

182

Uvjete koje je potrebno ispuniti za izbor u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja vidjeti u Do­ datku 10.

201

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Dodatak 8 .

Zakon o akad e mski m i stručn i m nazivi ma

i

akad e m s ko m stu pnj u 1 83 I. OP Ć E ODREDBE Članak 1 .

Ovim se Zakonom uređuj u akademski i stručni nazivi i akademski stupanj te njihovo stje­ canje i korištenje.

Članak 2. ( 1 ) Akademski naziv stj eče osoba koja završi preddiplomski sveučilišni studij, d.iplomski sveučilišni studij i poslijediplomski specijalistički studij.

(2) Stručni naziv stječe osoba koja završi stručni studij i specij alistički diplomski stručni

studij.

(3) Akademski stupanj stječe osoba koja završi poslij ediplomski sveučilišni studij. II. STJECANJE AKADEMSKIH NAZIVA I AKADEMSKOG STUPNJA Članak 3.

( 1 ) Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija koj i u pravilu traje tri do četiri go­ dine, čijim završetkom se stječe od 1 80 do 240 bodova u skladu s europskim sustavom prije· nosa bodova (u daljnjem tekstu: ECTS bodova), osoba stječe akademski naziv sveučilišni pr­ vostupnik (baccalaureus) , odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke (na primjer: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica baccalaureus!baccalurea) arheologije. sveučilišni/ a prvostupnik/prvostupnica ( baccalaureus!baccalaurea) ekonomije, sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus!baccalaurea) prava i slično).

(2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga članka je univ. bace. uz naznaku struke (na primjer: univ. bace. arh., univ. bace. oec., univ. bace. iur. i slično) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. (3) Iznimno od stavka 1 . ovoga članka, završetkom preddiplomskoga sveučilišnog studija u znanstvenom području tehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv sveučilišni prvo­ stupnik (baccalaureus) inženj er, odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka uz naznaku struke (na primjer: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/bacca­ laurea) inženj er/inženjerka geodezij e i slično).

(4) Kratica naziva iz stavka 3. ovoga članka je univ. bace. ing. uz naznaku struke mjer: univ. bace. ing. geod. i slično) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. 183

(na pri­

Narodne novine 107/20007. Vidjeti još sljedeće dopunske propise: Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te nj ihovih kratica Narodne novine 87/2009., 88/20 1 1 . i 6 1 /201 2 . Popis stručnih naziva i njihovih kratica Narodne novine 8712009., 88/20 1 1 . i 6/201 2 . Popis odgovarajućih stručnih naziva i njihovih kratica s kojima se izjednačava stručni naziv ste­ čen završetkom stručnoga dodiplomskog studija u trajanju kraćem od tri godine Narodne novine 45/2008., 87/2009. i 88/20 1 1 .

202

Dodatci

Članak 4. ( 1 ) Završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, čijim završetkom se stječe najmanje 300 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv magistar, odnosno magistra uz naznaku struke (na primjer: magistar/magistra arheologije, magistar/magistra ekonomije, magistar/magistra prava i slično).

(2) Kratica naziva iz stavka 1 . ovoga članka je mag. uz naznaku struke (na primjer: mag. arh., mag. oec., mag. iur. i slično) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, završetkom preddiplomskog i diplomskoga sve­ učilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija iz po­ dručja tehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv magistar inženjer odnosno magistra inženjerka uz naznaku struke (na primjer: magistar/magistra inženjer/inženjerka geodezije i slično). (4) Kratica naziva iz stavka 3. ovoga članka j e mag. ing. uz naznaku struke (na primjer: mag. ing. geod. i slično) i stavlja se iza imena i prezimena osobe.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, završetkom diplomskog sveučilišnog studija me­ dicine, stomatologij e ili veterine osoba stj eče akademski naziv doktor, odnosno doktorica uz naznaku struke (na primjer: doktor/doktorica medicine i slično).

(6) Kratica naziva iz stavka 5. ovoga članka je dr. uz naznaku struke (na primjer: dr. med. i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Članak S.

i slično)

( 1 ) Završetkom poslij ediplomskog sveučilišnog studija koj i traje u pravilu tri godine i či­

jim se završetkom stječe u pravilu 1 80 ECTS bodova, osoba stječe akademski stupanj doktor

znanosti odnosno doktorica znanosti ili doktor umjetnosti odnosno doktorica umjetnosti uz naznaku znanstvenog odnosno umjetničkog polja i grane, sukladno propisu kojim se uređuju znanstvena i umjetnička područja, polja i grane.

(2) Kratica akademskog stupnja iz stavka 1 . ovoga članka je dr. se., odnosno dr. art. i stav­ lja se ispred imena i prezimena osobe. Č lanak 6. ( 1 ) Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija u trajanju od jedne do dvije godine, čijim završetkom se stječe u pravilu 60 do 1 20 ECTS bodova, osoba stječe akadem­ ski naziv sveučilišni specijalist, odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: sveučilišni/a specijalist/specijalisti­ ca ekonomije, sveučilišni/a specijalist/specijalistica socijalne politike, sveučilišni/a specijalist/ specijalistica fmancijske analize i slično), koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona.

(2) Kratica naziva iz stavka 1 . ovoga članka je univ. spec. uz naznaku struke ili dijela stru­ ke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: univ. spec. oec„ univ. spec. soc. polit., univ. spec. fin. anal. i slično), može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovo­ ga Zakona (na primjer: mag. oec. univ. spec. oec., mag. oec. univ. spec. soc. polit.) i stavlja se iza imena i prezimena osobe.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija u medicini, stomatologiji i veterini, osoba stječe naziv sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa koji se može koristiti uz akademski naziv iz članka 4. ovoga Zakona.

203

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

( 4) Kratica naziva iz stavka 3. ovoga članka je univ. mag. uz naznaku struke ili dijela stru­ ke sukladno nazivu studijskog programa, može se koristiti uz kraticu akademskog naziva iz članka 4. ovoga Zakona (na primjer: dr. med. univ. mag. epidem.) i stavlja se iza imena i pre­ zimena osobe. Članak 7.

( 1 ) Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica utvrđuje Rektorski zbor, sukladno ovom Zakonu, a isti se objavljuje u „Narodnim novinama''. (2) Popis iz stavka 1 . ovoga članka Rektorski zbor je dužan dopuniti akademskim nazivi­ ma ili akademskim stupnjevima u roku od dva mj eseca od izdavanja dopusnice visokom uči­ lištu za izvođenje studija.

III. STJECANJE STRUČ NIH NAZIVA Č lanak 8. (1) Završetkom stručnog studij a u trajanju kraćem od tri godine, čijim završetkom se stje­ če manje od 1 80 ECTS bodova, osoba stječe stručni naziv stručni pristupnik odnosno struč­ na pristupnica uz naznaku struke (na primj er: stručni/a pristupnik/pristupnica ekonomije, stručni/a pristupnik/pristupnica medicinske radiologije, stručni/a pristupnik/pristupnica po­ litologije i slično). (2) Kratica naziva iz stavka 1. ovoga članka je pristup. uz naznaku struke (na primjer: pri­ stup. oec., pristup. med. rad., pristup. polit. i slično) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Članak 9. ( 1 ) Završetkom stručnog studija u trajanju od najmanje tri godine, čijim završetkom se stječe najmanje 1 80 ili više ECTS bodova, osoba stječe stručni naziv stručni prvostupnik (ba­ ccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke (na primjer: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije, stručni/a prvo­ stupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinske radiologije, stručni/a prvostu­ pnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) politologije i slično). (2) Kratica naziva iz stavka l . ovoga članka je bace. uz naznaku struke (na primjer: bace. oec., bace. med. rad., bace. polit. i slično) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, završetkom stručnog studija u znanstvenom po­ dručju tehničkih znanosti, osoba stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) in­ ženjer, odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka uz naznaku struke (na pri­ mjer: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženj er/inženjerka geodezije i slično). (4) Kratica naziva iz stavka 3 . ovoga članka je bace. ing. uz naznaku struke (na primjer: bace. ing. geod. i slično) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. Članak 10.

(1) Završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija koj i traje jednu do dvi­ je godine, čijim završetkom se stječe u pravilu 60 do 1 20 ECTS bodova, osoba stječe struč­ ni naziv stručni specijalist, odnosno stručna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: stručni/a specijalist/specijalistica politeh­ nike i slično) , koji se može koristiti uz naziv stečen na stručnom studiju ili preddiplomskom sveučilišnom studiju. (2) Kratica naziva iz stavka 1 . ovoga članka je struč. spec. uz naznaku struke ili dijela stru­ ke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: struč. spec. politeh. i slično), može se 204

Dodatci

koristiti uz kraticu naziva stečenog na stručnom studiju ili preddiplomskom sveučilišnom studiju i stavlja se iza imena i prezimena osobe. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, završetkom specijalističkoga diplomskoga struč­ nog studija iz područj a tehničkih znanosti osoba stječe stručni naziv stručni specij alist inže­ njer, odnosno stručna specijalistica inženjerka uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: stručni/a specij alist/specijalistica inženjer/inženjer­ ka geodezije i slično) , koji se može koristiti uz naziv stečen na stručnom studiju ili preddi­ plomskom sveučilišnom studiju. (4) Kratica naziva iz stavka 3. ovoga članka je struč. spec. ing. uz naznaku struke ili dije­ la struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: struč. spec. ing. geod. i slično), može se koristiti uz kraticu naziva stečenog na stručnom studiju ili preddiplomskom sveuči­ lišnom studiju i stavlj a se iza imena i prezimena osobe.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, završetkom specijalističkoga diplomskoga struč­ nog studija u medicini, stomatologiji i veterini, osoba stječe stručni naziv diplomirani, od­ nosno diplomirana uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: diplomirana medicinska sestra, diplomirani medicinski tehničar i slično) , koji se može koristiti uz naziv stečen na stručnom studiju ili preddiplomskom sveučilišnom studiju. (6) Kratica naziva iz stavka 5. ovoga članka je dipl. uz naznaku struke ili dijela struke su­ kladno nazivu studijskog programa (na primjer: dipl. ms., dipl. mt. i slično), može se koristi­ ti uz kraticu naziva stečenog na stručnom studiju ili preddiplomskom sveučilišnom studiju i stavlj a se iza imena i prezimena osobe. Članak 1 1 . ( 1 ) Popis stručnih naziva i njihovih kratica zajednički utvrđuj u Vijeće veleučilišta i visokih škola i Rektorski zbor, sukladno ovom Zakonu, a isti se objavljuje u „Narodnim novinama''.

(2) Popis iz stavka 1. ovoga članka Vijeće veleučilišta i visokih škola i Rektorski zbor dužni su dopuniti stručnim nazivima u roku od dva mjeseca od izdavanja dopusnice visokom uči­ lištu za izvođenje studija. IV.

KORI ŠTENJE AKADEMSKIH I STRU ČNIH NAZIVA I AKADEMSKO G STUPNJA Članak 1 2 .

( 1 ) Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj unose s e u potvrdu, svjedodžbu odno­ sno diplomu o završenom studiju te u dopunsku ispravu o studiju.

(2) Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj i njihove kratice na hrvatskom jezi­ ku u potvrdi, svjedodžbi, odnosno diplomi te u dopunskoj ispravi o studiju, koje se izdaju na stranom jeziku, prevode se u odgovarajuće nazive i njihove kratice koje su prihvaćene u od­ nosnom jeziku. (3) Stečeni akademski i stručni nazivi i akademski stupanj koriste se sukladno potvrdi, svjedodžbi, odnosno diplomi o završenom studiju.

V. PREKRŠAJNA ODREDBA Članak 1 3.

( 1 ) Novčanom kaznom od 300,00 kuna do 1 5.000,00 kuna kaznit će se, na način i u po­ stupku propisanom Zakonom o prekršajima, fizička osoba koja upotrebljava akadems ki ili stručni naziv ili akademski stupanj i njegovu kraticu protivno odredbama ovoga Zakona ili protivno popisima donesenim sukladno ovom Zakonu. 205

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se, na način i u postupku propisanom Zakonom o prekršaj ima, pravna osoba koja postupa protivno odredbama ovoga Zakona ili protivno popisima donesenim sukladno ovom Zakonu.

(3) Novčanom kaznom od 300,00 kuna do 30.000,00 kuna kaznit će se, na način i u po­ stupku propisanom Zakonom o prekršajima, odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 14.

(1) Osobe koje su završile sveučilišni ili stručni studij prema propisima koji su bili na snazi prij e stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine': br. 1 23/03 .) imaju pravo koristiti odgovarajući akademski ili stručni naziv ili akadem­ ski stupanj utvrđen ovim Zakonom, sukladno članku 1 20. stavku 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. (2) Stručni naziv i akademski stupanj stečen prema propisima koj i su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj dj elatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novi­ ne': br. 1 23/03 .), u smislu prava koja iz toga proizlaze, izjednačen je s odgovarajućim akadem­ skim ili stručnim nazivom ili akademskim stupnjem utvrđenim ovim Zakonom.

(3) Stručni naziv stečen završetkom: - sveučilišnoga dodiplomskog studija, čijim završetkom se stječe visoka stručna sprema (VSS), izjednačen je s akademskim nazivom magistar odnosno magistra uz naznaku struke ili magistar inženjer, odnosno magistra inženjerka uz naznaku struke ili doktor, odnosno doktorica uz naznaku struke, sukladno članku 4. ovoga Zakona stručnoga dodiplomskog studija, u trajanju kraćem od tri godine čijim završetkom se stječe viša stručna sprema (VŠS), izjednačen je s odgovarajućim stručnim nazivom stručni pristupnik odnosno stručna pristupnica uz naznaku struke, sukladno članku 8. ovoga Zakona ili s odgovarajućim stručnim nazivom stručni prvostupnik (baccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka uz na­ znaku struke, sukladno članku 9. ovoga Zakona. Vijeće veleučilišta i visokih škola i Rek­ torski zbor zajednički će utvrditi i objaviti u „Narodnim novinama'' popis odgovarajućih stručnih naziva i njihovih kratica s kojima se izjednačava stručni naziv stečen završet­ kom stručnoga dodiplomskog studija, u trajanju kraćem od tri godine, sukladno uputa­ ma koje donosi ministarstvo nadležno za visoko obrazovanje. Upute vezane uz područje biomedicine ministarstvo nadležno za visoko obrazovanje donosi uz prethodno mišlje­ nje ministarstva nadležnog za zdravstvo. Visoka učilišta na kojima je stečen stručni naziv završetkom stručnog dodiplomskog studija u trajanju kraćem od tri godine mogu pred­ ložiti odgovarajući stručni naziv Vijeću veleučilišta i visokih škola i Rektorskom zboru radi utvrđivanja popisa odgovarajućih stručnih naziva i njihovih kratica. - stručnoga dodiplomskog studija, u trajanju od tri godine čijim završetkom se stječe viša stručna sprema (VŠ S), izj ednačen je sa stručnim nazivom stručni prvostupnik (baccalaureus), odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odnosno stručna prvostupnica (baccala­ urea) inženjerka uz naznaku struke, sukladno članku 9. ovoga Zakona - stručnoga dodiplomskog studija, u trajanju od najmanje četiri godine čijim završetkom se stječe visoka stručna sprema (VSS), izjednačen je sa stručnim nazivom stručni prvo-

206

Dodatci

stupnik (baccalureus), odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odnosno stručna prvostupnica (baccalau­ rea) inženjerka uz naznaku struke, sukladno članku 9. ovoga Zakona, a osobe koje su ste­ kle takve stručne nazive zadržavaju prava koja proizlaze iz stečene visoke stručne spreme - poslijediplomskoga stručnog studija koji se izvodi na sveučilištu izjednačen je s aka­ demskim nazivom sveučilišni specijalist odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke, sukladno članku 6. ovoga Zakona - poslijediplomskoga stručnog ili umjetničkog studij a koji se izvode na veleučilištu ili visokoj školi izjednačen je sa stručnim nazivom stručni specijalist odnosno stručna specijalistica uz naznaku struke, sukladno članku 10. ovoga Zakona. (4) Akademski stupanj doktora znanosti stečen završetkom sveučilišnoga poslij edi­ plomskoga znanstvenog studija te akademski stupanj doktora znanosti stečen obranom doktorske disertacije izvan doktorskog studij a, izjednačeni su s akademskim stupnj em dok­ tora odnosno doktorice znanosti ili doktora odnosno doktorice umjetnosti iz članka 5. ovo­ ga Zakona. Članak 1 5.

Osobe koj e su završile sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij kojim se stječe aka­ demski stupanj magistra znanosti te osobe koje su završite sveučilišni poslijediplomski umjet­ nički studij kojim se stječe akademski stupanj magistra umjetnosti, prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine� br. 1 23/03.), zadržavaju akademski stupanj magistra znanosti, odnosno magistra umjetnosti. Članak 16. (1) Rektorski zbor utvrdit će i objaviti u „Narodnim novinama'' popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica, sukladno ovom Zakonu, u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Vijeće veleučilišta i visokih škola i Rektorski zbor zajednički će utvrditi i objaviti popis stručnih naziva i njihovih kratica te popis odgovarajućih stručnih naziva i njihovih kratica iz članka 14. stavka 3. alineje 2. ovoga Zakona, sukladno ovom Zakonu, u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Ministarstvo nadležno za visoko obrazovanje donijet će upute za utvrđivanje popisa odgovarajućih stručnih naziva iz članka 14. stavka 3 . alineje 2. ovoga Zakona u roku od 1 5 dana o d stupanja n a snagu ovoga Zakona. Članak 1 7.

Za osobe koje su do 8. listopada 1 99 1 . godine stekle diplome ili druge isprave na vi­ sokim voj nim ili vj erskim učilištima na području bivše SFRJ, za koje se ne može utvrditi odgovarajući stručni naziv ili akademski stupanj, ministarstvo nadležno za visoko obra­ zovanje utvrdit će stručni naziv ili akademski stupanj na temelju prethodno pribavlj enog mišljenja Ministarstva obrane, odnosno Komisij e za odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske. Članak 1 8. Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o stručnim nazivima i akadem­ skim stupnjevima („Narodne novine': br. 128/99., 35/00. i 1 20/03.). Članak 1 9. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama''. 207

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Dodatak

9.

Pravi l n i k o znanstven i m i u mjetn i č ki m pod ru čj i m a , polj i m a i g ranama

1 84

Nacionalno vijeće za znanost Na temelju članka 1 1 5 . stavka 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine': broj 1 23/03, 1 98/03, 105/04, 1 74/04 i 46/07) i članka 1 8 . stavka 2. točke 4. Poslovnika o radu Nacionalnog vijeća za znanost, Nacionalno vijeće za znanost donosi

Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama I. OP Ć E ODREDBE Članak 1 . Ovim pravilnikom utvrđuju se: 1. znanstvena područja, te znanstvena polja i znanstvene grane unutar znanstvenih dručja s pripadajućim klasifikacijskim oznakama

po­

2. umjetničko područje, te polja i grane unutar umjetničkog područja za sve vrste umjet­ nosti s pripadajućim klasifikacijskim oznakama 3. interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti, te pripadajuća polja.

II. ZNANSTVENA I UMJETNIČ KA PODRU ČJA, POLJA I GRANE Znanstvena i umjetnička područja Članak 2. Znanstvena i umjetnička područja su: 1. PRIRODNE ZNANOSTI 2. TEHNI Č KE ZNANOSTI 3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO 4. BIOTEHNI Č KE ZNANOSTI 5. DRUŠTVENE ZNANOSTI 6. HUMANISTIČ KE ZNANOSTI 7 . UMJETNIČKO PODRU ČJE 8. INTERDISCIPLINARNA PODRU ČJA ZNANOSTI 9. INTERDISCIPLINARNA PODRU ČJA UMJETNOSTI

18 4

Narodne novine 1 18/2009 i 82/2012).

208

Znanstvena polja Članak 3 . Znanstvena polja unutar znanstvenih područja s pripadajućim klasifikacijskim oznakama su: I. PODRUČJE PRIRODNIH

ZNANOSTI Polja: 1 .0 1 . Matematika 1 .02. Fizika 1 .03. Geologija 1 .04. Kemija 1 .05. Biologija 1 .06. Geofizika

1 .07. Interdisciplinarne prirodne zna­ nosti

Dodatci 2.

PODRUČJE TEHNI ČKIH ZNANOSTI

Polja: 2.0 1 . Arhitektura i urbanizam 2.02. Brodogradnja 2.03. Elektrotehnika 2.04. Geodezija 2.05. Građevinarstvo 2.06. Grafička tehnologij a 2.07. Kemijsko inženjerstvo 2.08. Metalurgija �.09. Računarstvo 2.10. Rudarstvo,

nafta i geološka inženjerstvo Strojarstvo :!. 1 2. Tehnologija prometa i transport 2.13. Tekstilna tehnologija 2.14. Zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika 2.15. Temeljne tehničke znanosti 2.16. Interdisciplinarne tehničke znanosti 3. PODRUČJE BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA Polja: 3.0 1 . Temeljne medicinske znanosti 3.02. Kliničke medicinske znanosti 3.03. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita 3.04. Veterinarska medicina 3.05. Dentalna medicina 3.06. Farmacija 4, PODRUČJE BIOTEHNI ČKIH ZNANOSTI Polja: 4.0 1 . Poljoprivreda (agronomija) 4.02. Šumarstvo 4 .03. Drvna tehnologija 4 .04. Biotehnologija 4 .05. Prehrambena tehnologija 4.06. Interdisciplinarne biotehničke znanosti S. PODRUČJE DRU Š TVENIH

2. 1 1 .

ZNANOSTI Polja: 5.01. Ekonomija 5.02. Pravo 5.03. Politologija

5.04. Informacijske i komunikacijske znanosti 5.05. Sociologija 5.06. Psihologija 5.07. Pedagogija 5.08. Edukacij sko-rehabilitacijske znanosti 5.09. Logopedija 5.10. Kineziologija 5. 1 1 . Demografija 5 . 1 2 . Socij alne djelatnosti 5. 1 3 . Sigurnosne i obrambene znanosti 5. 14. Interdisciplinarne društvene znanosti 6. PODRU Č JE HUMANISTI Č KIH ZNANOSTI Polja: 6.0 1 . Filozoftja 6.02. Teologija 6.03. Filologija 6.04. Povijest 6.05. Povij est umjetnosti 6.06. Znanost o umjetnosti 6.07. Arheologija 6.08. Etnologija i antropologija 6.09. Religijske znanosti (interdisciplinar­ no polje) 6. 1 0. Interdisciplinarne humanističke zna­ nosti Znanstvene grane Članak 4. Unutar pojedinih znanstvenih područja i polja utvrđuju se znanstvene grane. Prije brojčane oznake znanstvene grane piše se brojčana oznaka znanstvenog polja. l. PODRU ČJE PRIRODNIH ZNANOSTI Polje 1 .0 1 . Matematika Grane: 1 .0 1 .0 1 algebra 1 .0 1 .02 geometrija i topologija 1 .0 1 .03 diskretna i kombinatorna matematika 1 .0 1 .04 matematička analiza 1 .0 1 .05 matematička logika i računarstvo 1 .0 1 .06 numerička matematika 209

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

1 .0 1 .07 primijenj ena matematika i matematičko modeliranje 1 .0 1 .08 teorij a vjerojatnosti i statistika 1 .0 1 .09 financijska i poslovna matematika 1 .0 1 . 1 O ostale matematičke discipline Polje 1 .02. Fizika Grane: 1 .02.0 1 opća i klasična fizika 1 .02.02 fizika elementarnih čestica i polja 1 .02.03 nuklearna fizika 1 .02.04 atomska i molekulska fizika 1 .02.05 fizika kondenzirane tvari 1 .02.06 astronomija i astrofizika 1 .02.07 biofizika i medicinska fizika Polje 1 .03. Geologija Grane: 1 .03.0 1 geologija i paleontologija 1 .03.02 mineralogija i petrologija Polje 1 .04. Kemija Grane: 1 .04.0 1 fizikalna kemija 1 .04.02 teorijska kemija 1 .04.03 analitička kemija 1 .04.04 anorganska kemija 1 .04.05 organska kemija 1 .05.06 biokemija i medicinska kemija 1 .04.07 primijenjena kemija Polje 1 .05. Biologija Grane: 1 .05.01 biokemij a i molekularna biologija 1 .05.02 botanika 1 .05.03 mikrobiologija 1 .05.04 zoologija 1 .05.05 ekologija 1 .05.06 genetika, evolucija i filogenija 1 .05.07 opća biologija Polje 1 .06. Geofizika 1 .06.01 meteorologija s klimatologijom 1 .06.02 fizička oceanografija 210

1 .06.03 seizmologija i fizika unutrašnjosti Zemlje 1 .0 6.04 ostale geofizičke discipline Polj e 1 .07. Interdisciplinarne prirodne znanosti Grana 1 .07.01 metodike nastavnih predmeta prirodnih znanosti 1 .07.02 znanost o moru 1 .07.03 znanost o okolišu 1 .07.04 znanost o zračenju 2. PODRU ČJE TEHNI Č KIH ZNANOSTI

Polje Arhitektura i urbanizam Grane: 2.0 1 .0 1 arhitektonsko projektiranje 2.0 1 .02 urbanizam i prostorno planiranje 2.0 1 .03 arhitektonske konstrukcije, fizika zgrade, materijali i tehnologija gra­ đenja 2.0 1 .04 povijest i teorija arhitekture i zaštita graditeljskog naslijeđa 2.0 l .05 pejsažna arhitektura Polje 2.02 Brodogradnja Grane: 2.0 2.0 1 konstrukcija plovnih i pučinskih objekata 2.02.02 hidromehanika plovnih i pučinskih objekata 2.02.03 osnivanje plovnih i pučinskih obje­ kata 2.02.04 tehnologija gradnje i održavanje plovnih i pučinskih objekata Polje 2.03. Elektrotehnika Grane: 2.03.0 1 elektroenergetika

2.0 1 .

2.03.02 elektrostrojarstvo 2.03.03 elektronika 2.03.04 telekomunikacije i informatika 2.03.05 radiokomunikacije 2.03.06 automatizacija i robotika Polje

Dodatci

Geodezija Grane: 2.04.0 1 kartografija 2.04.02 fotogrametrija i daljinska istraživanja 2.04.03 pomorska, satelitska i fizikalna geodezija 2.04.04 primijenjena geodezij a 2.04.05 geomatika Polje 2.05. Građevinarstvo Grane: 2.05.0 1 geotehnika 2.05.02 nosive konstrukcije 2.05.03 hidrotehnika 2.05.04 prometnice 2.05.05 organizacija i tehnologija građenja Polje 2.06. Grafička tehnologija Grana: 2.06.0 1 procesi grafičke reprodukcije Polje 2.07. Kemijsko inženjerstvo

2.04.

