Projekt Jadranski otoci: Veze, trgovina i kolonizacija 6000 pr.K. - 600 god. Svezak 1: Arheološka baština otoka Hvara, Hrvatska - Archeological Heritage of (the island) Hvar

Citation preview

otoci Veze, trgovina i kolonizacija 6000 pr.K. - 600 god. Svezak 1

Arheološka baština otoka Hvara, Hrvatska

Vincent Gaffney Branko Kirigin Marinko Petrić Nikša Vujnović sa komentarom antičkih izvora o otoku kojeg je napisao

Slobodan Čače li \\Vi

BAR International Series 660 1997

Projekt Jadranski otoci Veze, trgovina i kolonizacija 6000 pr.K. - 600 god. Svezak 1

Arheološka baština otoka Hvara, Hrvatska

Vincent Gaffney Branko Kirigin Marinko Petrić Nikša Vujnović sa komentarom antičkih izvora o otoku kojeg je napisao

Slobodan Čače

TEMPVS REPARATVM

BAR International Series 660 1997

British A rchaeological Reports are published by Tempvs Reparatvm A rchaeological and Historical Associates Limited 29 Beaumont Street Oxford 0 X 1 2NP

B A R S660

Projekt Jadranski otoci: Veze, trgovina i kolonizacija 6000pr.K. - 600 god. Svezak 1: Arheološka baština otoka Hvara, Hrvatska © V G affney B Kirigin M Petrić N V ujnović S Čače 1997

Tempvs Reparatvm V olu m e Editor: Rajka Makjanić Printed in England by The Basingstoke Press ISBN 0 86054 852 X

All B A R titles available from: Hadrian B ooks Ltd 122 Banbury Road Oxford 0 X 2 7BP England The current B A R catalogue with details o f all titles in print, prices and means o f payment, is available free from Hadrian Books A ll volum es are distributed by Hadrian Books Ltd

Knjigu je financijski poduprijela Županija Splitsko-dalmatinska

In memoriam Niko Duboković-Nadalini 1909 - 1991

Nectimide, nectemere

i

THE ADRIATIC ISLANDS PROJECT

PROJEKT JADRANSKI OTOCI

Volume 1

Svezak 1

The Archaeological Heritage of Hvar, Croatia.

Arheološka baština otoka Hvara, Hrvatska

Contents

Kazalo

Foreword Preface Chapter 1 Hvar and the Adriatic Islands Project Background to the Adriatic Island Project Methodology Co-operation with other agencies Academic database management A Description of the Island of Hvar A Brief History of the Island of Hvar Chapter 2 Archaeological Research on Hvar to 1994 Introduction Antiquarianism on Hvar The early nineteenth century The later nineteenth century: a fertile period for archaeology From the First to Second World War From the Second World War until 1994

Chapter 3 The Sites and Monuments (SMS) Survey The Sites and Monuments (SMS) Survey carried out between 1988 and 1989 The effectiveness of the sites and monuments survey

i v

1

1 4 4 4 5 6

11

11 11 13 17 21 23

31

31

33

Proslov Predgovor Poglavlje 1 Hvar i Projekt Jadranski otoci Nastanak projekta Jadranski otoci Metodologija Suradnja s drugim institucijama Stručno upravljanje bankom podataka Opis otoka Hvara Kratka povij est otoka Hvara Poglavlje 2 Arheološka istraživanja otoka Hvara do 1994. godine Uvod Počeci i razvoj do 19. stoljeća Od 19. stoljeća pa do prvog svjetskog rata 1914 Druga polovina 19. stoljeća najplodnija je radovima o arheološkim spomenicama otok Hvara Nakon drugog svjetskog rata do 1994 Poglavlje 3 Terenski pregled nalazišta i spomenika (TPNS) Terenski pregled nalazišta i spomenika (TPNS) izvršen između 1988. i 1989. godine Učinkovitost terenskog pregleda nalazišta i spomenika

i v

1 4 4 4 5 6

11

11 11

14 19

27

31

31

34

The Hvar Sites and Monument Database Chapter 4 A Short Report on the State Of Monuments On Hvar Chapter 5 Gazetteer Of Archaeological Sites On The Island Of Hvar

Baza podataka nalazišta i spomenika Hvara

35

41

Poglavlje 4 Kratak pregled stanja spomenika na Hvaru

41

54

Poglavlje 5 Registar arheoloških nalazišta na otoku Hvaru

54

35

51 72

Prostor karte Bogomolja Kopnena Nalazišta Podmorska Nalazišta

51 72

74 75

Prostor karte Bol Kopnena Nalazišta Područje karte

74 75

76 107

Područje karte Hvara Kopnena Nalazišta Podmorska Nalazišta

76 107

115 171

Područje karte Jelsa Kopnena Nalazišta Podmorska Nalazišta

115 171

Milna Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

175 175

Područje karte Milna Kopnena Nalazišta Podmorska Nalazišta

175 175

Nerežišče Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

175 176

Područje karte Nerežišče. Kopnena Nalazišta Podmorska Nalazišta

175 176

177 200

Područje karte Stari Grad Kopnena Nalazišta Podmorska Nalazišta

177 200

Vrgorac Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

203 207

Područje karte Vrgorac Kopnena Nalazišta Podmorska Nalazišta

203 203 207

Vis Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

208 211

Područje karte Vis Kopnena Nalazišta Podmorska Nalazišta

208 208 211

Bogomolje Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites Bol Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites Hvar Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites Jelsa Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

Stari Grad Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

Appendix 1 Ancient Written Sources Relating to the History of Hvar

216

Dodatak 1 Pisani izvori za povijest Hvara u antici Dodatak 2 Nalazišta složena po broju

217

Appendix 2 Sites sorted by site number

243

Appendix 3 Sites sorted by site toponym

253

Appendix 4 Sites sorted by period

261

Dodatak 3 Nalazišta složena prema 253 toponimima Dodatak 4 Nalazišta složena po razdoblju 261

267

Dodatak 5 Nalazišta složena po tipu

267

Appendix 6 Maps

277

Dodatak 5 Karte

277

Bibliography

297

Bibliografija

297

Appendix 5 Sites sorted by site code

Slike

Figures 1.1 1.2

The Adriatic Islands Hvar

2.1 2.2 2.3

Šime Ljubić Grga Novak Greek Painted Pottery from Stari Grad (SG0009) Erosion on archaeological sites Destruction data for all sites Destruction data for

4.1 4.2 4.3

M im s

4.4 4.5 4.6 5.1 5.2 5.3 5.4

5.5

Sources of damage to cairos Destruction data for all wrecks Destruction data for protected sites Amphorae from selected sites Amphorae and other pottery vessels Amphorae and other potteryvessels Aerial photograph of Greek field divisions (SG0054.00) on the Stari Grad plain Plan of the Rake "Trim" (JE0082.5)

243

2 3 15

22

1.1

1.2 2.1 2.2 2.3

29

4.1

46

4.2

46

4.3

46

4.4 4.5

46 46 46 69 70 71

199

202

4.6 5.1 5.2 5.3 5.4

5.5

Jadranski otoci Hvar Šime Ljubić

2

Grga Novak Grčka slikana keramika iz Starog Grada (SG0009) Erozija na arheološkim nalazištima Podaci o uništenju za sva nalazišta Podaci o uništenju gomila Način uništenja gomila Podaci o uništenju brodoloma Podaci o uništenju zaštićenih nalazišta Amfore s odabranih nalazišta Amfore i druge posude s odabranih nalaziSt.n Amfore i druge posude s odabranih nalazišta Zračni snimak djela Starigradskog polj a (SG0054.00) Tlocrt trimova na položaju Rake (JE0082.5)

22

3 15 29

46 46 46 46 46 46 69 70 71

199

202

The Archaeological Heritage of Hvar

Foreword

Proslov

“Lives pass, the islands remains”

"životi prohodu, a škoji ostaju’ :

Marin Franičević

Marin Franičević

When, after more then ten years of work, the results of a study are finally published, the product is not simply a list of scien­ tific facts but a springboard for further research and new sci­ entific endeavours. That is an achievement that speaks for itself. I would, however, like to say something about this par­ ticular publication; about how, by whom and why it was made.

Kada se više od jednog desetljeća rada i njegovih rezultata pretoči u knjigu koja će biti ne samo zbroj znanstevnih spoznaja, već i izvor za nova istraživanja i znanstvena zaključivanja, onda knjiga kao postignuće dostatno govori sama o sebi. Stoga bih na njenim prvim stranicama radije rekla riječ-dvije o tome kako, od koga i zašto je nastala.

This book emerged slowly, the result of many kilometres of travel, on foot, over the rocky high lands and almost inaccessi­ ble hills and fields of the island of Hvar. These journeys were often made under the burning sun and the dull blast of the depressing scirocco wind. During this period archaeologists, historians, geographers, geologists, and architects gathered to participate in a joint scientific venture centred on the Stari Grad field - the plain of St. Stephen (the patron saint of the island) as it was called in the middle ages - where the extremely rare, and probably best preserved, Greek land division in the Mediterranean still survives.

Knjiga “Arheološka baština otoka Hvara” nastala je postupno kroz duge prohodane kilometre po kamenim visoravnima i skoro nepristupačnim brdima, poljima i uvalama otoka Hvara, pod žarkim hvarskim suncem i tmurnim depresivnim udarima otočke južine. Arheolozi, povjesničari, geografi, geolozi, arhitekti, našli su, svaki sa svojeg znanstvenog stajališta i istraživačke Ijubopitljivosti, zajedničko polje interesa koje se u početku i doslovno zvalo Polje: ono Starogradsko - sv. Stjepana -, gdje su uočeni ostaci izuzetno rijetkog i najbolje očuvanog grčkog katastra na Mediteranu.

These people, from 1982, gathered around Branko Kirigin, archaeologist and the principal force behind the Project. It was he, his colleagues and friends from Hvar and Split, and later archaeologists from Zadar, Zagreb, Belgrade and Ljubljana, and later from England and Canada, who founded “Project Hvar - Archaeology of a Mediterranean Landscape” in 1988. The project had adequate inspiration for its work in the re­ search and published works of the many well known scien­ tists from Hvar - Petar Nisiteo, Šime Ljubić, Grga Novak, Niko Duboković-Nadalini, Marin Zaninović, Nikša Petrić and oth­ ers. Starting work on the Stari Grad plain, the team began to spread across the whole island: its settlements, caves, fields, smaller islands, and even touching the bottom of the sea. As the team grew, the project’s work was enriched and expanded. It started with the Greek landscape on the Stari Grad plain and travelled back to encompass prehistoric sites and forward to include the Roman and Early Medieval periods. The project also began to incorporate other islands as its aims expanded and in 1992 it was re-titled “The Adriatic Islands Project”. The team evolved a series of academic goals and specific research methodologies. O f particular relevance to this volume are the procedures developed for general sites and monuments sur­ vey, which included visiting and registering sites, identifying them, recording their state of preservation, extent, status, pre­ cise position and so forth. The research included archival and bibliographic studies, field work with a standardised system of gathering data, computer data management and the even­ tual incorporation of all the data within a GIS (Geographical Information System). The project has involved several important institutions both from Croatia and abroad; the Archaeological Museum at Split, the Centre for the Protection of Cultural Heritage of the Is­ land of Hvar, the Departments of Archaeology from the Uni­ versities of Split and Zagreb, Ljubljana, Bradford, London, Reading, Birmingham and the Royal Ontario Museum from Toronto in Canada. Thus it became a truly international, multi­ disciplinary project. Project Hvar, which started in the early 80s with extremely limited funding, found a home in the Centre for the Protection of the Cultural Heritage of the Island of Hvar. Dialectically integrated, it seemed to the wider public (even to the academic one) almost a utopian organisation. The arrival of Vincent Gaffney (plus computer), a post-graduate student of Reading University, at the Centre for a study year, provided the project

Okupljali su se postupno od 1982. oko Branka Kirigina, arheologa i glavnog motora Projekta, koji je, uz svoje kolege i prijatelje iz Splita i Hvara, zainteresirao i arheologe iz Zadra, Zagreba, Beograda i Ljubljane, a potom, i Engleske i Kanade uključujući sve raznovrsniji broj stručnjaka. Tako je 1988. nastao “Projekt Hvar - arheologija mediteranskog predjela”. Zahvaljujući istraživanjim a i publiciranim tekstovim a o najstarijoj povijesti otoka Hvara časnih i priznatih hvarskih znanstvenika kao što su bili Petar Nisiteo, Šime Ljubić, Grga Novak, Niko Duboković Nadalini, M arin Zaninović, Nikša Petrić i drugi, ekipa Projekta je imala valjan poticaj za početak istraživanja. Prvo Starogradskog polja, a onda i cjelokupnog otoka Hvara, njegovih naselja i špilja, otočića i podmorja. I kako se povećavao broj suradnika, tako se obogaćivao i rad na Projektu koji je pošao od grčkog uređenja Starogradskog polja u n a trag u p ra p o v ije s t i u n a p rije d u rim sk i i ranosrednjovjekovni period. Projekt je konačno zaživio s jasno zacrtanim ciljem - obilaženjem i popisivanjem nalazišta, utvrđivanjem njihova identiteta i stanja očuvanosti, veličine, točnog položaja itd. Program je uključio arhivska i bibliografska istraživanja, terenski pregled s ujednačenim prikupljanjem podataka, njihovom kompjutorskom obradom i uključenje u Geografski informacijski sistem (GIS) otoka. Projekt je nadalje objedinio nekoliko značajnih institucija u zemlji i inozemstvu: Arheološki muzej u Splitu, Filozofske fakultete u Zadru i Zagrebu, Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara u Hvaru, Sveučilišta u Ljubljani, Bradfordu, Londonu, Birminghamu i Krajevski muzej u Ontariju u Kanadi, d ob iv ši s pu n im pravom k a ra k te r m eđ u n arod n og multidisciplinamog projekta. ‘ Projekt Hvar* koji je nastao početkom osamdesetih, u uvjetima uvijek siromašnog proračuna za kulturu i znanost, smjestio se u Hvaru uz Centar za zaštitu kulturne baštine otoka. Gotovo dijalektičkom integralnošću svog pothvata djelovao je na širu javnost (pa čak i na onu kulturnu) pomalo utopijski. Dolaskom arheologa Vincenta Gaffneyja iz Bradforda u Hvar na studijsku godinu, koji se sa svojim kompjutorom smjestio u Centru, P rojek t je d ob io svoj o slon a c u u porn om , predan om i neumornom istraživaču. Zajedno s Nikšom Vujnovićem, a često i s M arinkom P etrićem (k u stosim a C en tra) i Brankom Kiriginom, Vince je proveo svoju studijsku godinu hodajući otokom u košulji uvijek zavrnutih rukava ‘ i po buri i po jugu’ , dok je večernje sate i rijetke kišne dane provodio puneći podacima svoj kompjutor. Razgovori s njime o problemima zaštite baštine i upravljanje njome na suvremen način kakav se primjenjuje u Engleskoj bili su više nego korisni. Vince je

The Adriatic Islands Project with a persistent, devoted and restless scholar. Tbgether with Nikša Vujnović, and often with Marinko Petrić (Curators at the Centre) and Branko Kirigin, Vince spent his year walking across the whole island in a shirt with rolled sleeves “whether the bora or scirocco was blowing”, whilst his evenings and the rainy days were spent typing the results into his computer. Tftilks with Vince on problems concerning the protection of cul­ tural heritage and its management were most stimulating. Vince became Vice (the equivalent name in Croatian) for all of us in the Centre, to colleagues from Croatia and Slovenia, and also to the islanders he met in the fields, hills and bays of Hvar, and with whom he finally started to talk to in Croatian. I think that for Vince the English phrase “It was a pleasure to meet you” would be most appropriate and I believe that all our Croatian colleagues would agree when I also say “ The pleasure was all ours”. It was also a delight to meet experts of international stature who were involved in the project including John Hayes, John Bintliff, Frank Carter, Timothy Kaiser and their colleagues, and it was moving to see how enthusiastic they were about Hvar, their joy at the smallest discovery, and the ease with which they reached significant conclusions. What was most interesting is that all of them sought to persuade us that we must be happy living on an island with so rich a cultural and historic heritage and set in such a lovely Mediterranean cul­ tural landscape. But the greatest proof of the devotion to the Project by the team members occurred during the war in Croatia when the field work on Hvar did not stop. Vince, John Hayes, Timothy Kaiser and their collaborators still came regularly and we were most grateful for this. The archaeologists that could not come sent us letters of support. Some of those letters belong to the pages of this book, including, for instance, one written by Dr. Božidar Slapšak , one of the most prominent members of the team from Ljubljana. He wrote, “it is with consternation and a feeling of deep disgust and shame that I follow what is hap­ pening in the country which I learned to feel as my own. Will we achieve after all the horror, destruction and abuse of cul­ tural heritage for political goals, the meagre joys of our joint delights and disappointments, to reach again that spiritual community which is, bureaucratically speaking, called a sci­ entific project? Will there be a place for us amongst those countries which regard truth as all?” (Ljubljana Sept. 26,1991). We have learned very quickly and have proved that we can and will have our spiritual community, one in which the hor­ rors will be replaced with the will for protection of cultural values as a prominent part of the cultural and also of the na­ tional integrity of .our country, incorporated within a Euro­ pean and global cultural network. And after all that a book! A book that has been built, co-op­ eratively, from a diversity of approaches and methods of re­ search and from the experience of several generations and countries. The result is an original and general data base, unique in Croatia, where still there is no integrated way of processing and documenting cultural-historical heritage. Only when we know what we possess will we then know how to manage the material and what to give priority to. I should stress perhaps that before this register there had been attempts to collect the data and to publish it (i.e.: Duboković-Nadalini N., 1958; Nikolanci M., 1958; Kolumbić M., 1979) but even then we did not actually know how many archaeological sites existed on the island. The project has demonstrated that whilst up until 1982 there were some 250 known sites, after detailed field survey we now know of over 800! Isn’t this a fact that deserves attention? By pressing a computer key we can now get information on any archaeological site on the island and all the relevant references relating to it. It is almost impossi­ ble now that a construction permit for a building could be granted and that the service would not know that on the spot we have a site - an event that had previously been far too frequent.

postao Vice za sve nas u Centru i kolege u Hrvatskoj i Sloveniji, pa čak i za otočane koje je sretao po poljima, brdima i uvalama otoka, i s kojima je konačno progovorio hrvatski. Mislim da bi za Vincea lijepo pristajala engleska fraza pri upoznavanju koj a glasi: “It was a pleasure to meet you”, pri čemu, vjerujem u ime svih kolega iz Hrvatske, mogu reći “The pleasure is all ours”. Bilo je zadovoljstvo upoznati stručnjake europskog formata poput Johna Hayesa, Johna Bintliffa, Timothyja Kaisera, Franka Čartera i njihove suradnike, kojima nisu strani ni najpoznatiji svjetski arheološki tereni, a gotovo ganutljivo je bilo pratiti njihovo oduševljenje Hvarom, radost pri najmanjem otkriću, a posebno lakoću kojom su dolazili do značajnih znanstvenih zaključaka. I što je najzanimljivije, svi su se osjećali ponukani da nas Hvarane uvjeravaju kako smo sretni što živim o na otoku tako bogatom kulturno-povijesnom baštinom, u tako lijepom kulturnom mediteranskom predjelu. No najveća potvrda odanosti svih suradnika Projektu zbila se za v rijem e ov og n ašeg, n a ža lost još u vijek tin ja ju ćeg, domovinskog rata, za vrijeme kojeg nije dolazilo do prekida terenskog rada na Hvaru. Dolazili su redovito Vince, John Hayes, Timothy Kaiser sa suradnicima, za što smo im posebno zahvalni. Arheolozi koji nisu mogli doći uputili su pisma podrške Hvaru i Hrvatskoj. Neka od tih pisama pristaju na stranice ove knjige, kao na primjer ono dr. Božidara Slapšaka iz Ljubljane, jednog od najprisutnijih suradnika Projekta: “Sa zaprepaštenjem i osjećajem duboke odvratnosti i stida pratim to što se zbiva u zemlji koju sam naučio osjećati kao svoju. H oćem o li u spjeti da, poslije svih strahota, razaranja i zloupotrebe kulturne baštine za političke ciljeve, iz tankih niti naših zajedničkih radosti i razočaranja opet steknemo onu duhovnu zajednicu koju birokratskim jezikom nazivam o znanstveni projekt? H oće li za nas biti m jesta u zem lji/ zem ljam a u kojim a je “istin a sam o je d n a ”? ” (L ju bljan a 26.9.1991). Veoma smo brzo shvatili i dokazali da hoćemo i možemo imati svoju duhovnu zajednicu, u kojoj će se strahote pretočiti u sve veće htijenje za očuvanjem kulturnih vrednota kao im an entnog d ijela kulturnog, a tim e i nacionaln og integriteta naše hrvatske domovine, uključene u europsko i svjetsko kulturno tkivo. I nakon svega ipak knjiga! Knjiga koja se gradila na kordinaciji stru k a , iz r a z lič itih p ristu p a n a čin u is tr a ž iv a n ja i dokum entiranja građe, iz iskustva više generacija i više zemalja. Rezultirala je originalnom sveobuhvatnom bazom podataka, jedinstvenoj u Hrvatskoj, gdje još uvijek nije zaživio integralni oblik dokumentacije i obrade kultumo-povijesne baštine. Ttek kada budemo znali s čime raspolažemo, znat ćemo kako upravljati tom građom i čemu dati prioritet. Moram naglasiti da smo i prije izrade ovog registra imali pokušaje okupljanja podataka i njihova objavljivanja (npr.:DubokovićNadalini N., 1958; Nikolanci M., 1958; Kolumbić M., 1979)ali ni tada nismo znah točno koliko ima arheoloških nalazišta na otoku. Projekt Hvar je utvrdio da ih je do 1982. bilo oko 250, a sada, nakon detaljnog terenskog pregleda, znamo da ih ima preko 800. Zar to nije nešto što zaslužuje pozornost? Samo na pritisak tipke sada možemo dobiti podatke o bilo kojem nalazištu i sve relativne reference o njemu. Sada se više ne može dogoditi da se odobri neka gradnja a da služba zaštite nije znala da na tom mjestu postoji spomenik - slučaj koji je, nažalost, dosad bio opće poznat. Kao ravnatelj hvarskog Centra ponosna sam što sam bila u m ogu ćn osti om ogu ćiti ovaj p oth v a t i dijelom u njem u sudjelovati i što je Hvar opet u Hrvatskoj postao vodeći u praćenju najnovijih arheoloških dostignuća. Ova knjiga je rezultat pionirskog pothvata na polju arheologije u Hrvatskoj i ima potencijal modela za obradu srednjovjekovne i novovjekovne spomeničke građe. Kako se ovaj model rada može primijeniti i na bilo koji drugi teritorij, nadam se da će koristiti i kod stvaranja opće banke podataka o arheološkim spomenicima u Hrvatskoj. Kompleksno obrađena spomenička

The Archaeological Heritage of Hvar As the director of the Centre in Hvar I am very proud that I was given the opportunity to encourage and to participate in this venture and that Hvar has, again, come to lead Croatia in severed aspects of archaeological research. This book is a result o f pioneering work in the field of archae­ ology in Croatia and is a potential model for the analysis of m edieval and m odem sites and monuments. Because this model can be applied in any part of the country I hope it will be used to help construct a general data base for all archaeo­ logical sites and monuments in Croatia. The complex analysis of monuments would help avoid crass decisions concerning the cultural landscape and thus prevent destruction. With such a tool we would have an easy, precise and cheap way of avoid­ ing conflict. A recent example from the island of Hvar demon­ strates this fact. The 1989 plan to build an airport on the Stari Grad Plain and over its unique cadaster has polarised opinions between archaeologists and development organisa­ tions and hangs like the sword of Damocles over the plain and its antiquities. If this project helps provide a solution to that problem, one which satisfies the needs of the cultural remains, then the value of all the hard work can easily be demonstrated. The period after the Second World War on Hvar has witnessed the uncontrolled development of mass tourism and an associ­ ated depopulation of rural villages on the island. These devel­ opments have involved the devastation of many cultural monu­ ments. I hope that this book will encourage people to look upon the heritage of Hvar not as a problem but as part of the island’s future and integral to any solution to the island's cur­ rent problems. I, for one, believe that the future of Hvar lies mainly in its past.

gra da is k lju čila bi m og u ćn ost p a u ša ln ih odlu k a o intervencijam a u kulturni krajolik i tim e um anjila broj devastacija. Na ovaj način omogućuje se lak, precizan i jeftin način izbjegavanja konflikata. Najnoviji primjer sa otoka Hvara očit je primjer neorganiziranosti državnog sustava. Polarizacija mišljenja struke i gospodarskih struktura oko planiranja izgradnje aerodroma na Hvaru kao Damaklov mač prijeti Starogradskom polju. Ako se taj problem riješi u korist baštine - a alternativnih rješenja za aerodrom ima - onda doista postoji nada da ovakav posao nije bio uzaludan. U periodu nakon drugog svjetskog rata Hvar je doživio n ep la n ira n i bum m a sov n og tu rističk o g razvoja i opću depopu laciju sela, što je uzrokovalo veliku devastaciju spomenika. Nadam se stoga da će se ovom knjigom stvoriti uvjeti da na baštinu Hvara ne gledamo više kao na problem, već kao na jedno od rješenja sudbine otoka. Vjerujem da njegova budućnost dobrim dijelom leži u njegovoj prošlosti. Posebno mi je zadovoljstvo zahvaliti se svim suradnicima Projekta Hvar, osobito autorima ove knjige, i čestitati im na uspješno obavljenom poslu, uprkos svim teškoćama na koje su (smo) nailazili.

Mirjana Kolumbić Ravnateljica Centra za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara

This is a special occasion for all the participants of the project, and especially for the authors o f this book, and it is correct to congratulate them on the successful job they have carried out despite all the difficulties that they (we) were faced with.

Mirjana Kolumbic, Director o f the Centre for the Protection o f the Cultural Herit­ age o f the Island o f Hvar

Fishing nets, Stari Grad

The Adriatic Islands Project

The Archaeological Heritage of Hvar

Preface

Predgovor

Next to exploring for oneself, the best work an explorer can do is to promote exploration in others. My highest ambition for these pages is to show how much remains to be done. A party of three to four friends, forming a committee o f discovery, could hardly spend their time better than by devoting the best season o f the year, from April to June included, to a careful study o f the Dalmatian Archipelago, visiting every site called Grad and collecting the folk-lore which everywhere abounds.

Osim vlastitih istraživanja, najviše što istraživač može učiniti je da pobudi istraživalačku želju kod drugih. Moja je ambicija na ovim stranicama da pokažem koliko se toga može učiniti. Družina od troje-četvero prijatelja koji tvore tim istraživača teško da bi bolje mogla provesti vrijeme nego ga posvetiti, i to u najljepšem dijelu godine, od travnja do lipanja, pažljivom proučavanju dalmatinskog arhipelaga. Trebali bi posjetiti svako mjesto koje se zove Grad i sakupiti narodne običaje kojih posvuda ima u izobilju.