Grane: 2.07.01 reakcijsko inženjerstvo 2.07.02 mehanički, toplinski i separacijski procesi 2.07.03 analiza, sinteza i vođenje kemijskih procesa 2.07.04 kemijsko inženjerstvo u razvoju materijala 2.07.05 zaštita okoliša u kemijskom inže­ njerstvu Polje 2.08. Metalurgija Grane: 2.08.01 procesna metalurgija 2.08.02 mehanička metalurgija 2.08.03 fizička metalurgija

l'olje 2.09. Računarstvo Grane: 2.09.0 1 arhitektura računalnih sustava 2.09.02 informacijski sustavi 2.09.03 obrada informacija

2.09.04 umjetna inteligencija 2.09.05 procesno računarstvo 2.09.06 programsko inženjerstvo Polje 2 . 1 0 . Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

Grane: 2 . 1 0.0 1 rudarstvo 2 . 1 0.02 naftno rudarstvo 2 . 1 0.03 geološka inženj erstvo Polje 2 . 1 1 . Strojarstvo Grane: 2. 1 1 .0 1 opće strojarstvo (konstrukcije) 2. 1 1 .02 procesno energetsko strojarstvo 2. 1 1 .03 proizvodno strojarstvo 2. 1 1 .04 brodsko strojarstvo 2 . 1 1 .05 precizno strojarstvo Polje 2 . 1 2. Tehnologija prometa i transport Grane: 2. 1 2.01 cestovni i željeznički promet 2. 1 2.02 pomorski i riječni promet 2. 12.03 poštanska-telekomunikacijski promet 2. 1 2.04 zračni promet 2 . 1 2.05 inteligentni transportni sustavi i lo­ gistika Polje 2 . 1 3 . Tekstilna tehnologija Grane: 2. 1 3.01 tekstilno-mehaničko inženjerstvo 2. 1 3.02 tekstilna kemija 2. 1 3.03 odjevna tehnologija 2 . 1 3 .04 dizajn tekstila i odjeće Polje 2. 14. Zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika Grane: 2. 1 4.0 1 konstrukcija i o sn ivanj e letjelica 2. 14.02 zrakoplovne tehnologije i održavanje 2 . 1 4.03 vođenje i upravljanje letjelicama Polje 2. 1 5 . Temeljne tehničke znanosti Grane:

21 1

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

2 . 1 5.01 automatika 2. 1 5.02 energetika 2 . 1 5.03 materijali 2 . 1 5.04 mehanika fluida 2 . 1 5.05 organizacija rada i proizvodnje 2. 1 5.06 tehnička mehanika (mehanika krutih i deformabilnih tijela) 2 . 1 5.07 termodinamika Polje 2. 1 6. Interdisciplinarne tehničke znanosti 2 . 1 6.01 inženjerstvo okoliša 2. 1 6.02 mikro i nanotehnologije 3. PODRU ČJE BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA Polje 3 .0 1 . Temeljne medicinske znanosti Grane: 3 .0 1 .0 1 anatomija 3.01 .02 citologij a, histologija i embriologija 3 . 0 1 .03 farmakologija 3.01 .04 fiziologija čovjeka 3.01 .05 genetika, genomika i proteomika čovjeka 3.0 1 .06 imunologija 3 . 0 1 .07 povijest medicine i biomedicinskih znanosti 3.01 .08 neuroznanost 3.01 .09 medicinska biokemija Polje 3 . 02. Kliničke medicinske znanosti Grane: 3 .02.0 1 anesteziologija i reanimatologija 3.02.02 dermatovenerologija 3 .02.03 fizikalna medicina i rehabilitacija 3.02.04 gerijatrija 3 .02.05 ginekologija i opstetricij a 3.02.06 hitna medicina 3 .02.07 infektologija 3.02.08 intenzivna medicina 3.02.09 interna medicina 3.02. 1 0 kirurgija 3.02. 1 1 klinička biokemija 3.02. 1 2 klinička citologija 3.02. 1 3 klinička farmakologija s toksikolo­ gijom 21 2

3.02. 1 4 klinička imunologija 3.02. 1 5 medicinska etika 3.02 . 1 6 medicinska mikrobiologija 3.02 . 1 7 nuklearna medicina 3.02. 1 8 oftalmologij a 3.02 . 1 9 onkologija 3.02.20 ortopedija 3.02.21 otorinolaringologija 3.02.22 patofiziologija 3.02.23 patologija 3.02.24 pedijatrij a 3.02.25 radiologija 3.02.26 radioterapija i onkologija 3.02.27 sudska medicina 3 .02.28 urologija 3.02.29 psihijatrija 3.02.30 neurologija 3.02 . 3 1 sestrinstvo Polje 3.03. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

Grane: 3.03 . 0 1 epidemiologija 3.03.02 javno zdravstvo 3.03 .03 medicina rada i sporta 3.03.04 obiteljska medicina 3.03 .05 socijalna medicina 3.03.06 zdravstvena ekologij a Polje 3.04. Veterinarska medicina Grane: 3.04.0 1 Temeljne i pretkliničke veterinar­ ske znanosti 3.04.02 Veterinarske kliničke znanosti 3.04.03 Veterinarsko j avno zdravstvo i si­ gurnost hrane 3.04.04 Animalna proizvodnj a i biotehno­ logija Polje Dentalna medicina Grane :

3.05.

3.05.01 dječj a i preventivna dentalna me­ dicina 3.05.02 endodoncija i restaurativna dental­ na medicina

Dodatci

3.05.03 morfologija stomatognatnog sustava 3.05.04 oralna kirurgija 3.05.05 oralna medicina 3.05.06 ortodoncija 3.05.07 parodontologija 3.05.08 protetika dentalne medicine Polje 3.06. Farmacija Grane: 3.06.0 1 farmacija 3.06.02 medicinska biokemija 4. PODRUĆ JE BIOTEHNI ČKIH ZNANOSTI Polje 4.0 1 . Poljoprivreda (agronomija) Grane: 4.01.0 1 agrokemija 4.0 1 .02 bilinogojstvo 4.01 .03 ekologija i zaštita okoliša 4.01 .04 ekonomika 4.01.05 fitomedicina 4.01 .06 genetika i oplemenjivanje bilja, životinja i mikroorganizama 4.0 1 .07 hranidba životinj a 4.0 1 .08 krajobrazna arhitektura 4.0 1 .09 lovstvo 4.01.10 mljekarstvo 4.01 . 1 1 poljoprivredna tehnika i tehnologija 4.0 1 . 1 2 povrćarstvo 4.0 1 . 1 3 proizvodnja i prerada animalnih proizvoda 4.0 1 . 1 4 ribarstvo 4.0 1 . 1 5 sjemenarstvo 4.01 . 1 6 stočarstvo 4.0 1 . 1 7 travnjaštvo 4.0 1 . 1 8 ukrasno bilje 4.01 . 1 9 vinogradarstvo i vinarstvo 4.0 1 .20 voćarstvo Polje 4.02. Šumarstvo Grane: 4.02.0 1 genetika i oplemenjivanje šumsko­ ga drveća 4.02.02 šumarske tehnologije i menadžment

4.02.03 urbano šumarstvo i zaštita prirode 4.02.04 uređivanje šuma 4.02.05 ekologija i uzgajanje šuma 4.02.06 lovstvo 4.02.07 zaštita šuma Polje 4.03. Drvna tehnologija Grane: 4.03.0 1 drvni materijali 4.03.02 drvna tehnološki procesi 4.03.03 konstruiranje i oblikovanje proizvoda od drva 4.03.04 organizacija proizvodnje Polje 4.04. Biotehnologija Grane: 4.04.0 1 bioinformatika 4.04.02 biologija 4.04.03 inženjerstvo 4.04.04 molekularna biotehnologija 4.04.05 otpadne tvari Polje 4.05. Prehrambena tehnologija Grane: 4.05.01 inženjerstvo 4.05.02 kemija hrane 4.05.03 mikrobiologija hrane 4.05.04 nutricionizam 4.05.05 sigurnost i kvaliteta hrane Polje 4.06. Interdisciplinarne biotehničke zna­ nosti 5. PODRU ČJE DRU ŠTVENIH ZNANOSTI Polje 5.0 1 . Eko nomija Grane: 5.0 1 .01 ekonomika poduzetništva 5.0 1 .02 financije 5.0 1 .03 kvantitativna ekonomija 5.01 .04 organizacija i menadžment 5.01 .05 međunarodna ekonomija 5.0 1 .06 opća ekonomija 5.0 1 .07 trgovina i turizam

21 3

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

5.01 .08 poslovna informatika 5.01 .09 makroekonomija 5.0 1 . 10 mikroekonomija 5.01 . 1 1 ekonomska matematika i statistika 5.0 1 . 1 2 marketing 5.0 1 . 1 3 računovodstvo Polje 5.02. Pravo Grane: 5.02.01 financijsko pravo 5.02.02 građansko pravo i građansko procesno pravo 5.02.03 kazneno pravo, kazneno procesno pravo, kriminologija i viktimologija 5.02.04 međunarodno pravo 5.02.05 međunarodno privatno pravo 5.02.06 obiteljsko pravo 5.02.07 pomorsko i općeprometno pravo 5.02.08 povijest prava i države 5.02.09 radno i socijalno pravo 5.02. 1 0 rimsko pravo 5.02. 1 1 teorija prava i države 5.02. 1 2 trgovačko pravo i pravo društava 5.02. 1 3 upravno pravo i uprava 5.02. 1 4 ustavno pravo 5.02. 1 5 europsko javno pravo 5.02. 1 6 europsko privatno pravo Polje 5.03. Politologija Grane: 5.03.0 1 politička teorija/povijest politič­ kih ideja 5.03.02 hrvatska politika/politika europ­ ske unije 5.03.03 komparativna politika 5.03.04 međunarodni odnosi i nacionalna sigurnost 5.03.05 javne politike/javno upravljanje Polje 5.04. Informacijske i komunikacijske znanosti Grane: 5.04.01 arhivistika i dokumentalistika 5.04.02 informacijski sustavi i informatologija 214

5.04. 03 knjižničarstvo 5 . 04.04 komunikologija 5. 04.05 odnosi s javnošću 5.04.06 leksikografija i enciklopedistika 5.04.07 muzeologija 5.04.08 masovni mediji 5.04.09 novinarstvo 5.04. 10 organizacija i informatika 5.04. 1 1 informacijsko i programsko inže­ njerstvo

Polje Sociologija Grane: 5.05.0 1 sociološka teorija 5.05.02 sociološka metodologija 5.05.03 posebne sociologije Polje 5 .06. Psihologija Grane: 5.06.01 opća psihologija 5.06.02 biološka psihologija 5.06.03 razvojna psihologija 5.06.04 socijalna psihologija 5.06.05 klinička i zdravstvena psihologija 5.06. 06 psihologija rada 5.06. 07 školska psihologija i psihologija obrazovanja 5.0 6.08 ostale primijenjene psihologije Polj e

5.05.

5.0 7.

Pedagogija Grane: 5.07 .0 1 opća pedagogija 5.07 .02 didaktika 5.o? .03 opća i nacionalna povijest pedagogije 5.07 .04 pedagogija ranog i predškolskog odgoja 5.07 .05 školska pedagogija 5.0 7 .06 visokoškolska pedagogija 5 .07.07 andragogija 5.0 7 .08 socijalna pedagogija 5 . 0 7 .09 obiteljska pedagogija 5 .0 7 . 1 0 posebne pedagogije Polj e 5. 08. Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

Dodatci

Grane: 5.08.0 1 inkluzivna e dukac ij a i rehabilitacija 5.08.02 poremećaji u po na š a nju

5. 14.02 europski studij i

Polje

5 . 1 4.03 m eto dike nastavnih predmeta društven i h zna nosti 6. PODRU ČJE HUMANISTI Č KIH

Logopedija Grane: 5.09.0 1 komunikacijski i jezični poremećaji i specifične teškoće učenja 5.09.02 glasovno-govorni poremećaji 5.09.03 oštećenja sluha 5.09.04 poremećaji gutanja i hranj enja Polje 5.10. Kineziologija Grane: 5. 1 0.01 sistematska kineziologija 5. 1 0.02 ki n eziologij a sporta 5.1 0.03 kineziološka edukacij a 5. 10.04 kineziološka rekreacija 5. 10.05 kineziterapija i prilagođena tjelesna aktivno st 5.10.06 kineziološka antropologija Polje 5. 1 1 . Demografija Grane: 5 . 1 1 .01 opća demografija 5. 1 1 .02 demografske metode_ i modeli 5. 1 1 .03 demografske teorije 5. 1 1 .04 demografska povijest 5. 1 1 .05 posebne demografije 5. 1 1 .06 demografska statistika Polje 5.12. Socijalne djelatnosti Grane: 5. 12.01 socijalna politika 5.12.02 s ocijal no planiranje 5. 1 2.03 teorija socijalnog rada 5.1 2.04 posebna područja socijalnog rada 5. 1 2.05 socijalna gerontologija

ZNANOSTI Polje: 6.0 1 . Filozofija Grane: A 6.0 1 .0 1 logika 6.0 1 .02 spoznajna teorija 6.0 1 .03 ontologija 6.0 1 .04 filozofska antropologija 6.0 1 .05 filozofija prirode 6.01 .06 filozofska teologija 6.01 .07 estetika 6.0 1 .08 etika B 6.0 1 .09 povijest filo zofij e 6.0 1 . 1 0 h rvatska filozofija 6.0 1 . 1 1 arapska filozofija 6.0 1 . 1 2 indijska filowfija 6.0 1 . 1 3 ki neska filozofija 6.0 1 . 1 4 filozofija d rugih kulturnih krugova c 6.0 1 . 1 5 filozofija povijesti 6.0 1 . 1 6 filozofij a društva/socijalna filozofija 6.0 1 . 1 7 filozofija j ezika 6.0 1 . 1 8 filozofija kulture 6.0 1 . 1 9 fil ozofij a odgoja 6.0 1 .20 filozofija politike 6.0 1 . 2 1 filozofija prava 6.0 1 .22 filozofija religije 6.0 1 .23 filozofija uma 6.0 1 .24 filozofija znanosti 6.0 1 .25 filozofijska b io etika Polje 6.02. Teologija

5 .09.

Polje 5.13.

Polje 5. 14.

Grane:

Sigurnosne i obrambene znanosti

A

Interdisciplinarne društvene znanosti

6.02.02 moralna teologija

Grane: 5. 14.01 javna uprava

6.02.0 1 dogmatska teologija 6.02.03 pastoralna teologija 6.02.04 egzegeza 21 5

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

6.02.05 crkvena povijest B

6.04.04 hrvatska i svjetska modema i su­ vremena povij est

6.02.06 biblijska teologija 6.02.07 fundamentalna teologija

B 6.04.05 pomoćne povijesne znanosti 6.04.06 teorija povijesti i metode historijske znanosti 6.04.07 povijest znanosti Polje 6.05. Povijest umjetnosti Grane: 6.05.01 povijest i teorija likovnih umjetno­ sti, arhitekture, urbanizma i vizual­ nih komunikacija 6.05.02 zaštita umjetničke baštine Polje 6.06. Znanost o umjetnosti Grane: 6.06.0 1 muzikologija i etnomuzikologija 6.06.02 teorija likovnih umjetnosti 6.06.03 teatrologija i dramatologija 6.06.04 filmologija 6.06.05 teorija glazbene umjetnosti 6.06.06 znanost o umjetnosti Polje 6.07. Arheologija Grane: 6.07 . 0 1 prapovijesna arheologija 6.07.02 antička arheologija 6.07.03 srednjovjekovna arheologija 6.07.04 novovjekovna arheologija Polje 6.08. Etnologija i antropologija Grane: 6.08 . 0 1 antropologija 6.08.02 etnologij a 6.08.03 folkloristika Polje 6.09. Religijske znanosti (interdisciplinamo polje) Polje 6. 10. Interdisciplinarne humanističke zna­ nosti Grana 6 . 1 0.0 1 metodike nastavnih predmeta hu­ manističkih znanosti

6.02.08 patristika i kršćanska književnost 6.02.09 liturgika 6.02 . 1 0 ekumenska teologija 6.02. 1 1 kanonsko pravo 6.02. 1 2 religiozna pedagogija i katehetika 6.02. 1 3 socijalni nauk Crkve Polje

Filologija Grane: A 6.03 .0 1 klasična filologija 6.03.02 kroatistika 6.03.03 slavistika 6.03 .04 romanistika 6.03.05 germanistika 6.03 .06 anglistika 6.03.07 indologija 6.03.08 hebraistika i judaistika 6.03.09 arabistika 6.03 . 1 0 turkologija 6.03. 1 1 ugrofinistika 6.03 . 1 2 sinologija 6.03 . 1 3 japanologija 6.03 . 14 druge orijentalne i ostale filologije B 6.03 . 1 5 fonetika 6.03 . 1 6 opće jezikoslovlje (lingvistika) 6.03. 1 7 poredbeno i historijsko jezikoslovlje 6.03. 1 8 teorija i povijest književnosti 6.03 . 1 9 poredbena književnost 6.03.20 semiologija Polje 6.04. Povijest Grane: A 6.04.0 1 stara povijest 6.04.02 hrvatska i svjetska srednjovjekov­ na povij est 6.04.03 hrvatska i svjetska ranonovovj e­ kovna povijest

6.03 .

216

Dodatci

Umjetnička polja Ćlanak. 5 . Z a sve vrste umjetnosti utvrđuje se poseb­ no umjetničko područj e. Polja unutar umjetničkog područja s pripa­ dajućim klasifikacijskim oznakama su: 7. UMJETNI ČKO PODRUČJE Polja: 7.0 1 . Kazališna umjetnost (scenske i medij ­ ske umj etnosti) 7.02. Filmska umjetnost (filmske, elektro­ ničke i medijske umjetnosti pokret­ nih slika) 7.03. Glazbena umj etnost 7.04. Likovne umj etnosti 7.05. Primijenjena umjetnost 7.06. Plesna umjetnost i umjetnost pokreta 7.07. Dizajn 7.08. Interdisciplinarno umjetničko polj e Umjetničke grane Ćlanak 6. Unutar umjetničkog područj a i polja utvr­ đuju se umjetničke grane. Prije broj čane . oznake grane piše se brojčana oznaka polJa. Grane unutar umjetničkog područj a su: 7.00. UMJETNI ČKO PODRU ČJE Polje 7.0 1 . Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti) Grane: 7.0 1 .0 1 gluma 7.0 1 .02 kazališna režija 7.0 1 .03 režija glazbenih i scenskih formi 7.01 .04 radiofonska režija 7.0 1 .05 lutkarstvo 7.0 1 .06 dramsko pismo 7.01 .07 dramaturgija izvedbe Polje 7.02. Filmska umjetnost (filmske, elek­

troničke i medijske umjetnosti po­

kretnih slika) Grane: 7.02.01 režija 7.02.0 2 snimanje (filmsko i elektroničko) 7.02.03 filmska fotografija

7.02.04 montaža 7.02.05 filmska dramaturgija i scenarij 7 .02.06 gluma 7.02.07 animirani film (režija)

Polje Glazbena umjetnost Grane: 7.03.0 1 kompozicija 7.03 .02 reprodukcij a glazbe (dirigiranj e, pjevanje, sviranj e) 7.03.03 glazbena pedagogija Polje 7.04. Likovne umjetnosti Grane: 7.04.0 1 grafika 7.04.02 kiparstvo 7.04.03 slikarstvo 7.04.04 animirani film i novi mediji 7.04.05 likovna tehnologija 7.04.06 likovna pedagogija 7.04.07 arhitektura (umjetnički dio) 7.04.08 krajobrazna arhitektura (umj etnički dio - krajobrazno oblikovanje) 7.04.09 konzervacij a - restauracija Polje: 7.05. Primijenjena umjetnost Grane: 7.05. 0 1 kostimografija 7.05.02 scenografija 7.05.03 fotografija 7.05.04 oblikovanje svjetla 7.05.05 oblikovanj e zvuka 7.05.06 filmska i medijska produkcija 7.05.07 produkcija scenskih i izvedbenih umjetnosti 7.05.08 konzervacija - restauracija Polje: 7.06. Plesna umjetnost i umjetnost pokreta Grane: 7.06.0 1 klasični balet 7.06.02 suvremeni balet 7.06.03 koreografija 7 .06.04 pantomima 7.06.05 scensko kretanje

7.03.

21 7

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Polje

Polje

Dizajn 7 .07.01 dizajn vizualnih komunikacija 7.07.02 industrijski dizajn i dizajn proizvoda 7.07.03 modni dizajn 7.07.04 dizajn interakcija Polje 7.08. Književnost 7.08 . 0 1 spisatelj 185 7.08.02 književni prevodilac Polje 7.09. Interdisciplinarno umjetničko polje III. INTERDISCIPLINARNA PODRU Č JA ZNANOSTI I UMJETNOSTI Interdisciplinarna područja znanosti Članak 7. Vodeći računa o stalnom razvoju i policen­ tričnom sustaw znanstvene djelatnosti i viso­ kog obrazovanja, uspostavljanjem interdisci­ plinarnog znanstvenog područja omogućava se suradnja znanstvenika i znanstvenih orga­ nizacija iz više različitih znanstvenih područ­ ja, polja i grana u ostvarivanju većeg broja problemski povezanih znanstvenih projekata. Sukladno stavku 1 . ovoga članka, ovo po­ dručje moguće j e utvrditi samo načelno, kao znanstveno područje različitih znan­ stvenih područja i polja. Znanstvena polja unutar interdisciplinar­ nog područja utvrđuju se u svakom poje­ dinom predmetu (kao npr.: znanost o su­ stavima i kibernetika, kognitivne znanosti, Life Sciences, Behavioural Sciences i sl.). Znanstvena polja unutar interdisciplinarnog područja uspostavljaju se temeljem obrazlo­ ženog zahtjeva. Odluku o utvrđivanju polja donosi Nacionalno vijeće za znanost. Polja unutar interdisciplinarnog područja znanosti i umjetnosti s pripadajućim klasi­ fikacijskim oznakama su: 8. INTERDISCIPLINARNA PODRU Ć JA ZNANOSTI Polje 8.0 1 . Kognitivna znanost (prirodne, teh­ ničke, biomedicina i zdravstvo, druš­ tvene i humanističke znanosti)

8.02.

7.07.

1 85

Očito je predlagatelj Pravilnika omaškom to trebati ispraviti.

21 8

u

Geografija Grane: 8.02.01 fizička geografija 8.02.02 društvena geografija 8.02.03 regionalna geografija 8.02.04 primijenjena geografija Polja 8.03 . Integrativna bioetika (prirodne, teh­ ničke, biomedicina i zdravstvo, bi­ otehničke, društvene, humanističke znanosti) Polje 8.04. Kroatologija Polje 8.05. Obrazovne znanosti (psihologija od­ goja i obrazovanja, sociologija obrazo­ vanja, politologija obrazovanja, eko­ nomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano uče­ nje, pedagoške discipline) Polje 8.06. Rodni studiji Polje 8.07. Biotehnologija u biomedicini (pri­ rodno područje, biomedicina i zdrav­ stvo, biotehnička područj e) Polje 8.08. Projektni menadžment Interdisciplinarna područja umjetnosti Članak 8. 9. INTERDISCIPLINARNA PODRUĆJA UMJETNOSTI IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 9. Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, granama i polji­ ma („Narodne novine� broj 78/08) . Članak 10. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave u „Narodnim novinama': a ovisno o potrebama u pojedinim znanstve­ nim područjima, poljima i granama vršit će se periodične izmjene i dopune ovog Pravilnika. polje Književnost kao grane uvrstio zanim anj a pa će

Dodatci

Dodatak

1 O.

Pravi l n i k zvanj a1 86

o uvj eti m a za izbor u znanstvena Članak 1 .

Uvjeti s e utvrđuju posebno za svako znanstveno područje kako slijedi. 1. PRIRODNE ZNANOSTI I . I .BIOLOGIJA,

FIZIKA I KEMIJA

Za izbor u znanstvena zvanja pristupnici moraju imati znanstvene radove objavljene u časo­ pisima s međunarodnom recenzijom prema sljedećoj tablici: Broj objavlj enih radova Znanstvena zvanja Biologija

Fizika

Kemija

9

9

9

Viši znanstveni suradnik

18

18

18

Znanstveni savjetn i k

30

30

30

Znanstveni suradnik

Na znanstvenim poljima BIOLOGIJA i FIZIKA za izbor u znanstveno zvanje - znanstve­ ni suradnik., od navedenog broja najmanje dvije trećine pristupnikovih znanstvenih radova mora biti već objavljen u časopisima koji su zastuplj eni u Current Contentsu. Na znanstvenom polju KEMIJA za izbor u znanstveno zvanje - znanstveni suradnik naj ­ manje dvije trećine, od navedenog broja pristupnikovih znanstvenih radova moraju već biti objavljene u časopisima zastupljenim u Current Contentsu. Za izbor u znanstveno zvanje - viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik uzimaju se u obzir samo oni znanstveni radovi koji su objavljeni u časopisima zastupljenim u Current Contentsu. Za izbor u znanstveno zvanje - viši znanstveni suradnik i znanstveni savj etnik, na svim navedenim znanstvenim polj ima, pristupnik mora biti glavni autor najmanje j edne treći­ ne radova objavljenih u časopisima koji su zastupljeni u Current Contentsu. Glavni autor znanstvenog rada nositelj je problematike ili je najviše pridonio rješavanju konkretnog problema. ·

U slučaju interdisciplinarnih radova može biti i nekoliko glavnih autora, ali samo jedan za p oj edinu disciplinu. Glavne autore utvrđuje stručno povjerenstvo, na temelju podneska pri­ stupnika, a potvrđuje ih Matični odbor.

186

Pročišćeni tekst prema Narodne novine, broj 84/2005„ 100/2006„ 138/2006. i 42/2007. USRH, 120/2007„ 7 1 /2010„ 1 1 6/2010. i 38/201 1 .).

-

Odluka

Na snazi je također poseban Pravilnik o uvjetima za izbor u umjetničko-nastavna zvanja 1 3 1 /2008.

219

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Za izbor u znanstveno zvanj e - znanstveni savjetnik (na sva tri navedena polj a) najma­ nj e jedna trećina od ukupnog broj a znanstvenih radova potrebnih za izbor mora biti objav­ ljena u časopisima (zastupljenim u Current Contentsu) s natprosj ečnim faktorom odjeka za odgovarajuću znanstvenu granu sukladno klasifikacij i Journal Citation Reports - ISI Thompson. Radove obj avljene u časopisima koje citira Current Contents moguće je zamijeniti radovi­ ma objavljenim u časopisima koje ne citira Current Contents ukoliko im je faktor odjeka veći od mediana faktora odjeka područja (kako ga definira i izračunava ISI). 1 .2. MATEMATIKA

Za izbor u znanstvena zvanja pristupnici moraju imati znanstvene radove objavljene u ča­ sopisima s međunarodnom recenzij om prema sljedećoj tablici. Broj objavlje n i h radova Znanstveno zvanj e A Znanstveni surad n i k

3

Viši znanstven i surad nik Znanstven i savjetnik

B

c

2

10

g

4

30

15

8

50

1 ili

Na znanstvenom polj u MATEMATIKA, u stupcu A, po jedan bod donosi svaki znanstve­ ni članak objavljen u časopisu s međunarodnom recenzijom. Najmanje dvij e trećine radova navedenih u stupcu A moraj u biti matematički radovi objavljeni u časopisu koji je na popisu časopisa u SCIE ili Mathematical Reviews »cover-to-cover« (za radove iz matematičkog raču­ narstva dopušten je i popis INSPEC*). Za izbor u znanstveno zvanj e - znanstveni savjetnik, od dvije trećine znanstvenih članaka navedenih u tablici, pristupnik mora biti jedini autor bar dva članka. U stupcu B po jedan bod donosi svaki članak obj avljen u časopisu s popisa SCIE. Za izbor u zvanje - znanstveni suradnik bit će potreban jedan ovakav rad ako je na popisu »SCIE-Ma­ thematics«, a dva rada ako su na drugim popisima SCIE časopisa. U stupcu C broj bodova dobiva se kao zbroj umnožaka nN po svim matematičkim znanstvenim radovima obj avljenim u časopisima koj i su na popisu SCIE ili Mathematical Reviews »cover-to-cover« (za radove iz matematičkog računarstva dopušten je i popis IN­ SPEC* ) . Za pojedini članak broj N jednak je broju stranica članka koji se u slučaju k> l koautora dijeli sa k - 1 , pri čemu je za članke u časopisima koji nisu na popisu SCIE broj stranica ogra­ ničen na 10. Nadalj e, za pojedini članak broj n jednak je: (a} Kvocijentu faktora odjeka časopisa i medijana ukoliko je članak objavlj en u časopisu na popisu SCIE i ukoliko je taj kvocijent barem 0,5; medijan je faktor odjeka časopisa koji je na sredini odgovarajuće tzv. »master-liste« SCIE časopisa; faktori odjeka i medijani određuju se prema posljednjim objavljenim podatcima; (b} Kvocijent 0,5; ukoliko je članak objavljen u časopisu s popisa SCIE, a kvocij ent iz (a) je manji od 0,5; (c) Kvocijent 0,3; ukoliko je članak obj avljen u časopisu koji nije na popisu SCIE. 220

Dodatci

1 .3. GEOZNANOSTI Za izbor u znanstvena zvanja na polju GEOZNANOSTI (geografija, geologija i mineralo­ gija te oceanografija) znanstveni radovi pristupnika moraju biti već objavljeni u časopisima ili drugim publikacijama s međunarodnom recenzijom prema sljedećoj tablici. Broj objavljenih radova Znanstvena zvanja

Geografija

Oceanologija

Geologij a i m ineralogij a

Znanstveni suradnik

3

3

9

Viši znanstveni suradnik

9

9

18

15

15

30

Znanstveni sav1e111:k

U znanstvenoj grani GEOGRAFIJA za izbor u znanstvena zvanja pristupnici bi treba­ li imati bar dvije trećine od navedenog broja radova objavljene u časopisima zastuplj enim u Current Contentsu. Radovi koji nisu objavljeni u časopisima koji su zastupljeni u Current Contentsu moraju biti zastupljeni u sljedećim sekundarnim bazama podataka relevantnim za geografiju: Science Citation Index, Social Science Citation Index, GeoBase, Current Geo­ graphical Publications, Environmental Abstracts, Geosystems GeoArchive, CAB Abstracts, Sage Urban Studies Abstracts. Tri znanstvena rada zastuplj ena u navedenim bazama poda­ taka mogu se vrednovati kao ekvivalent jednom radu u časopisima koji su zastupljeni u Cu­ rrent Contentsu. U znanstvenim granama GEOLOGIJA I MINERALOGIJA najmanje dvije trećine od na­ vedenog broja znanstvenih radova moraju biti objavljene u časopisima zastupljenim u Cu­ rrent Contentsu.

Radovi koji nisu objavljeni u časopisima zastupljenim u Current Contentsu moraju biti objavljeni u časopisima (s međunarodnom recenzijom) relevantnim za te grane. U znanstvenoj grani OCEANOGRAFIJA za izbor u znanstveno zvanje - znanstveni surad­ nik pristupnik mora imati najmanje pet radova objavljenih u časopisima koji su zastupljeni u Current Contentsu, a do četiri rada u časopisima Acta Adriatica, Annales, Fizika, Geofizika, Periodicum Biologorum, Thalassia Jugoslavica, Oebalia, serijskim publikacijama koje su zastu­ pljene u SCI-ju ili u međunarodno recenziranim knjigama iz područja istraživanja mora.

Za izbor u znanstveno zvanje - viši znanstveni suradnik pristupnik mora imati najmanje objavljenih radova u časopisima koje registrira Current Contents, a do pet radova u časo­ pisima Acta Adriatica, Annales, Fizika, Geofizika, Periodicum Biologorum, Thalassia Jugo­ &lavica, Oebalia, serijskim publikacijama koje su zastupljene u SCI-ju ili u međunarodno re­ cenziranim knjigama iz područja istraživanja mora. 13

Za izbor u znanstveno zvanje - znanstveni savjetnik pristupnik mora imati najmanje 24 rada objavljena u časopisima zastupljenim u Current C o nte ntsu a do šest radova u časopisi­ ma Acta Adriatica, Annales, Fizika, Geofuzika, Periodicum Biologorum, Thalassia Jugoslavi­ ca, Oebalia, serijalnim publikacijama koje su zastupljene u SCI-ju ili međunarodno recenzi­ ranim knjigama iz područja istraživanja mora. ,

Pri izboru u znanstveno zvanje na svim znanstvenim poljima iz područja prirodnih zna­ nosti u obzir se uzimaju i radovi u tisku, uz dokaze da je rad prošao recenzentski postupak i da je prihvaćen za objavljivanje. 221

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

2. TEHNI ČKE ZNANOSTI Broj objavljenih radova Znanstvena zvanja

Znanstveni suradnik Viši znanstveni suradnik

Znanstveni savjetnik

Arhitektura i urbanizam

Polja tehničkih znanosti A

B

C ili D

A

B

C il i D

1·

2

2/4

1·

2

2/4

2

3

3/6

3

2/3

3

4

4/8

4

2/4

1 +1 projekt 2+2 projekta

A) Radovi objavljeni u časopisima koj i su zastupljeni u CC-u (Current Contents), SCI-ju (Science Citation Index), SCI - Expandedu. B) Radovi objavljeni u časopisima koji su zastupljeni u drugim značajnim bibliografskim bazama podataka, kao što su (abecednim redom): ACM Computing Reviews; Acquatic Sci. & Fisheries Abstracts; Aluminium Industry Abstracts; Analytical Abstracts; Applied Mechanics Reviews; Architectural Periodicals Index; Architectural Publications Index; Arts & Humanities Citation Index; Batiment; Bibliographia Cartographica; BMT Abstract (British Maritime Technology); CAB Abstracts; CAD/CAM Abstracts; Cambridge Scientific Abstract (CSA); Chemical Abstract; Chemical Engineering Abstracts; Chemical Engineering and Biotechnology Abstracts; Chemischer Informationsdi­ enst; Chemical Safety Newsbase; The International Civil Engineering Abstracts database (biv­ ša CITIS); Civil Engineering Abstracts; Compendex; CompuScience; Computer Literature Index; Computing Reviews; Corrosion Abstracts; Current Bibliography on Science and Te­ chnology; Database Francis; Dokumentation Wasser; Energy Science and Technology; Engi­ neered Materials Abstracts; Enviroeng; Environmental Periodicals Bibliography; FLUIDEX; Geoarchive; Geobase; GEOPHOKA; Georef; Geo Struct Info; Geotechnical Abstracts; Health and Safety Science Abstracts; Historic Abstracts; HRIS Abstracts; ICONDA; Information Sci­ ence Abstracts; INSPEC; International Civil Engineering Abstracts; International Petroleum Abstracts/Offshore Abstracts; ISI Proceedings; ITRD; Marine Technology Abstracts; Maro Polymer notes; Material Science Citation Index; Mathematical Reviews (MathSciNet); Mec­ hanics; Mechanical Engineering Abstracts; Metals Abstracts; Mineralogical Abstracts; PAS­ CAL; Petroleum Abstracts; Petroleum Exploration and Production; RAPRA Rubber and Pla­ stics; Research Alert; SCISEARCH; Science Abstract; Scopus; Shock and Vibration Digest; Social Sciences Citation Index; Textile Technology Digest; The Avery Index to Architectu­ ral Periodicals; Theoretical Chemical Engineering Abstracts; Travaux Public; TRIS; Wilson Art Index; Wilson Humanities Index; World Aluminum Abstracts; World Surface Coatings Abstracts; World Textiles; Geoinformation and Landmanagement; Zentralblatt MATH; Re­ ferativnyj Žurnale Geografija (Akademija nauk Rusije, Institut naučnoih informacii, Moskva, Russia) . C) Domaći časopisi izvan CC-a i SCI-ja te izvan drugih značajnih baza navedenih pod B. D) Međunarodni kongresi održani

u

inozemstvu i Hrvatskoj.

Međunarodni znanstveni skup (konferencija, kongres, simpozij) je skup održan u orga­ nizacij i ili pod pokroviteljstvom međunarodne strukovne udruge ili ugledne inozemne in-

22 2

Dodatci

stitucij e, s međunarodnim znanstvenim i recenzentskim odborom. Matični odbor odlučuj e o priznavanju međunarodnog statusa z a skupove održane u Hrvatskoj na temelju zbornika radova (u svakom se slučaju vrednuju samo potpuni tekstovi, a ne samo sažeci ili prezen­ tacije). Napomena: - *Samo u slučaju izbora u zvanje znanstvenog suradnika radovi označeni zvjezdicom mogu vrijediti kao 1 CC ili 2 rada B. - Ako pristupnik ima po jedan rad više od navedenoga u kategorij i A (tj. znanstveni su­ radnik 2 CC, viši znanstveni suradnik 3 CC, znanstveni savjetnik 4 CC), onda nije po­ trebno udovoljavati uvjetima pod B i CID. - Ako pristupnik ima jedan rad više iz kategorije B nego što je to navedeno u tablici, nije potrebno udovoljavati uvjetima CID. U polju arhitekture i urbanizma pod projektom se smatra ostvareni arhitektonski pro­ jekt ili usvojeni urbanistički ili prostorni plan.

- Udio doprinosa poj edinih autora u objavljenim znanstvenim radovima računa se kako slijedi: a) do tri autora - svaki po 1 00%; b) četiri autora - svaki po 75%; c) pet autora - svaki po 50%; d) šest ili više autora - svaki po ( 1 00IN)%, N == broj autora. 3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Za izbor u znanstvena zvanja pristupnici moraju imati znanstvene radove objavljene u ča­ sopisima koji su zastuplj eni u Current Contentsu ili Science Citation Index - Expandedu, od čega dvije trećine radova trebaju biti zastuplj ene u Current Contentsu prema sljedećem. Znanstvena zvanja

Broj objavljenih radova

Znanstveni suradnik

3

Viši znanstveni suradnik

6

Znanstveni savjetnik

12

Područno vijeće ne priznaje u kvotu radova one koji imaju više od deset autora, no redo­ slijed autora nije bitan. Sažeci kongresnih priopćenj a objavlj enih u časopisima koji su zastupljeni u Current Con­ tentsu i Science Citation Index - Expandedu ne priznaju se u procesu izbora u znanstvena zvanja. Radove objavljene u časopisima koje citira Current Contents moguće je zamij eniti radovi­ ma objavljenim u časopisima koje ne citira Current Contents ukoliko im je faktor odjeka veći od mediana faktora odj eka područj a (kako ga definira i izračunava ISI) . Napomena: sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:u-ii-3312006 od 4. travnja 2007. ("Narodne novine': broj 42107), ukida se članak 1 . točka 3. Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (»Narodne novine«, broj 84105.).

223

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

4. BIOTEHNIČKE ZNANOSTI

Za izbor u znanstveno zvanje pristupnik mora imati objavljene znanstvene radove u ča­ sopisima s međunarodno priznatom recenzijom koji su zastuplj eni u prvoj (al) skupini baza podataka, radove zastupljene u drugoj skupini baza podataka (a2), odnosno radove u zborni­ cima s međunarodnih znanstvenih skupova (a3) prema sljedećim uvjetima: Broj objavlj enih radova (a1 )

(a2 )

(a3)

Znanstveni suradnik

2

3

2

Viši

4

6

4

6

12

6

Znanstvena zvanja

znanstveni suradnik

Znanstveni savjetnik

U znanstvene radove prve skupine (a l ) ubrajaju se radovi koji su zastupljeni u bazama po­ dataka Science Citation Index - Expandedu i Current Contentsu. Znanstveni radovi druge skupine (a2) su radovi zastupljeni u jednoj od sljedećih sekun­ darnih publikacija: Agris, Agricola, Aquatic Sciences and Fisheries Abstracts, Biological Abstract, BIOSIS, Biotechnology Citation Index, CAB Abstracts (sve baze podataka), Chemi­ cal Abstracts, Food Science and Technology Abstracts, GEOBASE. Kada je riječ o radovima interdisciplinarnog karaktera koji u znatnijoj mjeri pripadaju području biotehničkih znano­ sti, u rad skupine a2 ubrojit će se i onaj koji je zastupljen u nekoj drugoj međunarodno pri­ znatoj sekundarnoj publikaciji o čemu odluku donosi Matični odbor. Znanstveni radovi treće skupine (a3) su radovi objavljeni u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova održanih u inozemstvu ili u Hrvatskoj u organizaciji ili suorganizaciji međunarodne znan­ stvene asocijacije s recenzijom uredništva ili radovi objavlj eni u zbornicima zastupljenim u SCI - Proceedingsu i/ili CC - Proceedingsu. Radovi iz skupine a2 mogu se zamijeniti radovima iz skupine a l , a radovi iz skupine a3 mogu se zamijeniti radovima iz skupina al ili a2. Pritom rad iz skupine al zamjenjuje dva rada skupine a2, a rad iz skupine a2 zamjenjuje dva rada iz skupine a3. Konzistentno, rad sku­ pine al može zamijeniti četiri rada skupine a3. Prihvaćeni patenti, priznati kultivari bilj a, pasmine životinja i sojevi mikroorganizama vrednuju se kao radovi skupine a2. Radove objavljene u časopisima koje citira Curre.nt Contents moguće je zamijeniti radovi­ ma objavljenim u časopisima koje ne citira Current Contents ukoliko im je faktor odjeka veći od mediana faktora odjeka područja (kako ga definira i izračunava ISI) . 5. DRU ŠTVENE ZNANOSTI ( 1) Za izbor u znanstvena zvanja pristupnici moraju imati objavljene znanstvene radove (a2), te posebno radove objavljene u međunarodno priznatim časopisima i publikacijama (al) i to u ukupnom broju prema sljedećoj strukturi.

224

Dodatci

Broj objavlj enih radova Znanstvena zvanja

(a1 )

(a 1 )+ (a2)

Znanstveni suradnik

3

6

Viši znanstveni surad n i k

6

14

Znanstveni savjetnik

s

10

25

(2) Međunarodno priznatim časopisom i publikacijom (al) smatra se časopis i publikacija barem jednom od ovih značajki:

a) ima međunarodno uredništvo i inozemne recenzente; b) časopis ili publikacija zastupljena je u jednoj od baza podataka koju svake godine na prijedlog Područnog vijeća za društvene znanosti potvrđuje Nacionalno vijeće za znanost. (3) Znanstvenim radom smatra se:

a) članak objavljen u časopisu i kategoriziran kao originalni znanstveni rad, pregledni rad ili prethodno priopćenje; b) poglavlje u knjizi; c) rad u zborniku sa znanstvenog skupa, ako je objavljen u cjelini. ( 4) Knjiga se vrednuje kao tri rada u odgovarajućoj kategoriji ako:

a) većim dijelom sadržaja monografski obuhvaća znanstveno područje u kojem se vrši iz­ bor pristupnika; b) ima recenzije od najmanje dva recenzenta upisana u registar znanstvenika ili od recen­ zenata iz inozemstva koji svojstvo znanstvenika imaju na temelju propisa svoje države. (5) Udio doprinosa pojedinih autora u objavljenim znanstvenim radovima računa se na sljedeći način: - do tri autora: 1 00%; - četiri ili pet autora: 50%; - šest i više autora: 1 00/N% (N = broj autora) . (6) Najviše jedan rad prihvaćen z a objavljivanje može se priznati kao d a j e objavljen, ali samo uz potvrdu uredništva časopisa !li publikacije da je recenziran i da je prihvaćen za objavljivanje.

Popis bibliografskih baza podataka koje se uzimaju u obzir pri vrednovanju radova iz ka­ tegorije (al ) za izbor u znanstvena zvanja iz područja društvenih znanosti su: Current Contents, Web of Science (SCI, SSCI, AHCI), ABI/INFORM, ASSIA - Applied Social Sciences Index and Abstracts, BIOSIS Previews, CAB Abstracts, Caredata Abstracts, Computer and Information Systems Abstracts, Criminal Justice Abstractas, Criminal Ju­ stice Periodical Index, CSA - Cambridge Scientific Abstracts, Current Law Index, Current Legal Theory, DOIS - Documents in Information Science, EconLit - American Economic Association's electronic database, ERIC - Educational Resources Information, European Le­ gat Journal Index, Francis, Geobase, Human Resources Abstracts, IBSS - International Bibli­ ography of the Social Sciences, Index to Foreign Legal Periodics, Index to Legal Periodicals, Information Science Abstracts, International Labour Documentation, INSPEC, ISI Procee225

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

dings, Journal of Economic Literature, LISA Library and Information Science Abstract, MEDLINE, NCJRS - National Criminal Justice Reference Service Abstracts Database, Neue Kriminologische Literatur, PAIS International - Public Affairs Information Services, Popu­ lation Demographics, PsychINFO, PsycLit (Psychological Abstracts), CSA Social Services Abstracts, Sociological Abstracts, Worldwide Political Science Abstract. -

-

6. HUMANISTIČ KE ZNANOSTI

Za izbor u znanstveno zvanje pristupnik mora imati objavljene radove u međunarodnim, stranim ili s njima izjednačenim domaćim časopisima (al), a može imati dio i u drugim vri­ jednim domaćim znanstveno-stručnim časopisima (a2), (ti radovi mogu zamijeniti samo dio radova u ukupnome zbroju). Za zvanja višega znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetni­ ka očekuje se i jedna odnosno dvije knjige (a3). ZNANSTVENI SURADNIK Očekivanje: Doktorat i najmanje dva znanstvena rada u časopisima na međunarodnoj ra­ zini (al), tri rada ukupno (al + a2). Uvjet: 1 6 bodova. VI Š I ZNANSTVENI SURADNIK Očekivanj e: Knjiga (a3) i naj manje dva znanstvena rada u časopisima na međunarodnoj razini (al), četiri rada ukupno ( a l + a2) . Uvjet: ( 1 6)

+

1 8 bodova.

ZNANSTVENI SAVJETNIK Očekivanje: Knjiga (a3) i naj manje tri znanstvena rada u časopisima na međunarodnoj ra­ zini (al ), pet radova ukupno ( a l + a2). Uvjet: ( 1 6 + 1 8)

+

20 bodova.

Ako pristupnik očito zadovoljava očekivane uvj ete, stručno povjerenstvo ne mora bodo­ vati radove. No ako pristupnik zadovoljava po broju radova, ali ne i po opsegu ili vrsnoći, na to struč­ no povjerenstvo mora upozoriti. S druge strane, ako pristupnik ne zadovoljava po očekivanu broju radova (npr. ako pristup­ nik za zvanje znanstvenoga savjetnika nema dvij e knj ige), predlaže se formula po kojoj se može izračunati jesu li mu radovi istovrijedni (ekvivalentni) očekivanima. Očekivani se radovi mogu zamijeniti ekvivalentnim radovima, tj. radovima koji prema općim načelima nose isti broj bodova. Knjige se također trebaju vrednovati po vrsnoći (očekuje se npr. da udžbenik bude pre­ gledni rad, a ne izvorni znanstveni rad; rječnik, gramatika ili kritičko izdanje mogu biti izvor­ ni znanstveni radovi, ali češće su pregledni ili stručni radovi; radovi u katalogu izložbe ili zborniku mogu biti stručni, ali mogu biti i znanstveni). U slučaju da veći broj autora potpisuje rad, opseg će se pri bodovanju računati ovako: do dva autora 100%, do tri autora 75%, do četiri autora 50%, od pet autora opseg se dijeli brojem autora. Radovi se navode i ocjenjuju kumulativno (no stečena se prava ne ukidaju) i od posljed­ njega izbora. 226

Dodatci

OP Ć A NAČELA - ELEMENTI ZA F O RM U LU VRIJEDNOSTI (ILI ISTOVRIJEDNOSTI) U BODOVIMA Opseg rada (O):

Jedan autorski arak teksta (računa se da obuhvaća 1 6x l . 800 slovnih mjesta) vrednovat će se kao jedinica opsega ovako: - Matični odbor za filologiju: 1 bod (znanost o književnosti), 2 boda (jezikoslovlje, filo­ logija u užem smislu); - Matični odbor za filozofiju i teologiju: 1 ,5 bodova; - Matični odbor za povijest, povij est umjetnosti, znanost o umjetnosti, arheologiju, etnologiju i antropologiju: 1 bod. Mjesto objavljivanja (M) :

- Domaći znanstveni časopis ili nakladnik, s recenzijama uglednih stručnjaka (a2): ko­ eficijent 1 ; - Strani ili međunarodni časopis ili nakladnik, časopis n a međunarodnoj razini, zastupljen u uglednim bibliograftjama ili s recenzijom uglednih stručnjaka (a l ) : koeficijent 1,5. Vrsnoća rada (V):

- Stručni rad: koeficijent 0,5; - Pregledni rad: koeficijent 0,75; - Prethodno priopćenje: koeficijent 0,9; - Izvorni znanstveni rad: koeficijent 1 . Zbrajaju s e autorski arci izvornih znanstvenih, preglednih te stručnih radova, boduju i množe s koeficijentom po mjestu izdavanja (prema skupinama s istim koeficijentom). Za svaki rad (ili podudarnu skupinu radova) vrijedi formula istovrijednosti očekivanima po broju bodova: Nb = OxVxM. Ukupan zbroj bodova radova pristupnika: - za znanstvenoga suradnika mora iznositi najmanj e 16 bodova; - za višega znanstvenog suradnika 34 boda; - za znanstvenoga savjetnika 54 boda. Moguće je još u iznimnim slučajevima razlikovati u kategoriji vrsnoće (V) i ove stupnjeve: - Nova utemeljena teorija: koeficijent 1 ,5; - Znanstveno otkriće: koeficijent 2 . Napomena: Područno vijeće smatra d a se, radi poticanja interdisciplinarnosti, pri izboru u znanstvena zvanja pristupnicima mogu računati i radovi u publikacijama s drugih znanstve­ nih područja prema kriterijima nadležnih područnih vijeća i Nacionalnoga vijeća za znanost. Popis kategoriziranih domaćih časopisa koji se uzimaju u obzir pri vrednovanju radova za izbor u znanstvena zvanja iz područja humanističkih znanosti:

al: Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Arhivski vjesnik, Arti musices, Bašćinski glasi, Bogoslovska smotra, Collegium Antropologicum, Crkva u svijetu, Croatica Christiana Periodica, Časopis za suvremenu povijest, Dubrovnik Annals, Filologija, Filozof­ ska istraživanja, Fluminensia, Folia Onomastica Croatica, Govor, Historijski zbornik, Hortus 227

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

artium medievalium, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, Jezik, Jezikoslovlje, Književna smotra, Narodna umjetnost, Obnovljeni život, Opuscula Archaeolo­ gica, Povijesni prilozi, Prilozi Instituta za arheologiju, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaci­ ji, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Rad HAZU, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i j ezikoslovlje, Rewiew of Croatian History, Scri­ nia Slavonica, Slovo, Starine, Studia ethnologica Croatica, Studia Romanica et Anglica Zagra­ biensia, Suvremena lingvistika, Synthesis Philosophica, Umjetnost riječi, Vjesnik za arheolo­ giju i historiju dalmatinsku, Zagreber germanistische Beitrage, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. a2: Acta Iadertina, Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Archeologia Adria­ tica, Arheološki radovi i rasprave, Asseria, CRIS časopis povijesnoga društva Križevci, Cro­ atian Journal of Philosophy, Croatica et Slavica Iadertina, Č akavska rič, Č asopis za povijest zapadne Hrvatske, Diacovensia, Diadora, Disputatio philosophica, Ethnologica Dalmatica, Etnološka tribina, Forum (samo za znanstvene članke), Gazophylacium, Histria Antiqua, Hi­ stria archaeologica, Hrvatski filmski ljetopis, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Kačić, Kaj, Latina et Graeca, Metodički ogledi, Nova prisutnost, Numizmatičke vijesti, Osječki zbor­ nik, Peristil, Podravina, Problemi sjevernog Jadrana, Prolegomena, Radovi Filozofskog fakul­ teta u Zadru, Rij eč, Rij ečki teološki časopis, Rijeka, Senjski zbornik, Služba Božja, Starohr­ vatska prosvjeta, Strani jezici, Sveta Cecilija, Tkalčić, Tonovi, Vjesnik Arheološkoga muzeja u Zagrebu. 7. INTERDISCIPLINARNO PODRU ČJE (znanost; umjetnost) .

Za izbor u znanstveno zvanje u interdisciplinarnom području pristupnik mora udovoljiti kombinirane uvjete propisane ovim Pravilnikom iz svih polja u koja se bira i to u kumulativ­ nom iznosu od najmanje 1 00% s tim da u svakom pojedinačnom polju moraju biti zadovolje­ ni uvjeti od minimalno 30%. Članak 2. Publikacije koje nemaju ISBN oznaku (za monografske publikacije ili zbornike radova) ili ISSN broj (za periodiku) ne uzimaju se u obzir za vrednovanje znanstvenog rada. Članak 3. Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a uvjeti za izbor u znanstvena zvanja propisani ovim pravilnikom započet će se primjenjivati od 1 . siječnja 2006. godine. Do početka primjene uvjeta propisanih ovim pravilnikom primjenjivat će se uvjeti koji su vrijedili do stupanja na snagu ovog pravilnika.

228

Dodatci

Dodatak

1 1 .

Pre poru ka Eu ropske kom i s ij e od 1 1 . ožuj ka 2005 . god i ne o Europskoj pove lj i o znanstve n i c i ma i o Kodeksu o zapoš lj avanj u znanstven i ka1 81 Komisija Europskih zajednica U skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice, a osobito s njegovim člankom 1 65 te s

obzirom da je

( 1 ) Komisija smatrala potrebnim u siječnju 2000. godine188 uspostaviti Europski istraži­ vački prostor (European Research Area, ERA) kao važnu okosnicu daljnjih aktivnosti Zajedni­ ce na tom području u nastojanju konsolidiranja i strukturiranja europske znanstvene politike.

(2) Europsko vijeće je u Lisabonu u ožujku 2000., postavilo pred Zajednicu cilj uspostav­ ljanja najkonkurentnijeg i najdinamičnij eg gospodarstva utemeljenog na znanju do 20 1 0.go­ dine. (3) Vijeće je razmotrilo pitanja koja se odnose na profesionalni razvoj znanstvenika unu­ tar Europskog istraživačkog prostora, utvrdilo u svojoj Rezoluciji od 10. studenog 2003.189 i posebno prihvatilo namjeru Komisije da se radi na Europskoj povelj i o znanstvenicima i na Kodeksu o zapošljavanju znanstvenika. (4) Utvrđeni mogući nedostatak znanstvenika190, posebno u nekim ključnim disciplinama ozbiljno će, u bližoj budućnosti, zaprijetiti inovacijskoj snazi Unije, količini znanja i rastu pro­ duktivnosti, što može onemogućiti ostvarenje ciljeva zacrtanih u Lisabonu i Barceloni. Na­ dalje, Europa mora značajno poboljšati svoju privlačnost znanstvenicima i jačati sudjelovanje znanstvenica ostvarivanjem potrebnih uvjeta za održivije i njima privlačnije karijere u IR191 (S) Zadovoljavajući i razvijeni kadrovi u IR kamen su temeljac za unaprjeđenje znanstve­ nih spoznaja i tehnološkog napretka, povećanj a kvalitete života, osiguranja dobrobiti europ­ skih građana i razvoja europske konkurentnosti.