Sir Richard Francis Burton (1876) The long wall of Salona and the ruined cities of Pharia and Gelsa di Lesina

Sir Richard Francis Burton (1876), The long wall of Salona and the ruined cities of Pharia and Gelsa di Lesina

The subject of this volume is primarily the presentation of data relating to the Prehistoric, Greek and Roman periods for the Dalmatian island of Hvar in Croatia. The variety and quality of archaeological monuments within the Central Dal­ matian islands will rapidly become apparent to the reader and is the result o f the work and study of antiquarians, amateur and professional archaeologists working on the island o f Hvar for more than 150 years. Despite this prodigious amount of data, project members realised at an early stage that the avail­ able information had not been collected in a systematic man­ ner and had a very limited information potential. For this reason the decision was taken in 1988 for the authors to col­ laborate in the compilation of a gazetteer of sites on the is­ land. As a result of this decision, every site was visited over a period of several years and a standardised assessment made of the nature, period and degree of preservation of each. At the same time the participants compiled a bibliography of the island. Some of this data was used in the preparation of a doctored thesis by one of the authors (Gaffney 1992), whilst fill the data was com puterised (with the assistance of Helen Watson) and lodged on Hvar for future maintenance.

Predmet ove knjige je prvenstveno u prezentaciji podataka koji se odnose na prethistorijsko, grčko i rismko razdoblje na dalmatinskom otoku Hvaru u H rvatskoj. Raznovrsnost i kvalitet arheoloških spomenika unutar srednjodalmatinskih otoka odmah su vidljive čitatelju. One su rezultat rada ljubitelja, amatera i profesionalnih arheologa koji rade na otoku Hvaru više od 150. godina. Usprkos golemoj količini podataka, članovi Projekta sh vatili su na samom početku rada da dostupne informacije nisu bile sakupljene na sistematičan način te da imaju veoma mali potencijal. Iz tog razloga donijeta je 1988. odluka da autori sudjeluju u stvaranju registra nalazišta na otoku. Rezultat ove odluke očitovao se u tome da su sva nalazišta obiđena u periodu od nekolikog godina, te da je o svakom donijeta standardizirana procjena o karakteru, vremenu i stupnju očuvanosti. U isto vrijeme sudionici su stvarali arheološku bibliografiju otoka. Dio ovih podataka korištenje za stvaranje doktorske disertacije jednog od autora (Gaffney 1991), a podaci su komputorizirani (uz suradnju Helen W atson) i pohranjeni su u H varu kako bi se nastavilo s nadopunama. Pored izravne vrijednosti pothvata za arheološka istraživanja, terenski rad je ukazao na nekontroliranu izgradnju koja se prvenstveno odnosi na turističku industriju, što rezultira općom destrukcijom kulturnog i prirodnog krajolika regije. Stoga je osobita pozornost dana na sakupljanju podataka o sačuvanosti spomenika s nadom da naši podaci mogu omogućiti dublji uvid u procese destrukcije na otoku i pripomoći u stvaranju općeg plana o upravljanju kulturnim resursima Hvara.

Apart from the direct value of the task for archaeological re­ search, fieldwork indicated that uncontrolled development, pri­ marily related to the tourist industry, was resulting in the widespread destruction of the region's cultural and natural heritage. Particular emphasis was therefore placed on the collation of information relating to the preservation of monu­ ments, in the hope that this data might provide a greater in­ sight into destruction processes on the island and help in the construction of a general cultural resource management plan for Hvar.

U općim crtama ovaj je cilj ostvaren i vrijedno je istaknjuti značenje ovog rada. Arheološki pregledi nalazišta i spomenika već su neko vrijem e zastu pljen i u ovom dijelu svijeta : Arheološka najdišča Slovenije (Ljubljana 1975) i Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1988) poznati su ob ja v lje n i p rim jeri, d ok siste m a tsk a arh eološk a re k o g n o scira n ja p o č in ju b iti u česta la . U prkos tom e, kombinacija arheološkog terenskog pregleda s očitim ciljem upravljanja kulturnim resursima su iznimka u ovoj regiji. Projekt stoga stoji izdvojen a želja je da banka podataka bude korisna kako pri upravljanju kulturnom baštinom, tako i u akademske svrhe.

In general, this aim has been achieved and it is worth empha­ sising the importance of the work. Sites and monument sur­ veys have been a feature of the archaeology of the region for some time; the Arheološka Najdišče Slovenije (Ljubljana 1975) and the Arheološki Leksikon Bosne i Hercegovina (Sarajevo 1988) are notable examples of such publications, whilst sys­ tematic archaeological surveys are becoming increasingly fre­ quent in the area. Despite this, the combination o f archaeo­ logical survey with explicit cultural resource management goals is rare within the region. The project therefore stands apart and it is hoped that the database provided will be as useful for cultural resource management purposes as for academic ones.

Autori osjećaju daje međunarodna suradnja bila dobra, usprkos teškoćama nastalim tijekom pregleda i čestih traženja nalazišta u jednoličnom moru vegetacije pune takvog tm ja, klasja i drača kakvih je priroda ikad stvorila. Z bog toga potraga za nalazištem ponekad je bila moguća jedino uz pomoć Hvarana koji su dragovoljno davali in form acije i nesebično nam pomagali, na čemu smo im jako zahvalni.Iako je ovaj svezak rezultat zajedničkog rada potpisanih, treba navesti da su pojedini dijelovi knjige rezultat rada pojedinca. V. Gaffney je uglavnom odgovoran za prvo poglavlje, B. Kirigin za drugo, a B. Kirigin i N. Vujnović za bibliografiju. V. Gaffney i N. Vujnović su uglavnom odgovorni za treće poglavlje u kojiem je M. Petrić dao podatke o podvodnim nalazištim a. S. Ćače izradio je Dodatak 1.

The Authors feel that the international collaboration within the project worked well, despite the difficulties presented by survey and occasional searches for sites in featureless seas of vegetation composed of plants endowed with every form of thorn, spike and burr nature had ever devised. When this happened the task of surveying the antiquities of the island was only made possible by the Hvarani themselves who vol­ unteered information and help ungrudgingly and we must thank them accordingly. Although the volume is a joint production by the named au-

V

The Adriatic Islands Project thors it should be stated that individual sections of the book were largely the result of work by individuals. V. Gaffney was principally responsible for chapter 1 and 4, B. Kirigin for chap­ ter 2 , B. Kirigin and N. Vujnović for the volume bibliography. V. Gaffney and N. Vujnović were largely responsible for chap­ ter 3 with M. Petrie providing all maritime data. S. Čače pro­ vided the resume of sources for the island. A ck n ow led g em en ts

Zahvala

The authors would like to acknowledge the following institu­ tions and individuals for their help in the completion of this volume. Any mistakes remain our own.

Autori bi se željeli posebno zahvaliti slijedećim institucijama i pojedincima na njihovoj pomoći prilikom izrade ove knjige. Sve greške ostaju naše.

Croatia H v a r • C en ta r za z a š titu k u ltu rn e b a štin e o to k a H v a ra - Mirjana Kolumbić, Joško Kovacić. A C I-M arina-P alm ižan a. S u n ča n i H var. U red z a k a ta s ta r o to k a H vara. Vesna Barbaric, An am arija Domančić, Jerko Domančić, Sandra Hackel, the lat^pok.Josip and Nikica Kirigin, Gordana Pilipović-Kirigin, Juraj and Anka Pavlinović, Dragica Pilipovic-Chaffey, Nikša Petrić, Snježana Vukmanović. B ru sje - Marko Hraste, S ta ri G ra d - otac Tonči Dešković, the latev'pok. Ivo Politeo, Jurica Vranković. Aldo ča v ić, Vinko Pakušić and his family/i njegova obitelj. S v ir č e - Antun Plančić. V rbanj - Don Branimir Marinović, Andrija Erceg. V rb osk a - Zdravko i sve tri generacije obitelji Fistonic^and all three generations of the Fistonić family! Gabro Keršić, Dinko Franičević. J e ls a - Mioško Bartulović, Ana Kordić, Vinko Gamulin, H otelsk o p o d u z e ć e J e lsa . Š č e d r o - Rato Radomić. Z a stra žiš če - Ivo Fistonić. -G dinj • Ivo Radovanović. B o g o m o lje - Mirko Barbaric. S e lc a k o d B og om olje- Andrija Jerković. S u ću ra j - All o f the Vujnović family/cijela obitelj Vujnović, Stipe Juričević and/i Ivica Kumarić. S p lit - A r h e o lo š k i M u zej u S p litu - Ivan Marović, Emilio Marin, Arsen Duplančić. D r ž a v n i z a v o d z a z a štitu s p o m e n ik a k u ltu re - Davor Domančić, Joško Belamarić, Jasna Jeličić-Radonić, Ž u p a n ja S p lits k o -d a lm a tin sk a - Kruno Peronja. Sinj - Ante Milošević Z a d a r - Slobodan Čače, An am arija Kurilić. Z a g reb - Irena Radić, Pavle Vranjican, Asja Zec. U rb a n ističk i in stitu t H rv a tsk e - Aleksandar Levi, M in ista rstv o z n a n o s ti H rva tsk e PannH a

R o y a l O n tario M useum , T o r o n to - Dr. John McNeill G rea t B ritain T h e B ritish A ca d em y . T h e B r itis h C o u n cil. T h e B irm in g h a m U n iv ersity F ie ld A r c h a e o lo g y Unit - M r Simon Buteux. M ark Breedon, Nigel Dodds. T h e U n iv ersity o f B irm in g h am Dr S. Limbrey Prof. J. Hunter, Dr. A. Dunn. T h e P r e h is to r ic S ociety . G e o p h y s ica l S u rv e y s o f B r a d fo r d - Dr. Chris Gaffney, John Gater. T h e S o c ie t y o f A n tiq u a ries. T h e U n iv er­ sity o f B r a d fo r d D e p a r tm e n t o f A r c h a e o lo g ic a l S c ie n c e s M r Arnold Aspinall, T h e U n iv ersity o f D u rh am D e p a r tm e n t o f A rch a e o lo g y - Dr. John Bintliff. T h e U n iv ersity o f L o n d o n - Dr. Frank Carter. T h e U n iv ersity o f R e a d in g D e p a r t­ m en t o f A r ch a e o lo g y - Professor Michael Fulford, Professor Richard Bradley, Dr. Robert Chapman. T h e U n iv e rs ity o f N ew ca stle -Dr. John Chapman, Dr. Robert Shiel and also Oliver Tringham and Helen Watson.

Serbia Dr. Petar Popović S lo v e n ia L ju b lja n a - O d d e le k z a a r h e o lo g ijo , U n iv erza v L ju b lja n i - Dr. Božidar Slapšak, Dr. M itja Gustin, Darja Grosman, Bojan Djurić, Predrag Novaković, Uroš Bavec, Vesna Svetličič, Petar Cerče. N o v o M esto - Phil Mason, Dunja Gerić S w itzerla n d Dr. Goran Božovič T h e U n ited States T h e U n iv ersity o f M ich ig a n D ep a rtm en t o f A n th r o p o lo g y - Dr. Susan Alcock. T h e A rk a n sa s A r c h a e o lo g ic a l S u r v e y - Dr. Fred Limp, Ishmael Williams Joško Kovačić, Lectura hrvatskog teksta Dr. John Hayes, English text proof reader

The Adriatic Islands Project Tteam/Clanovi project jadranski otoci Dr Slobodan Čače. Dr. John Hayes, Dr. Vincent Gaffney, Dr. Timothy Kaiser, Branko Kirigin, Peter Leach, Dr. Zoran Stančić, Nikša Vujnović, Margaret D arm an in, Stašo Forenbaher, Sheelagh Frame. Vignettes are taken from Hvarski zbom ii/Vinjete su preuzete iz Hvarskog zbornika

The Arsenal, Hvar

The Adriatic Islands Project

Chapter 1

Poglavlje 1

Hvar and the Adriatic Islands Project

Hvar i Projekt Jadranski otoci

The whole Illyrian seaboard is exceedingly well supplied with harbours, not only on the continu­ ous coast itself but also in the neighbouring islands.

Cijela ilirska obala je neobično bogata lukama, ne samo uzduž same obale već i na susjednim otocima.

Strabo (5.10.1)

Strabon (5.10.1.)

LI) Background to the Adriatic Island Project

1.1) Nastanak projekta Jadranski otoci

The role of the central Dalmatian coast for the purposes of trade, communication and the diffu­ sion of ideas has always been of vital importance to the communities that have lived around its shores (Petrie 1980b). This quality can frequently be discerned within the archaeological record and from historical sources. Movement of goods, in­ cluding obsidian and exotic pottery from Italy and metalwork from Illyria, emphasises the importance of contact between the east and west Adriatic from the earliest of times (Forenbaher et al., forthcom­ ing). The expansion of the Early Iron Age Libumian “thalassocracy”, south along the coast and the later colonisation of the area by the Greeks, Romans and, at a later date, Venetians testifies to the Adriatic’s potential as a major route in many key periods of history.

Uloga srednjodalmatinske obale u trgovini, vezama i širenju ideja, oduvijek je bila od izuzetne važnosti zajednicama koje su živjele na njenim obalama. Ovaj kvalitet se često može prepoznati u arheološkom i povijesnom dokumentu. Pokret dobara, uključujući opsidijan i kvalitetnu keramiku iz Italije, te metalne proizvode iz Ilirije, naglašavaju značenje veza između istočnog i zapadnog Jadrana još od naranijih vremena. Širenje liburnske “talasokracije” u ranom željeznom dobu prema jugu, te kasnija Grčka kolonizacija ovog prostora, potvrđuju da je Jadran bio glavni put u mnogim ključnim periodima povijesti. Projekt “Jadranski otoci” međunarodnog je karaktera, u koji su uključeni stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije, Kanade i Engleske koji aktivno istražuju ovu regiju i žele proučavati ulogu srednjodalmatinskih otoka kao mosta između sredozemnih i balkanskih kulturnih zona, te utjecaja kultura iz Grčke i Italije. Osobit položaj srednjodalmatinske obale s bezbrojnim malim otocima i dobrim lukama, omogućuju višestruke mogućnosti interakcije. K tome ovi su otoci prema Strabonu (317, 10) bogati maslinom i lozom. Područje ima lak pristup k jugu prema Grčkoj, prema sjeveru k delti rijeke Po, dok lanac međusobno vidljivih otoka omogućuje siguran put s jedne na drugu stranu Jadrana. Kliški prolaz iza Splita jedan je od rijetkih koji spaja dinarski dio Balkana s Jadranom. Nije hiperbolično opisati ovaj prostor kao “raskrižje” Jadrana. Glavni ciljevi ovog projekta su:

The Adriatic Island Project is a multi-national re­ search team incorporating academics from Croatia, Slovenia, Canada and Great Britain who have been active in research in the region and seek to inves­ tigate the role of the central Dalmatian islands as a bridge between the Mediterranean and Balkan cultural zones, and between the ancient cultures of Greece and Italy. The peculiar arrangement of the coastline in central Dalmatia, the myriad of small islands and good harbours, provides numer­ ous opportunities for interaction. The area has easy access south to Greece, north to the Po val­ ley, whilst a string of islands enables “line of sight” travel from the Balkan coast to Italy. The pass at Klis behind Split provides one of the few major routes through the Dinarics to the interior of the Balkans. It is hardly hyperbole to describe the area as the "crossroads" of the Adriatic.

1.) Proučavanje naseljavanje kroz glavna arheološka razdoblja do ranog srednjeg vijeka.

The principal aims of the project are therefore; 2.) Uključivanje podataka o naseljima unutar šireg regionalnog konteksta. Ovo uključuje studije koje se odnose na:

1.) The study of settlement trends throughout the principal archaeological periods up to the

2.1) Prirodu i utjecaj kretanja razmjene 1

The Adriatic Islands Project

Figure 1.1 Hvar and the Central Dalmatian Islands Hvar i srednjodalmatinski otoci 2

5610

5615

5620

6380

6385

6390

6395

6400

6405

6410

6415

6420

6425

6430

The Adriatic Islands Project

I

The Adriatic Islands Project 2.2. Uloge veza s udaljenim mjestima na razvoj naselja 2.3. Prirodu očite intervencije i kolonizacije unutar regije pomoću lokalnih zajednica, npr. Libumi ili Ardijeji, ili glavnih kolonijalnih sila kao što su grčki gradovi-države ili Rim.

early medieval. 2.The incorporation of settlement data within its larger regional context. This will include studies related to; 2 . 1 ) The nature and im pact of the m ovem ent of traded m aterials within local com m unities 2 . 2 ) The role of long-distance contacts in settlem ent devel­ opment 2 . 3 ) The nature of direct interven tion and colonisation within the re gion, either by expansive local com munities e.g. the Libumi, Ardiaei, or major colonial powers including Greek city states or Rome.

Metodologija Želja je Projekta da svoje ciljeve realizira kroz proučavanje lanca otoka, počevši od Palagruže na jugu, k Braču na sjeveru, uključujući Hvar, Vis, Šoltu i susjedne manje otoke. Djelatnost unutar ovog prostora uključuje: 1. Utemeljenje standardizirane banke podataka o nalazištima i spomenicima na cijelom prostoru koji se proučava.

Methodology

2. Izdvajanje ključnih mjesta za manji intenzivni rad koji se odnosi na pojedine period ili specifične probleme.

The project is carrying out its aims through the study of a transect of islands running from Palagruža in the west to Brač in the east and in­ corporating Hvar, Vis, Šolta and a number of smaller islands (Figure 1).

3. Intenzivan terenski pregled manjih prostora koji bi omogućili standardizirane kronološke podatke za razvoj naselja.

Work within these areas includes;

4. Manja iskopavanja koja bi omogućila ekološke, kronološke i kulturološke podatke o razvoju naselja.

1) The establishment of a standardised research sites and monuments database for the whole study area.

Suradnja s drugim institucijama

2) The isolation of key areas for small scale inten­ sive work related to period and problem-specific research.

Želja je da se potencijal imformacija pruži što većem broju zainteresiranih lokalnih institucija i sličnim projektima, te da se osigura ušteda troška.

3) Intensive field survey of small areas to provide standardised chronological data for settlement development.

Stručno upravljanje bankom podataka Banka podataka s prostora proučavanja koju je projekt dovršio 1994. godine omogućit će stvaranje temelja za regionalno upravljanje kulturnim spomenicima. Sakupljeni podaci Projekta bit će trajno pohranjeni u regiji. Zauzvrat, lokalne institucije sada održavaju baze podataka o nalazištima. Ova suradnja ovogućuje pristup k terenskim podacima koji nisu dio projekta, dok će rad koji odvojeno obavljaju lokalne službe ubuduće biti kompatibilan s bazom podataka projekta, te uključen u sistem kada informacije budu dostupne.

4) Small scale trenching to provide detailed envi­ ronmental, chronological and cultural sequences for key sites.

Co-operation with other agencies In order to maximise information potential and ensure cost effectiveness, it has been project policy to co-operate and share data with local environ­ mental agencies and related projects.

Academic database management Ovaj svezak prvi je u seriji koja će prikazati rezultate projekta jadranskih otoka. U vezi s tim posvećen je otoku Hvaru, otoku na kome je projekt pokrenut.

The project sites and monuments database, which was completed for the whole study area dining 1994, will ultimately form the basis for a regional cultural resource management database. Data collected by the project will be permanently lodged 4

The Adriatic Islands Project within the area. In return, local agencies are cur­ rently maintaining the project site database. This co-operation provides access to non-project field­ work data and work carried out separately by lo­ cal bodies will henceforth be compatible with the project database and will be entered onto the sys­ tem as the information becomes available.

1.2) Opis otoka Hvara Hvar leži na hrvatskoj obali Jadrana u srednjoj Dalmaciji između otoka Brača, Visa i Korčule.Po dužini je prvi, a po veličini četvrti otok na Jadranu. Ima osobit izduženi oblik koji je skoro paralelan s obalnom linijom. Dug je oko 68 km i nigdje nije širi od 10,5 km. Dok je otok oko 42 km udaljen od kopna sa zapadne strane, položaj obale smješta ga samo 6 km od istočne strane otoka. Obuhvaća prostor od oko 299 km2, ali zajedno sa Šćedrom i škojima (Paklenim otocima) ima površinu od 312 km2.

This volume is the first of a series which will present the results of the Adriatic Islands Project. Appropriately it is devoted to Hvar, the island where the project was initiated. It comprises the basic register for the island’s monuments, a his­ tory of archaeological research on the island, a full archaeological bibliography and an analysis of the monument destruction patterns as revealed by the survey. Slobodan Čače has provided a review of the ancient sources for the island including a new translation of the Stari Grad Psephisma. A full synthesis of the archaeological data including the results of recent fieldwork and excavations will be provided in a later volume.

Nekoliko topografskih osobitosti dominira otokom. Najočitija je kamenito bilo koje prati otok cijelom dužinom a doseže najveću visinu od 628 m u središnjem dijelu na vrhu Sv. Nikole. U istočnom dijelu, nekako od sela Poljica pa do istočnog kraja gdje je Sućuraj, ovo bilo tvori visoki plato na 200­ 300 m nmv. sa strmim krajevima i utisnutim kosim i uskim uvalama. Na brdovitom središnjem dijelu južna je obala veoma strma a na nekoliko mjesta vertikalno se diže diže iz mora tvoreći dramatične litice. U sjevernom središnjem dijelu otoka nalazi se velika niska ravnica između Starog Grada i Jelse. Sjeverno od ove ravnice nalaze se niska brda i brežuljci koji se pružaju od Kaštilca (76 mnv) sjeverozapadno od Vrboske do poluotoka Kabal (123m. nmv). Na zapadnom dijelu otoka nalazi se drugi visoki plato oko sela Brusja, dok nazapadniji dio otoka tvore niska brda (najviše do 150 nmv) vezana uz vrlo ograničene ravnice. Škoje (Paklene otoke) nedaleko od grada Hvara također karakteriziraju niski brežuljci, dok otok Šćedro, smješten istočnije od Škoja (Paklenih otoka), ima brežuljke do 50 mnv. Sjeverna obala otoka jako je razvedena i ima brojne male uvale koje omogućuju relativno sigurna sidrišta. Najznačajnije luke na ovoj strani otoka su Starogradska, smještena u dubokom zaljevu koji gleda na zapad, te luke Vrboske i Jelse s istočne strane Starogradskog polja. Južna obala ima veoma malo pravih pristaništa. Izuzetak čini hvarska luka koja je zaštićena Škojima (Paklenim otocima), i nekoliko uvala na njima, osobito Palmižana, te uvala Mostir na otoku Šćedru.

1.2) A Description of the Island of Hvar Hvar lies off the Croatian Adriatic coast of central Dalmatia, roughly opposite the city of Split (Fig­ ure 1 and 2). It is the fourth largest and the long­ est of the islands of the Adriatic. It possesses a peculiar elongated form, is roughly parallel to the mainland coastline and measures c. 68 kms in length but is never more than 10.5 kms wide. Whilst the island is approximately 42 kms from the mainland at its western extremity, the orien­ tation of the coast places the mainland only 6 kms from the eastern tip of the island. In area the is­ land covers c. 299 square kilometres, but with the island of Šćedro and the 14 smaller islands which form the Pakleni group (known locally as the Skoji) makes this a total of c. 312 sq. km. Several topographic features dominate the island. Most obvious is the rocky mountainous spine which runs the length of the island, but achieves its high­ est point, 628 metres, at Sveti Nikola in the cen­ tral area. In its eastern section, approximately from the village of Poljica to the eastern-most point at Sućuraj, this spine is associated with a high pla­ teau with a bevelled top at c.2-300m., and with precipitous edges indented with many steep and narrow valleys. In the mountainous central sec­ tion, the southern coast is very steep and in a number of areas rises vertically from the sea as dramatic cliffs. The north central section of the island contains a large low plain between the towns of Stari Grad and Jelsa. To the north of this plain lies a further series of low hills which stretch from Kaštilac (76m.), north west of Vrboska, to the Kabal peninsula (123m.). In the western section of the island, a further high plateau is to be found around

Geologija otoka je relativno jednostavna. Osnovni oblik otoka nastao je kao rezultat antiklinalnog vrha s istočno-zapadnim padinama. Jezgro antiklinale koji tvori brdoviti hrbat otoka sastavljeno je od dolomita i vapnenca donje i gornje krede. Starije naslage pojavljuju se na zapadnom i središnjem dijelu otoka između Brusja i Jelse, sa sekundarnom antiklinalom između Starog Grada i Vrboske koja je djelomično reducirana i sada tvori Starogradsko polje te niske bregove oko Rudina i na poluotoku Kablu. Za vrijeme eocena, nekoliko flišnih naslaga smjestilo se u sinklinali uz južnu 5

The Adriatic Islands Project the village of Brusje, whilst the western extrem­ ity of the island, the Pelegrin peninsula is com­ posed of low hills (max. 150m.) associated with limited flat land. The Plakleni islands, off the town of Hvar are also characterised by relatively low and smooth hills with a maximum height of 96m. on Sveti Klement, whilst the island of Sćedro, fur­ ther to the east, has a low internal plateau at around 50m. The northern shore of the island is highly indented and there are numerous small valleys providing relatively safe anchorage. The most significant harbours today occur at Stari Grad, situated at the head of a deep west facing bay, and at Vrboska and Jelsa on the eastern edge of the Stari Grad plain (Figure 2). The southern coast has very few decent harbours. However, significant exceptions include the town of Hvar which is sheltered by the Pakleni islands. Harbours on the smaller islands include Palmižana on Sveti Klement (Pakleni), and the bay of Mostir on Šćedro. The geology of the island group is relatively sim­ ple. The basic form of the island results from its origin as an anticlinal peak with an east-west strike. The core of the anticline which forms the mountainous spine of the island is composed of dolomites and limestones of the lower and upper Cretaceous. The older deposits are exposed in the western and central part of the island between Brusje and Jelsa, with a secondary anticline be­ tween Stari Grad and Vrboska which has been partly reduced and now contains the Stari Grad plain and the low hills around Rudina and on the Kabal peninsula. During the Eocene, a series of flysch deposits were laid down in a syncline along the southern edge of the island. The most marked occurrences of flysch, a redeposited limestone sedi­ ment, occur in Njive between Hvar and Milna, Sveta Nedelja and Pitovska Plaža. These deposits have been partially overthrust by the higher lime­ stones and Dolomites. Quaternary deposits occur in many localised areas and include isolated colluvial layers on the steep southern slopes around Sveta Nedelja and Pitovska Plaža and the alluvial and brecchia deposits within the Stari Grad plain (Herak 1959; Herak et al.1976; Mihaljević 1989)

1.3) A Brief History of the Island of Hvar The island of Hvar has been studied by many emi­ nent historians and archaeologists, and this brief description does not attempt an exhaustive analy­ sis. However, some brief summary is essential in order to understand the context of much of the archaeological evidence which is presented in this gazetteer.

stranu otoka. Najočitija pojava fliša javlja se na prostoru Njiva između Hvara i Milne, oko Svete Nedilje i Pitovske Plaže. Ove naslage dijelom su prekrivene vapnencem i dolomitima otpalim s viših položaja. Naslage kvartara pojavljuju se na mnogim mjestima i sadrže koluvijalne nanose na strmim padinama oko Svete Nedilje i Pitovske Plaže, dok se aluvijalni nanosi i breče nalaze u Starogradskom polju (Herak 1959; Herak et al. 1976; Mihaljević 1989).