( 6) Kako bi se poboljšali izgledi za znanstvenu karijeru znanstvenika u Europi, potrebno je uvesti i primjenjivati nove instrumente za profesionalni razvoj znanstvenika. (7) Poboljšane i jasnije mogućnosti razvoja karijera pridonose i razvoju pozitivnog stava javnosti o znanstvenoj karijeri, potiče više mladih ljudi na ostvarivanje znanstvene karijere. (8) Krajnj i politički cilj ove Preporuke jest pridonijeti razvoju privlačnog, otvorenog i odr­ živog europskog tržišta rada za znanstvenike, gdje okvirni uvjeti omogućuju zapošljavanje i 1 87 18 8 1 89

http://ec.europa.eu/euraxess/pdf/brochure_rights/am509774CEE_EN_E4.pdf COM (2000) 6 final of 18.1.2000. JO C 282, p. 1-2, of25. l l .2003. Council Resolution of 10 November 2003 (2003/C 282/01 on the pro­ fession and the career of researchers within the European Research Area)

19° COM (2003) 226 fina/ and SEC(2003) 489 oj 30.4. 2003. 191 SEC (2005) 260.; (istraživanje i razvoj, l&R)

229

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

zadržavanje visokokvalitetnih znanstvenika u okolini koja vodi njihovom djelotvornom radu i stvaralaštvu. (9) Zemlje članice moraju nastojati ponuditi znanstvenicima održivu karijeru na svim stupnjevima profesionalnog razvoja znanstvenika, neovisno o njihovom ugovornom statusu i izabranom putu profesionalnog razvoja u I&R te isto tako da se sa znanstvenicima postupa kao s profesionalcima i sastavnim dijelom institucija u kojima su zaposleni.

( 10) Iako su zemlje članice uložile znatan napor u nadvladavanje administrativnih i pravnih prepreka geografskoj i međusektorskoj mobilnosti, mnoge od tih prepreka još uvijek su ostale. ( 1 1 ) Treba poticati sve oblike mobilnosti kao dio sveobuhvatne politike razvoja ljudskih potencijala u I &R na nacionalnoj, regionalnoj i institucijskoj razini. ( 1 2) Potrebno je u potpunosti prepoznati važnost svih oblika mobilnosti u sustavu vred­ novanja i napredovanja znanstvenika i tako osigurati da takvo iskustvo vodi njihovom profe­ sionalnom razvoju. ( 1 3) Treba razmotriti razvoj čvrste karijere i politike mobilnosti znanstvenika u192 i iz ze­ malja Europske unije u odnosu na situaciju u zemljama u razvoju i regijama unutar i izvan Europe, tako da izgradnja znanstvenih kapaciteta unutar Europske unije ne bude na teret ma­ nje razvijenih zemalja ili regija.

( 14) Financijeri ili poslodavci znanstvenika moraju u svojstvu pronalazača novih kadrova biti odgovorni za osiguravanje otvorenog, transparentnog i međunarodno usporedivog pro­ cesa odabira i zapošljavanja znanstvenika. ( 1 5) Društvo mora više cijeniti odgovornost i profesionalizam koji znanstvenici iskazuju kroz obavljanje svoga posla u raznim fazama svoje karijere i kroz svoje višestruke uloge znan­ stvenih radnika, vođa, voditelja projekata i projektnih koordinatora, menadžera, supervizora, mentora, savjetnika u karijeri te komunikatora znanosti. ( 1 6) Temeljno polazište ove Preporuke je da poslodavci ili financijeri u znanosti imaju pr­ venstvenu obvezu osigurati poštivanje nacionalnih, regionalnih i sektorskih zakonskih obveza.

( 1 7) Ova Preporuka daje zemljama članicama, poslodavcima, financijerima i znanstveni­ cima važan instrument da na dobrovoljnoj osnovi daju daljnje inicijative za poboljšanje i sre­ đivanje budućih izgleda razvoja znanstvenih karijera u Europskoj unij i te za stvaranje otvore­ nog tržišta rada za znanstvenike. ( 1 8) Opća načela i uvjeti opisani u ovoj Preporuci plod su uspješno provedene javne ra· sprave koju su pratili članovi Radne grupe za praćenje razvoja ljudskih potencijala i mobil­ nosti,

ovim preporučuje: 1. Da zemlje članice moraju nastojati poduzeti sve potrebne korake da osiguraju da poslo­ davci ili financijeri znanstvenika razvijaju i održavaju stimulativnu znanstvenu okolinu i kultu­ ru rada u kojoj se pojedinci i istraživačke grupe cijene, potiču i podržavaju, a da budu osigurani s potrebnim materijalnim i nematerijalnim sredstvima koja im omogućuju ispunjenje ciljeva i obavljanje zadaća. U tom kontekstu, osobita se pozornost treba posvetiti organizaciji uvjeta za rad i usavršavanje jer upravo to pridonosi budućem izboru i privlačnosti karijere u I&R. 2. Da zemlje članice nastoje poduzeti, gdje god je potrebno, ključne korake kako bi osigu­ rale da poslodavci ili financijeri znanstvenika poboljšaju način zapošljavanja i sustav evalua· cije/procjene karijere, kako bi se stvorio transparentniji, otvoren, izjednačen i međunarodno 192

COM (2004) 178 fina! of 16.3 .2004.

230

Dodatci

prihvatljiv sustav zapošljavanja i profesionalnog razvoja znan s tveni ka kao pre duvj et za ostva­ renj e pravog europskog tržišta rada za znanstvenike. 3. Da zemlje članice, prilikom d e fin i ra nja i prihvaćanja strategija i sustava za razvoj održi­ vih znans tvenih karijera, na odgovarajući nači n uz im aju u obzir i rukovode načelima i uvje­ tima definiranim u Europskoj povelji o znanstvenicima i Kodeksu o zapošlj avanju znanstve­ nika koji se nalazi u Dodatku.

4. Da zemlje članice unutar svog područja odgovornosti nastoje prim ije niti ta opća načela i uvj ete u svoj im na c ionalnim pravnim okvirima ili u sektorskim i/il i institucij skim standardi­ ma i smj ern ic ama (poveljama i/ili kodeksima o znanstvenicima). Pritom, moraju uzeti u obzir raznolikost prava, p ravn ih propisa i postupanja u razl i č it im zemljama i u različitim sektorima i odrediti smjer kretanja, organizaciju i radne uvjete za razvoj znanstvene karije re .

5. Da zemlje članice prihvaćaju takva opća načela i uvjete kao sastavne dijelove mehaniz­ ma osiguranja kvalitete u institucijama, shvaćajući ih sre dstvom uspostavljanja kriterija za program nacionalnog i/ ili re gi o naln og financiranja te ih prihvaćaju za potreb e postupaka re­ vi zije , pra ćenja i evaluacije javnih tijela.

6. Da zemlje članice nastave napore za prevladavanja postojećih pravnih i administrativ­ nih prepreka mobilnosti, uključuj ući međusektorsku mobilnost i mobi ln ost između i unutar različitih fu n kcij a, a u z imajuć i u obzir proširenu Europsku uniju.

7. Da zemlje članice nastave napore za osiguravanje odgovarajućeg pokrivanja znanstveni­ ka sustavom so c ij a lne zaštite u skladu s nj ihovim pravnim statusom. U tom kontekstu poseb­ nu pozornost treba posvet iti prenosivosti mirovinskih prava, bilo zakonom propisanih ili do­ punskih , za znanstvenike koj i prelaze i z javnog u privatni sektor u istoj zemlji, a također kad se kreću preko granica u Europskoj u nij i Takav sustav treba j amčiti znanstvenicima koji tije­ kom života m ij enjaj u posao ili prekidaju karijer u da ne izgube prava iz socijalnog osiguranj a. .

8. Da zemlje članice uspostave strukture potrebne za redovito praćenje i reviziju ove Pre­ po ruke kao i za praćenje u kojoj mjeri poslodavci i fin ancij e ri p r imj e njuj u Europsku povelju o znanstvenicima i Kodeks o zapošljavanju znanstvenika. ,

9. Da se za takva praćenja uspostave i dogovore kriteriji sa zemlj ama članicama u kontek­ stu poslova koje obavlja Radna grupa za praćenje razvoja ljudskih potencijala i m obil nosti .

10. Da zemlje članice u svojoj ulozi predstavnika u međunarodnim organizacijama uspo­ s tavlja njem na međuvladinim razinama vode računa o ovoj Preporuci kada predlažu strategi­ _ie i odlučuju o aktivn ostim a tih organizacija.

1 1 . Ova se Preporuka odnosi na zemlje članice, ali joj je također namijenjena uloga instru­ menta za poticanje socijalnog dijaloga kao i dijaloga među znanstvenicima, ostalim zainte re siranim stranama i u društvu općenito

­

.

12. Pozivaju se zemlje članice, ako je to moguće, da obavijeste Komisiju do 1 5. prosinca 2005., ali i jednom godiš nje nakon toga, o svim mjerama koje su poduzete u odnosu na ovu Preporuku te da obavijeste Komisiju o prvim rezult at im a provedbe Preporuke, a isto tako i o svim primjerima dobre prakse.

13. Komisija će povremeno revidirati ovu Preporuku u kontekstu Otvorene metode koor­ dinacij e (Open Method of Coordination).

231

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

ANEKS

Odjeljak 1 . Europska povelja o znanstvenicima Europsku povelju o znanstvenicima čini niz općih načela i uvjeta koji preciziraju uloge, odgo­ vornosti i obveze znanstvenika kao i njihovih poslodavaca i/ili financij era. 193 Cilj Povelje je osigurati da odnos između znanstvenika i poslodavca ili financijera vodi uspješnom stvaranju, prijenosu, zajedničkom korištenju ili širenju znanja i tehnološkog ra­ zvoja te profesionalnom razvoju znanstvenika. Povelja također prepoznaje vrijednost svih oblika mobilnosti kao sredstva koje unaprjeđuje profesionalni razvoj znanstvenika. U tom smislu Povelja je okvir za znanstvenike, poslodavce i financijere koji ih poziva da djeluju odgovorno i profesionalno u svojoj radnoj sredini i da se uzajamno prepoznaju kao takvi. Povelja se odnosi na sve znanstvenike unutar Europske unije u svim fazama njihova znan­ stvenog razvoj a te pokriva sva znanstvena područja u javnom i privatnom sektoru bez obzira na prirodu imenovanja ili zaposlenja194, na pravni status njihova poslodavca ili vrstu organi­ zacije ili ustanove u kojoj se rad obavlj a. Povelja uzima u obzir i višestruke uloge znanstvenika koji nisu samo pozvani da provode istraživanja već su i/ili uključeni u poticanje razvoja, su­ perviziju, mentorstvo, vođenje i upravljanje ili administrativne poslove. Povelja polazi od načela da znanstvenici i poslodavci i/ili financijeri ponajprij e imaju ob­ vezu osigurati poštovanje odgovarajućih nacionalnih i regionalnih propisa. Ako znanstvenici negdje uživaju povoljniji status i prava nego što propisuj e Povelj a, ne smije se pozivati na njezine odredbe da bi se smanjili već stečeni status i prava. Znanstvenici, kao i poslodavci i financijeri koji se pridržavaju ove Povelje također poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima195•

Opća načela i uvjeti koji se odnose na znanstvenike Sloboda znanstvenoga rada Znanstvenici moraju svoja istraživanja usmjeriti na dobrobit čovječanstva i na širenje gra­ nica znanstvenih spoznaja, uz uživanje slobode mišljenja i izražavanja, slobode pronalaženja metoda za rješavanje problema u skladu s priznatim etičkim načelima i postupcima. Znanstvenici, međutim, moraj u prepoznati ograničenja i slobode koji nastaj u kao po­ sljedica okolnosti znanstvenoga rada (uključujući mentorstvo/voditeljstvo/upravlj anje) ili operativna ograničenja, npr. iz proračunskih, infrastrukturnih razloga ili, osobito u indu­ strijskom sektoru, razloga zaštite intelektualnog vlasništva. Međutim, takva ograničenja ne smiju proturječiti priznatim etičkim načelima i postupanju kojih se znanstvenici moraju pridržavati.

Etička načela Znanstvenici se moraju pridržavati priznatih etičkih postupaka i temeljnih etičkih načela u svom znanstvenom području, kao i etičkih normi navedenih u raznim nacionalnim, sektor­ skim ili institucijskim etičkim kodeksima.

193

Objašnjenje u Odjeljku 3.

194

Objašnjenje

195

Official Journal C 364, 1 8. 1 2 .2000 p. 0001-0022.

232

u

Odjeljku 3.

Dodatci

Profesionalna odgovornost Znanstvenici moraju poduzeti sve što je moguće da osiguraju da njihova istraživanja budu relevantna za društvo te da ne ponavljaju istraživanja ranije provedena negdje drugdje. Moraju izbjegavati svako plagiranje i poštovati načelo intelektualnog vlasništva i prava za­ jedničkog vlasništva nad rezultatima ako se istraživanje provodi u suradnji sa supervizorom/­ ima) i/ili s drugim znanstvenicima. Potreba validacije novih istraživanja ponavljanjem ekspe­ rimenata da bi se pokazalo da ga je moguće ponoviti, ne smije se interpretirati kao plagiranje pod uvjetom da su rezultati koji se potvrđuju izričito citirani. Ako dio svoga rada prenose na druge osobe, znanstvenici moraju osigurati da osoba kojoj je rad delegirao ima kompetencije za njegovo obavljanje. Profesionalni odnos Znanstvenici moraju biti upoznati sa strateškim ciljevima koji se odnose na njihovu istra­ živačku okolinu i s mehanizmom financiranj a i moraju pribaviti sva potrebna odobrenja prije početka istraživanja ili pristupanja odobrenim resursima. Moraju obavijestiti svoje poslodav­ ce, financijere ili mentore ako njihov projekt kasni, mijenja se ili je završen, odnosno obavije­ stiti ako se ranije prekida ili obustavlja iz bilo kojeg razloga. Ugovorne i zakonske obveze Znanstvenici na svim razinama moraju biti upoznati s nacionalnim, sektorskim ili insti­ tucijskim propisima koji reguliraju uvjete usavršavanja i/ili rada. To uključuje propise o in­ telektualnom vlasništvu i sve zahtjeve i uvjete bilo kojeg sponzora ili financijera, neovisno o prirodi postojećeg ugovora. Znanstvenici moraju poštovati te propise isporučivanjem traže­ nih rezultata (npr. doktorskih radova, publikacija, patenata, izvješća, razvoja novih proizvoda itd.) u skladu s uvjetima navedenim u ugovoru ili drugom odgovarajućem dokumentu. Odgovornost Znanstvenici moraju biti svjesni odgovornosti prema svojim poslodavcima, financijerima i drugim odgovarajućim javnim i privatnim tijelima, kao i više na etičkoj razini, prema društvu u cjelini. Posebno su znanstvenici financirani iz javnih fondova odgovorni i za racionalno/razbo­ rito trošenje novca poreznih obveznika. Stoga se znanstvenici moraju pridržavati načela isprav­ noga, transparentnoga i efikasnog upravljanja financijama i surađivati sa svakom ovlaštenom revizijom svojega rada, bilo da je poduzimaju poslodavci, financijeri, bilo etička povjerenstva. Metode prikupljanja i analize, rezultati i, gdje je to moguće, detaljni podatci moraju biti dostupni za interno i vanjsko propitivanje kad god je potrebno ili kad ga zahtijeva mj erodav­ no tijelo. Dobra praksa u znanstvenom radu Znanstvenici moraju u svakom trenutku primjenjivati sigurne radne postupke u skladu s nacionalnim zakonima, uključujući i poduzimanje mjera opreza radi zaštite zdravlja i sigur­ nosti te se osigurati od šteta koje može izazvati informacijska tehnologija, npr. odgovarajućim strategijama pripremanja sigurnosnih kopija. Oni isto tako moraju biti upoznati s postojećim nacionalnim zakonima o zaštiti podataka i zaštiti povjerljivosti te poduzeti sve korake potreb­ ne da takva zaštita postoji u svakom trenutku. Diseminacija, korištenje rezultata Svi znanstvenici moraju, u skladu sa svojim ugovornim obvezama, osigurati da rezulta­ ti njihovih istraživanja budu diseminirani i da su na raspolaganju za upotrebu, npr. da budu priopćeni, da se prenesu u druga istraživačka okruženja ili ako je moguće da se komercijalno iskoriste. Posebno se od znanstvenika u višim zvanjima očekuje da preuzmu vodstvo u osigu233

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

ravanju da istraživanje bude uspješno i da se rezultati ili komercijalno iskorištavaju ili da su kad god je moguće dostupni j avnosti (ili oboje). Obveze prema javnosti Znanstvenici moraju osigurati da s njihovim znanstvenim aktivnostima bude upoznata šira javnost, i to na svima razumljiv način, unaprjeđujući time opće razumijevanje znanosti. Izravna interakcij a s j avnošću pomoći će znanstvenicima da bolje razumiju javni interes za prioritete u znanosti i tehnologiji i probleme s kojima se javnost susreće. Odnos s mentorom/mentorima Znanstvenici u fazi usavršavanja moraju stvoriti strukturiran i kvalitetan odnos sa svojim mentorom/mentorima i predstavnicima fakulteta/odjela da bi potpuno mogli iskoristili sve prednosti takve suradnje. To uključuje vođenje evidencije o napredovanju u radu i rezultatima istraživanja, dobiva­ nje povratnih informacija putem izvještaja i seminara te primjenu tih povratnih informacija i djelovanje u skladu s dogovorenim programima, kontrolnim točkama, očekivanim rezultati­ ma i/ili završnim rezultatima. Mentorske dužnosti i dužnosti vođenja Znanstvenici u višim zvanjima moraju posvetiti određenu pozornost svojoj višestru­ koj ulozi supervizora, mentora, savjetnika o karijeri, vođe, koordinatora projekata, voditelja i znanstvenih komunikatora. Te zadaće moraju ispunjavati prema najvišim profesionalnim standardima. S obzirom na svoju ulogu supervizora ili mentora znanstvenicima, znanstveni­ ci u višim zvanjima moraju izgrađivati konstruktivan i pozitivan odnos s mladim znanstve­ nicima kako bi se stvorili uvjeti za uspješan prijenos znanja i za daljnj i uspješni profesionalni razvoj znanstvenika. Sustavan profesionalni razvoj Na svim razinama profesionalnog razvoj a, znanstvenici moraju težiti neprekidnom usa­ vršavanju, redovito osuvremenjujući i proširujući svoje vještine i kompetencije. To se može postići na razne načine uključujući, ali ne ograničavajući se samo na njih, kroz formalno usa­ vršavanje, radionice, konferencije i e-učenje. Opća načela i uvjeti za poslodavce i financijere Priznanje profesionalnosti Svi znanstvenici koji se bave istraživanjima moraju biti priznati kao profesionalci te se s tim u skladu treba odnositi prema njima. Takav odnos mora se uspostaviti na samom početku njihova profesionalnog razvoj a, počevši od poslijediplomskog studija i mora uključivati sve stupnjeve profesionalnog razvoja bez obzira na njihovu nacionalnu klasifikaciju (npr. zapo­ slena osoba, postdiplomant, doktorand, postdoktorand, državni službenik). Nediskriminacija Poslodavci i/ili financij eri neće diskriminirati znanstvenike u bilo kojem smislu, s obzi­ rom na spol, dob, etničku, nacionalnu i socijalnu pripadnost, religiju ili vjerovanje, spolnu orijentaciju, jezik, invaliditet, političku orijentaciju, socijalne ili ekonomske uvjete. Istraživačka okolina Poslodavci i/ili financijeri moraju osigurati stimulativnu okolinu za znanstveni rad ili oko­ linu za usavršavanje i znanstveni rad koja nudi odgovarajuću opremu, prostor i mogućnosti, uključujući i suradnju na dalj inu preko istraživačkih mreža te da se poštuju nacionalni i sek­ torski propisi o zdravlju i sigurnosti na radu. Financijeri moraju osigurati dostupnost odgova­ rajućih sredstava za provođenje dogovorenog programa rada. 234

Dodatci

Radni uvjeti Poslodavci i/ili financijeri moraju osigurati da radni uvjeti za sve znanstvenike, uključujući i one s invaliditetom, pružaju fleksibilnost kad je to nužno za obavljanje uspješnog istraživanja u skladu s postojećim nacionalnim zakonima te nacionalnim ili sektorskim kolektivnim ugovori­ ma o radu. Moraju težiti osiguravanju uvjeta rada koji i muškarcima i ženama omogućuju uskla­ đivanje obiteljskog života i karijere, posla i djece196• Posebnu pozornost treba obratiti inter alia i fleksibilnom radnom vremenu, dopunskom radu, radu na daljinu, slobodnoj studijskoj godini, kao i odgovarajućim financijskim i administrativnim odredbama koje uređuju takva pitanja. Stabilnost i stalnost zaposlenja Poslodavci i/ili financijeri moraju osigurati da rad znanstvenika ne bude doveden u pita­ nje nestabilnošću ugovora o radu i stoga se moraju obvezati da što je više moguće poboljšaju uvjete stabilnosti zaposlenja znanstvenika, provodeći i poštujući tako načela navedena u Di­ rektivi o radu na određeno EU 197• Financiranje i plaće Poslodavci i/ili financijeri moraju znanstvenicima osigurati pravedne i privlačne uvjete finan­ ciranja i/ili plaća s odgovarajućim i pravičnim socijalnim osiguranjem (uključujući bolovanje i rodiljski dopust, mirovinu te naknade za nezaposlenost), u skladu s postojećim nacionalnim za­ konima i nacionalnim i sektorskim kolektivnim ugovorima o radu. To mora uključivati znanstve­ nike na svim razinama profesionalnog razvoja, uključivši i mlade znanstvenike te biti u skladu s njihovim pravnim statusom obavljanjem posla i razinom kvalifikacija i/ili odgovornosti. Uravnotežena spolna zastupljenost198 Poslodavci i/ili financijeri moraju težiti osiguravanju uravnotežene zastupljenosti spolova na svim razinama stručnih zvanja, uključujući i mentorsku i upravljačku razinu. To se mora postići na temelju politike jednakih mogućnosti pri zapošljavanju i u kasnijim fazama karije­ re, međutim, taj kriterij ne može prevagnuti u odnosu prema kriterijima kvalitete i kompeten­ cija. Da se osigura jednakost postupanja, povjerenstva za odabir i ocjenjivanje također moraju biti odgovarajuće uravnoteženi s obzirom na spol. Razvoj karijere Poslodavci i /ili financijeri moraju, po mogućnosti u sklopu upravljanja kadrovima izra­ diti posebnu strategiju profesionalnog razvoja znanstvenika u svim fazama njihova profesio­ nalnog razvoja, bez obzira na njihov ugovorni status, uključujući i znanstvenike s ugovorom o radu na određeno vrijeme. Ona mora uključivati i dostupnost mentora uključenih u pru­ žanje potpore i vođenja u osobnom i profesionalnom razvoju znanstvenika, motivirajući ih i pridonoseći tako smanjivanju moguće nesigurnosti u njihovoj profesionalnoj budućnosti. Svi znanstvenici moraju biti upoznati s takvim odredbama i planovima. Važnost mobilnosti Poslodavci i/ili financijeri moraju prepoznati važnost zemljopisne, međusektorske, inter­ disciplinarne i transdisciplinarne te virtualne199 mobilnosti, kao i mobilnosti između javnog 196

Vidjeti SEC (2005)260, Women and Science: Excellence and Innovation - Gender Equality in Science.

197

Pravilnikom se nastoji osigurati da znanstven ici zaposleni na određeno budu tretirani kao i njihovi kolege zaposleni na neodređeno, nastoji se spriječiti iskorištavanje koje bi moglo proizaći iz uzastop­ nih ugovora o radu na određeno, nastoji se pobolj šati dostupnost takvih znanstvenika usavršavanju te informacijama o poslovima na neodređeno. Pravilnik Vijeća 1999/70/EC koji se odnosi na „Okvir sporazuma o radu na određeno" donijeli su ETUC, UNICE i CEEP dana 28. lipnja 1 999.

198

Vidjeti SEC (2005) 260 Women and Science: Excellence and Innovation - Gender Equality in Science.

199

Tj . suradnja preko elektroničke mreže.

,

235

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

i privatnog sektora u svim fazama znanstvene karijere, kao važnih instrumenata za unaprje­ đenje znanstvenih spoznaja i profesionalnog razvoja. Stoga oni moraju ugraditi takve moguć­ nosti u svaku posebnu strategiju profesionalnog razvoja i u potpunosti cijeniti i priznati svaki oblik iskustva mobilnosti kod napredovanja i nagrađivanja znanstvenika. To također zahtijeva razvoj potrebnih administrativnih instrumenata koji će omogućiti prenosivost stipendija i odgovarajućih odredbi socijalnog osiguranj a u skladu s nacionalnim zakonima.

Dostupnost znanstvenog usavršavanja i trajnog razvoja Poslodavci i/ili financijeri moraju osigurati da znanstvenici u svim fazama profesionalnog razvoja, neovisno o ugovornom statusu, imaju mogućnost profesionalnog razvoj a i poboljšanja mogućnosti svoga zapošljavanja pristupačnošću mjera za trajan razvoj vještina i kompetencija. Takve mjere moraju se redovito procjenjivati što se tiče njihove dostupnosti, iskoristivosti i učinkovitosti u poboljšavanju vještina, kompetencija i mogućnosti zapošljavanja.

Dostupnost profesionalnog savjetovanja Poslodavci i/ili financijeri znanosti moraj u osigurati profesionalno savjetovanje i pomoć pri zapošljavanju znanstvenicima u svim fazama profesionalnog razvoja bez obzira na ugo­ vorni status znanstvenika bilo u dotičnoj instituciji, bilo u suradnji s drugim strukturama.

Prava intelektualnog vlasništva Poslodavci i/ili financijeri moraju omogućiti znanstvenicima na svim razinama profesio­ nalnog razvoja uživanje pogodnosti iskorištavanja (ako ih ima) rezultata njihova I&R prav­ nom zaštitom, a osobito odgovarajućom zaštitom prava intelektualnog vlasništva, uključujući i pravo objavljivanj a. Na osnovi stajališta, postupanja i prakse mora se točno odrediti koja prava pripadaju znanstvenicima i/ili, ako j e odgovarajuće, koja pripadaju poslodavcima ili trećim stranama, uključujući vanjske komercijalne i industrijske organizacije, ovisno kako je uređeno poseb­ nim ugovorom o suradnji ili prema drugim vrstama ugovora.

Suautorstvo Institucije koje ocjenjuju zaposlenike moraju pozitivno gledati na suatorstvo te ga smatrati dokazom konstruktivnog pristupa provođenju istraživanja. Poslodavci i/ili financij eri bi sto­ ga trebali razvijati strategije, praksu i postupke kojima bi znanstvenicima, uključujući i one na početku znanstvene karijere, osigurali odgovarajuće okvirne uvjete da mogu ostvariti pra­ vo da budu priznati, navođeni i/ili citirani u kontekstu svog stvarnog doprinosa kao suautori članaka, patenata i dr. ili da objave rezultate vlastitih istraživanja neovisno o supervizorima.

Mentorstvo Poslodavci i/ili financij eri moraju osigurati i o tome moraju na odgovarajući način obavi­ jestiti znanstvenike da je j asno određeno kojoj se osobi mladi znanstvenici mogu obratiti ve­ zano za svoje profesionalne obveze. Kroz takva rješenja jasno se postavlja da su predloženi mentori dovoljno stručni u istraži­ vanju koje nadgledaju, i da za to imaju vremena, znanja, iskustva i potrebnu ekspertizu te da se obvezuju mladom znanstveniku pružiti odgovarajuće praćenje napredovanja i rada kao i mehanizme povratnih informacija.

Poučavanje Poučavanje je osnovno sredstvo strukturiranja i diseminacije znanja i stoga se mora sma­ trati vrijednom opcijom na putu profesionalnog razvoja znanstvenika. Ipak, obveze pouča-

236

Dodatci

vanja ne bi smjele biti pretjerane i ne bi smjele sprječavati znanstvenike, posebno na početku karijere, u provođenju istraživanja. Poslodavci i/ili financijeri moraju osigurati da obveze poučavanja budu odgovarajuće na­ građene i uzete u obzir u sustavu ocjenjivanja/vrednovanja te da se vrijeme koje znanstveni­ ci u višim zvanjima posvećuju poučavanju mlađih znanstvenika uračunava u dio njihove na­ stavne obveze. Odgovarajuće obrazovanje za izvođenje nastave i vođenje mladih znanstvenika mora se osigurati kao sastavni dio profesionalnog usavršavanja znanstvenika.

Sustav ocjenjivanja/vrednovanja znanstvenika Poslodavci i/ili financijeri moraju za sve znanstvenike, uključujući i znanstvenike u višim znanstvenim zvanjima uvesti sustav ocjenjivanja njihova profesionalnog dj elovanja, koje ne­ ovisno povjerenstvo (a u slučaju ocjenjivanja znanstvenika u višim zvanj ima po mogućnosti međunarodno povjerenstvo) treba provoditi redovito i transparentno. Takav postupak ocjenjivanja i vrednovanja mora na odgovarajući način uzimati u obzir cjelokupnu istraživačku kreativnost i rezultate znanstvenoga rada, npr. publikacije, patente, vođenje istraživanj a, poučavanje/predavanj a, superviziju, mentorstvo, nacionalnu i međuna­ rodnu suradnju, administrativne dužnosti, znanstvenu komunikaciju sa širom j avnošću i mo­ bilnost te se mora uzimati u obzir u kontekstu razvoja karij ere.

Pritužbe/žalbe Poslodavci i/ili financijeri moraju uspostaviti, u skladu s nacionalnim pravilima i propisi­ ma, odgovarajuće postupke, moguće i u obliku nepristrane osobe (pravobranitelja) koja bi se bavila pritužbama/žalbama znanstvenika, uključujući i one koje se tiču sukoba između super­ vizora i mladog znanstvenika. Takvi bi postupci trebali omogućiti svim znanstvenim djelat­ nicima povjerljivu i neformalnu pomoć u rj ešavanju sukoba povezanih s poslom, razmirica i pritužbi radi unaprjeđenja poštenoga i nepristranog odnosa unutar institucije i unaprjeđenja ukupne kvalitete radne okoline.

Sudjelovanje u tijelima koja donose odluke Poslodavci i/ili financijeri znanosti moraju priznati kao sasvim legitimnu i doista poželjnu zastupljenost znanstvenika u tijelima koj a raspolažu relevantnim informacijama, u kojima se obavljaju konzultacije i donose odluke u institucijama za koje rade, tako da štite i unaprj eđu­ ju svoje pojedinačne i zajedničke interese i da aktivno pridonose funkcioniranju institucije.200

Zapošljavanje Poslodavci i/ili financijeri moraju osigurati da standardi primanja na posao znanstvenika, osobito onih na počeku karijere, budu jasno definirani te da omogućuju uključivanje zapo­ stavljenih skupina ili znanstvenika koji se vraćaju znanstvenoj karijeri, uključuj uć i nastavnike (svih razina) koji se vraćaju znanstvenoj karij eri. Prilikom imenovanja i/ili zapošljavanja znanstvenika, poslodavci i/ili financijeri moraju se pridržavati načela navedenih u Kodeksu o zapošljavanju znanstvenika.

Odjeljak 2. Kodeks o zapošljavanju znanstvenika Kodeks o zapošljavanju znanstvenika obuhvaća niz općih načela i uvjeta kojih se moraju pri­ državati poslodavci i/ili financij eri prilikom njihova imenovanja ili zapošljavanja. Ta načela i uvjeti moraju osigurati poštovanje vrijednosti kao što je transparentnost postupka zapošljava200 U istom kontekstu vidjeti EU Pravilnik 2002/ 14/EC. 237

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

nja, jednakosti postupanja prema svim kandidatima, posebno u kontekstu razvoja privlačno­ ga, otvorenoga i održivog europskog tržišta rada za znanstvenike, te biti u skladu s pravilima opisanima u Europskoj povelji o znanstvenicima. Institucije i poslodavci koji se pridržavaju Kodeksa otvoreno će iskazati opredijeljenost da postupaju odgovorno i s poštovanjem i da znanstvenicima pružaju poštene okvirne uvjete s jasnom namjerom pridonošenja razvoju eu­ ropskog istraživačkog prostora.

Osnovna načela i uvjeti iz Kodeksa o zapošljavanju Zapošljavanje Poslodavci i/ili financijeri moraju uspostaviti postupke zapošljavanja koji su otvoreni201, učinkoviti, transparentni, podupirući i međunarodno usporedivi te prilagođeni vrsti radnog mjesta koje je oglašavano. Objavljeni natječaji moraju dati širi popis traženih znanja i vještina i ne smiju biti specijali­ zirani tako da ne obeshrabruju potencijalne kandidate. Poslodavci trebaju uključiti opis radnih uvjeta i zaduženja, uključujući i izglede profesionalnog razvoja. Nadalje, razdoblje između obja­ ve slobodnog mjesta ili poziva za podnošenje ponuda i krajnji rok prijave mora biti realistična.

Odabir Povjerenstvo za odabir mora uključivati stručnjake različitih struka i kompetencija i ima­ ti odgovarajuću uravnoteženu zastupljenost po spolu i, gdje je to odgovarajuće i provediva, uključivati predstavnike iz različitih sektora (privatnoga i javnoga) i disciplina, stručnjake iz drugih zemalja s odgovarajućim iskustvima potrebnim za ocjenjivanje kandidata. Kad god je to moguće, mora se primijeniti više selekcijskih postupaka, poput ocjenjivanja vanjskih ekspe­ rata i izravnih intervjua. Č lanovi povjerenstva za odabir moraju imati odgovarajuću obuku.

Transparentnost Kandidati moraju prije samog izbora biti upoznati s postupkom i kriterijima izbora, bro­ jem nepopunjenih mjesta i mogućnostima profesionalnog razvoja. Također, nakon postupka izbora kandidati bi morali biti upoznati sa slabim i jakim stranama svoje kandidature.

Ocjenjivanje postignuća Postupak izbora mora uzeti u obzir cjelokupno iskustvo 20 2 kandidata. Osim procjene cje­ lokupnog potencijala kao znanstvenika, mora se razmotriti kreativnost i razina neovisnosti kandidata. To znači da postignuća moraju biti ocjenjivana kvalitativno i kvantitativno, pri čemu bi se trebalo usredotočiti na natprosječne rezultate unutar različitih putova profesionalnog razvo­ ja, a ne samo na broj publikacija. Sukladno, važnost bibliometrijskih indikatora trebala bi biti odgovarajuće uravnotežena unutar šireg raspona ocjenjivačkih kriterija, kao što su poučava­ nje, supervizija, timski rad, prijenos znanja, vođenje istraživanja i inovacije i senzibiliziranje šire javnosti. Kod kandidata koji dolaze iz industrijskog sektora posebna se pozornost treba obratiti patentima, razvoj u ili izumima.

Varijacije u kronološkom navođenju u životopisu Prekidi u karijeri ili varijacije u kronološkom navođenju u životopisu ne bi trebale biti kažnjavane, već smatrane evolucijom u karijeri te shodno tome, kao mogući važan dopri201 Trebalo bi se služiti svim dostupnim instrumentima, osobito na međunarodno i globalno dostupnim internetskim stranicama poput Pan-European Researcher's Mobility Portal: http://europa.eu.int/ eracareers.

202 Vidjeti i u Europskoj povelji o znanstvenicima: Sustav odabira u odjeljku 1. ovog dokumenta. 238

Dodatci

nos profesionalnom razvoju znanstvenika prema višedimenzionalnom ostvarivanju karijere. Kandidatima bi se, stoga, trebalo dopustiti da životopisu prilože dokaze koji će istaknuti re­ prezentativan niz postignuća i kvalifikacija odgovarajućih za radno mjesto za koje se prijava podnosi.

Priznavanje iskustva mobilnosti Svako iskustvo mobilnosti, npr. posjet drugoj zemlji, regiji ili iskustvo u drugom istraži­ vačkom okruženju (privatnom ili javnom) ili prelazak iz jedne discipline ili sektora u drugi, bilo kao dio početnog znanstvenog obrazovanja, bilo u kasnijoj fazi znanstvene karijere ili iskustvo virtualne mobilnosti, mora se smatrati vrlo korisnim doprinosom profesionalnom razvoju znanstvenika.

Priznavanje kvalifikacija Poslodavci i/ili financijeri moraju omogućiti primjereno prosuđivanje i ocjenu akadem­ skih i profesionalnih kvalifikacija, uključujući neformalne oblike usavršavanja svih znanstve­ nika, posebno u kontekstu međunarodne i profesionalne mobilnosti. Moraju se informirati i potpuno razumjeti pravila, poštovati standardi koji se odnose na priznavanje takvih kvalifi­ kacija i stoga istražiti postojeći nacionalni propisi, konvencije i posebna pravila o priznavanju takvih kvalifikacija kroz sve dostupne kanale. 203

Viša znanstvena zvanja Potrebne razine kvalifikacija moraju biti u skladu s potrebama radnog mjesta, a ne prepre­ ka dobivanju posla. Priznavanje i ocjena kvalifikacija mora se usredotočiti na procjenjivanje postignuća osobe, prije nego na okolnosti ugleda institucije u kojoj su ona bila stečena. Bu­ dući da se profesionalne kvalifikacije mogu steći u ranoj fazi duge karijere, mora se priznati program cjeloživotnog profesionalnog razvoja.

Postdoktorska imenovanja Institucija koja zapošljava postdoktorskog znanstvenika mora odrediti jasna pravila i izri­ čite smjernice za zapošlj avanje postdoktorskih znanstvenika, uključujući trajanje i ciljeve takvih zapošljavanja. Takve smjernice moraju uzeti u obzir vrijeme provedeno na drugim postdoktorskim mjestima u drugim institucijama i također uzimati u obzir da postdoktorski status mora biti privremen, s osnovnom svrhom osiguravanja dodatnih mogućnosti profesio­ nalnoga razvoja u znanstvenoj karij eri u kontekstu dugoročnog razvoja karijere.

Odjeljak 3. Definicije Znanstvenici Za potrebe ove Preporuke upotrebljava se međunarodno priznata Frascati definicija znan­ stvenika (istraživača)204• Sukladno tome, znanstvenici su opisani kao:

„Profesionalci uključeni u koncipiranje i stvaranje novog znanja, proizvoda, procesa, metoda i sustava i u upravljanje predmetnim projektima." Točnije, ova se Preporuka odnosi na sve osobe profesionalno uključene u I&R u svim razi­ nama profesionalnog razvoja205, bez obzira na njihovu klasifikaciju. To uključuje sve aktivnosti 201

Za više podataka pogledati na http://www.enic-naric. net/ o NARIC Network (National Academic Recognition Information Centres) i ENIC Network (European Network oj Information Centres). 204 Iz: Proposed Standard practicefor Surveys on Research and Experimental Development, Frascati Ma­ nual, OECD, 2002 . 205 COM (2003) 436 of 18.7. 2003: Researchers in the ERA: One profession, multiple careers.

239

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

vezane uz temeljna istraživanja, strateška istraživanja, primijenjena istraživanja, eksperimental­ ni razvoj i prijenos znanja, uključujući inovaciju i savjetnička, mentorska i nastavnička svojstva, upravljanje znanjem i pravom intelektualnog vlasništva te iskorištavanje rezultata istraživanja ili znanstveno novinarstvo. Razlika se pravi između mladih i iskusnih znanstvenika: - Termin „mladi znanstvenik"206 odnosi se na znanstvenike u prve četiri godine znan­ stvene aktivnosti (ekvivalent punog radnog vremena), uključujući i razdoblje obrazo­ vanja za istraživanje. - „Iskusni znanstvenici" 207 definiraju se kao znanstvenici koji imaju najmanje četiri go­ dine istraživačkog iskustva, od stjecanja sveučilišne diplome koja im je omogućila doktorski studij, u zemlji u kojoj je diploma stečena ili znanstvenici koji već imaju doktorat, neovisno o vremenu koje je bilo potrebno za njegovo stjecanje. Poslodavci

U kontekstu ove Preporuke, poslodavci su sve javne ili privatne institucije koje zapošlj ava­ ju znanstvenike na temelju ugovora o radu ili koje ih ugošćuju po nekom drugom obliku ugo­ vora ili sporazuma, uključujući i one bez izravnog financijskog odnosa. Ovo zadnje se poseb­ no odnosi na institucije visokog školstva, fakultetske odjele, laboratorije, fondacije ili privatna tijela gdje se znanstvenici znanstveno usavršavaju ili provode istraživanja na temelju sredstava koje im je osigurala treća strana. Financijeri

Financijeri su ona tijela208 koja osiguravaju financiranje (stipendije, nagrade, potpore) pri­ vatnim i javnim znanstvenim institucijama, uključujući i institucije visokog školstva. U toj ulozi oni bi mogli odrediti da je ključni uvjet dobivanja fmancijske potpore da institucije koje se financiraju moraju imati razrađene i primjenjivati strategije, praksu i mehanizme u skladu s općim načelima i uvjetima navedenima u ovoj Preporuci. Imenovanje ili zapošljavanje

Imenovanje ili zapošljavanj e odnosi se na svaki oblik ugovora, stipendije, potpore ili na­ grade koju financira treća strana uključujući i financiranje u kontekstu Okvirnih progra­ ma. 209

206

207 208

209

Vidjeti: Work Programme Structuring the European Research Area Human Resources and Mobility Marie Curie Actions; rujan, 2004. 4 1 . Isto 42. Unija će nastojati provoditi zahtjeve za dobitnike financijskih sredstava iz ove Preporuke unutar Okvirnih programa.

Framework Programme(s) for Research, Technological Development and Demonstration Activities.

240

Dodatci

Dod atak 1 2 .

Rad u Uvod

knji ž nici

Knjižnica se definira kao mjesto za pristupanje informacijama pohranjenima na različitim medijima ili izvorima i u različitim formatima sa stručnjacima obučenim za pružanje pomoći u pronalaženju informacija. Knjižnice se dijele na nacionalne, narodne, školske, sveučilišne, visokoškolske, općeznanstvene te specijalne, mogu biti i mješovite. Sveučilišne i visokoškolske knjižnice posebno su važne. Najpoznatije u svijetu imaju i po nekoliko desetaka milijuna knjiga. Nacionalna i sveučilišna knjižnica210 u Zagrebu ima fond s više od 2,5 milijuna svezaka na 1 14 kilometara polica, od čega je 66 kilometara knjiga i 48 kilometara periodike. Kongresna knjižnica (Library of Congress)2 1 1 u Washingtonu ima više od 1 42 milijuna naslova na više od 1 000 kilometara polica. Knjižnični katalozi dostupni su putem interneta. Izuzetno je važno postojanje stručnih i znanstvenih knjižnica i prostora za rad u sklopu visokih učilišta, a zadaća im je osiguravanje literature, priručnika i računala za pretraživanja kataloga, a posebno za pristup internetskim bazama podataka za koje je potrebna pretplata.

Funkcije knjižnice - Temeljne su funkcije svake knjižnice: nabava knjižnične građe (kupnjom, dobivanjem obveznih primjeraka, razmjenom i darovima) obrada knjižnične građe (inventariziranje, klasificiranje, signiranje, katalogiziranje i uvezivanje, npr. periodike) posuđivanje materijala, pri čemu je vrlo važno davanje obavij esti o raspoloživom knjiž­ ničnom materijalu, za što su, s jedne strane, zaduženi zaposleni u knjižnici, a, s druge strane, najpotpunije obavijesti o knjižničnoj građi i fondu sadržane su u katalozima -

omogućavanje korištenja informacija pohranj enih na elektroničkim medijima i pre­ traživanja preko interneta, osobito časopisa i baza podataka na koje su pretplaćene ve­ like knjižnice čitaonice za građu koja se ne posuđuje izvan prostora knjižnice (referentni priručnici, periodika itd.)

-

međuknjižničnu posudbu ako knjižnica ne raspolaže određenom građom.

Katalozi Danas su u većini knjižnica katalozi i informacije o knjižničnoj građi kompjutorizirane, iako u njima postoje i klasični katalozi. Kataloške baze podataka imaju prednost jer osim pru­ žanja informacija koje daju klasični katalozi, u njima se mogu vrlo lako obavljati i druga pre­ traživanja, ovisno o programima kojima knjižnica raspolaže i načinu klasifikacije podataka. Tako se literatura može tražiti po ključnim riječima, predmetnim odrednicama, a sve podatke moguće je vrlo brzo i jednostavno ispisati na pisaču. Stoga, ako u tako opremljenoj knjižni­ ci ili referalnom centru ne trebamo samo jednu ili dvije publikacije, preporučljivo je odvoji2 10 211

//www.nsk.hr/Library.aspx?id=l3 (24. 5. 2010.) http://www.loc.gov/about/generalinfo.html#2007_at_a_glance (24. 5. 2010.)

24 1

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

ti potrebno vrijeme i osposobiti se za korištenje računala i programa koj i su na raspolaganju korisnicima u toj instituciji. To ubrzava rad i osigurava iscrpnost i potpunost u pronalaženju potrebnih informacija. Problem je što sustav pretraživanja još uvijek nije standardiziran pa se često događa da knjižnice imaju različite sustave pretraživanja što zahtijeva ulaganje dodat­ nog vremena u potrebnu obuku za korištenje. Očekuje se da će to biti prevladano u dogled­ no vrijeme. Kompjutorizacija informacija omogućava djelotvornije i potpunije pretraživanje i korištenje knjižničnog fonda. U nekim je knjižnicama unesen u računala ukupni knjižni fond, a u mnogima je unesena novij a građa od određene godine. Tako se npr. u Nacionalnoj i sve­ učilišnoj knjižnici u Zagrebu vodi nekoliko vrsta kataloga građe u fondu i građe bitne za kul­ turnu baštinu Hrvatske, od kojih ćemo za ove potrebe spomenuti dva najvažnija - Online ka­ talog NSK i Digitalizirani abecedni katalog, koji sadržava skenirane listiće dva abecedna niza kataloga NSK koji se izrađivao do 1 990. godine: Katalog do 1 975. i Katalozi od 1976. do 1990., koji se postupno također unose u mrežni katalog ( Online katalog). Nacionalna i sveučilišna knjižnica i druge knjižnice u Hrvatskoj sudjeluju u Programu kooperativne katalogizacije i stvaraju Skupni katalog knjižnica umreženih u knjižnično-informacijski sustav CROLIST.21: Pred knjižnicama je važan proces razrade strategija, modela i standarda funkcioniranja u uvjetima informatizacije. Dvije su osnovne orij entacije u tom procesu. Prvo je omogućavanje korisnicima pristupa knjižničnoj građi (automatizirana knjižnica u kojoj su automatizirane rutinske transakcije inventarizacije, katalogizacije i posudbe knjiga te postoje javno dostu­ pni katalozi na mreži) , a drugo je povezivanje knjižnica s drugim knjižnicama i s internetom te stvaranje digitalne (elektroničke) knjižnice ili virtualne knjižnice (radi prikupljanja građe objavljene na elektroničkim medijima) čije korištenje nije više ograničeno na njezinu lokaci­ ju, a korisnicima se nudi kao jedna baza podataka ili više njih. Takvi su projekti tek u počet­ nim fazama realizacije. Predviđa se važna uloga knjižnica općenito u pružanju usluga za otvoreno učenje i učenje na daljinu (engl. ODL - Open and Distance Learning), stoga se sve više govori o knjižnicama za istraživanje. No još uvijek se u mnogim knj ižnicama pretražuju klasični katalozi ili kombinacija klasič­ nih i elektroničkih kataloga. Klasični se katalozi uglavnom sastoje od listića standardne veli­ čine na kojima je zabilježen fond knjižnice. Osnovne vrste kataloga su: - abecedni - stručni predmetni naslovni.

U abecednom katalogu (autorskom imenskom katalogu)213 djela se svrstavaju abecednim redom prezimena autora. Taj je katalog u knjižnicama najčešći jer obično znamo tko je autor djela koje trebamo. Ako znamo ime autora i naslov djela, lako ćemo pretraživanjem abeced­ noga kataloga utvrditi raspolaže li knjižnica tim djelom. Stručni katalog ima poredane predmetne odrednice za knjige prema područjima znanja o kojima je riječ. U sklopu predmetnog područj a odrednice se najprije nižu po strukama, zatim po podstrukama itd. Struktura stručnoga kataloga izravno se odnosi na bibliotečnu ili biblio­ grafsku klasifikaciju koju je knj ižnica prihvatila. Stručni su katalozi korisno pomagalo za znan212 213

Poveznice na biblioteke u Hrvatskoj nalaze se na adresi: http://knjiznica.irb.hr/hrv/crolibs.html. Pavić 75.

242

Dodatci

stvene informacije te imaju važnu ulogu u knjižničarskoj djelatnosti. Svrstavanje knjižničnog materijala po područjima znanja umnogome olakšava usmjeravanje korisnika i izbor knjiga.214

Predmetni katalog (abecedni predmetni katalog) također upućuje na sadržaj dokumenta, ali odrednice su provedene abecedno po predmetima koji se obrađuju u dokumentima. Riječ ili rečenica u vezi s bilo koj im predmetom ili pojmom koja najefikasnije služi za izražavanj e predmeta dokumenta ili njegova dijela naziva se predmetna odrednica215• Preporučljivo je ko­ ristiti se predmetnim katalogom, ako postoji, prilikom izrade rada jer predmetne odrednice upućuj u na djela koja su relevantna za njegovu izradu. Naslovni katalog sastavlja se abecednim redom naslova djela. Može dobro poslužiti ako znamo naslov dj ela, a ne znamo autora, ali takav oblik katalogizacije nije primijenjen u svim knjižnicama. Posebnu mogućnost pretraživanja omogućuju računala pretraživanjem kataloga i knjiž­ ične građe po ključnim riječima, koje su danas najvećim dijelom zamijenile predmetne i na­ slovne kataloge. No kako podatci o ukupnoj građi u svim knjižnicama još nisu potpuno digi­ talizirani, potrebno j e za prij e prikupljenu građu koristiti se i spomenutim katalozima. n

Korištenje bibliotečnog fonda olakšava nam i upoznavanje sa sustavom klasifikacije fon­

da kojim dotična knjižnica raspolaže jer nam to omogućuje koncentriranje na dio fonda koji nas zanima.

Najprihvaćeniji je sustav Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK), koji omogućuje pronalaženje stručnih područja pod odgovarajućim brojevima: 1 Filozofija, Psihologija. 2 Religija, Teologija. 3 Društvene znanosti.216 30 Teorije, metodologija i metode društvenih znanosti. 3 1 Demografija. Sociologija. 32 Politika. 33 Privreda (gospodarstvo). Ekonomske znanosti. 34 Pravo. Pravna znanost. Zakonodavstvo. 343 Kazneno pravo. Kaznena djela. 35 Javna uprava. Vlast. Vojne vještine i znanost. 35.74 Policija. Provođenje zakona. 3 5 1 .74::06 1 . 1 ( 1 00) Interpol. 36 Socijalna zaštita i pomoć. Osiguranje. 37 Odgoj. Obrazovanje. Nastava. Provođenje slobodnog vremena. 389 Metrologija. Mjera i težine. 39 Etnologija. Etnografij a. Narodni običaji. Folklor. 4 (Nepopunjeno; do 1 964. godine tu su se nalazila područja koja su prebačena u skupinu 8). 5 Matematika. Prirodne znanosti. 214 215 216

Ibid. Ibid. Na primjeru skupine 3 prikazujemo mogućnost podjele u daljnje podskupine daljnjim dodavanjem brojeva od O do 9 .

243

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

6 Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnika. Tehnologij a.

7 Umjetnost. Arhitektura. Fotografij a. Razonoda. Sport. 8 Jezici. Lingvistika. Književnost. 9 Zemljopis. Biografije. Povijest. Uz brojčane oznake postoje brojne dodatne oznake koje pobliže označuju sadržaj djela (npr. njegovu povezanost s nekim drugim područjem „+ ", međuodnos „: ': proširenja „/ ': je­ zik „= " itd.) . N o u knj ižnicama s e često primjenjuju i drugi sustavi označivanja, pa je kod intenzivnijeg korištenja knjižnice to najbolj e odmah provjeriti.

Knjižnični fond i njegovo korištenje U modernoj knjižnici postoji knjižnični fond koji je na raspolaganju za posudbu (to su obično tiskane knjige - pod tim terminom obuhvaćamo i monografije i udžbenike, ploče, kasete, videokasete, CD-ove i DVD-ove) i fond koji se daje na upotrebu samo u prostorij a­ ma knjižnice (to su naj češće periodika, priručnici, elektroničke knjige na disketama i CD-ovi, DVD-ovi i ostala građa) te on-line banke podataka i informacije do kojih se dolazi pretraživa­ njem interneta. Uloga je knjižnice da sve to ponudi i omogući pretraživanje, i to po moguć­ nosti u ta tri područja prema jednom integriranom katalogu. Prema temeljnoj podjeli publikacije se dijele na primarne, sekundarne i tercijarne.

Primamim publikacijama nazivamo one publikacije u kojima se objavljuju izvorni rado­ vi u kojima se priopćava nešto novo. One mogu biti u obliku knjiga (monografija), brošura ili članaka u recenziranim časopisima (engl. refereed journals) ili periodičnim izdanjima. Ra­ dove u kojima se iznose rezultati izvornih istraživanja recenziraju jednako kvalificirani znan­ stvenici kao i autor. Radovi koji se objavljuju u primarnim znanstvenim publikacijama imaju strogo propisan oblik, pa ga se pri pisanju treba držati. Važna osobina primarne publikacije jest da je dostupna javnosti, tj. da nije u ograničenom optjecaju. Posebnim oblicima se smatraju norme, patentni opisi, tehnički katalozi, serijska izdanja ustanova, društava i organizacij a, materijali s kongresa, konferencija i simpozija te neobjavlje­ ne a pohranjene publikacije: diplomske radove, ranije magistarske radove, disertacije, znan­ stveno-tehnički izvještaje, službene publikacije, depozitni izvještaji.