1.3) Kratka povijest otoka Hvara Otok Hvar proučavali su m nogi istaknuti povjesničari i arheolozi, a ovaj kratki opis nema namjeru dati iscrpnu analizu. Ipak, kratak sažetak je neophodan kako bi se razumio kontekst većeg dijela arheoloških podataka koji su prezentirani u ovoj knjizi. Iako postoje raniji izvori koji opisuju istočnu obalu Jadrana, otok Hvar ulazi u dokumentarnu povjest tek 385/4. god. pr. K., kada su, prema uputama jednog proročišta, Grci s otoka Parosa u Egejskom moru utem eljili koloniju Pharos na mjestu današnjeg Starog Grada. Diodor Sicilski (XV, 14) opisuje ovaj događaj i navodi da je prvotno naseljavanje bilo propraćeno snažnim sukobom sa domorodačkim stanovništvom nad kojim su Grci trijumfirali (vidi Dodatak 1). Posljedice ovog događaja bile su velike. Uprkos ovom uspjehu, otok je, izgleda, od sredine do konca trećeg stoljeća došao pod vlast rastućeg ardijejskog kraljevstva pod Agronom i Teutom, a nakon poraza Tfeute 229. god. pr. K., Hvar je bio pod kontrolom lokalnog dinasta Demetrija Farskog. Demetrije, koga Grga Novak naziva “prvim hvarskim diplomatom”, uključio se u nekoliko političkih makinacija koje su izazvale neprijateljstvo Rima a time i Drugi ilirski rat. Demetrije je 219. bio poražen od rimske vojske koja je bila pod komandom Lucija Emilija Paula, a zidine grada Pharosa bile su srušene. Izvori su neobično šutljivi u sudbini Hvara nakon ovog događaja, no numizmatički podaci iz ranog drugog stoljeća govore da je otok bio u rukama Ilira. Nije poznato kada je otok došao pod vlast Rima, iako je rastući nivo rimskih kontakata i djelovanja na ovim prostorim a bio takav da možemo pretpostaviti da je Hvar bio “de facto” rimski posjed od sredine prvog stoljeća pr. K. Uklapajući se u Carstvo, Hvar se gubi u povijesnim izvorima. Pretpostavljamo da je život na otoku nastavljen na relativno miran način. Izvori su potpuno nijemi o Hvaru čak i za vrijeme propasti rimske sile u ovim krajevima, i onda kada znamo da su otoci postali zgodno utočište za izbjeglice koje su bježale pred barbarskim i slavenskim upadima (Evans 1989; Wilkes 1969).

The Adriatic Islands Project Ne postoje dokumenti o tome kada je Hvar došao u ruke Slavena. Konstantin Porfirogenet, pišući u desetom stoljeću, navodi da je Hvar zajedno sa Bracem, Mljetom i Korčulom došao pod vlast Pagana ili Neretljana, slavenske etničke skupine koja je obitavala oko ušća Neretve. Poznati po svojim gusarskim djelima, Neretljani su pobjedili venecijansku flotu 839., prisilivši je da plaća danak za plovidbu (Guldescu 1964; Klaić 1971; Evans 1989). Između 870. i 886. Neretljani su prihvatili kršćanstvo te priznali bizantsku suverenost (Novak 1972). Kasnija stoljeća prvog milenija prate postupan rast hrvatskog kraljevstva koje kulminira 925. krunidbom Tomislava kao prvog hrvatskog vladara. Međutim, tisućite godine otok Hvar je nakratko potpao pod vlast Petra II. Orseola prije nego što je vraćen u hrvatsko kraljevstvo. Već 1090. je ugarski kralj Ladislav iskoristio neslogu u Hrvatskoj te je potaknuo događaje koji će dovesti do formiraja ugarsko-hrvatskog kraljevstva, cjeline koja je opstala osam stoljeća. Između 1170. i 1180. Hvar je vjerojatno pod bizantskom upravom, a od 1180. do 1278. bio je pod kontrolom hrvatskih i ugarskih kraljeva.

Although there are earlier sources which discuss the eastern Adriatic coast, the island of Hvar es­ sentially enters the documentary record in 385-4 BC when, on the advice of an oracle, the Parian Greeks founded the colony of Pharos on the site of modem Stari Grad. Diodorus Siculus (XV, 13,14) records this event, and states that the initial colo­ nisation was followed by a violent confrontation with the native inhabitants from which the Greeks emerged triumphant (see Appendix 1 for details). Despite this success, the island appears to have been subject to the expansive Ardaeian kingdom under Agron and Teuta in the mid to late third centuries and, following the defeat of Teuta in 228 BC, Hvar was controlled by the local dynast, Demetrius of Pharos. Demetrius engaged in a se­ ries of political machinations which provoked the hostility of Rome and the Second Illyrian War. In 218 Demetrius was defeated by a Roman force under the command of L. Aemilius Paullus, and the town of Pharos may have been sacked. Sources are strangely silent on the fate of Hvar after this but, by the early second century B.C, coin evidence suggests that the island was in Illyrian hands.

Od 1278. do 1358. otok je bio pod vlašću Venecije. Ovaj period osobito je značajan iz nekoliko razloga. Postoje jasni dokazi da je grad Hvar ili Lesna kako se tada zvao (za Stari Grad se često kaže da je Hvar: Kovačić 1987,5) postao značajno mjesto. Sjedište biskupa (biskupija je obuhvaćala Hvar, Vis i Brač) je 1278. prebačeno iz Starog Grada u Hvar, a mnoge važnije građevine kao što su tvrđava, gradske zidine, arsenal sagrađene su u to doba. Još 1331. tiskan je hvarski Statut (Novak, 1972).

When the island entered the possession of Rome is uncertain, although the increasing level of Ro­ man contact and activity in the area was such that we can assume that Hvar was a de facto Roman possession by the mid-first century BC. With in­ corporation into the empire, Hvar slips even fur­ ther from the historical record and we must as­ sume that life on the island continued in a rela­ tively peaceful manner. The sources are totally silent with respect to Hvar, even during the pe­ riod of the collapse of the Roman power in the area, when we know the islands in general became ha­ vens for refugees fleeing from barbarian and Slavic incursions (Evans 1989; Wilkes 1969).

Hvar su 1354. osvojili Genovežani za vrijeme sukoba sa Venecijom, i usprkos hrabroj obrani koju je organizirao Nikola Comer, otok je zajedno s cijelom Dalmacijom prepušten ugarsko-hrvatskom kralju Ludoviku (Novak 1972). Ipak, to je bila kratka zamjena, jer je već 1409. ugarsko-hrvatski kralj Ladislav prodao Dalmaciju Veneciji za 100.000 dukata, a od 1420. Hvar je ponovno pod kontrolom Venecije. Takvo stanje zadržalo se do 1797. (Novak 1972, 73).

There is no record of when Hvar itself fell to the Slavs. Constantine Porphyrogenitus, writing in the 10th century, states that Hvar, along with Brač, Mljet and Korčula fell under the Pagani or Neretvans, a Slavic group situated around the mouth of the Neretva river. Noted for their pi­ ratical acts, the Neretvans defeated the Venetian fleet in 839, forcing them to pay tribute for pas­ sage (Evans 1989; Guldescu 1964). Between 870­ 886 the Neretvans were converted to Christianity and acknowledged the suzerainity of Byzantium (Novak 1972). The latter centuries of the first millennium saw the gradual emergence of a Croatian kingdom culminating in the coronation of Tomislav as the first Croatian king in 925. How­ ever, the island of Hvar probably fell briefly to the Venetian Peter II Orseolo before reverting to the Croatian Kingdom. In 1090 Ladislav of Hungary

Hvar je odigrao značajnu ulogu u održavanju venecijanske pomorske hegemonije. Bio je važna postaja u obalnim plovidbenim putevima a isto tako i zimovalište za venecijansku laku mornaricu (Gabelić 1973, 15). Nema sumnje da se otok okoristio ovom situacijom. Razvoj naselja, brojnost javnih građevina i crkava, nastanak literarne i kultivirane klase ljudi, među kojima osobito treba spomenuti Petra Hektorovića i Hanibala Lučića, te gradnja 1612. javnog kazališta u Hvaru, pružaju elokventna svjedočanstva o koristi veza s Venecijom u ovom razdoblju. 7

The Adriatic Islands Project took advantage of disarray in Croatia and insti­ gated events which led to the formation of the Hun­ garian/Croatian kingdom, an entity which lasted for four centuries. Between 1170-1180, Hvar was probably under Byzantine rule, whilst from 1ISO1278 it was controlled by the Croatian and Hun­ garian Kings. From 1278-1358 the island again fell under the rule of the Venetians. This period is particularly important for a number of reasons. There is clear evidence that the town of Hvar or Lesna, as it was then called (Stari Grad was often referred to as Hvar (Kovačić 1987, 5) rose to a position of pre­ eminence on the island. The seat of the Bishop (the Bishopric included Hvar, Vis and Brač) was transferred from Stari Grad to the town of Hvar in 1278 and many of the major constructions in Hvar - including the castle, the town walls and Arsenal were begun at this time. In 1331 the Stat­ utes of Hvar were also published in Venice (Novak 1972). In 1354 Hvar was sacked by the Genoese during a conflict with Venice and, despite valiant defence by Nikola Comer, the island with the whole of Dalmatia was ceded to the Hungarian-Croatian King Ludovic in 1358 (Novak 1972). However, this was a brief exchange as in 1409 the HungarianCroatian King Ladislav sold his claim to Dalmatia to Venice for 100,000 ducats and, in 1420, Hvar was once more under Venetian control, a situation that continued until the fall of Venice in 1797 (Novak 1972, 73). Hvar played an important role in the maintenance of Venetian maritime hegemony. It was both an important staging post on the coastal shipping routes as well as the winter quarters for the Venetian light fleet (Gabelić 1973; 1988). There can be little doubt that the island benefited from this relationship. The evidence for expansion of settlement, the number of fine secular buildings and churches built, the emergence of a literate and cultivated class which produced the poets, Petar Hektorović and Hanibal Lučić and the construc­ tion of the public theatre in Hvar in 1612 provide eloquent testimony to the benefits of association with Venice during this period. Unfortunately, Venetian rule also encouraged so­ cial conflict. The increasing alienation of the tra­ ditional rights of the majority of the island’s popu­ lation in favour of a smaller governing elite pro­ voked friction. This culminated in a popular re­ bellion against the island’s noble ruling class be­ tween 1510-1514. This rebellion, led by the Vrbanj landowner and shipper Matija Ivanić, had to be forcibly put down by the Venetians. Ivanić, how­ ever, eluded capture despite the offer of a hefty reward of 600 ducats alive and 400 dead (Gabelić

Na žalost, venecijanska vladavina poticala je i društvene konflikte. Rastuće otuđivanje tradicionalnih prava većinskog djela otočnog stanovništva u korist male vladajuće elite izazvalo je sukobe koji su kulminirali 1510-1514. u poznatoj buni protiv otočke plemićke vladajuće klase. Ovaj ustanak, predvođen posjednikom i brodarem iz Vrbanja, Matijem Ivanićem, morao je silom biti ugušen od strane Venecije. Ivanić je, ipak, izbjegao uhićenje usprkos velikoj nagradi od 600 dukata ako ga se dovede živog ili 400 za mrtavog (Gabelić 1973,15; 1988). Još jedan značajan faktor u vezama između Hvara i Venecije bila je blizina turske granice koja se stalno širila. Kada se 1420. Hvar predao Veneciji “odjednom se našao na liniji vatre, stanje u kojem je ostao više od dva stoljeća” (Duboković-Nadalini 1974,49). Turci su napali Jelsu 1539. a 1571. flota od oko 80 turskih brodova napala je Hvar, potom Stari Grad, Vrbosku i Jelsu. U bici kod Lepanta 1571. Venecija je sa saveznicim a porazila tursku flotu. Nakon razdoblja relativnog mira na kopnu, kandijski i morejski rat doveli su do razdoblja neprijateljstva. Turska je opasnost, međutim, popuštala, a u kasnom 17. i u ranom 18. stoljeću uočavamo postepeno tursko povlačenje i opadanje opasnosti od njih na otoku. Vjerojatno Hvar nije profitirao od mira u mjeri koja se mogla očekivati.Carter (1990a) u svom radu o poljoprivrednoj ekonomiji Hvara ukazuje na to da je i Venecija bila u stanju ekonomskog opadanja u doba kada se Turska povlačila, a daje Hvar, sa mnogim venecijanskim posjedima, imao sličnu sudbinu. Otok je 1797. kao rezultat ugovora iz Campo Formia prešao u ruke Austro-ugarskog carstva, ali već nakon devet godina otok su zauzele Napoleonove snage. Francuzi su proveli više političkih reformi u Dalmaciji, a na Hvaru su sagradili nekoliko utvrda. Francuska uprava na Hvaru nije bila mirna; ruska flota napala je grad Hvar dva puta, 1806. i 1807. Uprkos tomu otok su 23. studenog 1813. okupirale austrijske trupe, pa je sve do 1918. bio u sklopu Austro-ugarske. Na dan 4. studenog 1918. Austrija je napustila Hvar a devet dana kasnije vlast su preuzeli talijani na način da je razarač “Sparviero” uplovio u Hvar i objavio okupaciju (Novak 1972, 209). Talijanska vlast trajala je do 1921. kada je otok postao dio Jugoslavije. Međutim, Hvar je 10. travnja 1941. ponovno došao pod ruke Italije nakon kapitulacije Jugoslavije pred silama osovine. Okupacija je bila kratkotrajna i završila se u ožujku 1943. Njemačka je okupirala Hvar u sječnju 1944. ali je otok morala predati partizanima 12. rujna iste godine. Cijena

The Adriatic Islands Project 1973,15; 1988). Another significant factor in Hvar’s relationship with Venice lay in its proximity to the advancing Turkish frontier. When, in 1420 Hvar succumbed to Venetian power it “suddenly found itself in the line of fire, a situation in which it remained for more than two centuries” (Duboković-Nadalini 1974, 49). In 1539 there was an attack on Jelsa, and in 1571 a fleet of c. 80 Turkish boats attacked Hvar town, then Stari Grad, Vrboska and Jelsa. In 1571 the Venetians and their allies fought the Turkish navy at Lepanto and won. A period of relative quiet ensued, but the Candian and Morean war ushered in a period of prolonged hostilities. The Turkish peril, however, was diminishing and the late 17th and early 18th centuries saw a gradual Turkish retreat and a consequent decline in their threat to the island. It is probable that Hvar did not benefit from peace to the extent that one might imagine. Carter (1990a; 1992) in his articles on the agricultural economy of Hvar indi­ cates that Venice was also in economic decline by the time the Turkish threat receded and that Hvar, in common with many Venetian possessions, suf­ fered accordingly. The island passed to the Austro-Hungarian em­ pire in 1797 as part of the treaty of Campo Formio, but within nine years the island was occupied by the forces of Napoleon. The French carried out a series of political reforms throughout Dalmatia and engaged in the construction of a series of new de­ fensive works in Hvar. The French period of rule on Hvar was not particularly pacific; the Russian fleet attacked the town of Hvar twice in 1806 and 1807! The island was occupied by an Austrian force in 1813 and remained as a possession of AustroHungary until 1918 (Novak 1972,198). On the 4th of November 1918, Austrian govern­ ment ceased on Hvar only to be replaced nine days later by Italian occupation of the island (Novak 1972,29). Italian rule lasted until 1921 when the island became part of Yugoslavia. However, Hvar was again occupied by the Italians following the capitulation of Yugoslavia to the Axis forces in April 1941. The Italian occupation was short-lived, ending in March 1943, only to be replaced by Ger­ man occupation in January 1944 who in turn re­ treated on the 12th of September 1944, leaving the island in the hands of the Partisans. The cost of the occupation was high. A large part of the popu­ lation of the island had been deported and 418 people had died (Carter 1990a). Following the Second World War Hvar became part of the Federal of the National Republic of Yugo­ slavia, later the Socialist Federal Republic of Yu­ goslavia. After the collapse of the communist re­ gime in Yugoslavia, Hvar became part of the Re­ public of Croatia in 1991.

okupacije bila je velika. Veći dio otočana bio je deportiran, a 418 ljudi je ubijeno (Carter 1990a). Završetkom drugog svjetskog rata Hvar ulazi u sklop Federativne narodne republike Jugoslavije, kasnije Socijalističke federativne republike Jugoslavije, da bi nakon raspada komunističkog sistema u Jugoslaviji 1991. postao dio Republike Hrvatske.

The Adriatic Islands Project

10

The Adriatic Islands Project

Chapter 2

Chapter 2

Archaeological research on Hvar to 1994

Arheološka istraživanja otoka Hvara od prvih početaka do 1994. godine

2.1) Introduction

2.1) UVOD

Although the island of Hvar has been occupied since the early Neolithic at least (Novak 1972), the spectacular finds associated with the later Neolithic, Eneolithic and Greek periods on the is­ land have undoubtedly attracted most scholarly attention. Although relatively more work has been carried out on the Roman and Early Christian pe­ riods, the interval between the 7th and 14th cen­ turies is very poorly understood. It is also true to say that there has been a significant lack of well recorded, systematic and stratigraphic excavations on the island.

Do sada je najsustavniji prikaz o arheološkim istraživanjima na otoku Hvaru dao Nikša Petrić (1975b). Njegov je rad u mnogome olakšao nastanak ovoga. Ovdje ću detaljinje obraditi starije radove koji su mahom nepristupačni široj publici, a nešto više ću se zadržati na periodu od 1975. do 1994., koji do sada nije bio detaljnije prikazan. Već je Šime Ljubić (1873) dao pregled raznih mišljenja o ubikaciji Pharosa, kako prema antičkim pisanim izvorima tako i prema pojedinim autorima, počevši od Hvaranina Vinka Pribojevića koji je živio u 16. stoljeću. L ju bić je prvi k oji je dao p regled arheoloških istraživanja u Hrvatskoj (Ljubić 1886c), poslije detaljnije razrađen i dopunjen od Frane Bulića (1925b). Razdoblje p ra p ov ijesn u Dalmaciji, pa tako i na Hvaru, detalnije je razm atrao Šime B atović (1963) a antičku arheologiju u Hrvatskoj Marin Zaninović (1987b). Iako su navedeni radovi pouzdani i iscrpni, smatrali smo da u ovakvoj knjizi treba donijeti i prikaz historijata arheoloških istraživanja otoka Hvara.

The island, however, has a significant history of archaeological research, and this has attracted a number of historians as a study in its own right. The works of the 19th century scholar, Šime Ljubić (1873; 1886c) are particularly notable in this re­ spect, whilst Batović (1963) and Zaninović (1987b) have studied the histories of prehistoric and Ro­ man archaeology in the area. During the 20th cen­ tury, the accomplishments of Nikša Petrie deserve mention, especially his important 1975 article on the history of archaeology on Hvar - “Arheološka istraživanja otoka Hvara”.

Otok Hvar nalazi se nekako po sredini istočne obale Jadrana i središnji je otok srednjodalm atinskog arhipelaga. Dobar položaj, izvrsna luka na mjestu grada Hvara, najveća plodna ravnica na jadranskim otocima između Starog Grada i Jelse te blizina kopna kod Sućurja omogućili su daje otok bio naseljen još od ranog neolita. Utemeljenje grčke kolonije Pharos i nalazi njenih ostataka u Starom Gradu, osobito novca ove kolonije, privukli su pažnju mnogih domaćih i inozemnih istraživača. Naime, može se slobodno reći da su neolitski i eneolitski nalazi te nalazi iz grčkog razdoblja na otoku Hvaru najviše studirani od svih j adranskih otoka. Rimskom i starokršćanskom periodu tek se u novije vrijeme posvećuje veća pažnja, dok se period ranog srednjeg vijeka malo istraživao. Za period izmedju 7. i 14. stoljeća gotovo da i nema nikakvih materijalnih ostatka i najslabije je istraženo razdoblje na otoku. Iako se najstarija baština otoka intenzivno proučavala, ipak je vidljiv nedostatak sistematskih iskopavanja, pouzdane dokumentacije i jasnih stratigrafskih pokazatelja. Tek se u novije vrijeme pristupa kvantifikaciji arheološke građe i obrađuju se pojedine cjeline.

The existence of these publications has undoubt­ edly eased the writing of any new study of the ar­ chaeology of Hvar. However, the extent of relevant material (much of it in obscure publications) sug­ gested that a re-assessment of the literature within a single chapter would be of some value.

Kako se o svemu ovome skupila prilična bibliografska građa rasuta po mnogim časopisima i drugim, često nedostupnim, publikacijama, smatrao sam korisnim dati pregled dosadašnjih radova kako na terenu tako i u tisku, nadajući se da će biti time olakšan rad na daljem proučavanju arheologije na Hvaru.

2.2) Antiquarianism on Hvar The earliest references to ancient monuments on Hvar can be found in the Hvar Statute of 1331 (Anon. 1991). References to “old walls”, “old roads” and the “Old Town” (Civitatem Veterem -Stari Grad) in the statutes appear to refer to monuments on the Stari Grad plain. These references, how­ ever, represent the sum of knowledge prior to the 14th century.

2.2) POČECI I RAZVOJ DO 19. STOLJEĆA Najstariji spomen starina na otoku Hvaru indirektno donosi HVARSKI STATUT iz 1331 godine (Anonimus 1991, 149-158, 278-284) u kojem se spominju, očigledno, antički ostaci unutar Starogradskog polja. U knjizi četvrtoj u poglavlju gdje se govori o granicama Polja Svetog Stjepana (današnje Starogradsko polje) spominju se stari putovi: ad viam veterem, per viam antiquam, stari zidovi: ad muros veteres i Stari Grad: Civitatem Veterem, što se svakako odnosi na stanje znatno prije 14. stoljeća. Spominju se i gomile: Krnja gomila, Dragojeva gomila, D idina gomila, Vela gomila, a m eđu toponim im a koji se spominju u Statutu nailazim o i na one gdje su otkriveni arheološki nalazi: na prim jer Kupinovik, Lug, Dračevica, Rašnik, Moča, Carevo polje.

The Italian traveller Ciriaco Anconitanus visited the Croatian coast, including Hvar, in 1436 and made notes on antiquities on the island. Anconitanus’ work, which was copied, probably during the 18th century, includes a reference to one Roman grave inscription (CIL III, 3084), but

Poznati talijanski hum anist, trgovac i putnik Cyriacus Anconitanus (1391-1452) odlazio je u više navrata na istok pa

11

The Adriatic Islands Project he does not record exactly where he saw this monu­ ment.

je tako 1436. obišao i našu obalu i gradove te bilježio antičke spomenike. Tako je 11.8.1436. bio na Hvaru i ostavio štur zapis koji glasi: “Ad XI K.Sep.Avg. venim us Pharuam insulam, civitatem que Dalmatiae nobilem, quae hodiae vulgus lesinam vocat.

Nearly a century later, Vinko Pribojević also de­ scribed ancient monuments on the island in his famous speech “Concerning the origins and for­ tunes of the Slavs” (Priboevus 1532; Pribojević 1951; 1991). In his description of the island, Pribojević discusses the role of Hvar in history and displays a creditable knowledge of classical sources relating to the island. He knew that the island had been colonised by the Greeks and called Pha­ ros. He also understood the role the island played under Demetrius of Hvar in the second Illyrian War. However, Pribojević also mentions the pres­ ence of antiquities on a plain where in many places, “one can see floors with pictures made of marble pieces or mosaics”. There can be little doubt that he is referring to the Stari Grad plain and he also goes on to describe the area and that “the villages have acquired the appearance of a well planned town. I do not doubt that in that place there was once a very beautiful town and from day to day, one finds ancient wells, buried ruins, precious ob­ jects of gold and silver and decorated stones which lie hidden in the earth of the gardens or vineyards”. Further on Pribojević also mentions that in the western harbour of the plain (modem Stari Grad) one can see “more ruins which show their former brilliance, and here too we can see the remains of many large buildings, crowned and corroded stat­ ues of heroes ofP&rian marble and stone floors with pictures of various animals and stars. These must be the remains of a rich town”.

CLO D IA E . SEVERAE , CLODIVS . GALLICANUS , ET VISPANA . SVRILLA > FILA , L.D.D.D.D * , (= CIL III, 3084) , Zapisao je ovo u djelu “Epigrammata reperta per Illyricum” čija se kopija, vjerojatno iz 18. stoljeća, čuva u Arheološkom muzeju u Splitu (sig. 43g 4). Ovaj rimski nadgrobni natpis bio je 151. po redu spom enik kojeg je Cyriacus Anconitanus zabilježio. Nažalost on ne spominje u kojem je mjestu na Hvaru bio i gdje je vidio ovaj natpis kome se izgubio svaki trag. Dva dana prije Hvara bio je na Visu, odakle je donio znatno više arheoloških vijesti. Proći će gotovo stoljeće da netko ponovno spomene starine Hvara u nekom djelu. U svom poznatom govoru “O porijeklu i zgodama Slavena” što ga je na latinskom jeziku 1525. održao u crkvi svetog M arka u H varu frata r Vinko Pribojević, Hvaranin i profesor svete teologije, prvi put se donose detaljniji podaci o antičkom periodu na Hvaru (Pribojević 1951, 198­ 201). Pribojević je očito bio veoma obrazovan. Poznati su mu skoro svi antički izvori koji spominju Hvar: Polibije, Diodor, Strabon, Plinije, Apijan, a često citira Marcusa Antoniusa Cocciusa Sabellicusa koji je na prelazu iz 15. u 16. stoljeće napisao svjetsku povijest (Khapsodiae historiarum enneades I-II, Venetiae 1498-1504) i druge srednjovjekovne pisce. U drugom dijelu svog govora Pribojević opisuje otok Hvar. Poznato mu je da se on nazivao Pharos, odnosno Pharia i da je utemeljen od Parana pa kaže: “Prednji kraj otoka prema kopnu je ravan, a ističe se ruševinam a dvaju među sobom malo udaljenim gradova, koji su opustošeni ne znam kojom zgodom. U njima se na više mjesta vide podovi sa slikama od mramornih kamenčića ili s mozaicima. Sada se na toj ravnici diže pet sela većim dijelom naseljenih pastirima, koji su suroviji od ostalih stanovnika otoka Hvara.’’ Ovaj opis se najvjerojatnije odnosi na istočni dio otoka Hvara (Plame), jer samo nešto dalje govori 0 današnjem Starogradskom polju, te kaže: Otprilike po sredini ovog našeg otoka pruža se prema sjeveru polje opsegom oko 140 stadija, osobito brižno obrađeno, najbolje na čitavom otoku. Okružuju ga 11 sela od kojih najmanje ima 40 kuća, osrednje 120, poneko 230 a najveće 500. Kuće su im visoke i prostrane sa stropovima i ostalim gradskim ukrasima krasno uređene, tako da nedostaju još samo zidine, pa da sela dobiju izgled dosta dobro raspoređenog grada. Ne sumnjam da se na tom mjestu dizao vrlo lijep grad, kada iz dana u dan vidimo, kako se tu pronalaze starinski bunari zatrpani gradskim ruševinama 1 dragocijeni predmeti od zlata i srebra i ukrašeni dragim kamenjem, koji leže skriveni u zemlji vrtova i vinograda, i kada se na istom mjestu nalaze ostaci starih gospodarskih zgrada. S tim selom, o kojem govorim, natječu se u ruševinama palača i hramovi druga dva sela na morskoj obali, koja se danomice sve viš razvijaju.” Nešto dalje Pribojević je određeniji kada navodi:” Stoga neka se nitko ne čudi, da su u tom polju postojala dva grada s izvršim lukama, jedan na istočnoj strani, a drugi, koji sam prije spomenuo, na zapadnoj. Već same ruševine pokazuju njihov negdašnji sjaj, jer se tu još i danas vide ostaci mnogih velikih zgrada, zatim okrnjeni i nagrizeni kipovi heroja od parskog mramora i kameni podovi s likovima različitih životinja i zviježđa, l b mogu biti ostaci samo nekog bogatog grada. I po sredini tog polja vide se ruševine prostranih zgrada sravnjenih sa zemljom...”

Although Pribojević does not mention the Greek tower of Tor (JE0157) by name, it is certain that he is referring to this, the most dramatic of Hvar’s antiquities when he mentions a tower above the town which occupies the eastern part of the plain (Jelsa). He describes the tower as “made of stones of unusual size with a single narrow entrance and, upon which, because of its age, one can see no trace of mortar”. A short while after Pribojević, in 1553, Gian Battista Gustinian presented a report to the Venetian Senate in which he commented on the antiquities of the island. He was suspicious about the ascription of Pharos to the town of Stari Grad, although he acknowledged its eminent position at the edge of the largest and most fertile plain on the island. He placed Pharos in the town of Hvar and felt that it was here that Demetrius faced the consular force led by L. Aemilius P&ullus (Ljubić 1877).

Iako ne navodi ime gradine Galičnik (JE0162.00) i kule Tbr (JE0157.02) iz opisa koji slijedi jasno je daje riječ o tom najbolje sačuvanom arheološkom spomeniku iz grčkog doba na Hvaru: “Još i danas postoje među brdima gotovo neoštećena gradina dižući se nad gradom, koji je zapremao istočni dio Polja. Na domet strijele od nje nalazi se kula od četverouglastog kamenja

A further 100 years passed before there was an­ other mention of the antiquities of the island. Priest Antun Matiješević Caramaneo wrote a 12

The Adriatic Islands Project number of works relating to antiquities. In his manuscript work “L’Antica Origine dei Lesignani”, he described the walls at Stari Grad as “.... reliquie m agnifiche di grandiose mura com poste di grandisimi quadroni di pietra sparsi in diversi luoghi...” (Ljubić 1873). Ljubić (1852) also noted that Caramaneo, the first person to equate Hvar with the island of Pithieia named in the Argonautica of Apollonius of Rhodes, suggested that this name derived from its pine forest cover.

neobične veličine 8 jednim jedinim uskim ulazom, na kojoj se zbog starine ne vidi nikakav trag žbuke”. Nadalje Pribojević spominje da je “na ovom otoku nekoć bilo šest utvrđenih gradova, ne računajući sela kojih je bilo mnogo. Po tome se mora mjeriti drevna moć Hvarana, kojim su nekoć zajedno s Libumjanima, a ti su (kako kažu Vegecije i Robert Valturije) Dalmati, prisvojili vlast nad morem. Zato Firmik (kako navodi Kalepino) upotrebljava izraz “libumska vlast” mjesto “pomorska vlast”. Stoga kaže i Luk an: “I Libumjane, borce na m oru s brodovljem g rčk im ”. D alm ati naim e i Libumjani (kako se lako može zaključiti prema Polibiju) nisu nikada s većom srećom vodili pomorske bitke nego u vrijeme, kada je njima vladao Demetrije Hvarski.”

The Italian historian Daniele Farlati (1690-1773) believed that Stari Grad was the site of Pharos and states that Rafael Levaković noted that Stari Grad was the principal town on Hvar during the Roman period. Despite this, Farlati (or perhaps his editor? Coletti) also writes, in the 4th volume of his work “Illyricum Sacrum”, that according to Diodorus Siculus, the Parians founded their colony on the site of modem Hvar town and that the in­ digenous inhabitants had a defended settlement at Stari Grad (Farlati 1769).

Pribojević zatim detaljnije opisuje Drugi ilirski rat koji su Rimljani vodili protiv Demetrija Hvarskog, kada su razorili antički grad. On smatra da su Rimljani mislili da će tek tada postati gospodari ovih krajeva kada savladaju Hvarane. Zanimlj ivo je da Pribojević smatra da se poznata bitka odigrala u Hvaru, ali ne navodi nikakve dokaze za to, zbog čega će rasprava oko toga gdje se ta bitka odigrala, da li u Hvaru ili u Starom Gradu, potrajati do dam s. Pribojević je ljut na Polibija i Apijana koji opisuju Demetrija kao drskog i pohlepnog čovjeka koji je navikao živjeti od otimačine. Kaže da antički pisci to ne govore za Aleksandra Velikog, Hanibala i rimske vojskovođe: “Osim ako možda netko zato kudi Demetrija, što je otimao manje i rjeđe.”

At the end of the 18th century the Italian travel­ ler Alberto Fortis published “Viaggio in Dalmazia”. Fortis, who does not appear to have read all the sources related to Hvar, suggested that the colony of Pharos lay 2 miles outside Stari Grad. He also described the Roman boat relief in the bell tower of the church of St Stephen (SG0012.4) in Stari Grad. He does not mention any recorded Greek inscriptions but does mention a Roman grave in­ scription which may be the one found at Kupinovik (JE0069.1)

Ovim dužim izvodom iz Pribojevićeva govora želio sam samo odati poštovanje prvom Hvaraninu koji se osvrnuo na najstariju baštinu otoka i time započeo stoljetna istraživanja. Malo iza Pribojevića i Gian Battista Gustinian se u svom izvještaju s puta u Dalmaciju, što ga je prezentirao Senatu u Veneciji 1553, osvrnuo i na antičke spomenike na Hvaru. On sumnja da je Stari Grad bio mjesto gdje je bio Pharo^Farija, iako kaže da se Stari Grad nalazi uz prekrasnu i plodnu ravnicu najveću na otoku, da ima lijepih kuća, da ima dobru luku ali da je “fuori di mano et incomodo ai navigatori”. Mišljenja je da je Pharos bio na mjestu današnjeg Hvara i da je Emilije Paulo ovdje potukao Demetrija Farskog (Ljubić 1877). Apostolski legat Agostino Valier, veronski biskup, prilikom vizitacije Hvarske dijeceze uzgred je zapisao i sljedeće: “Kažu da je Stari Grad bio nekoć cvatući grad, a sada je dosta veliko selo otoka Hvara” (Civitas vetus olim ut fertur urbs florens, nunc vicus satis magnus insuale Phariae, positus est in planitie) a o crkvi sv. Stjepana, zaštitnika Hvara, koja se nalazila na mjestu današnje istoimene župne crkve u Starom Gradu kaže: “Crkva sv. Stjepana, drugim riječima katedrala dok je ovo mjesto bilo grad, porušena je, lišena svakog ukrasa, prokišnjava amo i tamo, ali bi se dala popraviti malim troškom. Ima okolo mnogo grobova i do njih biskupske zgrade koje nisu ništa drugo nego goli zidovi. Ovdje se nikada ne celebrira, a to silno žali puk koji se sjeća ondašnje stare slave i tuži se da je ona rinnflR tako jadna i voljeli bi ovdje nego drugdje primati sakramente ( Kovačić 1982, 8; Domančić 1961).

Fortis was also the first person to record an un­ derwater archaeological site on Hvar. Whilst vis­ iting Sućuraj, on the eastern tip of the island, he recorded “that one could see, a little distance from the shore, many Roman jars smashed and broken on the sea bed, lying as they had for fourteen cen­ turies” (Fortis 1774;1984).

2.3) The early nineteenth century Hvar, like many parts of Europe, changed rapidly during the early 19th century. Educated people in towns, like Hvar and Stari Grad, demonstrated a keen interest in the history of the islands and in the archaeology of Croatia in general.

Zanimljivo je napomenuti da osim Pribojevića drugi hvarski renesansni pisci, poput Petra Hektorovića i Hanibala Lučića, uopće ne spominju antičke spomenike Hvara, iako su njihova djela često inspirirana antikom; sam Hektorović je sagradio svoj Tvrdalj tik uz bedeme Pharosa!

Petar Nisiteo (1775-1866) occupied a privileged position in these developments. Nisiteo, originally from a patrician family from Brač, was educated in Padua and was a mathematics and physics teacher in Gorizia. He returned to Stari Grad in 1814, after inheriting the Tvrdalj (the Stari Grad house of the renaissance poet Petar Hektorović). Nisiteo was a cultured man and corresponded with many of the great archaeological authorities of his

Proći će opet više od sto godina da bi se pojavio neki spomen o arheološkim ostacima na Hvaru. Višanin Antun Matijašević Caramaneo (1658-1721), pjesnik, povjesničar, arheolog, a po Grgi Novaku (1956a) i profesor na Sveučilišta u Padovi, dobro je poznavao klasičnu litera tu ru i izvanredno je vladao ta dašn jim arh eološk im zn an jem , to je s t ep ig rafijom i numizmatikom. Obraćali su mu se razni učeni ljudi da im p om ogn e p ri d e š ifrira n ju razn ih n a tp isa , n ova ca , prethistorijskih grobova u gomilama za koje je tvrdio da ne pripadaju ni Grcima ni Rimljanima već Feničanima. Grga

13

The Adriatic Islands Project day. Mommsen, who visited the island when com­ piling his m onum ental work “Corpus Inscriptionum Latinarum”, described Nisiteo as "venerabilis vero senex". Nisiteo was a member of the Archaeological Institute in Rome, the Impe­ rial Centred Commission for the Preservation of Monuments in Vienna and the Society for Yugo­ slav History in Zagreb. He possessed an archaeo­ logical collection in his home composed of Greek and Roman inscriptions and coins found in Stari Grad and its environs. Nisiteo published several papers relating to this material (Nisiteo 1835; 1837a,b; 1842; 1844; 1846). It was Nisiteo who first brought the important Greek coin hoard of Škudljivac (JE0233), to the attention of academia. The context and interpretation of the Škudljivac hoard has remained of interest up until the present day (Visona 1982; 1987; 1988).

Novak je smatrao da je Caramaneo u pogledu arheologije bio glavna ličnost onog doba u Dalmaciji, na istoj znanstvenoj razini koja je vladala u to doba u Europi (Novak 1956a). Nažalost, njegova djela ( citirana od raznih autora) još su uvijek u rukopisima te nisu kritički analizirana ni vrednovana, pa tako ni njegovo djelo “L 1antica origine dei Lesignani”. Tfek će Šime Ljubić (1873) donjeti nekoliko citata iz ovog djela koji se odnose na opis ruševina zidina Pharosa u Starom Gradu koje su tada bile daleko vidljivije nego danas, “...reliquie magnifiche di grandiose mura composte di grandisimi quadroni di pietra sparsi in diversi luoghi...”, a osobito, kako kaže Caramaneo “tra le case fu Lucoevich e Gazzari” koje nismo uspjeli ubicirati prilikom naših istraživanja. Caram aneo navodi da se u susjednim poljima nailazi na zlatne i srebrene novce, ume, osobito dječje, od stakla stavljene u okrugle kamene, svjetiljke s natpisima i, kako kaže “molti altri monumenti dell antichita superstiziosa e gentilesmo". Ljubić (1852, 186-187) je također uočio da je Caram aneo prvi upozorio da se prem a epu o A rgon autim a A p olon ija R odskog, H var prvob itn o zvao P y th ieia , i to zbog obilja borove šume. Poznati talijanski historičar Daniele Farlati (1690-1773) će se u prvom svesku svog znamenitog djela “Illyricum Sacrum” usput osvrnuti i na položaj Pharosa koji, kako kaže, spominju Polibije i Ptolomej, smještajući ga na mjesto Starog Grada (Farlati 1751; 1769). U istoj knjizi i na istom mjestu Farlati navodi da Rafael Levaković napominje da je Stari Grad bio glavno mjesto na Hvaru u doba Rimljana, odnosno nakon bitke s Demetrijem Hvarskim. Međutim, u četvrtom svesku istog djela (str. 238) gdje se govori o hvarskoj biskupiji, Farlati, ili možda Coletti koji mu je bio suradnik, navodi da su, kako to kaže Diodor, Parani osnovali svoj grad na mjestu današnjeg Hvara a da su lokalni stanovnici imali utvrđenje u Starom Gradu. (Farlati 1769).

Nisiteo re-dated the initial minting of Greek coin­ age on Hvar, which had previously been thought to start in 497 BC. He also suggested, in opposi­ tion to the great numismatists, Steinbuchel and Rathgeber, that coins with the legend Ballaios and Basileos Ballaios were the product of a local dynast (Rathgerber 1838; 1841). A correct assertion, al­ though his dating of the coinage has since been questioned (Marović 1988).

Krajem 18. stoljeća starinama Hvara pozabavit će se talijanski biolog i putopisac Alberto Fortis (1741-1803) koji u svom poznatom djelu “Viaggio in Dalmazia”, objavljenom u Veneciji 1774, donosi nešto više podataka o antičkim spomenicima na otoku. Fortis navodi da je Pharos bio ovisan o Liburnima, poznaje Scilakov Periplus a navodi da je Scimno prvi koji kaže da je Pharos kolonija Parana. Njemu je poznato što o Hvaru pišu Pblibije, Diodor, Strabon, Dion i Apijan. Za sam grad Pharos kaže da je bio na mjestu Starog Grada, odnosno dvije milje dublje u unutrašnjosti nego današnje naselje, i da je to bila “mala republika od koje preostade jedan novčić" a za Demetrija Hvarskog kaže: “šteta je što je slava Hvarana počinje i završava jednim izdajicom”. Poznat mu je reljef rimske lađe u zvoniku crkve sv. Stjepana u Starom Gradu te drugi loš reljef, a navodi da nije našao niti jedan grčki natpis, već samo jedan latinski nadgrobni koji se nalazi možda milju izvan grada. Fortis je prvi koji spominje jedan hidroarheološki nalaz na Hvaru. Posjetivši i Sućuraj kaže da je tamo jedino vrijedno to što se vidi “množina rimskih žara što se na maloj udaljenosti od obale vide nagomilane i razbacane po morskom dnu, gdje leže barem četrnaest stoljeća. Na nekim od njih čitljivo je ime proizvođača kada se s njih skine neotporna kora kojim su ih u toku tolikih godina pokrili krastavi i drugi polipi: slova pokazuju da potječu iz dobrih vremena” (Fortis 1984).

Nisiteo also identified coins of Heraclea, found on Hvar, as relating to an Adriatic town of that name, which he placed on Cape Planka, rather than the Crimean Heraclea which had been postulated pre­ viously. Nisiteo sent Steinbuchel copies of four Greek inscriptions from Stari Grad which were published in Boeckh’s “Corpus Inscriptionum Graecarum” in 1837 and wrongly attributed to Steinbuchel. Nisiteo’s archive contains notes and drawings of archaeological finds from Dalmatia. Nikolanci (1977a) and Miličić (1977) have written about Nisiteo’s life and works. Nisiteo’s influence on Šime Ljubić (1822-1896) was profound. Ljubić, who was from Stari Grad, be­ came one of the most important academics from the region. Ljubić, who was a priest in Stari Grad, founded a private school and reading room. He studied the coin collection of Nisiteo, who he knew as “papa Nisiteo”, and in 1851 published his major work “Numografia Dalmata”.

Od Pribojevića, čiji je govor Ljubić (1873, 24) opisao kao “una sua troppo fantastica orazione sugli Slavi”, pa do Fortisa koji je precizan, ali koji je na Hvaru boravio samo nekoliko dana i više se zanim ao za fosile, izgleda da nije bilo nikakvih iskopavanja na otoku a niti kontinuiranog zanim anja za arheološke nalaze i najstariju povijest.

Ljubić (1852; 1859) also re-published the four Greek inscriptions published by Nisiteo (1837a; b) adding a commentary and translation. He further collected most of the historical and archaeological sources relating to Pharos and published them in the Zadar newspaper “Zora Dalmatinska” (Ljubić 1845; 1846a; 1846b). In this short article he dem­ onstrated that the sources indicated that Pharos had been on the site of Stari Grad and that the

2.3) O D 19. S T O L J E Ć A P A D O P R V O G S V JE T S K O G RATA 1914. Kao i drugdje u Europi, koja se preoblikovala početkom 19. stoljeća, i na Hvar brzo pristižu novi vjetrovi i ekonomski odnosi, pa tako i sustavniji interes prema prošlosti. U Starom Gradu i u Hvaru početkom 19. stoljeća javlja se obrazovan sloj ljudi koji će udariti tem elje kontinuiranom zanim anju i

14

The Adriatic Islands Project first seat of the Bishop of Hvar had also been in that town, and not in the town of Hvar.

proučavanju otočke povijesti i općenito arheologije u Hrvatskoj. Posebno mjesto zauzima Starograđanin Petar Nisiteo (1775­ 1866), porijeklom iz stare bračke patricijske obitelji. Školovan na Sveučilištu u Padovi, postao je profesor matematike i fizike te direktor Liceja u Gorici. Vratio se 1814. u Stari Grad u naslijeđeni Tvrdalj (bio je srodnik Petra Hektorovića), koji je pretvorio u svojevrsno kulturno sjedište. Nisiteo je imao širok kulturni, znanstveni i patriotski interes. Kada je Theodor Mommsen 1852 posjetio Stari Grad u vrijeme kada je sakupljao natpise za svoje monumentalno djelo C o rp u s In scrip tion u m L a t in a r u m (C IL ) b ora v io je kod N isitea n azvavši ga “venerabilis vere senex" (uistinu častan starac). Iako arheologamater, Nisiteo je bio član A r h e o lo š k o g in stitu ta u Rimu, C a r s k e i k r a lje v s k e c e n t r a ln e k o m is ije z a č u v a n je s p o m e n ik a u Beču te D r u š tv a za p o v je s n ic u ju g o sla v e n sk u iz Zagreba i to od njenog utemeljenja 1850. godine, kada je dobio i posebnu diplomu o imenovanju. U svom stan u im ao je i arheološku zbirku sastavljenu od grčkih i r im s k i n a tp isa i n ovaca n ađ en ih u Starom G radu i okolici. O njima je u Zadru i Rim u izm eđu 1835. i 1846. ob ja v io n e k o lik o radova (Nisiteo 1835; 1837a, b; 1842; 1844; 1846). Povod svemu bio je nalaz iz 1835. poznate ostave iz Škudljivca u sjeveroistočnom dijelu Starogradskog polja, oko 3 km od Starog Grada, o kojoj će se zbog njezine zanimljivosti raspravljati sve do naših dana (Visona 1982; 1988). Nisiteo datira početak kovanja novca n a H varu u d ru go doba, odnosno od 497. god. pr. K. Također je prvi utvrdio da su novci nađeni u Starom Gradu s legendom Ballaios i Basileou Ballaios, ustvari novci lokalnog dinasta, što je bilo suprotno m išlje n jim a pozn atih n 11mi 7mnt.if.arn Steinbuchela i R athgebera, koji je također p is a o o ilirsk im n ovcim a (R a th g e b e r 1838). N isiteo datira ove novce u doba između A lek sa n d ra I. i F ilip a II Makedonskog ( Nisiteo 1842; 1844), što se kasnije utvrdilo da nije točno (Marović 1988).

Ljubić studied history and geography in Vienna between 1855 and 1858, and published the first Croatian bibliographic lexicon in 1856 (Dizionario Biografico degli Uomini Illustri della Dalmazia). After this he returned to Split to become the Cu­ rator at the Archaeological Museum. However, he repeatedly returned to Vienna where he was of­ fered the opportunity to work in the archives in Venice. In a single year he gathered material from the Venetian archives which he published in 13 volumes between 1868 to 1883. Of particular sig­ nificance in this work was his publication of the medieval Statutes of Hvar originally pub­ lished in 1331. Ljubić was elected to the Academy in Zagreb in 1867 and became Curator in the N a­ tional Museum there in 1867. He eventually become Director at the Museum, and his work transformed the insti­ tution. His involve­ ment in the creation of the Croatian Archaeo­ logical Society in 1875 was particularly im­ portant. He also started the journal of the society and edited it for 14 years. A l­ though he worked “in Figure 2.1 Šime Ljubić the museum and for the museum” (Smičiklas 1897), Ljubić did not for­ get his home town where he returned in 1892, and built a house and mausoleum at the sea front in Stari Grad.

U jednom njegovom djelu sačuvanom u rukopisu -M em orie sta cca te — iznio je u to vrijeme heretičku tezu, baziranu na proučavanju izvora, da Slaveni nemaju nikakvu etničku vezu 8 Ilirima. Zanimljiva je i njegova korespondencija s učenim K orčulaninom M atijom K aporom (1789-1842) s kojim se dopisuje o pitanjima interpetacije natpisa, novca, antičkih pisanih izvora, topografskih pitanja i si. (Vid Vuletić-Vukasović 1897). Kapor je odmah nakon N isitea objavio dva rada o hvarskim novcima (1835; 1836) a prvi je koji poistovjećuje antičko ime otoka Tburis sa Tbrcolom, odnosno Šćedrom (Kapor 1840) a ne Šipanom kako su do tada govorili neki dubrovači humanisti (Appendini) i kako to stoji na natpisu u ljetnikovcu dubrovačkog biskupa Becadellija, prijatelja M ichelangela (Nikolanci 1974; 1989c).

Perhaps the most significant archaeological debate directly related to Hvar, and in which Ljubić was deeply involved, concerned the argument about the site of the Greek colony of Pharos. Following Ljubić’s work on Pharos, Alfonso de Frisiani (1845, 9-13) published his belief that the Parians had not founded their colony in the town of Hvar, but in Stari Grad. This statement was responded to by the “Hvaranin”, Giovanni Battista Machiedo. Machiedo’s (1846) article in “La Dalmazia” stated the alternative view; that Pharos had been on the site of the town of Hvar. He cited the discovery of a mosaic (HV0022) in the Bishops residence in Hvar in 1840 as proof. Ljubić (1846) replied with the counter view in an article in the “Gazzetta di

No vratimo se Nisiteu koji se dopisuje s najvećim arheološkim autoritetim a tadašnje Evrope: Braunom , Steinbuchelom , Ratheberom, i koji su morali prihvatiti njegovo mišljenje da brončani novci H erakleje otk riven i na H varu pripadaju jadranskoj H erakleji, koju sm ješta kod rta Planke, a ne Krimskoj kako su oni do tada mislili (Nisiteo 1837c). Nisiteo je bio poslao Steinbuchelu prijepise četriju grčkih natpisa iz

15

The Adriatic Islands Project Zara". However, the debate was not finally con­ cluded until 1873, when Ljubić published “Faria Citta Vecchia e non Lesina". Within this work, Ljubić gathered and analysed all the available ar­ chaeological data, sources and commentaries from Priboj ević to Machiedo, most of whom supported Stari Grad, rather than Hvar as the site for Pha­ ros. This wide ranging work, which discussed many aspects of the archaeology of Hvar includ­ ing problems relating to the original settlement of the island and the situation of the early Bishopric of Hvar, it also contained important information on the defensive wall at Stari Grad. This wall, which was at that time associated with the Greek colony, was much better preserved. Ljubić also noted the association of the town with the ancient field system which could be discerned running across the adjacent plain, which he, incorrectly, attributed to the later Roman town. However, it is sad that Ljubić’s perceptive observations on the Stari Grad field system were forgotten by local archaeologists, until Zaninović’s re-assessment of the evidence in 1983.

Starog Grada, a ovaj ih je dao Boeckhu koji ih je objavio u svom C o r p u s in s c rip tio n u m g ra e ca ru m (Boeckh 1843) imenujući Steinbuchela kao autora otkrića, a ne Nisitea koji je potom pisao da ga to ne boli ali da mu je žao, jer da je znao da su natpisi u vrijednim rukama ne bi zanovijetao drugim učenjacima (Nikolanci 1977a, 201). U njegovom arhivu čuvaju se spisi i crteži o arheološkim nalazima iz Dalmacije (Plančić 1986), a o njegovom životu i djelu iscrpnije su pisali M. Nikolanci (1977a) i D. Miličić (1977). Presudanjebio njegov utjecaj na Starograđanina Šimu Ljubića (1822-1896), prvog profesionalca naše struke (si. 2). Gimnaziju i bogosloviju završio je u Zadru, a 1847. postao je svećenik u rodnom gradu, gdje je osnovao privatnu gimnaziju i čitaonicu, potičući time narodnu svijest. Međutim, propast narodne stvari u revolucionarnim zbivanjma 1848. prisilila su Ljubića na otpust i strogi nadzor te je prebačen na Brač a potom u Svetu Nedjelju. Proučavao je tada veliku numizmatičku zbirku “papa Nisitea”, kako ga je Ljubić zvao, i još 1851. objavio je u Beču svoj rad N u m o g ra fia dalm ata, koja je potom godinu dana p oslije tisk a n a u Zagrebu u A r h i v u z a p o v j e s n i c u ju g o s la v e n s k u (L ju bić 1851; 1852). Tu je L ju bić prvi sistematizirao i obradio novce pharske kovnice izdvojivši 10 grupa u kojima ima 92 različita tipa datirajući ih od 7. do 3. st. pr. K., navodeći uz to i stariju litraturu. On na novcima umjesto glave Zeusa vidi glavu Homera okrunjenu lovorom što mu je poslužilo za tvrdnju da se u Fharosu time potvrđuje ljubav prema junačkom pjesništvu “a dosljedno i za svu krasnu knjževnost”. Za novce s legendom IONIO, koje je razvrstao u 6 tipova, ustvrdio je da zato što natpis stoji uz odličje i nikad s lijeve strane, legenda označava ime osobe a ne mjesta, te da, poput B aleja, Ionio “m ogao biti silnik F arski” . O vaj je numizmatički problem još otvoren iako se pokušavalo i u novije vrijeme naći zadovoljavajuće rješenje (Rendić-Miočević 1970; Nikolanci 1989, 13-31; Gorini 1993, 290-294).