Sekundarne publikacije2 17 najčešće su izvodi iz primarnih publikacija s bitnim elementi­ ma njihova sadržaja. Te publikacije ne pružaju nova znanja već samo identificiraju izvore pri­ marnih informacija i olakšavaju njihovo pronalaženje. U sekundarne publikacije se ubrajaju udžbenici, priručnici kao opće i stručne enciklopedije, rječnici (terminološki, stručni, jezični dvojezični i višejezični) , biografski priručnici (Tko je tko), vodiči (literarni, predmetni), bibli­ ografije radova za pojedina područj a ili teme itd. (Iako neka od navedenih djela mogu imati i karakter primarnih publikacij a, npr. rječnik koji je proizvod intenzivnoga istraživačkog leksi­ kološkoga i/ili terminološkog rada.) Sekundarni časopisi su referativni časopisi koji prezentiraju sadržaje objavljene u primar­ nim publikacijama (u obliku referata ili anotacij a).

Tercijarne publikacije su ponajprije indeksi koji obrađuju sadržaje primarnih i sekundar­ nih publikacija i lokaciju dokumenata, katalozi ili kompilacije iz bibliografija (bibliografije bi21 7 U podjeli i svrstavanju publikacij a na sekundarne i tercij arne nisu suglasni svi autori, pa se u lite­

raturi često mogu naći nepodudarni podatci.

244

Dodatci

bliograftja). Č esto ih publiciraju knjižnice i dokumentacijski centri i sadržavaju informacije u obliku koji odgovara potrebama određenih korisnika. Na primjer, različite baze podataka ili publikacije pod naslovima Abstracts, Current Contents itd. Publikacije, bilo da su objavljene u klasičnome, elektroničkome ili virtualnom obliku (preko interneta) imaju svoje oznake:

Oznake publikacija Najvažnije oznake publikacija su CIP oznaka, ISBN, ISSN i EAN.

CIP oznaka (engl. Cataloging in Publication

-

Katalogizacija u publikaciji) sastoji se od:

- UDK oznake - naslova - prezimena i imena autora - podataka o izdavaču - podataka o mjestu, godini, izdanju -

podataka o nakladničkoj cjelini i o sastavnim dijelovima publikacije

- ISBN.

ISBN (International Standard Book Number) nose publikacije u obliku knjige, brošura, magnetskih publikacija ili videopublikacija, didaktičkih kompleta i mikropublikacija. To je broj koji na jedinstven način označuje svaku publikaciju. Osim što se tiska u sklopu CIP ozna­ ke, tiska se i na stražnjim koricama publikacije. U Hrvatskoj ISBN dodjeljuje Hrvatski ured za ISBN u sklopu Nacionalne i sveučilišne knj ižnice u Zagrebu (oznaka za Hrvatsku je 953). ISSN (International Standard Serial Number) međunarodni je standardni serijski broj za označivanj e periodične publikacije ili nizova publikacija. EAN (European Article Numbering) jest označivanje proizvoda brojevima ( nizom od 1 3 znamenki) koji se obično kombinira s bar kodom - skupinom okomitih crta koje svojom de­ bljinom i razmakom pružaju informacije o proizvodu koje se mogu čitati optičkim čitačem.

Knjiga218 još uvijek čini glavninu knjižničnog fonda i pred velikim je izazovom novih teh­ nologija. Knjige se obično dijele na: - komercijalne knjige ili knjige od općeg interesa kao što su romani, slikovnice, biografije, memoari, povijesne knjige, vodiči i kuharice - obrazovne knjige u koje ubrajamo udžbenike za škole i fakultete. Njih obično odobrava tijelo odgovorno za određeno područje. Posebnu kategoriju čine:

- znanstvene, tehničke i stručne knjige koje uz komercijalne izdavače često izdaju fakul­ teti ili specijalizirane institucije i - referentne knjige u koje ubrajamo enciklopedije, rječnike, almanahe, vodiče po poje­ dinim znanstvenim i stručnim područjima. Nj ihova proizvodnja je vrlo skupa i nj ima se koristi relativno uzak krug korisnika. O njima ćemo govoriti u posebnom odjeljku. Takozvane referentne knj ig e objavljuju se na CD-u ili DVD-u, posebno su prikladne one na PDA uređajima, a pojavile su se i verzije elektroničke knjige koja se uglavnom do sada upotrebljavala za beletristiku.

218

Knjiga je definirana i o njoj se govori i

u

odjeljku 3.2.4.

245

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Elektroničkom knjigom (engl. e-book) nazivamo sve digitalne medije koji nose sadržaj knji­ ge bilo da se čitaju preko mreže, osobnog računala, posebnog uređaja (čitača) ili mobitela. Mnoge adrese preko interneta omogućuju izbor sve većeg broja knjiga. Stephen King je 2000. godine objavio prvi roman na internetu, Riding the Bullet djelo od 67 stranica koje je prodano u 500.000 primjeraka, a sada je besplatno dostupno na amazon.com. Mnoge knjige i dokumenti kao dio svjetske kulturne i znanstvene baštine dostupni su da­ nas na internetu. Svakako pionirske pothvate treba navesti Project Gutenberg,219 World eBook Lib rary, 220 Europeana (europska digitalna knjižnica s najavljenih dva milijuna radova)221, Go­ ogleova stranica Google Book Search omogućuje pretraživanje internetskih stranica u potrazi za informacijama, a za knjige kojima su istekla autorska prava ili uz dozvolu izdavača ili au­ tora, mogu se pogledati isječci iz knjige ili cjelokupni tekst. Knjige koje su u javnoj domeni mogu se preuzeti u PDF formatu.222 Elektroničke knjige posebno su pogodne za objavljivanje udžbeničke i nastavne literature, posebno u visokom obrazovanju, jer je to građa koju često treba osuvremenjivati pa je najno­ vije verzije jednostavno distribuirati preko interneta ili intraneta. Obično su za njihovo čitanje potrebni posebni programi, najčešće Adobe Acrobat jer se objavljuju u posebnim formatima kao što je primjerice .pdf No još uvijek nije vrijeme za rekvijem za Gutenbergovo carstvo, jer da tiskani oblik još traži veći broj ljudi, a on omogućuje i poseban osobni odnos s knjigom. Nova tehnologija je veliki izazov izdavačima jer postoji mogućnost da autori počnu izravno prodavati svoje proiz­ vode. Mogućnosti su nesagledive od odabira različitih varijanata završetka knjige do interak­ tivnog odnosa s likovima i radnjom u knjizi.

Periodika (periodična publikacija) ili časopis je naziv za „objavljena djelo koje se redo­ vito pojavljuje u određenim vremenskim razmacima, u posebnim brojevima, različitog sadr­ žaja, ali pod istim naslovom.''.223 U periodičnim publikacijama objavljuje se građa zanimljiva određenom krugu čitatelja224• Periodika se ne iznosi iz knjižnice jer su to uglavnom najnoviji (kraći) stručni napisi koji trebaju u svakom trenutku biti na raspolaganju korisnicima. 225 Da­ nas su dostupna brojna mrežna izdanja (engl. on-line publications) koja su otvorena za kori ­ štenja na internetu, preko posebne pretplate, preko knjižnica ili korisničkim upisom. Priručna ili referentna literatura je naziv za građu koja se ne iznosi iz knjižnice zbog po­ trebe dostupnosti većem broju korisnika. U najvažniju referentnu literaturu svakako se uvršta-

219 http://www.gutenberg.org/wiki/Main_Page 2 20 http://netlibrary.net/WorldHome.html 221 http://www.europeana.eu/portal/ Europeana omogućuje izravan pristup d igitaliziranoj baštini i zbirkama koje se čuvaju u arhivima, muzejima i knjižnicama diljem Europe. (Otvorena krajem 2008. godine.). 222 Vidjeti adrese: http://books.google.com i http://code.google.com/p/freereads/

22 3 Pavić 19. 224 Prvi časopisi koji su se poj avili u 17. stoljeću su bili: njemački Erbauliche Monaths- Unterredungen (Građa - mjesečne rasprave, 1663.- 1668.), francuski Journal des Sfavans (1665.; kasnij e nazvan four­ nal des Savants - Časopis znanstvenika) i engleski Philosophical Transactions (1665.) Kraljevskog društva (Royal Society) u Londonu. Svjedočeći eksponencijalnom rastu znanstvenih i tehničkih informacija, procjenjuje se da na prijelazu iz drugoga u treće tisućljeće postoj i više od 50 000 znan­ stvenih i isto toliki broj popularnih časopisa. 22 5 Klasični katalog periodičnih publikacija (časopisa) sastavlja se abecednim redom naslova časopisa ili prema prvoj imenici

246

u

naslovu.

Dodatci

vaju enciklopedije226, najčešće višesveščani priručnici u kojima je prema ključnoj riječi usu­ stavljeno cjelokupno teorijsko i praktično znanje (opća ili univerzalna enciklopedija} ili znanje iz pojedine grane (specijalna, stručna enciklopedija - tehnička, pravna, poljoprivredna, voj ­ na, likovna itd.) . To su djela koja omogućuju brzo pronalaženje točnih informacija na postav­ ljena pitanja. Temeljno obilježje priručne literature jest točnost i pouzdanost te da obuhvaća osnovne informacije na području koje pokrivaju. U njima su informacije prezentirane u član­ cima različite duljine poredane abecedno. Svaki članak obično sadržava riječi uputnice koj e upućuju na druge članke u kojima se obrađuju relevantni pojmovi i sadržaji. Na internetu je zaživio poseban oblik enciklopedijeWikipedia. Wikipedija je višejezična, na internetu zasno­ vana enciklopedija slobodnog sadržaja. Projekt je započet na engleskom jeziku 200 1 „ a 2003 godine uvedena je i hrvatska inačica pod geslom: „slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati': No otvorenost dovodi u pitanje pouzdanost i točnost Wikipedije, ali je untoč tome vrlo vrijedan izvor informacija koje treba provjeriti, posebno na područjima kojima se pristra­ no pristupa. Posebno je vrijedna i korisna priručna literatura dostupna na CD-u ili DVD-u. Priručnu literaturu na CD-u ili DVD-u posebno karakterizira mogućnost brzog pretraživanja, hiper­ tekstualnog kretanja po riječima uputnicama i mogućnost preuzimanja citata bez dodatnog prepisivanja. Tekst više nije nepromjenljiv, već je interaktivan u kombinaciji sa slikom, zvu­ kom i drugim tekstovima.

Biografski rječnici su vrlo vrijedni izvori informacija o životu i radu istaknutih znan­ stvenika, stručnjaka i javnih radnika. Nalaze se pod raznim naslovima, a često pod naslovom „Tko je tko" ( The International Who'.s Who, Current Biography, Webster'.s New Biographical Dictionary) i sl. Bibliografije su popisi tiskanih i objavljenih tekstova. Ovisno o sadržaju, metodi obrade i načinu rasporeda građe one mogu biti: opće, specijalne (stručne) , internacionalne, nacional­ ne, lokalne, retrospektivne, tekuće, opisne, anotirane, abecedne, kronološke i tematske. Rade se kao popisi prema određenom kriteriju: ( 1 ) registracijske popisuju literaturu iz određenog područja, (2) informativne - upoznaju određeni krug korisnika s najnovijom literaturom ili (3) rekomanditivne - preporučuju određenom krugu čitatelja izbor određene literature. One mogu biti opće ili posebne, internacionalne, nacionalne ili zavičajne, autorske, periodičke, obuhvaćati produkciju određene institucije itd. Leksikografska djela se bave zapisivanjem, sređivanjem i tumačenjem poj mova ili riječi jednoga ili više jezika. Osim već spomenutih enciklopedija, to su prije svega: - leksikoni jednojezični rječnici -

dvojezični rječnici višejezični rječnici

-

stručni rječnici

terminološki rječnici (terminologije, tezaurusi, nomenklature) - frekvencijski rječnici i druge vrste rječnika.

226

Jedna od najpoznatijih svjetski p r iznatih enciklopedija jest Encyclopaedia Britannica koja je danas dostupna na inte rnetu. Njezino je objavljivanje počelo 1768. u Edinbourghu, a zatim se 1 889. godine uredništvo preselilo u London, a potom ubrzo u New York. Sastoji se od 32 sveska (od čega su dva sveska indeksi).

247

Pisanje znans tvenih i stručnih radova

Rječnici su (bilo da su u pitanju jednojezični, rječnici stranih riječi, dvojezični, višejezič­ ni ili stručni rječnici) vrlo važni jer se odgovaraj ućem odabiru stručnih riječi i izraza (termi­ nologije) mora obratiti odgovarajuća pozornost. To su ujedno vjerojatno naj češće korišteni priručnici. Treba biti oprezan pri korištenju višejezičnih rječnika jer većina riječi (osim uske nomen­ klature i stručne terminologije u prirodnim i tehničkim područjima) ne pokriva isto značenj­ sko polje u različitim jezicima. Kao primjer se može istaknuti pravna terminologij a koja se temelji na engleskom općem (običaj nom) pravu i pravna terminologija drugih europskih ze­ malja utemeljena na rimskom pravu, ali je i unutar kontinentalnog prava opet svaki pravni su­ stav razvio vlastite institucije koje ne postoje nužno i u drugim sustavima. Posljednjih godina paralelno s jačanjem institucij a ujedinjene Europe razvija se novo europsko pravo.

U priručnoj literaturi treba provjeriti definicije, značenja riječi, točnost transkripcije (pri­ jepisa), što je posebno važno pri transliteraciji (prenošenju jedne vrste pisma u drugu, npr. ćirilice, posebno ruske, u latinicu, ili arapskoga i kineskog pisma u latinicu). Priručna biblio­ teka i radovi koji u njoj stoje na raspolaganju najveći su pomoćnik onome tko piše jer može u svakom trenutku provjeriti podatak, termin, značenje, definiciju itd. U priručnu literaturu mogu se ubrojiti i djela kao što su atlasi, almanasi (koje možemo nazvati zbornicima različitih informacija - npr. The World Almanac se objavljuje od 1 868. godine). Knjižnice raspolažu brojnim tercij arnim publikacijama, ili ih same sastavljaju, preko ko­ jih se može doći do podataka o najvažnijim izvorima, odnosno raspolažu mogućnošću njiho­ va pretraživanja preko interneta. Među tim podatcima svakako su najvažniji različiti indek­ si. UNESCO je definirao indeks kao sustavno uređen popis koji pruža dovoljno podataka o svakoj uvrštenoj stavci, tako da ju je moguće identificirati i pronaći. Navest ćemo samo neke najvažnije tercij arne publikacije. Pretraživanja tercijarnih publikacija osobito su važna prije početka istraživanja i u početnoj fazi istraživanja ili pisanja zbog informiranosti o dostignu­ tim rezultatima. Za područja na kojima su dostupni, te kao referentni priručnici (enciklopedije, rječnici) CD-ovi DVD-ovi za korisnika vrlo pogodni, skraćuju vrijeme mrežih pretraživanja, vrlo su izdržljivi i imaju najmanje pogrješaka od svih medija za spremanje informacija. CD-ovi DVD-ovi su posebno prikladni za pohranjivanje velikih baza podataka kao što su enciklo­ pedije, višesveščane zbirke, pravne zbirke i rječnici. Danas su CD-ovi DVD-ovi potpuno za­ mijenili pohranjivanje na mikrofilmu ili mikrofišama (dimenzija 1 0,5 x 1 4,8 koje mogu sadržavati do 400 stranica umanjenih 18 do 72 puta) ili ultrafišama (umanjenje 90%). Osim knjižnica sustavima mikropohranjivanja dosta se koriste državne institucije, banke ili velika poduzeća. Za čitanje se rabe posebni uređaji, tzv. mikročitači. Danas se često pohranjuju u ra­ čunalno čitljivu obliku tako da se njima može jednostavno koristiti. Ne treba zaboraviti ulogu knjžnica u međuknjižničnoj posudbi publikacija. Preko Nacio­ nalne i sveučilišne knjižnice moguće je posuditi ili otkupiti fotokopiju publikacije iz inozem­ stva. Za realizaciju posudbe potrebno je raspolagati točnim podatcima o publikaciji. Kad se prikupi potrebna literatura, odnosno kad utvrdimo da se časopisi, knjige i priruč­ nici koji su nam potrebni nalaze u određenoj knjižnici ili na nekom drugom mjestu, počinje­ mo čitati, a zatim i b ilj ežit i relevantne podatke. Najvažnij a djela bilo bi dobro kupiti da bismo ih imali u vlastitoj biblioteci, najvažnije dijelove starijih izdanja ili periodike kopirat ćemo, a iz najvećeg dijela literature napravit ćemo samo bilješke. Ovisno o vrsti teme koja se obrađuje, možemo se koristiti i drugim priručnicima i publi­ kacijama kao što su standardi, patenti, magistarski i doktorski radovi, izvještaji s kongresa, adresari, prikazi literature, zbirke i baze podataka itd. 248

Dodatci

Dodatak 1 3 .

Pretraživanj e i nterneta 1.

Uvod

Ako se računalom želimo koristiti za pretraživanje interneta, potreban nam je modem ili druga telekomunikacijska veza (ili mrežno povezivanje) koja omogućuje povezivanje s da­ vateljem internetskih usluga (ISP - lnternet Service Provider) koji može biti komercijalni ili sveučilišni CARNet. Takvo računalo mora imati programe koji omogućuju međusobno po­ vezivanje informacij a (TCP/IP Transmission Control Protocol/ Internet Protocol) . Pretraživa­ nje interneta nije moguće izravno jer on ne sadržava nikakve dokumente ni datoteke, već ga čini mnogo mrežnih stranica (engl. web pages) koje se nalaze na različitim računalima koja se nazivaju poslužitelji (engl. servers) Poslužiteljima se pristupa korištenjem klijent-progra­ ma (engl. client software), kakvi su, na primjer, programi za pretraživanje preglednici227 (engl. browser): Chrome, Microsoft Internet Explorer, Mozilla Firefox, Safari, Opera itd. Odabrani preglednik mora biti instaliran na računalu da omogući pristup internetu i korištenje doku­ menta koji se nalaze na različitim mrežnim stranicama. Kad znamo adresu, preko preglednika dolazimo do točno određene mrežne stranice, upi­ sujući njezinu URL-adresu (engl. Uniform Resource Locator), a ako ne znamo adresu ili želimo prikupiti više podataka, mrežu pretražujemo preko tražilica (engl. search engines, search tools).

URL-adresa sastoji se od nekoliko dijelova: Protokol://site/path/ftle Protokol I adresa servera - ime domene I staza dokumenta I dokument Protokoli su metode razmjene podataka na internetu: - HyperText Transfer Protocol je standardna metoda prijenosa podataka između mrežnog poslužitelja i mrežnog preglednika.

http://

ftp:// - File Transfer Protocol omogućuje da se datoteke s jednog udaljenog računala

prebace i spreme na drugo . gopher:// metoda ponude samo teksta preko interneta , danas je uglavnom nadomješta Hypertext preko www ( World Wide Web) . telnet:// protokol omogućuje da se jedno računalo logira na drugo, tzv.

remote login.

Site se označuje imenima domena (engl. domain names) kojih ima dva ili više koj a se od­ vajaju točkama. Ime koje se nalazi lijevo je najspecifičnije, desno je najopćenitije i naziva se domenskim kodom (engl. domain code). Generički kodovi za domene su:228 .com (compa227 Englesku riječ browser prevodimo s preglednik, a odnosi se na programe koji omogućuju pristup internetu i pregledavanje dokumenata. Engleski search engine prevodimo s tražilica, a odnosi se na programe koji rade popise web-stranica i veza koje im omogućuju pristup. 22 8 Tehničko koordinacijsko tijelo za internet ICANN (The Internet Corporationfor Assigned Names and Numbers) predlaže domene (engl. TLD - Top-Level Domains) Ministarstvu trgovine SAD -a (engl. US Department oj Commerce) pa su posljednjih godina uz gore navedene prihvaćene i domene: .aero, .arpa, .asia, .biz, .cat, .coop, .info, .int, .jobs, .mobi, .museum, .name, .net, .pro i travel. ( htt p : // www.icann.org/ 26. 1 2 . 2008).

249

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

ny), .gov (govern m ental) , .org ( o rganisatio n non-profit), .edu (education), ( spec ial inter).net (companies) te dvoslovni kodovi za zem lj e : .hr ( Hrvatska) , .uk (Ujedinjeno Kralj evs tvo ) , .de (Njemačka) , .fr (Francuska) , .jp (Japan) , .it ( Italij a ) , .si (Slovenija) itd.

Domene s ko dovima .edu, .org, .gov i np r. osobne stranice znanstvenika te stranice znan ­

stvenih institu cija obično sadržavaju provjerenije izvo re od domena s kodom .co m (koj e mo­ žemo smatrati popularnim izvorima).

Pre glednici omogu ć uju da se na računalu pohrane izravne veze s m režno m stranicom koja se često pretražuje (funkcija , Favo rites' ili ,Bookmark' ovisno o pregl e dniku) . Ta fun k cija dop ušt a da zabilježimo adresu stranice, da je klikom aktiviramo, odnosno prenesemo u o dgovaraj ući dokument, disketu ili na drugo računalo. Procedure su vrlo slične u svim pre­ gl ed nic i ma , ali svaki od njih ima svoju t erm i nologij u pa se svladava u sklopu savladavanja p regledn ika na kojem se radi. Isto tako pregled n ici imaju u građen e različite pomoćne progra­ me ( e ng. plug-ins) koji omogućuju videopr ikazivanje , 3D prikaze, inte raktivnost (np r. Media Player, Rea! Player, Flash itd.). ­

2.

Načini pretraživanja interneta

2. 1 .

Tražilice

Tražilice su p ro gram i koj i stvaraju popise dokumenata (po naslovu i URL-u, tj. adresi mrežn e str an ice ) i prikazuju nj ihov sad ržaj. Traž ilice s e d ijele na obične (en gl . ordinary search engines) , metatražilice ( engl . meta-se­ arch engines), predmetne kataloge (engl. subject directories), predmetne vo di če (engl. subject guides) i sp ec ijali zi rane baze po dataka (engl. specialized databases). 2. 1 . 1 .

Opće tražilice

O p će t r ažilice pretra žuju puni tekst mrežnih stranica po ključnim r iječ ima i daj u baze po­ dataka koje prikupljaju spiders - rač u nal n i rob ot - p ro gra mi. 229

Google.com daje bazu podataka ra ngiraj u ć i stranice po p opu l ar no sti . Raspolaže gole­ mom bazom podataka, vjerojatno najvećom do sada. Ograničava p ret raž ivanj e na 32 rij eč i. Ima m n o ge dodatne baze podataka kao Book Search, Scholar (čl anci u časopisima), Blog Se­ arch, Patents, Images itd. Od l o gi čkih operatora koristi se OR-o m u jedno st avni m pretraži­ vanjima, a „ + "pod razum ij eva se između r ij e č i . Veće su mogućnost s ko r ištenjem n ap rednog pretraživanja (Advanced Search). Pret ražuj e doumente u . p df for matu i daj e isje čke s prona­ đenih stranica, što o mo g ućuje p ro cj e nu re leva nt no s ti. P ru ža mog ućnost p revođ enj a stranice na glavne e uropske i neke azijske jezike . Naravno, ti su pr ij evo di daleko od p r ihvatljivih, ali mogu p ružiti uvid u sad ržaj .

Yahoo!Search (http : //se a rch .ya hoo .co m) . golema je b az a po data ka s više od 20 m ilij ardi mrežnih stranica. Rangira mrežne stranice po relevatnosti (blizina i rasp o red riječ i) . Ne ogra­ ničava broj riječi pretraživanja. Dopušta upotrebu/uporabu logičkih operato ra AND, AND NOT i OR. Traži zagradu oko riječi spoj en ih s OR („ problemi okoliša" OR „ekološki proble­ mi"). ;Nudi pristup rj e čn iku, sinonimima, enc iklop e diji itd. Exalead (http:// www. exalead.com/search/) više od osam m ilij a rd i mrežnih stranica

229

Prema mrežnoj stranici http://ranking.thumbshots.com/ promet pretraživanja interneta preko tra­ žilica kreće se u sljedećim postotcima: Google: 35%, Yahoo: 28%, AOL: 16%, MSN: 1 5% i drugi 6%. Vidjeti također http://www.alexa.com/site/ds/top_sites.

250

Dodatci

Ask.com (http://ask.com) rangira mrežne stranice prema popularnosti teme. Ima manje baze podataka od Googlea i Yahooa. Funkcionira gotovo jednako kao Google. Za važna pretraživanja preporučuj e se korištenje više od jedne tražilice jer svaka od njih pokriva oko 40% sadržaja koji obuhvaća samo taj alat, a prosječno preklapanje s ostalim alati­ ma je 60% pa je za važna pretraživanja, na primjer, za potrebe rada za stjecanje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja ili znanstvenih radova potrebno kombinirati više stra­ tegija pretraživanja. 2. 1 .2.

Metatražilice

Metatražilice su pretraživački alati posrednici koj i brzo, ali ne uvijek dovoljno temeljito pretražuju nekoliko pojedinačnih pretraživačkih alata. Oni nam daju izbor mrežnih stranica na kojima možemo naći druge mrežne stranice i baze podataka preko navedenih URL-adre­ sa za druge stranice, na koje možemo doći klikanjem na tu adresu jer je ona hipertekstualna veza (engl. hyper-text link)230 Dogpile (http://www. dogpile.com) pretražuje Google, Yahoo, LookSmart, Ask.com, MSN search i druge. U rangiranje stranica su uključne i sponzorirane stranice pa ispod rezultata treba provjeriti nalazi li se Sponsored by... Copernic Agent (http://www. copernic.com) omogućuje odabir tražilica u Advanced Se­ arch. Mora se instalirati na računalo. Postoji besplatna inačica. Clusty (http://www.clusty.com) pretražuje nekoliko glavnih tražilica, kombinira rezulta­ te i daje popis utemeljen na komparativnom rangiranju i razultate grupira u skupine po slič­ nosti. SurfWax (http://www. surfwax.com/) daje kvalitetne podatke o obrazovanju, podatke sa stranica američke vlade i najnovijih izvora. 2.2.

Predmetni katalozi

Predmetni katalozi (engl. Subject Directories) jesu stranice koje uređuju urednici za poje­ dina područja po hijerarhijski organiziranim predmetnim odrednicama. Praktični su za po­ četak pretraživanja ako se traži opća informacija. Oni su još manje standardizirani od traži­ lica. Najpoznatiji su: Google Directory (http://www. directory.google.com) obuhvaća više od pet milijuna stra­ nica rangiranih po popularnosti. Yahoo Directory (http://www. dir.yahoo. com) pokušava organizirati mrežne stranice svr­ stavajući ih u teme i podteme (Law, Health, Arts). Obuhvaća više od četiri milijuna evalui­ ranih mrežnih stranica. Pogodan je za traženje informacija koje se uredno mogu svrstati u određenu kategoriju. Postoji i nekoliko desetaka lokaliziranih verzija ovog kataloga, npr. u Njemačkoj (http://www.yahoo.de), Francuskoj (http://www.yahoojr) itd. Ne prihvaća logič­ ke operatore za pretraživanje, a fraze (višečlane izraze) treba staviti u navodnike. Omogućuje pretraživanje po ključnim riječima i po kategorijama. About.com (http://about.com) ima više od dva milijuna evaluiranih mrežnih stranica.

23 0

Hyp ertext Markup Language (HTML) standardizirani je računalni kod na kojem se zasnivaju web­ dokumenti, sadržava tekst, slike, zvuk i veze na druge dokumente, pojednostavnjeno rečeno - jezik kojim se pišu web-stranice. 25 1

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

ipl2 ( http://www. ipl.org) je nastao spajanjem Librarians' Internet Index (LII) i Internet Pu­ blic Library (IPL), obuhvaća više od 40 000 odabranih i procjenjenih stranica koje su prikupi­ li knjižničari zaduženi za pružanje informacija. Traži varijante ključne riječi (tj . ima funkciju truncation). Razumijeva logički operator AND, a prihvaća OR i NOT. Infomine (http://www. infomine. ucr. edu) obuhvaća oko 1 25 000 sveučilišnih mrežnih stra­ nica koje su prikupili knj ižničari sa sveučilišta. Pretražuje se po ključnim riječima, predmeti­ ma, naslovima i autorima. Academic info (http:// www.academicinfo.us) pokriva oko 25 000 mrežnih stranica viso­ koškolskih ustanova razvrstanih po akademskim disciplinima ili područjima. 2.3.

Specijalizirane baze podataka

Specijalizirane baze podataka (engl. Database Locators) mogu biti prikupljene o različi­ tim temama od trivijalnih do vrlo važnih. Do njih se može doći na različite načine, od pretra­ živanja po ključnoj riječi do njihova pronalaženja, npr. u Yahooovim ili drugim katalozima. To mogu, na primjer, biti baze znanstvenih projekata (engl. research projects) ili doktorskih diser­ tacija iz određenog područj a. Najbolje je pokušati naći najnovije baze podataka preko direk­ torija ili sveučilišnih internetskih stranica, osobito preko stranica knjižnica, odnosno preko Centra za online baze podataka. 23 1 2.4. Pronalaženje sustručnjaka i eksperata preko online diskusijskih skupina Pronalaženje sustručnjaka i eksperata preko on-line discussion groups može se ostvariti preko Newsgroups (Usenet). Taj oblik treba razlikovati od LISTSERV lists koji nakon učlanje­ nja funkcionira preko e-pošte i dobivate obavijesti od skupine u koju ste se učlanili. 3.

Pretraživački alati

3. 1 .

Pretraživanje običnim i metatražilicama

Ako nemamo točnu adresu stranice koja nas zanima, a želimo provj eriti što na internetu ima o temi koja nas zanima, postupit ćemo na sljedeći način. Ako imamo ključnu riječ ili izraz (frazu), tražit ćemo je pomoću bilo koje tražilice ili meta­ tražilice. Naravno treba je, koliko je god moguće, dodatno definirati kako ne bismo dobili pre­ velik broj stranica koje nije moguće pregledati. Pri tome treba upotrebljavati logičke operatore. Ako se traži vlastito ime osobe ili tvrtke, treba ga staviti u navodnike (npr. „John Smith''). Upiti se mogu dalje precizirati korištenjem logičkih operatora232 (Boolean logic): AND ili + (I - uključuje sve navedene termine) , OR (ILI - traži dokumente s bilo koj im od nave­ denih termina). AND NOT (NE - isključuje termin), NEAR (BLIZU - definira koliko riječi termin može biti udaljen, npr. 10). Fraze (izrazi koji se sastoje više od jedne riječi) pretražuju se stavljanjem u navodnike ,,': Drugi sustav je korištenje znaka koji označuje da se zahtijeva postojanje neke riječi ili fraze + ili da se postojanje neke riječi ili fraze isključuje -. Znakovi + i - stavljaju se bez razmaka uz riječ na koju se odnose, kod fraza ispred navodnika. Neke tražilice omogućuju pretraživanje većeg broja znakova korištenjem krnjih (skraćenih) riječi

231

Više vidjeti u Dodatku 14. o bazama podataka. 2 32 Logički operatori pišu se velikim slovima.

252

Dodatci

(engl. truncation ili wild card)233 koji se označuju zvjezdicom *234 desno ili unutar riječi (pa će, npr. prav* pretraživati prav-o, prav-a, prav-ila itd., a pra*a će pretraživati prava, pravila itd.). No treba provj eriti kojim se alatom mogu koristiti koji operatori. Na primjer, podatke o temi „Utjecaj nasilja na televiziji na djecu" tražit ćemo kao: children AND television AND violence ili kod nekih tražilica +children+television+violence. Podatke o temi: „Francuska literatura"tražit ćemo kao: „french literature" ili druga mo­ gućnost „french AND literature" AND NOT „Department of" AND NOT „school of" AND NOT „faculty of"ili +„french literature"-„Department of"-„school of"-„faculty of': odno­ sno ako želimo uključiti pretraživanje i na francuskom jeziku stavit ćemo (french OR franca­ ise) AND (literature OR litterature) . Neki preglednici često rangiraju rezultate pretraživanja (engl. result ranking), na primjer, prema tome koliko se puta traženi termin spominje u dokumentu, nalazi li se u naslovu, koli­ ko je blizu početku teksta ili koliko se često dokument otvara. Neki nude mogućnost pregleda FAQ (engl. Frequently Asked Questions). Moguće je pretraživati i po parametrima URL-adrese. Ako, na primjer, zatražimo URL­ adresu http://oup.co. uk, dobit ćemo popis svih URL-adresa koje sadržavaju tu domenu. Neke tražilice su osjetljive na velika i mala slova ili akcente ako postoje u jezicima. Pravi­ lo je da izraz napisan malim slovima pronalazi izraze koji su napisani malim, velikim ili samo početnim velikim slovom, a zadana velika slova traže samo točno zadani oblik. Na primjer:

+

-

London fog ili London Fog (ime tvrtke) - pri čemu će prvi način pisanja tražiti oba obli­ ka, a drugi samo oblike gdje obje riječi počinju velikim slovom

-

interpreter će tražiti engl. interpreter i fr. interpreter, ali interpreter će tražiti samo taj oblik.

Pretraživači se također svakim danom sve više usavršavaju pa npr. nalog za traženje: TITLE Noam Chomsky, omogućuje pretraživanje svih stranica koje u naslovu imaju Noam Chomsky. 3.2.

Nevidljiva mreža

Nevidljiva mreža235 (engl. invisible Web, deep Web) dio je interneta koji obične tražilice ne zahvaćaju u svojim pretraživanjima. Iako se tražilice sve više usavršavaju i zahvaćaja i dijelove mreže koji su donedavno bili nevidljivi, ostaju zaštićeni dijelovi mreže koji nisu u zoni njiho­ va pretraživanja. Kao dobri pretraživači za znanstvene potrebe koji zahvaćaju i dio nevidljive mreže mogu se istaknuti predmetni katalozi za pretraživanje: ipl2 (nastao spajanjem Librari­ ans Internet Index Internet Public Library) i Infomine. 3.3.

Wikipedia

Wikipedia je internetska enciklopedija koja pruža informacije o mnoštvu različitih po­ dručja i tema. Omogućuje sudionicima komentiranje i modificiranje sadržaja pod određe­ nim uvjetima. Pronalaženje teme na stranicama Wikipedije svakako je dobar početni korak 233

Tražilic a Google pretpostavlja korištenje „AND" ili „+" između riječi pa ih n ije potrebno navoditi, dopušta upotrebu „OR" i ne omogućuj e pretraživanje krnjih riječi. Veće su mo g ućnosti pretraživa­ nja u naprednom pretraživanju (engl. Advanced Search).

234

Znak • se naziva asterisk ili zvjezdica (engl. asterisk, wild card character), a označava znak koji za­ mjenjuje bilo koji znak ili više znakova .

235 Za temeljitije objašnjenje pogledati http://en.wikipedia.org/wiki/Deep_web

253

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

za opću informiranost, no za potrebe znanstvenog rada traže se recenzirani (engl. referreed) znanstveni izvori, što znači članci koje su recenzirali, komentirali i prihvatili za obj avljivanje drugi znanstvenici u publikacij ama koje su priznate u odgovarajućoj disciplini. Danas se mnogi znanstveni časopisi uz tiskani oblik objavljuju u elektroničkom ili samo u elektroničkom obliku pa su na internetu dostupni slobodnim pristupom ili uz odgovarajuću osobnu ili institucijsku pretplatu. 4.

Zaključak

Pristup web-stranicama unio je revoluciju u dostupnost izvora.236 No kao što je već isti­ cano, svi izvori nisu jednako važni ni pouzdani jer na internetu svatko može imati stranicu. Zbog toga ako želimo iskoristiti neku stranicu, moramo procijeniti njezinu važnost i pouzda­ nost te je li jasno koju svrhu stranica ima: informiranj e, prodaju, uvjeravanj e, satiru ili paro­ diju. Važno je podrijetlo izvora, tko ga je napisao (obično se može provjeriti u odjeljku Abo­ ut us/Philosophy/Background/Biography ovisno o vrsti stranice) . Ako se u URL nalazi tilda (- ), ona obično označuje da je to nečija osobna stranica. Treba vidjeti kada je stranica osvre­ menjena (engl. last updated) , je li rij eč o promotivnom, prodajnom ili sponzoriranom mate­ rijalu, jesu li podatci dokumentirani itd. Mnoge su stranice zastarjele, a većinu stranica nije prošla istorazinsku ocj enu (engl. peer review), što je inače temeljni zahtjev za pisane stručne i znanstvene teme. Može se provjeriti stranica registracije domene kod odgovarajuće agencije za registriranj e, na primjer: domene kao: -edu, .gov, . mi!, .ac.uk imaju ograničen pristup i zato su sigurnije domene kao: .com, .org, .net imaju neograničen pristup za .com, .edu, .org, i .net na: http://www. networksoutions. com/cgi-bin!whoislwhois za Europu: http://www. ripe.net/cgi-bin/whois za ostatak svij eta: http://www. uninett. no/navn/domreg. html. No svakako i tu pomaže informiranost o temi, poznavanje imena istaknutih autora na određenom području i poznatih mrežnih stranica, institucij a, organizacija od povjerenja, agencija, tvrtki i je li jasno tko stoji iza teksta. Također je vrlo korisno analizirati postoje li po­ veznice na drugu dokumentaciju. Korisno je za svakoga tko pretražuje internet, ovisno o području koje ga zanima, označiti najvažnije adrese kao Favourites ili Bookmarks. Što se tiče pretraživanj a korištenjem ključnih ri­ ječi, važno je znati da su za pretraživanj e uvijek najkorisnije imenice (pridjevi kad zaista preci­ znije određuju traženi pojam). Najčešća je pogrješka upotrijebiti samo jedan pojam kao ključnu riječ. Najučinkovitije je upisati određenu sintagmu u navodnicima, npr. „istraživanje matičnih stanica" ili „stem cell research'', a ne samo „stem cell" ili ključne riječi stem cell research spinal cord injuries, a uputno je precizno odrediti najvažnije riječi i ograničiti se na šest do osam riječi. U engleskom su jeziku članovi, zamjenice, prijedlozi i veznici u pretraživanju prazne riječi (s obzi­ rom na njihovu veliku učestalost u jeziku). Isto tako, kod ozbiljnih pretraživanja treba upotreb­ ljavati opcije naprednih pretraživanja i logičkih operatora koje tražilica podržava. 236

Prema mrežnoj stranici http://www.xomreviews.com/topl OO.asp (26. 1 2 . 2008), 30 najposjećenijih mrežnih stranica po opsegu prometa bile su: aol.com, microsoft.com, youtube.com, msn.com, ebay. com, myspace.com, wikipedia.org, amazon.com, mapquest.com, live.com, about.com, verizon.com, facebook.com, adobe.com, go.com, bizrate.com, answers.com, target.com, blogspot.com, wordpre­ ss.com, walmart.com, windows.com, ask.com, yellowpages.com, craigslist.org, shopzilla.com, cnn. com .

254

Dodatci

Dodatak 1 4 .

Baze podataka

Bazu podataka (engl. database) čine strukturirani strojno čitljivi zapisi logički povezanih po­ dataka koji se obično pronalaze po ključnim riječima. Postoje nebrojene baze podataka otvorenoga i zatvorenog tipa. Za svako područje najbo­ lje je ispitati koje su baze podataka na raspolaganju za korištenje preko službenih bibliotečnih veza, a koje su otvorenoga pristupa. U Hrvatskoj također postoji Centar za on-line baze poda­ taka237 (za istraživačku i akademsku zajednicu) koji daje pregled dostupnih baza po područj i­ ma i po abecedi i omogućuje njihovo pretraživanje. Baze podataka obično se svrstavaju u tri skupine: - bibliografske baze podataka (koje omogućuju pregled objavljenih radova u određe­ nom području) 238 - citatne baze podataka (koje uz pregled radova daju uvid u znanstveni odjek rada ili autora) - baze cjelovitih tekstova (koje omogućuju pronalaženje cjelovitog teksta rada u .pdf ili .html formatu. Navest ćemo samo neke od najpoznatijih.

Current Contents Search • ( CC) je baza podataka koju prikuplja Institut za znanstvene in­ formacije239 (Institute for Scientific Information - Thompson Philadelphia, SAD) koja omo­ gućuje pretraživanje sadržaja i bibliografskih podataka za više od 7 500 međunarodnih časo­ pisa i knjiga. Za približno 85% referiranih publikacija pružaju autorske sažetke, a označeno je i koj i se radovi mogu naručiti ili tko ih je objavio. Područja pretraživanja (engl. search fields) vrlo su opsežna, pa je pretraživanje moguće po sadržajima i bibliografskim podatcima (au­ torskom apstraktu, autoru, kategoriji, ISBN, instituciji, časopisu, ključnim riječima, jeziku, naslovu, ISSN, godini i nizu publikacija itd.) . CC su dostupni u tiskanoj verziji te na disketi, CD - u i u on-line verziji. CC je moguće pretraživati kao jedinstvenu bazu (CCALL) ili po po­ jedinim bazama, odnosno skupinama baza. Pojedine baze su: -

AGRI (Agriculture, Biology & Environmental Science) ARTS (Arts & Humanities) BEHA (Social & Behavioral Science) CLIN ( Clinical Medicine)

LIFE (Life Sciences) PHYS (Physical, Chemical & Earth Sciences) TECH (Engineering, Computing & Technology). Skupina baza CCSE sadržava baze: AGRI, CLIN, TECH, LIFE i PHYS. Skupina baza CCACL sadržava baze: AGRI, CLIN i LIFE. 237 http://www.online-baze.hr 238 Najvažnije bibliografske baze podataka prema znanstvenim područjima navedene su na stranici http://www.public.mzos.hr/fgs.axd?id= I 0237

239 Institut for Scientific Information: http://www.isinet.com

255

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Isti institut objavljuje Science Citation Index· (SCI) citatno kazalo i Science Citation Index Expandeti koj i pružaju informaciju o sadržaju tekućih i starijih izdanja znanstvenih i tehničkih časopisa putem bibliografskih informacija, autorskih sažetaka i citiranosti240 Infor­ macije se diseminiraju preko tjedno ažuriranih web-stranica Web ofScience, CD-om (obuhva­ ćeni su autorski sažetci unatrag do 1 99 1 . godine, a podatci bez sažetaka sežu do 1 980. godi­ ne) , kroz baze podataka SciSEarch i on-line preko institucija koje funkcioniraju kao partneri u distribuciji. SCI je organiziran u obliku tri međusobno povezana kazala: Source Index (radove obuhvaćene kazalom navodi pod imenom autora) koji sadržava i Corporate Index (naznačuje zemljopisnu i organizacijsku pripadnost autora - gdje radi). Permuterm Subject Index sadrža­ va sve značenjske riječi iz naslova združene s drugim značenjskim riječima i ime prvog auto­ ra. Citation Index je abecedni popis autora referenci koje se pojavljuju u popisima literature (bibliografijama) ili napomenama svih radova navedenih u Source Indexu. Za svako citiranje navedeno je prezime prvog autora, godina objavljivanja, naslov publikacije, svezak i stranice. -

Social Science Citation Index241 ( SSCI) obuhvaća područje društvenih znanosti. Arts and Humanities Citation Index (AHCI) obuhvaća umjetnost i humanističke zna­ nosti. Sodal Science Research Network Electronic Library242 obuhvaća Abstract Database s više od 25 000 sažetaka znanstvenih radova iz područja društvenih znanosti i prava i Electronic Paper Collection koji sadržava više od 1 1 000 cijelih dokumenata, a mogu se čitati u Adobe Acrobat (.pdf) formatu. Postoje brojni drugi indeksi i baze podataka, no naveli smo samo ove najpoznatije. Svatko će vlastitim pretraživanjem ili u knjižnici vidjeti koji su drugi izvori podataka. Možemo zaključiti da su u suvremenoj knjižnici najvažnija tri nositelja informacija: tisko­ vina (knjiga, periodika, priručnici), CD-ROM (DVD-ROM) i mreža (internet) .

ERIC (Educational Resources Information Center)243 jest baza podataka koju održava U.S. Department ojEducation i koja kao digitalna knjižnica pokriva najšire područje odgoja i obra­ zovanja s više od 1 ,2 milijuna zapisa. Osim podataka o člancima iz časopisa donosi i materi­ jale s konferencija, vladine dokumente, doktorske i magistarske radove, audiovizualni mate­ rijal, knjige, njihove sažetke i deskriptore. Zapisi obično sadržavaju podatke (o autoru, naslov, datum, naziv časopisa, izdavač) i sažetak ili kratak opis rada. Manji broj članaka dostupan je besplatno izravno s ove stranice, a većina se naručuje od izdavača ili depozitara. ERIC također raspolaže Thesarusom sastavljenim od kontroliranoga vokabulara namijenjenoga preciznijoj identifikaciji riječi i sintagma za preciznije pretraživanj e. Razdoblje od 1 966. do 1 992. godi­ ne dostupno je na mikrofišama i provodi se digitalizacija te građe (oko 340 000 dokumenata).

Scopus je otvorena bibliografska baza podataka koja obuhvaća sažetke i citiranja (engl. citation tracker) u suradnji s velikim brojem sveučilišnih biblioteka. Indeksira oko 16 000 re­ cenziranih časopisa s područja prirodnih, tehničkih, medicinskih i društvenih znanosti. Ranije su spomenute baze na Google Book Search stranici http://www. books.google.com. googlebooks/about.html, za pretraživanje knjiga i http:// www.scholar.google.com o kojoj se

240 Web-adresa: http://www.isinet.com/products/citation/citsci 24 1

Adresa stranice: http://www.thomsonreuters.com/products_services/scientific/Science Citation_ Index _

242 Adresa stranice: http://www.ssrn. com. i http://papers.ssrn.com/sol3/DisplayAbstractSearch.cfm 243 Adresa stranice: http://www.eric.ed.gov/ 256

Dodatci

može više pročitati na stranici http://www.scholar/about.html za pretraživanje znanstvene li­ terature mnogih disciplina i izvora uključujući teze, knjige, sažetke i članke. Zatim se mogu navesti baze: JSTOR, Elsevier (ScienceDirect) , Springer Verlag (Sprin­ gerLink), John Wiley & Sons ( Wileylnterscience), Blackwell Publishing (Blackwell Synergy), Emerald, Cambridge University Press (Cambridge Journals Online), Oxford University Press ( Oxford Journals) itd. Među najvažnije baze podataka za područje američkog prava ubrajaju se: LexisNexis Aca­ demic i Westlaw International, te Index to Legal Periodicals, European Legal Journals Index, In­ dex to Foreign Legal Periodicals, Current Legal Theory, Current Law Index itd. Za jezično područje uz prethodno navedene najvažnije su: Language Teaching, Lingui­ stics Abstracts, LLBA (Linguistics and Language Behavior Abstracts), MLA (Modern Language Abstracts), International Bibliography, Bibliographie Linguistischer Literatur, BL (Bibliographie Linguistique) itd. Posljednjih godina profiliraju se baze podataka kao što Questopedia, Europeana.eu (ima poveznice na sadržaje u različitim medijima - tekstualnim, slikovnim, audiozapisima i video­ zapisima važnima za europsku kulturu i znanost), EU Bookshop Digital Library, Memory oj the World (UNESCO-ov program) i dr.

Formati tekstova u bazama podataka U bazama podataka tekstovi se pojavljuju kao apstrakti (engl. abstracts) ili kao cjeloviti tekstovi (engl. full-text). Č esto su na raspolaganju u dva ili tri formata: .pdf ili .html formatu (a katkad i kao Word document) . HTML (hypertext markup language) čita se kao internetska stranica, a PDF (portable documentformat) zahtijeva za čitanje poseban program (npr. Adobe Acrobate Reader) i po izgledu je kopija izvornog dokumenta.

257

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Dodatak 1 5 .

Obrasc i za p i sanj e životo p i sa244 Prikazujemo obrasce za pisanje životopisa (engl. BrE curriculum vitae, AmE resume) na hr­ vatskom i na engleskom jeziku u kojima je glavni naglasak na obrazovanju i radnom iskustvu prikazanim kronološkim slijedom. Uobičajeno je da se akademski životopis piše narativno, u obliku kratkog eseja koji pokriva približno iste elemente, koji se više ili manje naglašavaju ovisno o namjeni životopisa.

A. Primjer obrasca na hrvatskom jeziku tJVOTOPIS Ime PREZIME, (zvanje ispred ili iza imena)245 adresa: tel.: fax: e-adresa:

Osobni podatci Datum i mjesto rođenja Bračni status: (i broj djece)

Obrazovanje Godina: završena škola ili fakultet, koji i gdje. (redoslijedom od posljednjega prema srednjoj školi, ili od srednje škole prema visokom obrawvanju)

Iskustvo u radu Navesti od kada do kada koja vrsta posla

Strani jezici Navesti jezike i razinu njihova poznavanja Boravci u inozemstvu

Ostalo Rad na računalu (s kojim programima) Vozačka dozvola (kategorija) (Volim čitati, bavim se sportom, nisam pušač itd. )

244

Formular Europass vidjeti na: http://europass.cedefop.europa.eu/europass/home/vernav/ Europasss+Documents/Europass+CV.csp

245

Akademski stupanj i znanstveni naziv piše se ispred imena, a stručni naziv iza imena i prezimena odvojen zarezom. Vidjeti Dodatak 8.

258

Dodatci

Objavljeni radovi Po kategorijama (knjige, članci, prijevodi itd.)

Osobe koje mogu dati preporuku (Ako se traži.)

B Primjer obrasca na engleskom jeziku CURRICULUM VITAE

First name FAMILY NAME, title (PhD, MSc, BSc, MA, BA)246 Address: Phone: Fax: E-mail:

Personal information Born: on (date) in (place) Marital status: (single/married/divorced/widowed) with (number) children

Education: Year: Graduated from the Secondary school (type) Year: Graduated from the School, Faculty, Academy (type) Year: Postgraduate studies in (type) etc.

Work experience: Year: type of job

Foreign languages: English, German, French, Italian etc. - spoken and written, spoken fluently, fairly good, reading only. Stay(s) in other countries.

Other information: Using computers (name the programs) Driving licence (B-category). Non-smoker. (Enjoy reading, swimming etc.)

Published works: According to categories (books, articles, translations etc.)

References: (Ij required addresses and positions ofpeople who can givelconfirm information.)

246

U američkom engleskome iza kratica titula stavlja se točka. Vidjeti napomene 50. i 51.

259

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

C. Sadržaj akademskog životopisa Akademski životopis (engl. academic biography, academic CV) piše se u 3. licu jednine. U tekstualnom obliku unose se osobni podatci (datum rođenja po želji), podatci o školovanju ( s godinama završavanja svih oblika obrazovanja nakon srednje škole. Vrijedno je spomenuti poznavanje jezika i nekih drugih vještina. Navode se: - zaposlenja i radno iskustvo -

konferencije, prezentacije i radionice

-

publikacije/radovi na konferencijama

-

nagrade i stipendije

-

članstvo u stručnim udrugama

-

ostali interesi.

Na kraju diplomskoga rada također se piše životopis, ali kraćega opsega.