It is interesting that Ljubić never actually at­ tempted any excavations on the site of Pharos. He did, however, dig the tumulus at Purkin Kuk (SG0015), above Dol, where he found prehistoric pottery and stone tools (Ljubić 1881). He also ex­ cavated in the cave of Sveta Nedjelja (SG0040) where he found material which suggested that the cave was an important prehistoric site.

Ljubić je u spomenutom radu ponovno objavio, s komentarima i u prijevodu, četiri grčka natpisa koja je publicirao Nisiteo (1837a; 1837b). No već prije toga, 1845. u zadarskoj Z o ri d a lm a tin sk oj (a potom i u tjedniku L a D alm azia pod drugim naslovom ) objavio je rad V erh u H v a ra , gdje na tem elju povijesnih i arheoloških izvora dokazuje da je Pharos bio na mjestu Starog Grada, i da je prvo sjedište hvarske biskupije bilo u Starom Gradu a ne u Hvaru kako je to mislio Farlati (Ljubić 1845; 1846).

Some of Ljubić’s archive is still preserved in the History Archives in Zadar and a number of people have researched and published articles on his life and works including Smičiklas (1897), Brunšmid (1897), Bujaš (1959), Zaninović (1981) and Anzulović (1987).

Nakon studija povijesti i zemljopisa u Beču (1855-1858) gdje je napisao prvi biografski leksikon u Hrvata (D iz io n a r io b io g r a fic o d e g li u o m in i illu stri d ella D alm azia), dolazi u Split na gimnaziju i postaje kustos u Arheološkom muzeju, ali kako se nije slagao s konceptom školstva, ponovno odlazi u Beč gdje mu se nudi da radi u arhivu. Kako mu se u Beču nije svidjela tadašnja politika odlazi u Veneciju. Tkmo je u godinu dana sakupio građu koju će kasnije (1868-1883) objaviti u trinaest svezaka L is tin a i C om m is sio n e s e t r e la tio n e s v e n e ta e zagrebačke Akademije, kao i sredjovjekovne statute Budve, Skradina i Hvara!

It must be emphasised, however, that Ljubić’s ex­ cavations were not the first on the island. Jakov Bučić and Petar Boglić had already excavated a number of tumuli near Mala Lokva (HV0049), west of the town of Hvar in the mid- 19th century. These excavations were reported by Jakov Boglić, a Hvarian and school teacher in Zadar, in a book entitled “Studi storici sull’isola di Lesina” (Boglić 1873; 1908). These tumuli, some of which con­ tained objects of clay, bronze, stone and amber, were dated by Boglić to the Bronze Age.

Presudan je bio njegov izbor za člana Akademije u Zagrebu 1867., kada je dobio i mjesto kustosa u Narodnom muzeju i kada je 1871. postao direktorm te ustanove, potpuno je preobrazivši. Posebno je važno što je 1878. utemeljio H rv a tsk o a rh eolofik o d r u š tv o i pokrenuo glasilo tog društva V jesn ik H rv a tsk o g a r h e o lo š k o g d ru š tv a urediviši i mahom sam ispunivši 14 godišta. Iako u Zagrebu, gdje je “živio u Muzeju i za Muzej” i uradio “koliko čitave generacije u drugom vremenu” (Smičiklas 1897), ipak nije zaboravio rodni otok kojem mu se vratio nakon umirovljenja 1892, sagradivši na ulazu u Stari Grad novu kuću i mauzolej, sada posve zapušten. Prilikom proslave 100. godišnjice Društva, na rodnoj kući u Sridnjoj ulici u Starom Gradu podignuta mu je spomen ploča.

Boglić, whose book was published in the same year as Ljubić’s “Faria Citta Vecchia e non Lesina”, also discussed the problems of the settlement of Hvar and the foundation of Pharos. As proof of the pri­ macy of the town of Hvar within the island, Boglić again presented the evidence of mosaic found in the Bishop’s residence (HV0022). (The precise details of the discovery of this mosaic were pub-

Spomenuti njegov rad Verhu H v ara iz 1845., gdje je zagovarao i dokazivao da se Pharos nalazi u Starom Gradu, te rad Alfonsa de Frisianija, koji također govori da Lešinu (grad Hvar) nisu

16

The Adriatic Islands Project lished by G. Machiedo in 1872, but see also Kovačić 1991). Boglić also noted finds of lamps and a col­ umn which were retrieved during work on Mandrač, the small harbour in Hvar. Boglić be­ lieved that Hvar was the site of the Parian colony and that the native Illyrians continued to live at Stari Grad. However, the destruction of the colony during the Second Illyrian War resulted, Boglić believed, in the founding of a new town on the site of Stari Grad. Following Pribojević (1525), who mentioned that there had been two towns on the plain, Boglić suggested that there had been a sec­ ond town at Jelsa, which was recorded in the me­ dieval Statute of Hvar as “civitatem veterem in Jelsa".

sagradili Parani (De Frisiani 1845, 9-13) izazvao je odmah Hvaranina dr. Ivana Krstitelja Machieda da u zadarskoj “La Dalmazia” pokuša pobiti Ljubićevo i de Frisijanijevo mišljenje, tvrdeći da je Pharos bio na mjestu Hvara, navodeći kao dokaz n ala z je d n o s ta v n o u k ra šen og m oza ik a otk riv en og u Biskupskom dvoru 1840. prilikom gradnje cisterne (Machiedo 1846). Ljubić je iste godine odgovorio u G a zzetta d i Ž a ra ” (Ljubić 1846b), ali očito nije imao mira pa je 1873. objavio opširan rad E aria C itta V e c ch ia e n o n L ešin a , gdje je iznio arheološke dokaze, zatim analizirao antičke povijesne izvore te dao pregled m išljenja svih dom aćih i stranih učenjaka počevši od Pribojevića pa do Machieda (njih preko dvadeset), od kojih je većina mišljenja da je Pharos na mjestu Starog Grada. Ljubić u ovom radu navodi da su prvi stanovnici na otoku bili Pelazgi, za koje je tada vladalo mišljenje je to isti narod kao i Iliri i Libum i, a da zidine Pharosa, prema tipologiji PetitRadela, pripadaju drugoj fazi pelazgičkog načina gradnje, to jest zidinama građenim od velikih obrađenih pravokutnika. Ljubić je već ranije (Ljubić 1852) potpuno odbacio cijeli Diodorov navod da su Parani sagradili Pharos 384. godine pr. K. i da se tu odigrala bitka koja se odvila nakon osnutka grada. Naime, tada se općenito smatralo da je djelo “Perigeza” Pseudo-Scilaka iz sredine 4. st. pr. K. ustvari djelo Scilaka is sredine 5. st. pr. K. a kako se u tom izvoru spominje i grad Pharos, on ga povezuje s Pelazgima a ne s Paranima.

Boglić described and discussed the coinage of the island, including the coins of Ballaios (HV0037), 22 of which were found below the castle in Hvar. Roman finds in the town of Hvar itself and at Rake (HV0008) in the town’s fertile agricultural area called Njive, suggested to Boglić that there were other settlements on the island at this time. He believed that Pharos was destroyed between the end of the 5th and 6th centuries, re-settled by refu­ gees from Salona and, during the 8th century, set­ tled by the Slavs.

Nadalje Ljubić daje opis tih zidina te navodi da je grad bio pravokutnog oblika a da su zidine obuhvaćale jednu talijansku milju. Nažalost, Ljubić ne donosi i njihov tlocrt (kao što je, recimo, u jednom drugom radu učinio za Issu),što će kasnije izazvati dosta rasprava glede veličine grada, a što ni do danas nije zadovoljavajuće riješeno. Ljubić zatim donosi epigrafske dokaze: da se na dva natpisa izričito spominje Pharos, njegov senat, skupština, arhonti, tajnik, a u drugom sukob Pharana i Jadestinaca odnosno Zadrana, kojima su oteli oružje. Zatim donosi numizmatičke dokaze o Pharskoj kovnici, te navodi “...e molte passarono a Lešina in mano del sig. Girolamo Machiedo e di altri...”, navodi potom nalaze novaca drugih grčkih kolonija po Sredozem lju te nalaze onih rim skih republikanskih i carskih, otkrivenih u Starom Gradu i u polju (vidi i Ljubić 1890). Nabraja i nalaze gema, antičke grobove, sarkofage, reljefe te jedan koji vjerojatno prikazuje Herakla s nemejskim lavom a koji spominje Caramaneo da je bio na trgu ispred župne crkve, i da predstavlja rad Mi]ona Krotonskog, spomenik kome se trag posve izgubio. Pita se zatim ima li ovakvih nalaza u gradu Hvaru i odgovara da nema.

2.4) The later nineteenth century: a fertile period for archaeology A short while after the publication of the works of Ljubić and Boglić, the British explorer and orien­ talist, Sir Francis Richard Burton published a pa­ per on the island of Hvar researched whilst he was British Consul in Trieste (Burton 1875). Burton was particularly interested in the surviving walls of Pharos and the Greek tower at Tor. He knew the works of Ljubić and Boglić and recorded that a land surveyor, named Budrović, had published a plan of the walls of Stari Grad. Unfortunately, these plans cannot be traced.

Bitku između Emilija Paula i Demetrija Hvarskog smješta također na prostoru Starog Grada te za to daje i topografska objašnjenja, što su kasnije s više detalja potvrdili Maroević (1962), Nikolanci (1957) i Zaninović (1984b). Tvrdi također da je Pharos, iako razoren, nastavio živjeti i u rimsko doba te da je grad Farija imala i svoj ager colonicus, o čemu je već pisao (Ljubić 1859), ali to je kasnija literatura posve zaboravila sve do rada M. Zaninovića (1983b; 1983c).

Burton believed, like Ljubić, that the walls of Pha­ ros and the tower at Tor were of Greek date. Burton visited both Tor and the defensive remains at Grad-Gališnik and at Tor, drew a sketch of the wall. A plan of the site was provided, at a later date, by Captain Niko Duboković.

Što se pak tiče ranog srednjeg vijeka, Ljubić navodi da su nakon pada Salone izbjeglice naselile i Hvar, dodajući da je s njima prenesen i kult sv.Duje, jer se tako zove crkva u blizini Starog Grada (vjerojatno misli na ruševine crkve sv. Duje u Dolu). Kaže da su se Hrvati naselili sve do Neretve, gdje su nešto kasnije došli Srbi, poznati kasnije pod imenom Pagani ili Neretljani, a da su ovi, prema Porfirogenetu, držali i otoke Mljet, Korčulu, Brač i Hvar. Nadalje tvrdi da je grad Hvar nastao kao i Šibenik na početku srdnjega vijeka, i da su mu prvi stanovnici b ili N eretljani odakle su ovi poduzim ali gusarske pohode sukobivši se potom s Venecijom. Nadalje navodi da tek kada je Venecija osvojila otok i grad Hvar, da je tada, to jest 1249., sjedište biskupije premješteno iz Starog G rada u H var, n avodeći kao dokaz pisan je historičara Aleksandra Gazzarija iz Hvara (umro 1706.), što je Boglić (1873, 52-65) odbacio kao neutemeljeno. O tome je u novije vrijeme pisao J. Kovačić (1992).

Amongst the list of foreign writers who are of im­ portance to the study of the history of the archae­ ology of Hvar, one must m ention Theodor Mommsen. Mommsen published eight Roman in­ scriptions from the island and confirmed Stari Grad as the site of Pharos. This observation was also noted by the traveller Gardiner Wilkinson (1848,243-251). William Smith also published the increasingly held opinion that Stari Grad was the site of the Greek colony of Pharos in his dictionary 17

The Adriatic Islands Project of Greek and Roman Geography published in 1857. Treba istaći da ni Ljubić, kao ni svi do N. Petrića (1990), ne donose nikakve arheološke podatke o ranom srednjem vijeku na otoku, već proučavaju škrte povijesne izvore. Ne poduzmaju se nikakva arheološka istraživanj a koj a j edino mogu dati novih podataka o ovom inače najslabije poznatom periodu života na otoku.

Arthur Evans who studied the archaeology and numismatics of the region studied the coinage of Ballaios found at Risan in Boka Kotarska, the seat of the Illyrian Kings. Evans dated these coins as post-Gentian (c. 167-135 BC) and divided them into two groups, a Risan and a Hvar group. This work was later translated into Croatian by Ljubić (Evans 1881).

Zanimljivo je da Ljubić nije vršio iskopavanja na prostoru Pharosa, već je 1878, započeo kopati veliki tumulus na Purčin (Purkin) - kuku poviše sela Dol gdje je našao prethistorijske keramike, kameno korito i dva ulomka žrvnja te tri kremena noža koja je, godinu dana kasnije, našao jedan seljak “na blizu one mogile metar duboko na zdravu zemlju’ . Bio je mišljenja da je ovaj položaj najprikladniji za istraživanje najstarije dobi, a navodi da se u narodu priča da je tu “neizmjerno blago zakopano (kvočka sa 12 pilića od zlata i t.d.)’ (Ljubić 1881). Prije toga kopao je 1877. u spilji u Svetoj Nedilji gdje je našao na površini životinjske kosti a na metar dubine slabo pečene ulomke keramike, navodeći da mogle biti velike starine i da drugo nije ništa našao (Ljubić 1881).

Following their trip to the area in 1894, the Aus­ trian historian/archaeologists Hirschfeld and Schneider (1885, 26, 78-9) published descriptions of the Latin inscriptions from Stari Grad. Wilhelm Kubitschek, however, was particularly interested in the hoard of coins from Škudljivac (JE233) which he published in the Split Bulletino di Archeologia i Storia Dalmata (Kubitschek 1897). The numis­ matist Imhoof-Blumer, working on the coin collec­ tion in Klagenfurt, published an important work on the mint sequence on Hvar (Imhoof-Blumer 1884, 246-258). The remains and history of Pha­ ros are also mentioned in the works of Bauer (1895), Cons (1882) and Zippel (1877). Zippel also described Ljubić’s finds at Purkin Kuk (1879).

Sačuvani dio Ljubićevog arhiva čuva se u Povijesnom arhivu u Zadru (Čolak 1962), a opširnije o njegovom životu i djelu pisali su T. Smičiklas (1897), J. Brunšmid (1897), A. Bujaš (1959) i M. Zaninović (1981) , te o njegovoj biblioteci N. Anzulović (1987). Ali nisu to bila prva iskopavanja na otoku. U H varu su prirodoslovac Grgur Bučić i Petar Boglić vršili iskopavanja tumula u okolici grada pedesetih godina 19. stoljeća, kako nas 0 tom e izvješćuje don Jakov Boglić, H varanin i profesor gimnazije u Zadru, u knjizi S tu d i s to rici su ll’is o la d i L ešin a objavljenoj u Zadru 1873, a potom u Splitu 1 8 9 8 . iskopavanja su prva zabilježna istraživanja prethistorijskih nalazišta u Hrvatskoj. Boglić ih datira u brončano doba i kaže da su piramidalnog oblika visoke do 10 stopa. Navodi također da su grobovi sastavljeni od četiri uspravne ploče pokrivene jednom velikom, da se obično nalaze u istočnom dijelu gomile, te da se ove gomile nalaze uvijek na vrhovima brda. U jednoj je nađen dio lubanje i ugljena, u drugome malo ugljena, dvije zemljane posudice gdje su u jednoj nađene ispremiješane kosti odraslih osoba i djece, a nađeno je i jedno brončano vreteno, kopča (fibula), prsten, udica, spiralni privjesci i komadi jantara za koje Boglić kaže da su pohranjeni kod Jerolima Machieda, a da je kosti analizirao dr. Franz Unger sa Sveučilišta u Beču, potvrđujući da su i one iz brončanog doba. Boglić navodi dalje da su neki tumuli bili prazni, da kosti nisu izgorene, da u niti jednom nisu nađeni predmeti od željeza. Navodi i to da su znatno ranije težaci kopali tumule nadajući se da će tamo naći blago i da su našli veliku zemljanu posudu bez drške i brončani mlat. Kasnije će G. Novak (1924, 16) i N. Itetrić (1979, 67) navesti daje tumule oko Hvara zajedno sa Boglićem istraživao 1J. Machiedo. Međutim J. Machieda, sina I. K Machieda, treba spomenuti zbog toga što on spominje preciznije podatke o nalazu višebojnog mozaika u biskupskom vrtu u Hvaru. On kaže da mozaik otkriven kod zida kapele sv. Prospera, to jest da se pruža od biskupskog vrta prema zapadu ispod spomenute kapele te da su sačuvani njegovi komadi (Machiedo 1872, 21, vidi još i Kovačić 1991)). No, vratimo se Bogliću.

In 1884, M.E. Weiser, a doctor from Hvar, exca­ vated seven tumuli in the barrow cemetery at Vira (HV0015), a valley on the northern side of the town. He interpreted these mounds as cenotaphs, al­ though one mound did contain a cist with frag­ ments of pottery and another charcoal and burnt bone. Apart from Ljubić and Boglić, who also worked outside Hvar, there were several local “amateurs” carrying out work at this time. The work of Grgur Bučić (1829-1911) is of particular importance. Bučić can honestly be called the pioneer of prehis­ toric excavation in Croatia (Petrić 1977c). In the last 50 years of the 19th century, Bučić excavated tumuli around the town of Hvar, at Skalezija (HV0115), Spile (HV0060/68), Propod (HV0006), Plajice (HV0004) and Kampanil (HV001(yi 1) in the field known as Njive to the east of the town of Hvar. He also excavated two mounds at Barišića Vorh (SG0046/8) near Veio Grablje (Boglić 1873; Bučić 1885a; b; Weiser 1884). He also excavated in caves at Markova Spilja (HV0051), Sveta Nedjelja (SG0040), Grapčeva Spilja (JE0218) and several caves in the Hvarske Njive. Fkrts of Bučić’s col­ lections are currently held at the Centre for the Protection of the Cultural Heritage in Hvar and at the Archaeological Museum in Split.

Boglić je svoju knjigu objavio iste godine kad je i Ljubić objavio svoj rad “Faria Citta Vecchia...’ . Ljubićev rad mu je poznat i s njim on polemizira uglavnom u vezi ubikacije Pharosa i o pitanju sjedišta Biskupije. Boglić je mišljenja da nema dokaza da su Pelazgi bili najstariji stanovnici otoka, već da se jedino može reći da su u historijsko doba prvi poznati stanovnici Hvara bili Iliri, te da su oni sagradili Pharos na mjestu Starog Grada a također i Ib r nad Jekom . Prema tome, Diodora, koga on ne odbacuje kao Ljubić, treba tumačiti tako da su se Parani s Egejskog mora naselili na mjestu današnjeg grada Hvara, a kako Scimno sa Hija i Strabon ne navode kada se utemeljila grčka kolonija na otoku, da je vjerojatno Diodor pogrešno naveo godinu utemeljenja jer

Ivan Krstitelj (Gian Battista) Novak, a school teacher who was also an amateur archaeologist, excavated Vela Gomila (HV71), a large tumulus near Brusje, in which he found a “cist burial with18

The Adriatic Islands Project Scilak je, prema Ljubiću, pisao svoje djelo oko 431. god. pr. K. Dakle Pharos je utemeljen znatno prije 385. pr. K. Kao dokaz da je Pharos bio na m jestu grada Hvara navodi da se u biskupskom vrtu našao mozaični pod na dubini od 10 stopa, da se jedan drugi našao prilikom radova kod Mandraća kada su nađene i dvije svjetiljke i jedan granitni stup 2 m dug, a da su u okolici nađene “molte monete Farie” od kojih su neke kod njega a neke kod Jerolima Macchieda. Izbor položaja obrazlaže time da su Parani bili “dediti alla navigazione” i da je Hvar na trgovačkoj ruti te da ima dobru i veliku luku zaštićenu otocima i da je bolje zaštićen od ostalog dijela otoka, osobito od dubokog Starogradskog zaljeva koji je “fuori di mano a quelli che navigano”. Iliri, koji su prvo naselili Starogradsko polje, ostali su tamo da žive od stočarstva i zemljoradnje i nakon bitke koju opisuje Diodor, i nisu više uznemiravali Pharane jer su bili u stalnim sukobima s Makedoncima, sve do pojave ilirskog kralja Agrona koji je zauzeo i Pharos i prepustio ga komandi Demetriju Farskom. I Boglić smatra da se bitka između Emilija Paula i Demetrija Hvarskog odigrala na mjestu današnjeg grada Hvara, te da se nakon rušenja Pharosa od strane Rimljana 219. god. pr. K. Novi Pharos sagradio na mjestu Starog Grada te da zapravo sve one spomenike koje navodi Ljubić, pripadaju tom novom Pharosu koji je, prema grčkim natpisima, i dalje demokratski grad. Navodi da su nađeni novci ne samo u Starom Gradu već i u Dolu, u Vrbanju i u Jelsi. Citira Pribojevića koji kaže da su u davnini na tom prostoru postojala dva grada, ali da je onaj u Jelsi, kojeg spominje i Hvarski statut kao “civitatem veterem in Jelsa”, nestao djelovanjem erozije i poljoprivrednih radova.

out weapons”. He excavated the caves at Grapčeva Spilja (JE218) and Žuminski Dolac (JE233) where he found worked bones, stone and pottery. This work, which was carried out around 1887, was later recorded in publications by R. Gasperini (1888) and S. Rutar(1888). In Stari Grad, Nikola Ostojić published several works concerning the coinage of Pharos and Heracleia. He also published a work which identi­ fied the island of Torcula (Šćedro) with Tauris where there was a battle between the naval forces of Caesar and Pompey in BC 48. This identifica­ tion has rarely been followed and Tauris is usually identified as Šipan, although some Croatian ar­ chaeologists have supported Ostojić’s identifica­ tion. Ivan Antun (Gian Antonio) Botteri, from Stari Grad, published a number of Neolithic stone tools from the area of Stari Grad (JE0086) and made drawings of the Roman remains at Stagnica (JE0051) in the Stari Grad plain. Botteri acted as an agent for Ljubić and sent him copies of newly discovered inscriptions, one of which was discov­ ered at Lug (Stagnjica JE0051) and the second near St. Nicholas (SG0012.9) in Stari Grad (Ljubić 1880). In one published discussion, relating to the walls of Pharos, Botteri suggested that the remains at Purkin Kuk (SG0015), Maslinovik (JE0120) and Tor (JE0157) were similar (Botteri 1882; 1897). It is strange that whilst the remains at Purkin Kuk and Tor were frequently discussed by interested persons, those at Maslinovik were forgotten and were only relocated a century after Botteri’s origi­ nal publications (Kirigin 1987b; Kirigin and Popović 1988). Botteri also campaigned for exca­ vations on the site of Pharos and for the provision of a museum (Botteri 1874; Bulić 1906a).

Zanimljivo je i njegovo tumačenje novca nepoznatog Baleja. On navodi da ih je 22 nađeno ispod hvarske tvrđave, ali kako ih je nađeno i u drugim djelovima Ilirije i kako među njima ima različitih tipova, on je mišljenja da se ne radi o jednoj ličnosti već više istoim enih osoba kontinentalnog Ilirika. Spominje i novce Pharosa, te kaže kako su mu poznata samo tri koja su kovana u srebru, a da se prema simbolima, od kojih je koza simbol Parosa, može zaključiti da su se Pharani bavili zemljoradnjom i stočarstvom. Navodi i jedan jedini novčić s legendom na grčkom PA nađen u Hvaru. Navodeći rimske nalaze sa područja grada Hvara: novce od 2. do. 4. st., zatim one bizantske, rimski nadgrobni natpis, opeke s natpisima, nalaze s položaja Rake u hvarskim Njivama, zaključuje da je bilo više rimskih naseobina na otoku. Za pe­ riod kasne antike i ranog srednjeg vijeka ne navodi ništa osim da je Pharos bio razoren između kraja 5. i kraja 6. st. i da su Hvar naselile izbjeglice iz Salone a da su potom u 8. st., prema Forfirofenetu, Srbi iz Neretve naselili Hvar, nazvavši ga Lešina (Boglić 1873, 5-33).

Franjo Rački’s work on epigraphy and numismat­ ics during the late 19th century was highly re­ garded at the time and his study of the oldest Dal­ matian Illyrian coinage is particularly important (Rački 1871). Within this work Rački studied the coinage of Pharos, overstrikes of that coinage, the Ballaian series and coinage with the Al legend.

2.4) Druga polovina 19. stoljeća najplodnija je radovima 0 arheološkim spomenicima otoka Hvara. Nije prošlo ni tri godine od kako su se pojavili radovi Ljubica i Boglića, a već se jednim opširnijim radom javio slavni engleski istraživač i orijentalist Francis Richard Burton (1821-1890) koji je tih godina bio britanski konzul u Trstu (Zaninović 1973b). Njega su zanimale zidine Pharosa i Tora. Poznavao je dobro djela Ljubića i Boglića koja često citira te opisuje zidine Pharosa kao i Ljubić, ali navodi da pretpostavlja da je geometar Budrović koji je opisao bedem e objavio plan u časopisu Arheološkog instituta u Rimu negdje između 1840. i 1848., te da ga je ovaj pismeno obavijestio kako je oko milju izvan Starog Grada, izgleda, otkrio blokove najstarijeg datuma. Potpisani je, iako je vjerovao da bi se za plan znalo, pregledao sve brojeve spomenutog časopisa ali, nažalost, tom tlocrtu nije ušao u trag. Burton, iako cijeni Boglića, priklanja se Ljubićevom mišljenju da je Pharos u Starom Gradu i da su ga, kao i Tor, sagradili Grci. U ovom radu Burton je donio i crtež jednog zida Tbra kao 1 njegov tlocrt koje je izradio i poslao gradonačelnik Jelse, kapetan Niko Duboković. Naime, kada su se 29.12. penjali na Tbr puhao je jak vjetar i kišilo je te su se Burtonovi crteži pokvarili, pa mu je Duboković obećao poslati nove, što je i učinio. Prvo su obišli Grad-Gališnik, kojeg spominje i Boglić,

Josip Brunšmid was the successor of Šime Ljubić at the Museum in Zagreb, and the first Professor of Archaeology in the University of Zagreb. He studied the collections of Grgur Bučić and Jerolim Machiedo, which he wanted for the Zagreb Mu­ seum (Brunšmid 1895). The description of these collections is important, as they include Greek coin­ age, architectural and sculptural fragments, as well as objects of clay and metal in Machiedo’s col­ lection. Unfortunately, Brunšmid could not per­ suade Machiedo’s heirs to part with them and, con­ sequently, little of the material described by 19

The Adriatic Islands Project Brunšmid can be located today (Buškariol 1988, Bonačić-Mandinić 1987; 1990)

te navodi da legenda kaže da je tu pokopan “kralj” Šubić. Burton je prvo pomislio da se radi o venecijanskoj utvrdi, ali je potom naveo da je ona pred-venecijanska ili slavenska, i kaže kako svaki istraživač starina mora obavezno obići svaki položaj koji se zove grad ili ima izvedenicu od te riječi kako bi utvrdio “ea quae sunt, tramquam ea quae non sunt” (Burton 1876).

From Boglić’s collection, Brunšmid recorded pre­ historic material from cave sites including Babina Spilja (SG47), Sklacine (HV0078), Grabčeva Spilja (JE0128) and Markova Spilja (HV0051), finds from tumuli on Pelegrin (Mala Lokva, HV0049) and am­ phora burials (HV0054) and other finds from Hvar.

Od drugih stranaca koji su se zanimali za hvarske spomenike, pored već spomenutog Mommsena koji je 1873 objavio prvi svezak CIL-a i gdje na str. 394 objavljuje 8 rimskih natpisa sa Hvara, te tvrdi da se Pharos nalazio na mjestu Starog Grada, treba spomenuti Gardinera Wilkinsona koji u putopisu po Dalmaciji i Crnoj Gori spominje i Hvar i antičke pisce koji ga spominju ,te govori da se Pharos nalazio na mjestu Starog Grada (Wilkinson 1848, 243-251). U jednom od najstarijih rječnika grčke i rimske geografije kojeg je u Londonu 1857. izdao William Smith, pod natuknicom Pharos stoji da se grčki grad nalazi na mjestu Starog Grada (Citta Vecchia) na sjevernoj strani otoka “where remains of walls have been found and

Brunšmid’s work on inscriptions and coins from Greek colonies in Dalmatia is particularly impor­ tant (1898). He published six inscriptions from Stari Grad and corrected Boeckh’s earlier mistakes with respect to Nisiteo’s work. Brunšmid systematised the data relating to coinage in the area, which previously had lacked any quantitative element. He also improved on previous publications by pub­ lishing adequate illustrations of the coinage, in­ cluding photographs. This work allowed him not only to divide the coinage into various groups but also to plot their relative occurrence and suggest where they were most frequent and consequently, where they might have originated. It is no sur­ prise that Brunšmid was also of the opinion that Stari Grad was the site of the colony of Pharos.

coins with the legend "OAPIilN” (Smith 1857). I slavni engleski arheolog Arthur Evans bavio se arheologijom naših krajeva, pa tako i numizmatikom. Povodom otkrića Balajevih novac u Risnu u Boki Kotorskoj, sjedištu ilirskih kraljeva, navelo je Evansa da sistematizira Balajeve novce na dva tipa: risa n s k i i p h a ro sk i, što su k a sn ije p r ih v a tili i osta li num izm atičari. Evans ove novce datira u vrijem e posije Gencija, to jest od 167. do 135. pr. K.(Evans 1880). Odmah nakon što je Evansov rad objavljen preveo ga je na hrvatski Ljubić (Evansl881). Hvarom su se posebno zanimali austrijski historičari/arheolozi, a posjetili su ga 1894. Otto Hirschfeld i R. Schneider kada su obilazili Dalmaciju, te su opisali latinske natpise kod Boglića i Nisitea i reljefe iz Starog Grada (Hirschfeld O., i Schneider R., 1885, 26, 78-79). Wilhelm Kubitschek se posebno zanimao za ostavu novca sa Škudljivca objavivši o njoj rad (Kubitschek 1897), a Inhoof-Blumer, opisujući kolekciju novca iz muzeja u Klagenfurtu obradio je i one hvarske kovnice. On navodi da su novci Pharo8a sa prikazom Zeusa i koze iz 4. st. pr. K., a da su oni sa prikazom Dionisa, grozda i kantarosa iz 2. st. pr.K. pod utjecajem radionice na Krfu. Za heraklejske novce kaže da su kovani na Hvaru, jer ih je tu nađeno najviše, a da novci sa

In the years between 1890 and 1925, Frane Bulić contributed enormously to the study of the antiq­ uities of Hvar through his many publications in the journal of the Archaeological Museum in Split. Bulić’s output was prodigious and wide ranging. It included information on Roman antiquities in Stari Grad (Bulić 1898b), Roman finds on the is­ land of Šćedro (Bulić 1898a, 21-2), Roman rural sites including the villa at Carevac (JE0058) as well as data on the find of a Neolithic axe at Sućuraj (VG0009). He also published detailed descriptions of the walls of the supposed Pharos, which were preserved so well in the cellar of the TadićGramator house in Stari Grad (SG0012.17). Of particular significance was his report on late Ro­ man finds from the church of Sv Marija, which he believed to be the position of the old Cathedral of Hvar (Bulić 1906a).

slovima symbol

AI

označavaju inicijale kovnice na otoku. O

novcima sa legendom IONIO kaže da su najstariji u grupi grčkoilirskih kovnica (Imhoof-Blumer 1884, 246-258). Općenito o Pharosu na temelju povijesnih izvora pisao je Adolf Bauer (1895), koji je Scilakov navod “Tu je, naime, novi Pha­ ros grčki otok, i otok Issa, i to su grčki gradovi.” tumačio tako da je to novi grad tek osnovan, prema Issi, koja je ranije osnovana. Pietro Pervanoglu ( 1880; 1882; 1883), Henri Cons (1882) u svojoj knjizi o rimskoj provinciji Dalmaciji i Georg Zippel spominju osnutak Pharosa i rimska osvajanja (Zippel 1877). On se kratko osvrće na Ljubićeve nalaze na Purkinkuku (Zippel 1879), izvještava o nalazu grčkih i rimskih grobova na položajima Jurjevac i Njiva u Starom Gradu, nalazima stupova s natpisima na položaju Starač i bunjiranim blokovima kod crkve sv. Nikole (Anonimus 1895), zatim o popravci kule Tbr za koju kaže da je grčka i iz 4. st. pr. K. (Anonimus 1907; 1908; 1915), te o nalazu mozaika u Sridnjoj ulici i kako će se on prezentirati (Anonimus 1923).

In 1888, whilst Bulić was still carrying out his im­ portant work, Grga Novak was bom on Hvar. Grga Novak (1888-1978) can be credited with many of the important developments that took place in the archaeology of the island throughout most of the twentieth century. Novak studied archaeology, history and geography at the Universities of Zagreb, Prague and Vienna, and was assistant to Frane Bulić between 1914 and 1920. From 1920 he worked at the Philosophy Faculty in Skopje, and was Professor of History at Zagreb from 1924 to 1969. He was a member of the Academy of Sci­ ences and Arts in Zagreb and from 1958 to his death he was it’s President. Although Novak

Ponukan istraživanjima gomila koje je iskopavao Bučić oko Hvara, tadašnji liječnik u Hvaru M.E. Weiser je 1884. iskopao sedam gomila u uvali Vira na položaju Sokolića na sjevernoj strani od grada, gdje se nalazi najimpresivnija nekropola pod tum ulim a na otoku , danas zapuštena i dobrim dijelom devastirana. Svi istraženi tumuli bili su cenotafi, no u jednoj je našao grobnu konstrukciju sa nalazima ulomaka keramičkih zdjela crvenkaste boje. Ta je bila sastavljena od velikih kamenih ploča pokrivenih većom na kojoj su bili ulomci keramike. U drugoj gomili naišao je na ugljen i izgoreno kamenje (Weiser 1884). Pbred Ljubića i Boglića, Hvarana koji su djelovali izvan Hvara,

20

The Adriatic Islands Project clearly spent much of the period before the first World War studying and working away from Hvar, his first book “Hvar u starom vijeku” was published in 1914 and was primarily a presentation and in­ terpretation of the ancient sources relating to the island. However, the book also contained a short review of the prehistory of the island and in this, it presaged some of Novak’s later, important work.

na Hvaru je bilo nekoliko ljudi vrijednih spomena koji su se amaterski bavili starinama. U Hvaru su to bili Ivan Krstitelj Machiedo poznat po tome što je u zadarskoj “L a D alm azia” napisao članak koji je pokrenuo raspravu oko ubikacije Pharosa (Machiedo 1846). Zatim je tu bio prirodoslovac Grgur Bučić (1829-1911), te pučki učitelj i prirodoslovac Ivan Krstitelj Novak (1848-1893). U Starom Gradu su to bili rano preminuli liječn ik N ik ola O stojić, u n u k N isitea , te ad vok at i gradonačelnik Ivan Antun Botteri. U Vrbanju je djelovao javni bilježnik Belizar Vranković, koji je zagovarao tezu da se Pha­ ros nalazi u Vrbanju, jer da taj položaj najbolje odgovara Polibijevom opisu bitke (Vranković 1891). Opisao je i nalaze dvaju tjesaka za ulje, kanala dugog 3,37 m, celle vinarie te poda od mozaika u Stagnjici kod Dračevice (Vranković 1898). 0 rimskim spomenicima iz Jelse i o kuli Tbr izvještavao je don Vice Gamulin (1907a; 1907b).,

Before moving onto the post-war period, it is worth noting one further interesting fact. Hvarani were not just interested in their own archaeology. Dominik Novak, who was from Hvar, carried out work on ancient graves from Carthage in 1896, and the Scientific Institute of Paris recognised the value of this work with an award (Dančević 1973, 53).

Posebno je značajan rad Grgura Bučića, koga slobodno možemo nazvati pionirom prehistorijskih istraživanja u Hrvatskoj (Petrić 1977c). Bučić je 50-tih godina 19. st. istražio gomile oko Hvara i na položajima Skalezija na Pelegrinu,Spile, Propod, Plajica i Kampanil na hvarskim Njivama te dvije na Motokitu blizu Velog Grablja o čemu su izvjestili Boglić (1873), Weiser (1884) i sam autor ( Bučić 1885a i b). Zatim je istraživao u spiljama: Markovoj, Svete Nedilje, Grapčevoj te u nekoliko njih u hvarskim Njivama.

2.5) From the First to Second World War Bulić continued to be active following the collapse of the Austro-Hungarian Empire. He continued to publish work on the material from the island, most notably the early Christian lamps found dur­ ing building work in the town of Hvar (Mandrać, HV0053). A letter from Bulić, dated 1Q/4/1923 and held in the Regionalni Zavod, shows that he also campaigned for the creation of a town museum in Stari Grad. Bulić had long been active on this front. A letter from him to the Tbwn Council of Stari Grad in 1914 notes that Ante Ilijić, the Stari Grad war­ den for the Archaeological Museum in Split, of­ fered to give up a room in his house for the storage and display of antiquities.

Za tumule koje je iskopao kaže da su se u njima pokopavali žitelji spilja. Upozorio je i na otkriće ispremiješanih kostiju 14 skeleta, od kojih su tri dječja, otkrivenih u pukotini litice ispod velikog kamena na položaju koji se nalazi između dviju špilja na hvarskim Njivama, te je objavio njihovu antropološku analizu iz koje se vidi da su svi skeleti robustnih osoba a glave dolikocefalne. Navodi da nije kompetentan za određivanje kojem narodu bi mogle pripadati, ali da misli da one pripadaju grčkim kolonistima otoka. Za lubanju koju je našao među kom adim a ugljena na položaju Skalezija unutar kružne građevine tipa trim kaže da je brahicefalna. Navodi da je ova građevina, zbog veličine kam enih blokova, znatno starije gradnje, i da je tu našao jedan kremeni artefakt i ljudske kosti. Od ovog tumulusa, koji je bio na litici 50 m nad morem, nismo našli traga prilikom mnogih pokušaja. Bučić je spilje istraživao najvjerojatnije između 1870. i 1884. U Markovoj spilji utvrdio je stratigrafiju od 5 slojeva i došao do dubine od 5 m. Glavnu pozornost obraća na osteološke i litičke nalaze, dok keram iku, koju je registrirao u svim slojevima, samo spominje, što je prirodno s obzirom na početni stupanj razvoja arheologije. Zbirku koju je posjedovao djelom se čuva u hvarskom Centru a djelom u Arheološkom muzeju u Splitu. Drugi Hvaranin koji se amaterski bavio arheologijom, I. K. Novak učiteljevao je u Brusju, Vrbanju i u Zadru. Iskopavao je Velu Gomilu u blizini Brusja kraj starog puta za Hvar, zatim Grapčevu (1887. god.) i, istočno od nje 1,5 km, spilju u Žum inskom dolcu, o čem u su detaljnije pisali R. Gasperini (1888) i Simeon Rutar (1888). Gasperini zaključuje da su nalazi identični onima u Istri, Dalmaciji i Italiji što svjedoči o trgovini, da njihov broj, kvalitet i različitost nalaza obrađenih kostiju, kremena i keramike pripada neolitiku, da su nađeni u l i slojeva, da nisu nađeni metalni nalazi, da nalazi kostiju pripitomljenih životinja svjedoči o stočarskoj populaciji koja se bavila lovom i ribolovom, te da nije nađeno ostataka žitarica. Rutar pak donosi podatke o nalazima ljudskih kostiju na dubini od 2-2,5 m, glinenog kalupa za izradu keramičkih posuda u ovoj spilji a za onu u Žuminskom dolcu kaže da je kopana do dubine od 1 m i da se u njoj našlo kostiju i keramike. Za Velu gomilu kaže da je Novak u njoj našao “popločan grob bez ikakvog oružja”.

Despite this, interest in antiquities on Hvar lapsed following the deaths of Brunšmid and Bulić. The work of Novak and a number of local and foreign academics revived interest and continued the long tradition of archaeological research on the island into the second half of the 20th century. In 1924, Novak published a paper on the Al and AIM Pharian overstrikes which he had seen in the G. Machieda collection and which he argued re­ lated to an otherwise unknown town/emporium which had been situated on the site of the town of Hvar. Novak was also the first historian to at­ tempt a general history of Hvar after Boglić (1873; 1908). The book, “Hvar”, which he finished in 1922 and had published in Belgrade in 1924, provided a history of the island from the earliest times, until the formation of the modem state of Yugoslavia. For archaeologists and historians of archaeology, the work is particularly important because it con­ tains a report on Novak’s research on the island between 1912 and 1914. During this period Novak was active excavating a number of cave sites on the island. Novak dug in Grabčeva Spilja (JE0128) in 1912, despite the reported work of earlier exca-

U Starom Gradu Nikola O stojić je objavio u zadarskim časopisima između 1840. i 1847. nekoliko radova koji se tiču novca Herakleje i Pharosa i o tome što se dogodilo s Pharosom nakon bitke s Rimljanima. Objavio je rad o otoku 'Dauris, mjestu gdje se, i po njemu, odigrala bitka između vojskovođa Cezara 1 Pompeja, a koji poistovjećuje s otokom Torcola (Šćedro), o

21

The Adriatic Islands Project vators, and was rewarded with finds of earlier Neolithic material. He also dug in the cave at Sveta Nedelja (SG0040) but found nothing. Conse­ quently, he suggested that the cave had not been inhabited. Novak reported that he, like Bučić, had dug at Jakovljeva Spilja (HV0079) and Prosperova Spilja (HV0013) and that he had found Neolithic material in Šoletinova (HV0059) and at Antunova Kosa (HV0067). He also carried out excavations in Dujm ovićeva, Markijeva (HV0055) and Avelinova Spilja, where he found material he be­ lieved to be similar to that from Grabčeva. He exca­ vated a series of caves in Njive near Hvar town, and Spile. In Hahanova spilja (HV0077), in con­ trast to Bučić, he found nothing. Hahanova Spilja’s name derives from Hahan - the nick­ name for Novak’s familiy. Novak had a habit of naming or renam ing caves, usually after own­ ers or helpers. Unfortu­ nately, this habit has caused considerable trou­ ble since, both in the lo­ cation of sites and the at­ tribution of finds to sites. Novak also wrote about the barrows excavated by Bučić and Machiedo and reported that he too had Figure 2.2 Grga Novak excavated some! Unfor­ tunately, Novak did not provide any detail of the position or names of these monuments. Amongst foreign authors writing about Hvar, one must record the work of Karl Stockert (1919), the numismatist, whose rich collection was bought by the Archaeological Museum in Split. Antonio Patrigiani (1932) also wrote about Hvar’s coinage, whilst the Austrian Archaeologist Carl Patsch (1925), who worked for a long time in the museum in Sarajevo, also carried out fieldwork on Šćedro, the small island of the south coast of Hvar. Max Schneider (1926) from Berlin wrote a short publi­ cation on caves in Dalmatia and recorded the pres­ ence of Neolithic finds from caves on the island.

čemu će se, ranijoj i u kasnijoj literaturi, dosta raspravljati jer se neki nisu slagali s time već su tvrdili da je TVuris Šipan (Ostojić 1840; 1846; 1847). Drugi Starograđanin Ivan Antun Botteri značajan je po tome što je objavio nalaze neolitskog kamenog oruđa iz okolice Starog Grada, zatim izradio crtež ostataka rimske arhitekture na položaju Stagnjica u Starogradskom polju, te je Ljubicu poslao prijepise dvaju fragmentarnih rimskih natpisa od kojih je jedan nađen u Lugu u Dračevici unutar Starogradskog polja, a drugi u blizini crkve sv. Nikole, te navodi nalaze opeka sa pečatima u Dračevici i na M irju (Ljubić 1880). Kada raspravlja o zidinama Pharosa navodi da su oni slične gradnje kao i oni sačuvani na Purkin kuku, M aslinoviku i Toru ( Botteri 1882; 1897). I dok se ku le na P u rk in -k u k u i Toru u literaturi često spominju, ona na M a slin ov ik u je b ila posve zaboravljena sve do 1987. kada je ponovno otkrivena zahvaljujući podatku koji je dao Botteri (Kirigin 1987b; K irigin i Popović 1988). Botteri se zalagao i za istraživanje Pharosa a i za formiranje Muzeja (Botteri 1875, Bulić 1906a). Numizmatika i epigrafija su bile i dalje glavne tem e, pa je tako i Franjo Rački, čijom zaslugom je Ljubić postao članom Akademije, napisao opširan rad o najstarijim dalmatinskim i ilirskim novcima (Rački 1871). Nakon općeg uvoda 0 najstarijim kovnicama, kovovima 1 novčanom sustavu (prvom takve vrste u nas), Rački prelazi na opise dom aćih k ovn ica. Za n ovce s legendom symbol A, AP, APIflN k aže da se ne m ogu prip isa tn i niti jed n oj pozn atoj kovnici onog vremena, zbog čega ih pripisuje kovnici na Hvaru. Navodi da postoje novci s glavom Homera i legendom OMIPOE na jednoj strani a s kozom i legendom sym­ bol OAPIS1N na drugoj, što nije točn o je r se n igd je drugdje ne spominju takvi novci, pa je vjerojatno Rački mislio na Ljubićevu grupu 8 gdje ovaj umjesto glave Zeusa vidi glavu Homera (Ljubić 1852, 183). Za Jonijeve prekove hvarskih novaca kaže da se radi o osobi, a ne o gradu ili o mjestu kovanja, te da se oni kuju usporedno s onim s likom Homera. Za novce Balaja tvrdi da su to takozvani vladarski novci, da ima hvarskih koje je ovaj kralj prekivao i da se on Hvaru nametnuo kao gospodar, te da je vjerojatno vladao i obližnjim ilirskim državicama koje nisu imale svoje kovnice. O novcima s legendom A l kaže da ih Nisiteo i Ljubić pripisuju gradu Dimali koji je bio glavni grad Demetrija Hvarskog, i da je tamo Demetrije prekovao hvarske novce, a da, kada su Rimljani osvojili Dimalu, da je “podignut bio Delminium, sada Duvno, od kud Dalmacija i ime steče”. Navodeći izvore koji spominju Dimalu kaže da je ovaj bio ispod Drima a ne u Dalmaciji (što su albanski arheolozi i utvrdili, vidi: časopis Iliria 2, Tirana 1972, 156). Rački dalje navodi da Dimalu Apijan ne spominje u vezi s bitkom između Demetrija i Rimljana, te smatra da su Dimalum i Delminium jedno te isto mjesto. Nadalje kaže da su novci sa oznakom AI kovani u Hvaru a “da onaj nadpis označuje ime magistrata”. Za novce 8 legendom AI podmeću rečeni domoljubi dalmatinski otoku D y s k e l a d u , kojega oni drže za dalmatinski otok Brač”, dok Rački drži da nisu dalmatinski, već da se oni moraju pripisati grčkom gradu D yrrhachionu (današnji D rač u Albaniji). Odbacio je i mišljenja da novci Herakleje nađeni na Hvaru pripadaju nekom dalmatinskom gradu, već tvrdi da su to novci Herakleje u Lukaniji s kojom se trgovalo. Na kraju

The English archaeologist R.L. Beaumont, con­ sidered the position of Pharos in his important paper on the early history of the Greeks in the re­ gion (1936), and, although accepting the equation of Hvar with Stari Grad, he noted the fact that Polybius’ description of the battle between 22

The Adriatic Islands Project Demetrius of Pharos and the Roman army did not necessarily refer to the town of Pharos (Gaffney 1992, 240). Similarly, E. Polaschek (1938), who summarised the current knowledge relating to Hvar in the Pauly-Wissowa Real Encyclopedia, suggested that the battle occurred at the site of the town of Hvar.

navodi da se na Hvaru novae prestao kovati nakon 219. god. pr. K., a da se počeo kovati u 5. st. pr. K. Na Hvaru je 1894. boravio Josip Brunšmid (1858-1929), nasljednik Šime Ljubića na m jestu ravnatelja M uzeja u Zagrebu i prvi profesor arheologije na zagrebačkom sveučilištu. Opisao je zbirke Jerolima Machieda i Grgura Bučića, koje je htio otkupiti za zagrebačk i M uzej (B runšm id 1895). U Machiedovoj zbirci posebno ga je zanimao srebreni novčić Pharosa i jedan bakreni Gencija koji nisu imali. Opisao je i grčki natpis iz rimskog carskog perioda uklesan na floralnom kapitelu pilastra, zatim devet tegula s natpisima iz Hvara i Vrboske te starokršćanske i ranije svjetiljke, dvije cmofimirane i kanelirane vaze s Visa, am foru hioskog oblika, te dvije prethistorijske zdjelice iz gomile u Viri-Sokolici. Od brončanih predmeta spominje posudicu u obliku crnačke glave, kipić nagog muškarca koji baca koplje, glavu kipa Apolona i glavu čavla u obliku ženske glave s dijademom u kosi. Nažalost, za većinu predm eta ne donosi pobliže podatke o nalazim a. Vjerojatno ih nije mogao doznati od nasljednika Josipa i Laura M achieda. Zbirka je svršila u Arheološki muzej u Splitu (Buškariol 1988; Bonačić-Mandinić 1990).

The suggestion, by O. Rubenson (1949), that the Parian colony of Anchiale, mentioned by Stephen us Byzantinus, was the name of the harbour of Hvar, is interesting. Other authors who discuss the antiquities of Hvar during this period include M. Abramić, V. Gamulin andU. Girometta. The Italian historian A. Gitti, and the Englishman H. Ormerod, also discussed Pharos in their published works.

Iz zbirke Boglić opisuje n alaze prethistorijskih posuda, kremenih noževa i strugača iz Babine spilje, nalaz lubanje i posuđa iz Sklacina, posuđa iz Grapčeve spilje te iz Markove spilje “čovječju donju čeljust, ulomci posuđa, krasna kolekcija kremenitoga oruđa, koštanih šila, pregriženih i mozga radi prelomljenih životinskih kostiju, iz tumula kod rta Pelegrina (deformirana čovječja lubanja), iz jednog vinograda u blizini hvarskog franjevačkog samostana (ogromna amfora, u kojoj je bila čovječija lubanja), iz Danas dolca 0.11 m duga tučana su lica sa luknjom za n atica n je...G osp od in D r.B ucchich posjeduje i 0.105m dug 0.028m širok poklopac male škrinjice od slonove kosti rimske dobe s opscenim nacrtom (coitus), koji je nađen u hvarskomu gradu. S obiju strana ljudskoga para leži po jedno dijete, a do noguh mu je sfmga(?), kojoj je glava odlomljena”.

2.6) From the Second World War until 1994 a)Palaeolithic and Mesolithic There are no certain finds of Palaeolithic or Mesolithic date on Hvar, although Čečuk (1976) has suggested that lithic material from Markova Spilja may relate to the later Palaeolithic or Mesolithic tradition. Petrie (1978b) has also sug­ gested that some finds from the Badanj cave in Veli Pokrivenik may be of later Palaeolithic date. Unfortunately, there is no supporting documenta­ tion for this claim and the finds can no longer be traced.

Posebno je valna njegova studija o natpisima i novcima grčkih kolonija u Dalmaciji (Brunšmid 1898), gdje je objavio i šest natpisa iz Starog Grada korigirajući Boeckheova, odnosno N isiteova čitanja. Dao je i novu, dosad najkvalitetniju, sistematizaciju novaca Pharosa (poznato mu je 746 komada), serije A I prekovim a (navodi 44 kom ada), H erakleje (65 komada) te Jonija (navodi 53 komada) i Balaiosa, i to na temelju poznatih mu novaca iz raznih javnih i privatnih kolekcija.

b) Neolithic The Neolithic is undoubtedly the best documented period of prehistory on the island. We can largely credit Grga Novak and the results of his work in the caves of Hvar for this situation. The excava­ tions he carried out in Grapčeva Spilja (JE0218) between 1947 to 1950 and the work carried out in Markova Spilja (HV0051) provide the basis for this fame, along with a series of smaller excavations at a number of other sites. It was through the re­ sults from these excavations that Novak (1955) was able to define the Eneolithic “Hvar Culture”, a phe­ nomenon that was consequently confirm ed through the results of work all along the eastern coast of the Adriatic.

Novce Pharosa razvrstao je u 51 tip, one s A prekovima, za čiji centar emisije misli da bi mogao biti na Hvaru, podijelio je u četiri gru pe, h era k lejsk e u 16, J o n ije v e , k oje sm atra produktima viške kovnice, u 6 i Balajeve u 27 risanskog tipa i 20 hvarskog tipa. Po prvi put je u ovom radu i veoma kvalitetna foto dokumentacija, dočim su se u ranijim radovima samo davali opisi, rijetko crteži, i to više kao skice (Brunšmid 1898, II-III). 1 Brunšmid je mišljenja da je Pharos bio na mjestu Starog Grada. Novce Pharosa s likovima Zeu^koza datira u 4. st, one s likovima Perzefon^koza i Artemidq/koza u kraj 4. i početak 3. st., one s likom Dionik/grozd u 3. st. a one s glavom muškarca i kantharosom u drugu polovicu 2. st., s tim da su ovi potonji prekivani Balajevim kovovima, što znači da ih treba datirati nakon 168. godine pr. K. Za novce s oznakom AI kaže da se javljaju kao prekovi novca Pharosa, Herakleje i onih s legendom IONIO, te da tih oznaka ima najviše na novcima Pharosa. Kako ih je najviše nađeno na Hvaru, smatra da je i grad bio na otoku i da se brzo od osnutka ujedinio s Pharosom. Za novce Herakleje kaže da su iz 4. st.i da ih nema iz 3. st., zbog toga jer je vjerojatno grad izumro(Brunšmid 1898).