260

LITERATU RA

Alley, Michael. The Craft oj Scientific Writing. Englewood Cliffs, NJ: Prentice­ -Hall . 1 987. Allison, Brian. Preparing Dissertations and Theses. London: Kogan Page, 1 997. Alsop, Stewart. Move Over, E=mc2: Alsop's Got an Equation. Fortune, Vol. 1 39. br. 3„ str. 89-90. Baban, Ljubomir. (ur.) Primjena metodologije stručnog i znanstvenog istraživanja. Osijek: Ekonomski fakultet. 2000. Barnes, Rob. Successful Study for Degrees. Abingdon: Routledge. 1 996. Beaud, Michael. L 'art de la these. Paris: La Decouverte. 1 998. Chicago Manual ofStyle: For Authors, Editors and Copywriters ( 141h edition), Chicago: University of Chicago Press, 1 993. Cohen, Louis, Lawrence Manion i Keith Morrison. Metode istraživanja u obrazova­ nju. Zagreb: Naklada Slap, 2007. Cohen, Louis, Lawrence Manion i Keith Morrison. Research Methods in Education. London: Routledge. 2005. Cronin, Blaise. The Scholar's Courtesy (The role oj acknowledgement in the primary communication process). London: Taylor Graham. 1 995. Darian, Steven G. Understanding the Language oj Science. Austin, TX: University of Texas Press, 2003. Day, Robert A. How to Write and Publish a Scienti.fic Paper. Cambridge University Press, 1 995. Dunleavy, Patric. Authoring a PhD. Basingstoke: Palgrave. 2003 . Eckenschwiller, Michele. L 'ecrit universitaire. Paris: Les Editions d'Organisation. 1 994. Eco, Umberto. Como si Ja una tesi di laurea. Strumenti Bompiani. 1986. Engel, Stefan i Andreas Woitzik (Hrsg.). Die Diplomarbait. Stuttgart: Schaffer-Poe­ schel. 1 997. Esselborn-Krumbiegel, Helga. Von der Idee zum Text. Paderborn: Ferdinad Sch6ningh. 2002. Fragniere, Jean-Pierre. Comment reussir un memoire. Paris: Dunod. 1 996. Fry, Ron. Improve your writing. London: Kogan Page. 1 997. Gačić, Milica. Gramatika engleskoga jezika struke. Zagreb: Učiteljski fakultet - Škol­ ska knjiga, 2009a. Gačić, Milica. Kako izraditi završni i diplomski rad. Zagreb: Školska knjiga. 1 987. Gačić, Milica. Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: MUP RH. 200 1 . 261

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Gačić, Milica. Riječ do riječi. Zagreb: Učiteljski fakultet - Profil. 2009b. Germano, William. Getting It Published. Chicago: University of Chicago Press. 200 1 . Gohard-Radenkovic, Aline. ucrit, strategies e tpratiques. Paris: CLE International. 1 995 . Graves, Norma i Ved Varma. (ur. ) Workingfor a Doctorate. (A guide for the humanities and social sciences). London, New York: Routledge. 1 997. Hoffbeck, Gerard i J. Walter. Savoir prendre des notes vite et bien. Paris: Dunod. 1 987. Howard, Keith i John A. Sharp. The Management of a Student Research Project. Al­ dershot: Gower. 1995. Internet. BuB Special. Bad Honnef: Bock und Hercken. 1 997. Ivanović, Zoran. Metodologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Opatija: Hotelijer­ ski fakultet. 1 996. Jokić, Maja. Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveučiliš­ na knjižara. 2005. Kniewald, Jasna. Metodika znanstvenog rada. Zagreb: Multigraf. 1 993. Le Bras, Florence. Les regles dor pour rediger un rapport, un memoire, une these. Alleur: Marabout. 1 993. Malić, Josip. Koncepcija suvremenog udžbenika. Zagreb: Školska knjiga. 1 986. Matijević, Milan, Vladimir Mužić i Maj a Joki ć . Istraživati i objavljivati. Zagreb: Hr­ vatski pedagoško-književni zbor. 2003. Matisse, Enzer. Glossary of Internet Terms. 10. 3 . 2000. Mejovšek, Milko. Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanistič­ kim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. Zagreb: Edukacijsko rehabilitacijski fakultet. 2003. Mesaroš, Franjo. Tipografski priručnik. Zagreb: Grafički obrazovni centar. 1985. Modem Language Association of America. MLA Handbook for Writers of Research Papers. 7th ed. New York: MLA, 2009. Morin, Edgar. Les sept savoirs necessaires a l'education du futur. Paris: UNESCO. 1 999. Murray, Rowena. How to Write a 1hesis? Buckingham, PA: Open University Press. 2002. Mužić, Vladimir. Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Educa. 2004. Ormuš, Milan i Željko Matijević. Intelektualni rad - metode i tehnike. Zagreb: Rad­ ničko sveučilište „Moša Pijade': 1979. Penot, Jacques. Guide de la these. Nanterre: Erasme. 1 989. Petz, Boris. Metodologija istraživanja sigurnosnih pojava. (Skripta) . Zagreb: MUP RH. 1 996. Petz, Boris. Osnove statističke metode za nematematičare. Zagreb: SNL. 1 985. Petz, Boris. Statistika za praksu. Zagreb: MUP RH. 1 994. Picano, Jean i Michael Goudran. Rapports, Memoires, Projets. Paris: Ellipses. 1 995. Pirie, David. How to write critical Essays. (A Guide for students o/literature). London: Routledge. 1 985. Poenicke, Klaus. Wie verfajJt man wissenschajliche Arbeiten ? Mannheim: Dudenver­ lag. 1 988. 262

Literatura

Polić Bobić, Mirjana. (ur. ) Prvi koraci u Bolonjskom procesu. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu. 2005. Potter, Stephen. (ur.) Doing Postgraduate research. London: Sage Publications. 2002. Publication Manual of the American Psychological Association. 4th ed. Washington, D.C.: American Psychological Association, 1 994. Raisanen, Christine. The conference forum as a system ofgenres. A sociocultural study of academic conference practices in automotive crash-safety engineering. PhD The­ sis, 1 998. Gothenburg: Acta Universitatis Gothoburgensis. 1 999. Robert, Michel i Elisabeth Lesbats. ucriture sans peur et sans reproche. Paris: ESF editeur. 1 994. Riickriem, Georg, Joachim Stary i Norbert Franck. Die Technik wissenschaflichen Ar­ beitens: eine praktische Anleitung. Paderborn: Ferdinand Schoningh. 1 989. Schlender, Brent. The Edison of the Internet. Fortune, vol 1 39. br. 3, str. 38-43. Schwartz, Marilyn and Task Force on Bias Free Language of the Association of Ame­ rican Seliger, Herbert W. i Elana Shohamy. Second Language Research Methods. Oxford: Oxford University Press. 2007. Silobrčić, Vlatko. Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicin­ ska naklada. 2003. Smith, Pauline. How to Write an Assignment. Plymouth: How To Books. 1 994. Soler, Viviana. Writing titles in science: An exploratory study. English for Specific Pur­

poses. 26 ( 2007 ) 90- 1 02.

Š amić, Midhat. Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost. 1 977. Taylor, Gordon. The student's writing guide for arts and social sciences. Cambridge: Cambridge University Press. 1 989. Theisen, Manuel R. Wissenschafliches Arbeiten: Technik - Methodik - Form. Miin­ chen: Vahlen. 1997. Turabian, Kate L. A Manual for Writers of Term Papers, 1heses and Dissertations. 7th Edition. Chicago: University of Chicago Press. 2007. Unisist. li. međuvladina konferencija o znanstvenim i tehnološkim informacijama za razvoj . Pariz 28. 5.- 1 . 6. 1 979. Zagreb: Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu. 1 980.

Unisist. Studijski izvještaj o provedivosti svjetskog sistema naučnih informacija. Za­ greb: Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu. 1 977. University Press. Guideliness for Bias-free Writing. Bloomington: Indiana University Press. 1995. Upute za pripremu naučnih radova za objavljivanje. Informatologia Yugoslavica. 1 97 1 . ( 1 - 4 ) , str. 1 1 - 1 27. Vujević, Miroslav. Uvođenje u znanstveni rad. Zagreb: Š kolska knjiga 2002. Warburton, Nigel. The Basics of Essay Writing. Abingdon: Routledge. 2006. Watson, George: Writing a thesis. London: Longman. 1 990. Wiskher, Gina. The Postgraduate Research Handbook. 2nd. ed. Basingstoke: Palgrave. 2008. 263

Pisa nje znanstvenih i stručnih radova

Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog rada. Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci. 1 998. žugaj, Miroslav. Metodologija znanstvenoistraživačkog rada. Varaždin: Fakultet orga­ nizacije i informatike. 1 997. Young, Trevor L. Successful Project Management. London Philadelphia: Kogan Page, 2006.

Ostali izvori Dedaration on Science and the Use of Scientific Knowledge. http://www.unesco.org/ science/wcs/eng/declaration_e.htm ( 1 1 . 03. 2 0 1 2.) Doktorski studiji Sveučilišta u Zagrebu http://www. unizg.hr/istrazivanje-i-tehnolo­ gija/poslij ediplomski-studijski-programi/ doktorski-studij i/ Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica. Narodne novine 87 /2009., 88/20 1 1 . i 6 1 ./20 1 2 . Popis odgovarajućih stručnih naziva i njihovih kratica s kojima s e izjednačava struč­ ni naziv stečen završetkom stručnoga dodiplomskog studija u trajanju kraćem od tri godine. Narodne novine 45/2008., 87/2009. i 88/20 1 1 . Popis stručnih naziva i njihovih kratica. Narodne novine 87/20 1 1 „ 88/20 1 1 . i 6 1 /2012. Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Narodne novine 84/2005„ 1 00/2006„ 1 38/2006., 42/2007., 1 20/2007., 7 1 /20 1 0., 1 1 6/20 10. i 38/20 1 1 . Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, polj ima i granama. Narodne no­ vine 1 1 8/2009. i 82/20 1 2 . Science Agenda - Framework fo r Action. http://www.unesco.org/science/wcs/eng/ dedaration_e.htm ( l l . 03. 20 1 2.) Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Narodne novine 1 07/2007. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Narodne novine 1 67/2003„ 79/2007. i 80/20 1 1 . Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Narodne novine 123/2003„ 198/2003„ 1 05/2004„ 1 74/2004., 46/2007. i 63/20 1 1 . Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu. Narodne novine 2 7/2006. i 55/20 1 1 .

264

KAZALO POJ MOVA I I M ENA

A abecedni katalog 242 akademska etika 29 akademski stupanj 64, 142, 1 97, 200, 202, 205 akademski životopis 260 akcijska istraživanja 32 aktivnost 36 aktualnost i suvremenost teme 65 Alica u Zemlji čudesa 25 analitički postupak 68 analitičko-eksperimentalni dio 5 1 analiza 1 07, 128 analogija 1 06 anotirana bibliografija 48 APA sustav 1 69 aplikacijska istraživanja 32 apstrakt 98 Arts and Humanities Citation Index 256 asterisk 9 3 automatskog indeksiranja 1 1 5 autor 28 autora sastavljenih djela 175 autorska naknada 1 79 autorska prava 28 autorski sažetak 109 autorsko djelo 28, 1 73 autorsko pravo 1 76 B Bacon 1 6 baze cjelovitih tekstova 255 baze podataka 255 bazična istraživanja 32 bezlična konstrukcija 92 bibliografija 1 10 bibliografije 247 bibliografska kartica 75 bibliografske baze podataka 255 bibliografske jedinice 1 1 1

bibliografske napomene 1 1 9 bilješke s interneta 82 bilježenje i bilješke 78 biografski rječnik 247 blokada 86 Bolonjski proces 196 bolje teme rada 66 c CARNet 24 cilj znanstvenog rada 40 CIP oznaka 245 citat 1 20, 1 82 Citation Index 256 citatne baze podataka 255 Conrad 16 crteži 126 crtica 93 Current Contents Search 255 CURRICULUM VITAE 259 časopis 246 čista znanost 18 čitanje literature 75 čitljivost 92 čitljivost postera 148 članovi projektnog tima 38 D Dan Simmon 2 1 dedukcijski postupak 68 deduktivna metoda 33 definiranje i planiranje projekta 36 deskriptivni sažetak 98 dijagrami 1 26 dijelovi doktorskoga rada 1 33 diplomski rad 5 1 diskusija 1 05 dodatci 1 09 dojmovi o stilu i jeziku 1 62 doktorand 53 265

doktorska disertacija 52 doktorski rad 52 dokumentacijska podloga rada 1 1 7 dokumentarne napomene 1 1 9 dopunska isprava o studiju 201 dopunsko čitanje 78 dr. art. 203 dr. se. 203 drugi list 1 32 dublinski opisnici 1 98 duga crtica 94 E EAN 245 ECTS bodovi 1 97 Einstein 33 eksperiment 1 05 eksplikativne napomene 1 1 9 elektronička knjiga 246 elipsa 1 2 1 enciklopedija 62, 247 ENIC/NARIC 1 98 ERIC 256 esej 49 etnografska studja 33 Europska povelja o znanstvenicima 229 Europski kvalifikacijski okvir 1 99 evaluacija 1 06 evaluacijsko istraživanje 32 F faze projekta 35 financijeri 240 format 90 formulacija misli 89 fotografije 126 fundamentalna istraživanja 32 funkcionalni odlomak 88 G gantogram 3 7 gdje objaviti rad 1 5 1 generalizacija 1 06 generiranje 87 glavni istraživač 38 glosar 1 1 0 govor 1 7 grafički i vizualni izgled postera 1 48

266

grafički izgled bilježaka 79 grafički prikazi 82, 1 25 grafički stil 1 1 5 grafikoni 1 25 granično istraživanje 32 gubitak zvanj a i prava 30 Gutenberg 1 7 H Harvardski sustav 1 72 hipoteza 66 HTML 257 I ilustracije 1 23 imenovanje ili zapošljavanje 240 imovinska prava autora 1 77 imovinsko autorsko pravo 28 imprimatur 1 58 IMRAD format 1 03 indeks 1 1 5, 248 induktivna metoda 33 informacija 1 9 informacijsko društvo 26 informatičko doba 1 7 informativni sažetak 99, 1 09 informativno čitanje 77 informirani pristanak 29 inkorporirane napomene 1 1 9 intelektualno vlasništvo 28 intenzivno čitanje 77 internet 24 interpunkcija 92 interpunkcijski znakovi 1 3 1 intervju 33 lR 20 ISBN 245 ishodi učenja 198 ISO sustav 1 7 1 ispravljanje teksta 1 59 ispravljanje tiskanog sloga 157 ISSN 245 istorazinska ocjena 1 54 istraživanje 32 istraživanje i razvoj 20 izbor teme rada 63 izdavačkim ugovorom 1 79 izgled bibliografskih podataka 1 67

Kazalo pojmova i imena

izgled rada 1 30 izlaganje kandidata 1 39 izlaganje na konferencijama 1 44 izlaganje radova na skupovima 1 44 izrada postera 1 49 izrada prezentacije 1 40 izravno plagiranje 30 izvadak teksta 80 izvedbeni ili operativni plan 60 izvedbeni plan rada 72 izvještaj 39, 44 izvještaj o napredovanju istraživanja 39 izvještaj o napretku 54 izvještaj o radu studija 54 izvorni znanstveni rad 4 1 izvornost istraživanja 66

kratice u engleskom jeziku 194 kratice u hrvatskom jeziku 1 93 kratka rasprava 49 kriteriji za odabir teme 65 kritička bibliografija 48 kritički osvrt 43 kritički prikaz rada 1 6 1 kritičko čitanje 6 1 , 63 kritičko prosuđivanje rada 1 62 kritika 1 56 krovne kvalifikacije 52 kurent 1 1 6 kurziv 1 1 6 kvalitativna istraživanja 33 kvantifikacija 1 04 kvantitativna istraživanja 33

J

L lažni prijatelji 94 leksikografska djela 247 lektura 1 57 literatura 1 10, 1 1 1 logički operatori 252 logičko raščlanjivanje teme 85

jamstvo povjerljivosti 29 javna obrana teme 53, 54 jedinica mjere 94 jezična pravilnost 90 jezik i stil rada 90 K kandidat 47 karte 1 26 katalozi 241 kazalo imena 1 1 5 kazalo pojmova 1 1 5 klasično obilježavanje dijelova rada 1 1 7 ključne riječi 99, 1 09 knjiga 44, 245 knjižnica 24 1 koautori djela 1 75 Kodeks o zapošljavanju znanstvenika 229 kolacioniranje 1 3 1 komparativne napomene 1 1 9 komparativni postupak 68 kompetencije 1 98 koncentrirano čitanje 77 konferencijske poster-prezentacije 1 48 kontrastiranje 102 konzultacije 46 korektura 1 3 1 , 157 korekturni znakovi 1 58 kratice 9 1 , 95 kratice jedinica mjere 95

M magistar 203 margina 1 30 materijali i metode (postupci) 103 materijalni uvjeti izrade rada 57 matrični model 1 03 međuknjižnična posudba 248 međunarodne kratice 1 93 mentor 46 metodologija istraživanja 3 3 mikrofilm 248 mikrofiša 248 MLA sustav 168 monografija 42 moralna i kaznena odgovornost 30 moralno autorsko pravo 28 Morin 2 1 N nacrtak 98 nacrt rada 67 nacrt sadržaja rada 85 način prezentiranj a ilustracija 1 2 3

26 7

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

nakladnički ugovor 1 79, 1 80 nakladnik 1 5 1 nakon obrane rada 1 42 napomene 1 1 8 napomene na kraj u poglavlja 1 1 9 napomene na kraju rada 1 1 9 napomene ugrađene u tekst 1 1 9 napomene u podtekstu 1 20 napomene u tekstu 1 20 naslov 96 naslovni katalog 243 naslovni list izvještaja 44 navod 1 20 navođenje zakona 1 20 nazivi sudskih predmeta 1 3 1 nazivlje 9 1 neizravno plagiranje 30 nevidljiva mreža 253 novo poglavlje 1 3 1 numerički podatci 94 numeričko obilježavanje dijelova rada 1 1 6 numeriranje malim rimskim brojkama 1 3 1 o OBAD 53 obilježavanje dijelova rada 1 1 5 obj asnidbene napomene 1 1 9 objavljivanj e rada 1 5 1 obj avljivanje rada nakon konferencij e 1 46 objavljivanje rada prije konferencije 145 objektivnost 33 obrana rada 1 3 8 obrazloženje teme 5 4 obrojčavanje 1 1 6 ocjena rada 1 3 7 odbijanje rada 1 56 odlomak 88 opće kompetencije 1 98 operativni plan rada 72 opisni sažetak 98 opseg teme i rada 69 originalnost 33 orijentacijski opseg 70 orijentacijska planiranje rada 60 osmišljavanje proj ekta 36 p parafraza 8 1

268

PDF 257 periodika 246 pilot-studija 1 05 pisanj e 1 5, 1 6, 1 7 pisanje izvještaja o napretku 55 pisanj e prve verzije rada 85 pisanj e rada 84 pitanj a povjerenstva 1 4 1 plagiranje/prepisivanje 30 planiranje rada 60 plan revizije i završne obrade rada 60 plan teme 68 plan vremena 58 plenarna izlaganje 1 44 početni plan 60 početno planiranje 6 1 počinj anje odlomka ili rečenica 1 88 počinj anje pisanja 86 područj e istraživanja 53 podtekst 1 1 9 podvlaka 93 pojmovnik 1 1 0 polagano čitanje 77 politička korektnost 9 1 pomoćno osoblj e 2 1 popis ilustracija/slika/grafikona 97 popis kratica 98 popis tablica 97 popratno pismo 1 52 poravnavanje desnog ruba 92, 130 poslodavci 240 poslužitelj 249 poster 148 postupak inventarizacije 69 postupak određivanj a kategorija 69 postupak suprotstavlj anja 68 povij esno-teorijski dio 5 1 PowerPoint prezentacija 1 40 poznavanje stranih jezika 62 pozvano predavanje 1 44 pravilna prehrana 57 Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja 2 1 9 pravni izrazi 9 1 pravo n a izdavanje autorskog djela 1 8 1 predaja doktorskog rada 1 3 5 predaja rada 1 52 predgovor 98

Kazalo pojmova i imena

predmet autorskog prava 1 73 predmetni katalog 243, 25 1 pregled dosadašnjih istraživanja 86 preglednik 249 pregledni rad 42 pregledno čitanje 76 preliminarna bilješka 42 prelistavanje literature 76 premalen opseg 70 preporuke urednicima 1 53 prerada rada 1 27 prerade autorskog djela 1 74 prethodni plan 68 prethodno priopćenje 42 pretraživački alati 252 pretraživanje interneta 249 prevođenje numeričkih podataka 94 prevođenje stranih izvora 94 pribor za rad 57 prijava teme doktorskoga rada 54 prijavljivanje izlaganja 1 45 prijedlog projekta 36 prijelazni odlomak 88 prilozi 1 09 primarna građa 72 primarna istraživanja 3 2 primarna publikacija 4 1 , 244 primarni izvori 72 primijenjena istraživanja 32 primijenjena znanost 1 8 primijenjeno istraživanje 3 1 priprema autorskih sažetaka 186 priprema za tisak 1 56 pripreme za pisanje rada 56 priručna literatura 246 proces planiranja 37 procjena 1 06 program 34 projektni rad 35 projekt rada 68 promatranje 33 promatranje sa sudjelovanjem 33 pronalaženje osnovnih informacija o temi 61 pronalaženje uzroka i posljedice 1 06 prored 1 30 prošireni apstrakt 1 47 protokol 48

provjernik 129, 1 57 prvostupnik/prvostupnica 202 R računalstvo u oblaku 22 radna bibliografija 74 radna površina 5 7 rad na projektu 36 rad na terenu 33 rad na udaljenost 23 radno mjesto 57 raskid nakladničkog ugovora 1 8 1 rasprava 1 05 razgovori sa stručnjacima 62 razrada 107 razrada kompozicije 85 razvojno istraživanje 3 1 , 32 recenzent 1 54 recenzija 1 54 rečenica 90 rečenični znakovi 92, 1 3 1 redakcija rada 1 26 redoslijed važnosti 1 02 referat 49 reference 1 1 8 referentna literatura 246 revidirati 82 revizija 1 30 revizija nacrta rada i bilježaka 84 revizija rada 1 26 rezime 8 1 rezultati 1 05 rub 1 30 rubni znakovi 1 58 s sadržaj 97 sadržaj doktorata 1 3 3 sadržaj i izgled recenzije 1 55 sadržaj izvještaja 44 sadržajne napomene 1 19 sadržaj pisanja 1 5 samodisciplina 85 samopouzdanje 85 sažetak 1 09 sažetak rada 99 sažimanje 8 1 Science Citation Index 256 269

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

sekundarna građa 72 sekundarna istraživanja 32 sekundarne publikacije 244 selekcija 1 29 seminarski rad 49 separat 1 6 1 sindrom prazne stranice 86 sindrom praznog zaslona 86 sinopsis 67 sintetičko-perspektivni dio 5 1 skice 1 26 slabije teme rada 66 slanje rada 1 52 slike 1 26 Social Science Citation Index 256 specifične kompetencije 1 98 specijalizirane baze podataka 252 specijalno čitanje 77 spojnica 93 statistika i brojevi 1 04 stil 90 stolno izdavaštvo 1 56 stručni/a pristupnik/pristupnica 204 stručni članak 43 stručni katalog 242 stručni prikaz 43 stručni rad 43 stručno ili tehničko osoblje 2 1 struktura i sadržaj dijelova rada 95 struktura rada 1 16 strukturirani sažetak 98 studija slučaja 33 studijski savjetnik 53 studijsko čitanje 77 stvarno kazalo 1 1 5 svrha pisanja 16 Swift 84

š

Šok budućnosti 78

T tablice 124 tehnička obrada 1 3 1 tehnika prelijetanja 77 tehnike bilježenja 79 tehnologija 18, 1 9 tehnološke informacije 1 9

270

tekstualni znakovi 1 58 tekući naslov 1 30 tema pisanja 1 5 tema teorijske prirode 1 06 temeljno istraživanje 3 1 , 32 tercijarne publikacije 244 terminologija 9 1 tilda ( -) 254 točnost teksta 1 3 1 Toffler 78 trajanje autorskog prava 1 82 transformacij a 1 29 tražilice 249, 250 trociklusni sustav visokog obrazovanja 1 9 7 troškovnik 36 Turabian/Chicago sustav 1 70 u UDK 243 udžbenik 45 UNESCO-ove upute 1 84 univerzalna decimalna klasifikacija 243 uopćavanje 1 06 upornost 85 upotrijebljena literatura 1 10 upućivanje brojkama 1 20 uputne napomene 1 1 9 uređivanje rada 1 5 3 urednik 1 5 1 uspoređivanje tema 68 uvid i kontrola nakladnikovih poslovnih knjiga 1 79 uvodno čitanje 77 V vanjska naslovna stranica 1 3 2 važnost pisanja 1 5 verzal 1 1 6 visokoškolski i akademski radovi 45 vođenje rada 46 voditelj projekta 38 vraćanje na doradu 1 56 vrednovanje projekta 39 vrijeme potrebno za izradu rada 57 vrste bilježaka 80 vrste pisanih radova 40 vrste studija 200

Kazalo pojmova i imena

w Wikipedia 253 World Wide Web 24 z zadatak 36 zaključak 107 zaključivanje po sličnosti 1 06 zaklj učni odlomak 88 zamjenica u prvom licu 92 završetak projekta 39 završna faza 1 30 završni rad SO završni rad na specijalističkom studiju 5 1 zbirke samostalnih autorskih djela 1 74 zbornik radova 145

znakovi i simboli 1 24 znanost 1 8 znanstvene informacije 1 9 znanstvene spoznaje 20 znanstvenici 20, 239 znanstveni projekt ili studija 34 znanstveni rad 3 1 znanstveni radovi 4 1 znanstveno i istraživačko osoblje 20 znanstveno istraživanje 3 1 znanstveno-stručni rad 43 zvjezdica 93

ž

žanr 1 6 životopis 258

271

BILJEŠKA

O AUTORICI

Rođena j e u Gornjim Dubravama, Ogulin. Osnovnu školu i gimnaziju pohađala je u Karlovcu, a Filozofski fakultet (studij engleskoga i francuskog jezika) završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala 1 982. godine na temi korpusne lingvistike i frekvencijsko-leksičke analize jezika. Prof. dr. se. Milica Gačić predaje ili je predavala kolegije na diplomskim studiji­ ma: Suvremeni engleski jezik i lingvistiku, Primijenjenu lingvistiku, Prevođenje za učitelje engleskoga jezika i Leksičku semantiku (na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu), Terminologiju i terminografiju te Korpusnu leksikografiju (na Filozofskom fakultetu u Zagrebu) i Istraživanje i pisanje stručnih i znanstvenih radova (na Odjelu za angli­ stiku Sveučilišta u Zadru). U više navrata vodila je kolegije vezane uz korpusnu lin­ gvistiku i lingvistiku te uz strani jezik struke na poslijediplomskim i doktorskim stu­ dijima (na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Filozofskoj fakulteti u Ljubljani), a na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (Istraživanja u primijenjenoj lingvistici i ranom učenju stranih jezika, Višejezičnost i jezična politika u Europi i IKT u nastavi stranih jezika). Predavala je (engleski i francuski) i vodila Katedru za strane jezike struke na Visokoj policijskoj školi (ranije Fakultetu kriminalističkih znanosti) u Zagrebu te Po­ slovni engleski jezik na Visokoj školi za ekonomiju, poduzetništvo i upravlj anje „Ni­ kola Š ubić Zrinski': Kao glavni istraživač vodila je projekt Hrvatska kriminalistička terminologija ( 1 99 1 - 1 995, šifra projekta: 6-03-232) te više projekata na Fakultetu kriminalističkih

znanosti vezanih za jezike. Bila je istraživač na projektu Informacijski opis i modelira­ nje jezika (šifra projekta: 5- 1 1 - 1 64), a predavač i aktivni sudionik Tempusovog pro­ jekta Strani jezici na području prava (Foreign Languages in the Field oj Law, CD_JEP40090-2005). Istraživač je na projektu MZOS Hrvatska rječnička baština i hrvatski europski identitet (01 30464) . Suvoditelj ica je projekta Hrvatsko nazivlje za pravne poj­ move Europske unije (07.01 ./20) unutar okvirnog projekta Izgradnja hrvatskoga stru­ kovnog nazivlja Hrvatske zaklade za znanost od 20 1 0-20 12. Boravila je u SAD na Brown University, Providence i University oj Texas, Austin (Pravni fakultet i Odsjek za lingvistiku) na jednogodišnjem postdoktorskom usavr­ šavanju (akademske 1 985./86. godine) te na više kraćih studijskih boravaka u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj .

273

Pisanje znanstvenih i stručnih radova

Aktivni je član i jedan od utemeljitelja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvi­ stiku, član je Hrvatskoga filološkog društva, Hrvatskoga društva za anglističke studi­ je, kao i međunarodnih organizacija kojima su ta društva pridružena te EURALEX-a. Objavila je brojne radove, od kojih prvenstveno treba istaknuti veliki Englesko­ -hrvatski rječnik prava i međunarodnih i poslovnih odnosa (dva izdanja), te monogra­ fije Riječ do riječi, Gramatika engleskoga jezika struke, Jezik krivičnogprava, Istraživa­

nje leksika jezika struke, Kako izraditi završni ili diplomski rad, Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova te više od deset udžbenika i rječnika na engleskom i francuskom jeziku, više poglavlja u knjigama i veliki broj znanstvenih i stručnih čla­ naka. Uredila je šest zbornika radova i više knjiga.

274

Grafičko-likovni urednik Željko Brnetić Lektorica Ranka Đurđević Korektorica Branka Medvešek Grafička priprema Grafičko-likovna redakcija Školske knj ige Tisak Grafički zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb Tiskanje dovršeno u listopadu 20 1 2 . ISBN 978-953-0- 30270-9 CIP zapis dostupan u

računalnom katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem

820760.