Apart from this, Novak also discovered material relating to the early Neolithic Impresso Culture in the lowest levels of Markova Spilja, as well as middle Neolithic Danilo Culture material from Badanj (JE0143, Batović 1979, 479). Neolithic finds from Ljubića Brig (HV0012), Lokvina (SG0058), Dračevica (JE0086.2) and Dračev dolac (JE0001) also indicate the possibility that open

U periodu od 1890. pa do 1925. don Frane Bulić doprinio je poznavanju arheologije otoka H vara objavljujući u svom Vjesniku više priloga o neobjavljenim rimskim nadgrobnim natpisima s lokaliteta Brižine 2 km istočno od grada Hvara (Bulić 1890), iz ulice Vagonj u Starom Gradu (Bulić 1897b) te

23

The Adriatic Islands Project sites exist on the island. There are now 24 Neolithic and Eneolithic sites known on the island. Unfortunately, most of the information relating to these sites comes from sites excavated without the benefit of good stratigraphic documentation, or simply represent chance finds without any sup­ porting contextual information. The potential of research in this period without further excavation is therefore very limited. Despite this, the work of Grga Novak has reached an extensive academic audience, both at home and abroad.

još jed an fragm entaran iz Starog G rada (B u lić 1899); o nalazima ostataka rimskih termi ispred ulaza u crkvu sv. Roka, gdje su otkriveni geometrijski mozaici od cmo-bijelih kockica u dvjema prostorijama (Bulić 1898b), o rimskim n a la z im a na otoku Sćedru u uvali gdje se nalazio samostan dominikanaca, kada se na zemlji Nike Dubokovića oko 20 m od mora našao presvođen grob, te amfore, tegule s natpisom i brončani novci Nerona, Konstantina, Gracijana Valentinijana (Bulić 1898a), zatim o nalazima rimskih zidova i kanala za vodu na mjestu Kutac u Jelsi (Bulić 1901b), fragmentarnom rimskom natpisu nađenom prilikom rušenja starog zida Kneževog dvora u Hvaru (Bulić 1901a) o gemama iz Starog Grada (Bulić 1899b; 1902b, 30; 1903; 1906c), zatim o nalazu grčkog nadgrobnog spomenika na oko pola km na putu za Jelsu iz Starog Grada (Bulić 1904b, 56).

c) The Bronze and Iron Ages. Posebno je važan njegov izvještaj iz 1906., kada se popravljala crkva sv. Marije u Starom Gradu iz 12. stoljeća, i za koju neki smatraju da je bila stara katedrala grada. Do nje je crkva sv. Ivana Krstitelja, a kako je ona kasnije postala ruševina, odlučeno je da se demolira. U jednom zidu južno od ovih dviju crkava otkriven je kapitel iz 6. st., ulomak kaneliranog stupa, dva fragmenata tranzene, plutej sa ulomkom križa unutar kružnice, te dva s bršljanovim listovima, koji prema Buliću odgovaraju sličnima iz Salone iz 6. st. Ovi nalazi naveli su Bulića da zaključi kako se ispod crkve sv. Marije iz 12. st. nalazila ranija iz 6. i 7. st., o čemu je, kako navodi, postojala i usmena tradicija u Starom Gradu. Zatim navodi da, kako se o starokršćanskim nalazima iz Starog Grada dosad ništa nije znalo, da je Farlati početak kršćanstva vezao uz Hvar (grad Lešina) a ne Stari Grad. Bulić navodi da je to sada causa finita li da je antički Pharos/Pharia bio na mjestu Starog Grada. Zatim navodi svoju hipotezu da je opat Martin koji je nosio relikvije salonitanskih martira iz Salone u Rim morao brodom proći m im o Hvara, odn osn o preko rta P elegrina, Visa i Palagruže da bi stigao do Pescare, te da je, nam jerno ili nenamjerno, prisiljen zbog vjetra, pristao na otok Hvar i to vjerojatno na obali Starog Grada te da je ovo pristajanje “sia restata memoria nei documenti, nel culto e nella cappeletta di s. Doimio nel villaggio di Dol, a 5 kil. da Cittavecchia, la rovine della quale chiesetta noi abbiamo allora visitato e descritto”. Zatim navodi da su om iški gusari razorili katedralu sv. Stjepana u Starom Gradu koja je potom preseljena 1249. u Hvar, te da je crkva sv. Marije bila sve do 18. st. župna crkva u Starom Gradu, odnosno sve dok se nije obnovila crkva sv. Stjepana.

Data on this period has been provided almost ex­ clusively from burial monuments - tumuli - and hillforts. The excavations carried out by Novak at Vela Glava (JE0123) above Zastražišće, and his recording of tumuli in the same area are of par­ ticular importance (Novak 1949,157-8). Between 1954 and 1958, Novak also excavated a number of tumuli on the Pakleni Islands in front of Hvar. Apart from his recording work related to hillforts (eg Lompić, SG0035), or suspected hillforts (eg Gradina, JE0118) elsewhere on the island, Novak also noted the presence of pottery dating to this period in his cave excavations. Detailed informa­ tion on the cave material was not, however, pre­ sented by Novak, although Čović (1983,160) later suggested that this material related to the Early Bronze Age Cetina Culture. N. Duboković-Nadalini presented further informa­ tion on monuments of this period, whilst excava­ tion on specific tumuli was carried out by V. Mirosavljević, M. Zaninović and N. Petrie. This work was collected together and published by Nikša Petrić in a particularly informative paper dedicated to the work carried out on the barrows of Hvar before 1979 (Petrić 1979a, 67-77).

U istom radu navodi da su se u blizini ove dvojne crkve, kada se nivelirao teren za obližnju cestu i kada se kopao temelj za gradnju ogradn og zid a vrta, otkrilo m n ogo razb acan ih bu njiranih kam enih blok ova od kojih je 52 ugrađeno u spomenuti zid. S istog mjesta potječe i nalaz reljefa s prikazom triju Gracija, te da je sjevernije, odnosno unutar župne crkve, bio centar grčkog Pharosa i rimske Pharije. Navodi da se u blizini 1905. našao grčki natpis na kome se spominje polis Farion. B ulić zatim u istom radu objavlju je tri rim ska nadgrobna natpisa otkrivena na istom mjestu, i druga dva od kojih je jedan nađen blizu kuće Šime Ljubica (Bulić 1906a, 233-240).

In 1981, Ivan Marović (1981) carried out an im­ portant excavation campaign on barrows in the area of Bogomolje. In the final report, Marović (1985) also presented an analysis of data relating to the very important mound group at Vira, some of which had been excavated in the last century.

Bulić je objavio i fragmentarni rimski natpis s položaja Carevac unutar Starogradskog polja na kome se spominje neki viUicus, odnosno nadstojnik imanja. Na tom mjestu nađeni su ruševine zgrade, tegule i zlatni trias Aeliae Pulchieriae (Bulić 1906a, 241). Zatim je objavio i podatak o nalazu neolitske sjekire od hematita u Sućurju na Hvaru, koju je muzeju poklonio učitelj pučke škole M. A n đelinović (Bulić 1909). Kada je tražio analogije za m egalitski zid otkriven na prostoru zapadne nekropole Salone, Bulić je detaljnije opisao i zidine Pharosa, ne samo one u kući Tadić-Gramotor već i one u obližnjoj kući Antonija Zaninovića, one u zvoniku crkve sv. Stjepana, u kući Mihovila Škarpe i u kući remete te donosi, po prvi put uopće, dvije fotografije tih zidova. Datira ih u 3. st. pr. K. (Bulić 1910

In the period between 1979 and 1988, Nikša Vujnović carried out a survey of prehistoric sites on Plame, in the east of the island and published an important report on the survey containing much new information (Vujnović 1990d). It is clear that, with the notable exceptions of the work of Petrić (1979a) and Vujnović (1990d), there has been little sustained work on monuments of this period on the island. However, V. Gaffney (1992) carried out a “whirlwind” analysis of sites for the doctoral thesis leading to the creation of

8- 10).

24

The Adriatic Islands Project this gazetteer.

Pred sam prvi svjetski rat pojavit će se osoba koja će obilježiti razvoj arheologije na Hvaru sve do 70-ih godina, osoba čijom zaslugom je i potpisani dobio namještenje da kao arheolog radi u Historijskom institutu JAZU u Dubrovniku i kome je on neizmjerno zahvalan. Riječ je o H varaninu Grgi Novaku (1888­ 19 78). Grga Novak ((si. 2.3) studirao je arheologiju, povijest i geografiju na sveučilištima u Zagrebu, Pragu i Beču, a od 1914. pa do 1920. bio je asistent don Frani Buliću u Arheološkom muzeju u Splitu. Od 1920. do 1924. predavao je na Filozofskom fakultetu u Skoplju, a od 1924. redoviti je profesor povijesti starog vijeka na Sveučilištu u Zagrebu sve do 1962. Od 1939. član je Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a od 1958. pa do svoje smrti bio joj je predsjednik (Petrić 1978c).

d) The Greco-Roman Period It is clear that Grga Novak, the principal mover of things archaeological on Hvar, did not pay much attention to Greco-Roman antiquities on the island. Despite this, whilst he was studying the tumuli on the Pakleni otoci he also carried out an excava­ tion on the villa site at Solina (VS0001) on the is­ lands. Unfortunately, he never published a de­ tailed account of this work (Novak 1972, 40).

Njegov prvijenac “Hvar u starom vijeku’ objavljen 1914. bavi se uglavnom interpretacijom antičkih pisanih izvora i pisaca koji su se bavili prošlošću Hvara. I on je mišljenja da je Diodor dao krive podatke o osnutku Pharosa je r je m islio da je Scilakovo djelo iz 5. st. pr. K., te da su kiklopske zidine, koje su najvjerojatnije sagradili Pelazgi, iz tog vremena, kao i one s Tbra. Navodi da je vjerojatno Demetrije hvarski nad kiklopskim zidinama Pharosa sagradio druge. I on je mišljenja da je Pha­ ros bio na mjestu Starog Grada, ali misli da se Emilije Paulo iskrcao u Milni, uvali istočno od Hvara, i da je odatle krenuo na Pharos, a ne kako je Boglić mislio da se iskrcao u uvali Sokolića, sjevroistočno od grada Hvara ili Ljubić koji je tvrdio da se iskrcao sjeverno od Rudina. Mišljenja je da, kako se u Hvaru našlo grčkih novaca tu moglo biti rimsko naselje, a da se nakon razorenja Pharosa tu razvilo veće naselje, kasnije rimska Pharia. Navodi da se i na mjestu razrušenog Pharosa ponovno diže naselje te da se ono zove Civitas Vetus, a što se potvrđuje i jednom listinom izdanom u gradu Hvaru 1205. koju je objavio Smičiklas (1905), što je kasnije pobio Kovačić (1982, 12; 1987,112-117). Mišljenja je da je Balaj, koji je živio u doba “između Aleksandra Velikog i Filipa II M akedonskog” bio tiranin jer da ga izvori ne spominju kao ilirskog vladara. Od novih arheoloških nalazišta jedino spominje položaj Vorba u hvarskim Njivama kada se kopala trasa za novi vodovod i gdje je “našao svu silu rimskih opeka i crijepova, sigurno ostataka rimskog uređenja ovog izvora”.

Although not an archaeologist by vocation, Niko Duboković-Nadalini published an important work on the ancient field systems on the Stari Grad plain, which he expanded at a later date, provid­ ing a detailed map (Duboković-Nadalini 1959b; 1969a). Duboković also compiled the first gazet­ teer of underwater archaeological sites around the island in 1964 and between 1965 and 1987 pub­ lished a wealth of important information relating to the Greco-Roman period on Hvar. He also worked tirelessly for the preservation of monu­ ments on the island. Duboković can rightfully claim to have founded the concept of the preserva­ tion of monuments within the landscape as an es­ sential part of contemporary life on Hvar. After the second World War, Mladen Nikolanci was also active on work relating to this period on Hvar. Originally from Stari Grad, he was later Curator at the Archaeological Museum in Split. Although he did not actually excavate on the island he was the first person to begin to take an interest in the underwater antiquities of the island and in Croatia (Nikolanci 1956). As he had a major research in­ terest in the development of Greek colonies in the Adriatic, particularly those with Archaic origins. Hvar, naturally, fell within his remit (Nikolanci 1973b; 1976; 1989b).

U vezi s ubikacijom Pharosa za Ljubića, kojeg obilato koristi i s kojim se slaže, Novak kaže da “operira sa lijepim dokaznim materijalom i historijskom spremom, pa je grjehota, što vođen njem u prirođenom strašću, pretjerava i dolazi do nekih neistina, koje bi, da malo treznije stvar promatra, lako bio izbjegao”, dok za one koji smatraju da je Pharos na mjestu Hvara kaže da su više “vođeni osjećajem, nego historijskim dok a z im a ” . Za D em etrija h v a rsk og k aže da je “Velik....Prefrigant i dalekosežni političar" a da je život u Pharosu “bio dosta raskalašan, jer djevojke iz svoje prostitutske zaslužbe posvećuju dio Veneri”.

Marin Zaninović is well known for his work on the antique period of Hvar. He is also a Hvaranin and Professor in the Department of Archaeology in Zagreb. Starting in 1958, Zaninović has published a very large number of articles on proto-historic and historic sites located during his fieldwork on the island. As early as 1967 he published a resume of this work dealing with the settlements of Hvar during this period (Zaninović 1967a; 1973a). Tbgether with V. Mirosavljević, he excavated the hillfort and Greek tower at Tor (JE0157, Zaninović 1979a;1980b, 34-6; 1982b; 1983a). Following in the footsteps of Ljubić, Zaninović also dug at Purkin Kuk (SG0015, Zaninović; 1966b, 1983a; 1984a; 1985) and excavated the important villa site at Kupinovik (JE69) on the Stari Grad plain (Šarić 1978; 1981; Zaninović 1982a, 1987a). Of particu­ lar note was his perceptive suggestion (1983b and

Novak također daje i kratak pregled prethistorije otoka navodeći da se u kameno doba živjelo u spiljama a u brončano doba u stanovima do drva i kamenja te da se mrtvi pokapaju u gomilama u zgrčenom položaju ili se pak spaljuju (Novak 1914). Kao kuriozitet iz ovih vremena treba spomenuti i Hvaranina Dominika Novaka, koji je istraživao antičke grobove u Kartagi i za svoj rad 1896. dobio priznanje od Francuskog znanstvenog udruženja u Parizu (Dančević 1973, 53). 2.5) Izm eđ u d v a sv jetsk a ra ta (1918-1941), Nakon rata i raspada Austrougarske Bulić je bio i dalje aktivan. U zadnjem svom prilogu o arheološkim nalazima sa Hvara Bulić je objavio četiri ranokršćanske svjetiljke od kojih su dvije otkrivene prilikom gradnje glavne gustim e na hvarskoj Pjaci, a dvije blizu kuće Boglić kod Arsenala. Navodi da se kod Kneževa dvora našlo svjetiljaka s raznim natpisima, a da istih ima i u zbirci Marchi koje su nađene “in vari luoghi dell isola Lešina” (Bulić 1925,84-85), dok G. Novak (1924a) navodi d a je zbirka nastala skupljanjem nalaza iz grada Hvara i okolice. Od ove zbirke nešto se sačuvalo u hvarskom Centru, a veći dio je nažalost raznesen i zabačen (Petrić 1975b, 248).

25

The Adriatic Islands Project c; 1984a) that the land parcels on the Stari Grad plain were Greek, rather than Roman as had pre­ viously been thought.

Bulić se zalagao za osnutak gradskog muzeja u Starom Gradu, na čemu mu se općinska uprava zahvaljuje pismom od 16. 4. 1923 koje se čuva u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Splitu. Bulić je i ranije na tome inzistirao, što je vidljivo iz pisma koje je uputio općini Stari Grad 23.4.1914. gdje navodi da bi Ante Ilijić, povjerenik splitskog Arheološkog muzeja u Starom Gradu, ustupio jednu sobu u svojoj kući za starinske predemete. Prema pričanju Mladena Nikolancije Ilijić je bio disku! (pun idealizma).

With respect to other people who have produced work associated with this period on Hvar, one should mention the important publications related to numismatics produced by Duje Rendić-Miočević (1957; 1964; 1970; 1976; 1979), Paulo Visona (1981; 1982; 1985; 1987; 1988), and Maja BonačićMandinić (1987; 1988; 1990). Luis Robert’s (1935; 1960) interetation of the two fragments of the Stari Grad Psephisma was a very important contribu­ tion to the archaeology of the island. The works of Jean Bousquet (1961), Frano Marojević (1959; 1962; 1965; 1966) and Petar Lisičar (1951; 1966; 1973) should also be mentioned.

Nakon smrti Brunšmida i Bulića nastaju prilike u kojima opada i interes za arheološkim spomenicima posvuda, pa tako i na Hvaru. Ipak, pojavom Grge Novaka i nekolicine domaćih i stranih istraživača kontinuitet će se nastaviti i intenzivirat će se u drugoj polovini 20. st. Novak je 1924. objavio rad u kojem zagovara da su novci sa oznakom A l i A IM (prekov kojih je vidio u zbirci J. Machieda i Š. Marchia) ustvari novci inače nepoznatog grada-emporija Dimosa, koji se nalazio na mjestu današnjeg grada Hvara u drugoj polovici 4. st. pr. K. bio jak emporij i u 3. st. pr. K., koji je trgovao sa starom Grčkom, Sicilijom, Makedonijom i Azijom, a čiji su se novci (navodi primjerke iz spomenutih zbirki) našli u Hvaru i bližoj okolici. Potom se Dimos združio s Pharosom u jednu općinu i prihvatio je njegov novac kao svoj. l b tvrdi jer se najviše novca s ovim oznakama našlo u Hvaru i jer je Hvar na izuzetno povoljnom mjestu za trgovinu. U istom radu navodi da se novca Herakleje našlo najviše na otoku Hvaru, ali kako po Pseudo-Scilaku jadranska Herakleje nije na otoku, Novak je smješta na mjestu današnje Rogoznice, koja ima veliku i važnu luku, navodeći da je Herakleja starija od Fharosa i Isse i da je u 3. st. više nema (Novak 1924a).

In the last decade there can be little doubt that fieldwork, carried out as part of the Hvar Project and then the Adriatic Islands Project represents the most sustained and systematic attempt ever to collect data relating to the archaeology of Hvar. The project began in 1981 as a reaction to the in­ creasing awareness of the fragility of the archaeo­ logical remains and the increasing pace of urban expansion and rural decline on the island. The initial aim of the work was to carry out a survey of the whole of Hvar (Kirigin 1982). Originally a col­ laboration between B. Kirigin (Archaeological Museum in Split), P. Popović (Archaeological In­ stitute, Belgrade), B. Slapšak and B. Đurić (Uni­ versity of Ljubljana), this organisation grew to in­ corporate a number of institutions from Great Brit­ ain and Canada. A detailed account of this work has been published elsewhere (Vujnović 1989; Kirigin 1992; Forenbaher et al forthcoming), but a short resume of the extent of that work can be use­ fully presented here.

Novak je nakon Boglića, prvog pisaca povijesti Hvara do 1421. godine (B oglić 1873), napisao opširnu povijest Hvara od najstarijih vremena pa do formiranje prve Jugoslavije, koju je dovršio 1922. a objavio u Beogradu 1924. godine. U ovoj knjizi Novak je objavio rezultate svojih istraživanja od 1912. do 1914., kojom prilikom je iskopavao u spiljama po otoku. U Grapčevoj spilji kopao je 1912. i za nju navodi kako se u narodu priča da tu stanuju duhovi i vile, da je ona kao labirint, da tko u nju uđe da se iz nje ne vraća i da se iz nje može izaći jedino kada bi se pri ulazu vezao konop. Navodi da su prethodni istraživači, Bučić i I.K. Novak, kopali samo u glavnoj p rostoriji a da u sp ilji im a još zabitnih , tešk o pristupačnih prostorija gdje je on kopao na 12 mjesta i našao arheološke ostatke koji pripadaju mlađem kamenom dobu. U spilji Sv. Nedilje nije našao ništa, ali ne sumnja da je bila naseljena kao i Grapčeva. U hvarskim Njivama i na predjelu Spile Novak je kopao u nekoliko spilja, koje je on nazvao onako kako ih narod zove, a za one koje nisu imale imena Novak im je davao imena vlasnika ili težaka na čijem su zemljištu, ili pak imenom njegovih pomagača, što je izazvalo zbrku i ostalo nejasno prilikom provjere ovih nalazišta 1989. godine, kada se radio registar iz ove knjige. Navodi da je i on kao i Bučić kopao u Jakovljevoj i Prosperovoj spilji a daje neolitičkih nalaza našao još u Šoletinovoj i pod Antunovom Kosom, a da u Hahanovoj (nadimak obitelji G. Novaka), za razliku od Bučića, n ije n ašao ništa. U Spilam a je kopao u D u jm ovićevoj, Markijevoj i Avelinovoj spilji i tu našao ulomaka sličnih onima iz Grapčeve spilje.

In the first season of the project, available litera­ ture and archive material was searched to provide data on known sites and located sites were checked in the field (Kirigin and Slapšak 1986). The first field work occurred in 1982 when a small team was active on the Stari Grad Plain for a short working season of seven days (Kirigin 1982; 1993). During this time four 1x5 stadia blocks (180 x 900) within the Greek field system to the North of Dol Sv. Marija were surveyed on a non-systematic basis and a number of individual sites were recorded elsewhere. In 1983 a three day survey was car­ ried out in the environs of Stari Grad. Further fieldwork was carried out in 1984 and 1985 (Kirigin 1984; 1985). This involved extensive literature searches on material held in the CZKBOH and survey in Njive to the west of Hvar and on the Stari Grad plain.

Novak nadalje govori o gomilama koje su istraživali Bučić i Machiedo te navodi da je i on iskopao neke, a zatim kaže da se “Povrh Antunove Kose i Prosperove pećine, u dužini od kakvih 30 m, a u širini od 8 m, nalazi oko 10 m nad današnjim poljem, staro, predistorijsko zaklonište, što bi danas tvrđavom nazvali.” (Novak, 1924a, 17-18). Prilikom obilaska terena 1989. ostatke ove utvrde nismo otkrili. Novak navodi da prelaska iz kamenog u brončano doba nema, te da su u brončano doba Hvar naselili Pelasgo-alarodijski narod, a da su poslije njih Hvar naselili Iliri (Novak 1924a, 21).

26

The Adriatic Islands Project A major change in survey methodology was intro­ duced during the 1986 season when a random 20% (78) sample of all the stadia in the Stari Grad field system was investigated in order to provide an overall view of the settlement on the plain (Kirigin 1986; 1993, Slapšak 1988).

U pogledu grčke kolonizacije Hvara Novak ispravlja svoje ranije mišljenje i sada govori da je Pharos utemeljen kako to navodi Diodor, ali se suprostavlja mišljenju da je Paranima u pomoć pritekao eparh flote Dionizija Starijeg iz Lisosa (Lješa u Albaniji), već tvrdi da je ovaj došao iz Isse (Visa) i da je ta greška nastala kod prepisivača. Prihvatio je da je PseudoScilakovo djelo nastalo sredinom 4. st. pr. K. Zidine Pharosa i Tora pripisuje Grcima i iznosi ideju da su Issejci kolonizirali Iliriju a Pharani Libum iju, i to nakratko. Ponavlja stav o Dimosu i Herakleji, a novac Balaja datira od 167-135 pr. K. to jest kasnije nego što je ranije mislio (Novak 1924a, 22-36). Navodi da je otok u rimsko doba bio u dekadansi i da nijedan pisac nije ni primjetio dolazak Slavena, koji na otoku nisu našli nikakva većeg mjesta, te da su ono malo stanovništva zarobili ili potjerali a naselja porušili i opustošili (Novak 1924b, 37­ 39). Navodi da su u ranom srednjem vijeku Hvar naselili Neretljani te na temelju pisanih izvora raspravlja o stanju na otoku u to doba, navodeći da se od početka 13. st. sjedište otoka nalazi u Hvaru (Novak 1924a, 40-51).

During 1987 the Yugoslav participants of the project were joined in the field by a University of Bradford team led by Dr John Bintliff (Bintliff and Gaffney 1988). The Anglo-Yugoslav team carried out small scale work in the Stari Grad plain in order to gauge the potential of the area for detailed systematic survey. The difficulty of carrying out systematic survey on Hvar meant that between 1987 and 1989 only c.57.5 stadia or 186 hectares were walked extensively and 134 intensive collec­ tion units covering 10.3 hectares over ten sites were intensively surveyed. These sites included eight Roman or Greek sites on the Stari Grad plain, a prehistoric artefact scatter on Hvar Castle hill (HV0016) and an 18th century summer residence at Moncirovo (HV0073) near Brusje. In 1987 and 1988 rescue excavations were carried out on a threatened villa site at Ježe (JE0007), near Vrboska, by Dr Slapšak, B. Kirigin and V. Gaffney. Excavations were also carried out by B. Kirigin and P. Popović at the Greek tower of Maslinovik (JE0120) during 1987.

Od stranih autora koji su se bavili Hvarom treba spomenuti numizmatičare Karla Stockerta (1919), čiju je bogatu zbirku otkupio Arheološki muzeju u Splitu, i Antonija Patrignanija (1932) koji su pisali o hvarskim novcima. Austrijski arheolog koj i je dugo radio u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, Carl P&tech (1925) objavio je rekognosciranja otoka Šćedra. Max Schneider iz B erlina napisao je kraći rad o spiljam a u D alm aciji, spominjući i nalaze iz kamenog doba sa Hvara (Schneider 1926, 98-104). Engleski arheolog R. L. Beaumont priznaje identifikaciju Pha­ ros = Stari Grad, ali navodi da Polibije, kada opisuje poznatu bitku, nigdje ne navodi grad Pharos (Beaumont, 1936, 188, bilj. 200), što se ne može prihvatiti. Za Anchialu, koloniju Parosa koju spominje Stefan Bizantinac, kaže da je rana kolonija (prije 4. st. pr. K.) i da se vjerojatno nalazila na ušću Neretve (Beaumont 1936,188). Po pitanju Pharosa slično misli i E. Polaschek (1938) koji je dao vrlo dobar sintetski pregled dosadašnjih znanja o Pharosu u glasovitoj Pauly-Wissovoj Real Encyclopaedic. On priznaje identifikaciju Pharos = Stari Grad, ali je sklon da Polibijev opis bitke smjesti na područje grada Hvara. Navodi rimske ostatke kod Dola koji nisu još objavljeni, vjerojatno misleći na one kod Kupinovika. Zanimljiv je i podatak koji donosi O. Rubeshon (1949) ,koji kaže da je Anchiala, kolonija Parosa koju spominje Stefan Bizantinac, možda ime luke Pharosa koji je prema Polibiju morao biti udaljen od mora. Talijanski historičar Alberto Gitti (1935; 1952) i engleski Henry Ormerod (1924) također spominju Pharos.

Between 1989 and 1990, the authors of this book carried out a systematic survey of all known ar­ chaeological sites on Hvar as part of the Project and to provide the basis for the creation of an is­ land-wide sites and monuments register. In 1990 and 1991 intensive survey was carried out by the Project in the eastern half of the island (Hayes and Kirigin 1994) and in 1992 and 1993 intensive survey and excavations were carried out in Stari Grad (Forenbaher et al. 1993; forthcom­ ing; Kirigin 1994) while new sites were recorded by Vujnović (1994, a-c, d, e) and M Petrie (1994). The first results of this work are presented within this volume.

Od domaćih autora o arheološkim spomenicima Hvara pisali su još i Mihovil Abramić , Ćiro Gamulin, Umberto Girometta.

2.6) Nakon drugog svjetskog rata do 1994 a) Paleoliti i mezoliti S ig u rn ih paleolitskih i mezolitskih nalaza na otoku Hvaru zasad nema. Za litički materijal otkriven u najnižim slojevima Markove spilje pomišlja se da bi se mogao vezati uz mezolitske ili kasno paleolitske tradicije (Čečuk 1976, 50), dok za neke nalaze iz spilje Badanj u uvali Veli Fbkarvenik N. Petrić (1978b) n a v od i da su m ez olitsk i, ali ne d on osi n ikakvu dokumentaciju o tim nalazima, a niti znamo gdje se oni sada nalaze.

e) Late Antiquity, the Early Christian Period and Early Middle Ages The most complete accounts of archaeological finds from the late Antique and Early Christian periods on the island are contained in a series of articles by Nikša Petrić (1975a; 1977a; 1989). Informa­ tion on individual monuments has been presented by I. Fisković (1980), whilst the rescue excava­ tions by Jasna Jeličić-Radonić (1984; 1986; 1994) on the church of Sveti Ivan (SG0012) are particu­ larly important. She has also conducted excava­ tions within Hvar cathedral. A great deal has been written about the site at Gradina (JE0118) in Jelsa

b) Neoliti Neolitički period je svakako jedan od najbolje poznatih razdoblja prethistorije otoka Hvara, l b možemo prvenstveno zahvaliti istraživanjima Grge Novaka u hvarskim spiljama, a osobito u Grapčevoj spilji gdje je vršio istraživanja od 1947 do 1950 godine, te u Markovoj spilji gdje je iskopavao od 1955 do 1975 godine i usput vršio probna iskopavanja u spiljama Badanj, Tamnoj, Sv. Nedilji, Babinoj, Pardijevici i Veloj. Novak je uspio definirati takozvanu hvarsku kulturu kasnog neolitika, odnosno eneolita (Novak 1955) koja je potom otkrivena na

27

r

The Adriatic Islands Project which is thought to date to the late Antique/Early Middle Ages. Unfortunately, the site has been largely obliterated by the recent construction of a campsite. Other monuments, which may date to these periods, especialy Gracj/Gališnik above Jelsa, have not been subject to any excavation, although Kovačić has presented the archival evidence re­ lating to many of these sites in two valuable publi­ cations (Kovačić 1982, 2-40; 1987,1-23).

mnogim nalazištima uzduž istočne obale Jadrana (Batović 1979). Najraniju impresso neolitičku kulturu Novak je otkrio u najnižim slojevima Markove spilje. Tu je otkrio i nalaze iz srednjeg neolita, odnosno danilsku kulturu koju je otkrio još i u spilji Badanj u uvali Veli Pokarvenik (Batović 1979, 479). Neolitička nalazi 8 položaja Ljubića brig, Lokvine, Dračevica i Dračev dolac ukazuju na mogućnost postojanja naselja na otvorenom . Ukupno su dosad zabilježena 24 n eolitička i eneolitičcka nalazišta na otoku Hvaru (vidi registar u ovoj knjizi). Ona na kojima su se vršila iskopavanja nažalost ne om ogu ćavaju p rovjeru stratigrafskih podataka, a niti proučavanje konteksta nalaza, što znatno umanjuje mogućnost daljih istraživanja bez iskopavanja. No, bez obzira na to, istraživanja G. Novaka imaju širok odjek u domaćoj i inozemnoj literaturi.

It is not an exaggeration to state that the period from the late antique to the end of the Early Medi­ eval on the island is a vacuum. It is possible that we might have known more had not the Turks destroyed the commune’s archives and part of the church’s archives in 1571 (Kovačić 1982,5). This situation therefore requires particular attention, especially when considering future field work. The circumstances with respect to the early Middle Ages are exceptionally important. Although we know that the island was probably under Neretvan rule at this time (Klaić 1971; 1884), apart from the single example of a marble slab with plaited deco­ ration, dated to this period, found in the floor of St. Stephens church in Stari Grad in the last cen­ tury, there are no other finds associated with this vitally important period (Kovačić 1987, 6-7; Kolumbić and Petrić 1986, 18; Petrić 1990, 176­ 178).

c) Brončano i željezno doba Podaci o ovim razdobljima skoro se isključivo dobivaju na temelju istraživanja grobnih humaka - gomila, zatim s gradina a i iz spilja. Najviše je tome pridonio Grga Novak koji je nakon Drugog svjetskog rata vršio manja istraživanja na gradini Vela Glava povrh Zastražišća na istočnim dijelu otoka Hvara koje je 1947. registrirao i nekoliko gomila (Novak 1949, 157-158), zatim je od 1954. do 1958. u nekoliko navrata iskopavao gomile na Škojima (Paklenim otocima) pred Hvarom, ali rezultate nije objavio u potpunosti (Novak 1959b, 237-244). U 1956. Novak je reg istrira o g ra d in u G ra čišće (L om p ić) na u la sk u u Starogradski zaljev datirajući je u konac 2. ili u početak 1. tisućljeća pr. K. (Novak 1959, 321), a usput je spomenuo i gradinu Gradište koja se nalazi istočno od Grapčeve spilje (Novak 1959, 322 ). Novak je također utvrdio postojanje brončanodobne keramike i u spiljama, ali su ti podaci skoro neupotrebljivi osim što je Čović (1983, 160) ukazao na to da neki ulomci iz Markove spilje pripadaju takozvanoj cetinskoj kulturi ranog brončanog doba u Dalmaciji. Podatke o gom ilam a i gradinama usputno je u svojim izvještajima spominjao Niko Duboković Nadalini koji će Pitve sm atrati sjedištem ilirsk ih zajednica na otoku i nakon doseljenja Grka (Duboković Nadalini 1978, 203-208). Zatim će o gom ilam a izvještavati Antun Ružević, a na nekim a su istraživali Vladimir Mirosavljević, Marin Zaninović i Nikša Petrić koji je sve rezultate do 1979 rezimirao u radu o hvarskim tumulim a (Petrić 1979, 67-78). Ivan Marović je 1981. vršio iskopavanja kamenih gomila oko Bogomolja i analizirao je ranije nalaze iz gomila u Gdinju i u Viri (Marović 1991; 1985, 5-33), dok je M. Zaninović iznio mišljenje da se na brdu Hum povrh Vrbanja nalazi pored gomile i gradina (Zaninović 1988).

f) Underwater Archaeology The first record of underwater finds from Hvar was published by Alberto Fortis (1774, see above). However, it was to be nearly two centuries before there was any further interest in this material (M. Nikolanci 1956). Since that time a number of un­ derwater investigations have taken place around the island and have included work by N. Cambi (1968; 1978), M. Orlić and M. Jurišić (1976a and b; 1987; 1989; 1993) and I. Radić (1988; 1990). Fur­ ther information on this has been provided by lo­ cal divers, particularly Jerko Domančić- Kramer. This and information from private collections has been gathered together largely by M. Petrić of the CZKBOH and is presented in this volume.

U vremenskom razdoblju od 1979. pa do 1988. godine Nikša Vujnović je vršio rekognosciranja prethistorijskih nalazišta na istočnom dijelu otoka Hvara i o tome objavio iscrpan izvještaj sa mnogo novih podataka i nalazišta (Vujnović 1990). Gledajući u cjelini, osim Fetrićevog rada o hvarskim tumulima te Vujnovićevih podataka o gradinama i gomilama u Plam ama, nitko se nije sustavnije pozabavio brončanim i željeznim dobom na Hvaru. Tfek nakon popisa arheoloških nalazišta otoka Hvara iz 1989-1990 Vincent Gaffney (1992) će na maestral an način obraditi ovaj period, u svojoj doktorskog disertaciji.

g) The Centre for the Protection of the Cul­ tural Heritage of the island of Hvar

d) Antika

The Centre (CZKBOH) was founded by Niko Dubokovič-Nadalini in 1950. During the 45 years of its existence the Centre has collected, preserved and published much important information on the history and archaeology of the island, as well as helping many scholars in their research. Apart from maintaining archives and several important archaeological collections, the Centre also supports the curation and preservation of private collections

Vidjeli smo da Grga Novak nije posvećivao puno pažnje antičkim nalazištima na Hvaru. Dok je istraživao gomile na Škojima pred Hvarom 50-tih godina, počeo je s iskopavanjima antičke vile rustike u uvale Soline, ali te rezultate nije nikad detaljnije objavio (Novak 1972, 40). U svojoj sintezi o povijesti Hvara objavljenoj 1960 (ponovno izdanje 1972 ) Novak samo ponavlja svoja već izrečena stajališta o antici na Hvaru. Iako nije bio arheolog, Niko Duboković Nadalini je 1959. objavio značajan rad o centurijaciji hvarskog agera koji je kasnije proširio i popratio topografskom kartom (Duboković

28

The Adriatic Islands Project on the island. The success of the Hvar survey rests largely on the solid work of the Centre and its staff. Without this work much that is recorded in this volume would have gone unnoticed.

Nadalini 1959b; 1969). Duboković je (1964.) učinio i prvi popis hidroarheoloških nalazišta na otoku Hvaru, a u periodu od 1952. pa do 1987. objavio je niz sitnih ali dragocijenih podataka o raznovrsnim antičkim nalazištima, te bezbroj apela i vapaja za njihovo spašavanje. On je jedini u nas koji je zagovarao koncept uključivanja spomenika u vrednovanje i očuvanje krajolika za potrebe suvremenog života, ideja koja nikako ne nalazi odjeka u vladajućim garniturama. N akon D ru gog sv jetsk og ra ta p oseb n o je za slu žan za poznavanje antike otoka Hvara Mladen Nikolanci, porijeklom iz Starog Grada i dugogodišnji kustos i direktor Arheološkog muzeja u Splitu. Iako nije vršio iskopavanja na Hvaru, njegov je rad višestruko značajan. Prvi je koji se u nas počeo zanimati za hidroarheološke spomenike (Nikolanci 1956), a također je izradio i prvi popis antičkih spom enika na otoku Hvaru (N ikolanci 1958). Posebno se bavio proučavanjem grčke kolonizacije istočne jadranske obale, pa tako i Hvara, osobito arhajskog razdoblja (Nikolanci 1973b; 1976; 1989). Značaj an doprinos za poznavanje antike na Hvaru dao je Marin Zaninović, također Hvaranin i profesor na Odjelu za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Počevši od 1966. pa do danas objavio je velik broj članaka o protohistorijskim i antičkim n a la zištim a i n a la zim a k oji su r e zu lta t n jegovih rekognosciranja i iskopavanja. Još 1968 rezim irao je te rezultate u radu o naseljenosti otoka Hvara u antičko doba (1973a).Zajedno s Vladimirom Mirosavljevićem iskopavao je gradinu/kulu Tbr o kojoj je objavio nekoliko radova (Zaninović 1979; 1980, 34-36; 1982b; 1983a), zatim je, nakon Š. Ljubica, iskopavao na Purkin-kuku, o čemu je također napisao nekoliko radova (Zaninović 1966b, 205; 1983b, 383, 384; 1984b, 92-95; 1985, 306-307). Vršio je i iskopavanja na poznatoj antičkoj vili na položaju Kupinovik u Starogradskom polju (Zaninović 1982a; 1987). P reok ren u o je d ota d a šn je m išlje n je o parcelizaciji Starogradskog polja, odnosno zagovara tezu da je ona iz grčkog a ne iz rimskog perioda (1983b). Raspravljao je i o statusu grčkog Fharosa i rimske Pharije (1988a). U domaćoj i svjetskoj stručnoj literaturi dosta se pažnje posvetilo grčkim numizmatičkim izvorima s otoka Hvara. Tu posebno treba spomentuti radove akademika Duje RendićaMiočevića (1957; 1964; 1970; 1976; 1979), Giovannija Gorinija (1976; 1993) Paula Visona (1982; 1985) i Maje Bonačić-Mandinić (1987; 1988). Interpretacijom poznatih dvaju fragmenata takozvane farske psefizme posebno su se bavili poznati francuski epigrafičari Luis Robert 0935; 1960) i Jean Boussquet (1961), a od domaćih Frano Marojević (1965), dok je neke rezerve iznio Petar Lisičar (1966), a manju dopunu F. Cibin (1991). U dodatku ove knjige nalazi se prvi prijevod ovog natpisa na hrvatski i engleski jezik.

Figure 2.3 Greek Painted Pottery from Stari Grad (SG0009) Slika 2.3 Grčke slikane keramike iz Starog Grada (SG0009)

e) Kasna antika, starokršćanski period i rani srednji vijek Najpotpuniji pregled arheoloških nalaza iz kasne antike i starokršćanskog perioda na otoku i u gradu Hvaru dao je Nikša Petrić (1975; 1977; 1989). Nedavno je povjesničar Ivo Goldstein (1992, 22) iznio uvjerljive argumente da se bizantska vojska u borbi protiv Gota, sredinom 6. stoljeća prem a navodima Prokopija (BG 1, 7, 32) krenula iz Epidamnosa (u Albaniji) te preko Epidaura (Cavtata) i Lisine (Hvara) stigla pred Salonu (Solin). Prije Goldštajna iznijete su teze da se Lisina odnosi na Vis (antička Issa, Lissa na talijanskom) ili na Lješ u Albaniji (antički Lissos). 0 pojedinačnim spomenicima iz ovog perioda pisali su i I. Fisković (1977) te J. Jeličić-R adonić (1994) koja provodi višegodišnja zaštitna istraživanja crkve sv. Ivana u Starom Gradu. Ona je, također, vodila i iskopavanja unutar hvarske katedrale. Iskopavanja Gradine u Jelsi, o kojoj se dosta pisalo, 1 za koju se pretpostavlja da pripada periodu kasne antike i ranog srednjeg vijeka, više nisu moguća jer se teren poravnao za potrebe auto kampa. Grad ili Gališnik povrh Jelse, položaj

29

The Adriatic Islands Project Čebarjun povrh Vrisnika te crkvica svetog Duje u Dolu, nalazišta za koje se smatra da su iz ovih razdoblja, također nisu istraživana, kao ni mnoga istovrem ena gospodarska imanja po otoku. Slično je i za rani srednji vijek o kojem je dosad najpotpuniji prikaz dao Joško Kovačić (1982,4-20; 1987, 1-23).

kulture iz Splita. Centar također ima i bogatu izdavačku djelatnost. i) P r o je k t H var J oš 1981. gru pa arh eologa počela je ra zm išlja ti o sintetiziranju arheoloških podataka sa Hvara i o početku rada na sistematskom terenskom pregledu. Tb se počelo ostvarivati 1982, i svake zime do 1987. odvijale su se kraće akcije. Ipak, zahvaljujući kontaktima Božidara Slapšaka s kolegama iz Engleske, prvenstveno Johnom Bintliffom, na ljeto 1987. izvršenje prvi intenzivni pregled terena unutar Starogradskog polja, što je nastavljeno i iduće dvije godine uz intenzivni pregled ruševina ladanjske kuće Rinaldi iz druge polovine 18. st. na položaju Muncirovo kod Brusja i hvarske tvrđave. Tada je i nastao međunardni projekt. Kroz cijelu 1989. godinu V. G a ffn ey , N. V u jn ov ić i don ek le p o tp isa n i v rš ili su rekognosciranja po cijelom otoku (Vujnović, 1990) a u 1990. i 1991. manja ekipa izvršila je sistematska rekognosciranja na području Zastražišća i Poljica u predjelu Plame, odnosno istočnom dijelu otoka Hvara (Hayes at al.1991; Hayes at al. 1992;1994 ). U 1992. izvršena su i sondažna iskopavanja u spilji Badanj u uvali Veli Pokarvenik (Kaiser et al. 1992). U 1992. i 1993. izvršen je intenzivni terenski pregled Starog G rada i njegove uže ok olice te stra tig rafsk a son dažna iskopavanja unutar zidina antičkog grada (Forenbaher et al., 1993. 1994; Kirigin 1994).

Razdoblje od kasne antike pa do kraja ranog srednjeg vijeka ima skoro potpun vakum u historijskim izvorima.Sigurno bi se znalo više da Turci nisu 1571. zapalili čitav Komunalni i dio crkvenih arhiva u Hvaru (Kovačić 1982, 5). Stoga mu je potrebno posvetiti najveću m oguću pažnju pri budućim istraživanjima. Posebno se to odnosi na period ranog srednjeg vijeka, gdje osim jednog ulomka pleterne ornamentike na mramornoj ploči iz Starog Grada otkriven 1880 kao spolija u popločanju crkve svetog Stjepana (Kovačić 1987,6-7; Kolumbić i Petrić 1986, 18; Petrić N. 1990, 176-178), drugih pokretnih spomenika iz tog razdoblja nema. U svakom slučaju otok je u ranom srednjem vijeku bio u skopu neretvanske kneževine (Klaić 1972, 214; 1984), odnosno istočni je dio otoka pripadao slav en sk o-n eretljan sk o-h rv atsk om stan ovn ištvu , a na zapadnom dijelu otoka “ja če osjeća antički kontinuitet i v je r o ja tn o te k ra jev e n a sta n ju je p re te žn o au toh ton o stanovništvo (sudeći po pomicanju antičkog naziva otoka na krajnji zapad, jer se za otok u ovo vrijeme sve češće rabi ime Lijesno). Čini se da je etničku podjelu donekle slijedila i politička, pa da je sadašnje naselje Hvar bilo i dalje bizantska postaja, dok je ostatak otoka prepu šten N eretljan im a” (Goldstein 1992, 41).

“P r o je k t H v a r”, odn osn o p rv en stv en o O d jel za arheologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani organizirao je u Starom Gradu 1989. Ljetnu arheološku školu koja je bila veoma uspješna, ali koja se, nažalost, zbog niza neprijatnih okolnosti, iduće godine a ni kasnije više nije realizirala. Iste 1989. godine napravljena je i izložba “Projekt Hvar” koj a je bila prezentirana u Starom Gradu, Hvaru i u Zagrebu. Posebno je bila zanimljiva i izložba za djecu pod naslovom “Tajna grčkog doseljenika”, koja je izazvala osobitu pozornost starogradske djece. “Projekt Hvar” je tiskao i svoj plakat, bedž i letak o Starogradskom polju, a njegovi članovi objavili su veći broj radova u domaćoj i inozemnoj periodici, referilni na domaćim i međunarodnim skupovima, te stekli akademske titule.

Slavenizacija otoka je izgleda tekla relativno brzo, što potvrđuje i p rv a red a k cija h va rsk og S ta tu ta iz 1331., kojem su antroponimi i toponimi neslavenskog porijekla prava rijetkost.

f) Rekognosciranja Spom enuo sam nasum ična rekogn osciran ja Dubokovića, Nikolancija, Zaninovića i N. Petrića, koja su provodili i drugi djelatnici hvarskog Centra te njihovi povjerenici, čije podatke nalazimo u edicijama Periodičnog izvještaja Centra. No prva sistematska rekognosciranja započeta su 1982. i traju sve do danas, a provode ih stru čnjaci oku pljen i oko “P rojekta Jadranski Otoci". Ova knjiga je rezultat tog rada.

K ra jem osa m d esetih i p očetk om d ev ed esetih u medijima se digla prava bura oko izgradnje aerodroma unutar Starogradskog polja. Iako postoje tri alternativna rješenja za lokaciju na otoku, stalno se forsirala gradnja unutar najbolje sačuvanog grčkog katastra na svijetu. Naša struka o tome je objavila čitav niz dokaza zbog čega se protivi gradnji usred polja (Belam arić et al. 1993). Struka je ipak pobijidila i aerodrom će se graditi blizu Poljica u Plamama.

g) Hidroarheologija, Spomenuo sam da je prvi hidroarheološki nalaz na Hvaru zabilježio Alberto Fortis i da se tek skoro dva stoljeća nakon toga prvo M. Niko lanci zainteresirao za tu problematiku. Stručna hidroarheološka istraživanja i rekognosciranja vršili su potom N. Cambi, M. Orlić, M. Jurišić i I. Radić, a korisne podatke dali su i hvarski ronioci B. i J. Domančić. Okupljanjem i proučavanjem ovih podataka, te izlaganjem pojedinih zbirki, posebno se bavi Marinko Petrić, kustos hvarskog Centra.

h) Rad Centra za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara i muzeološka djelatnost Svakako najzaslužnija ustanova za čuvanje arheološke baštine otoka jest Centar za zaštitu kzultume baštine otoka Hvara, koji se nalazi u ljetnikovcu Hanibala Lučića u Hvaru a koji je 1950. utemljio Niko Dubokovič-Nadalini. U Centru je zaposlen jedan arheolog, a u ustanovi se čuva sva dokumentacija i nalazi “Projekt Jadranski Otoci”, te dokumentacija do koje je došao Centar putem zaštitnih iskopavanja, otkupa, poklona ili slučajnih nalaza. Centar je postavio “Arheološku zbirku dr. Grga Novak” koja se nalazi u apsidi crkve sv. Marka u Hvaru, te hidro arheološku zbirku koja se nalazi u hvarskoj tvrđavi. Centar stalno radi na prezentaciji prihvatnih zbirki s otoka H vara. Posebno je zanim ljiva ona Tota M eneghella na Palm ižani. P ored ovih, m odern o p ostav ljen ih zbirki, u Dominikanskom samostanu sv. Petra u Starom Gradu nalazi se veoma vrijedna arheološka zbirka u sklopu zbirke umjetnina koju je nedavno postavio Regionalni zavod za zaštitu spomenika

30

r

The Adriatic Islands Project

Chapter 3

Poglavlje 3

3.1) The Sites and Monuments (SMS) Survey carried out between 1988 and 1989.

3.1) Terenski pregled nalazišta i spomenika (TPNS) izvršen između 1988. i 1989. godine

Prior to the Hvar sites and monuments survey, approximately 250 archaeological sites were known as a result of earlier work. However, only a small portion of these sites, mainly in the west and central sections of the island, had been vis­ ited in recent years. The rest existed as references within earlier works, or simply as reports from interested locals. Inspection of available data sug­ gested that it was essential that all this data should be systematised. Initial work indicated that it was not possible simply to undertake a bibliographic survey in order to find out where and what the sites on the island were. Too much of the informa­ tion was vague, misleading and in many cases dubious. The only way to achieve the desired re­ sult was to go back and visit each site and re-record them in a standard manner.

Prije nego je izvršen TPNS utvrdili smo da je na temelju ranijih istraživanja na otoku bilo poznato oko 250 arheoloških nalazišta. Međutim, samo mali broj ovih nalazišta, uglavnom onih na zapadnom i središnjem dijelu otoka, bili su u novije vrijeme obilaženi. O ostalima se znalo samo iz starijih radova ili jednostavno na temelju izvještaja lokalnih ljubitelja starina. Uz želju da se nastavi ovaj posao, bilo je bitno da se ova građa okupi i sistematizira. Početni rad pokazao je kako jednostavno nije bilo moguće izvršiti samo bibliografski pregled da bi se utvrdilo gdje su i kakva su nalazišta na otoku. Veći dio informacija bio je maglovit, obmanjiv ili, jednostavno, sumnjiv. Jedini način da bi se postigao željeni rezultat bio je taj da se podaci provjere na terenu i ponovno opišu na standardiziran način.

Using the data held in the archives of the Hvar Centre, in the Arheološki muzej and Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture in Split the authors visited all known archaeological localities on Hvar and the surrounding smaller islands. It was realised, given the limited resources at our disposal, that no adequate study of post-Roman material was possible. Thus the record of later monuments was made on an ad hoc basis in the field. Such decisions were usually based on whether the monument had been recorded previ­ ously, if it was threatened in any way, or if condi­ tions were such that future recording might be difficult or impossible. This process proved to be a considerable undertaking, involving visiting areas of the island which are now largely abandoned, and finding sites swamped within dense, thorny mediterranean maquis.

Koristeći se podacima koji se čuvaju u arhivima hvarskog Centra, Arheološkog m uzeja i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, autori su obišli sva poznata arheološka nalaziša na Hvaru i na okolnim manjim otocima. Zbog ograničenih sredstava kojim a smo raspolagali, nije bilo m oguće proučiti i srednjovjekovne spomenike. Zbog toga su podaci o kasnijim nalazištima bilježeni ad hoc. Odluka o tome donosila se uglavnom onda kada smo znali da spomenik nije bio registriran, da mu prijeti propadanje ili da su uvjeti bili takvi da bi buduća registracija bila teška ili nemoguća. Pokazalo se da je posao bio prilično težak zbog togs što su neki predjeli otoka sada posve napušteni a nalazišta prekrivena gustom i bodljikavom mediteranskom makijom. Glavni problem s kojim smo se suočili na ovom terenskom pregledu bio je položaj nalazišta. Kada smo pregledavali nalazišta zabilježena za vrijeme terenskog pregleda od 1982. do 1988, skoro da nije bilo problema naći ih. No prije ovoga većina nalazišta zabilježena je u literaturi prema toponimima. To je bila opća pojava u prošlosti. Nažalost, svi toponimi nisu podjednako određeni: neki se odnose na malo područje kao što su spilje ili polja, dok se drugi odnose na daleko veće površine. Njihova utilitamost također ovisi i o prijenosu znanja s generacije na generaciju. Nestankom ruralnog stanovništva na Hvaru postupno je uništavano i poznavanje okoliša. Naš tim je imao sreće što je još uvijek mogao stupiti u vezu sa generacijom Hvarana koji su se rodili

The principal practical difficulty facing surveys of this kind is basic site location. When dealing with sites located by survey during 1982-1988, there was relatively little difficulty in finding them. Prior to this date most sites were referenced in the litera­ ture via toponyms. Unfortunately, not all toponyms are equally specific: some refer to small areas such as a cave or a field, whilst others refer to much larger areas. Their utility also depends on the transferral of the knowledge of the toponym from one generation to the next. The decline of the rural population of Hvar is gradually destroy­ ing this source of knowledge. The Hvar survey team were lucky in still having access to the gen­ eration of Hvarani born just before, or after, the 31

The Adriatic Islands Project Second World War and who had worked on the land. The next generation will have worked al­ most exclusively within the tourist trade and the majority of toponyms which are not recorded now will soon be lost forever. Presumably this is also occurring on other Dalmatian islands and in other Mediterranean areas with the result that many sites known only in the literature will simply dis­ appear into the maquis.

neposredno prije ili za vrijeme drugog svjetskog rata i koji još uvijek rade u svojim poljima. Iduća generacija radit će skoro isključivo u turističkoj privredi pa će tako većina toponima koji nisu zabilježeni zauvijek nestati. Vjerojatno se ovo također događa i na drugim d a lm a t in s k im otocima i u drugim djelovima Sredozemlja. Rezultat toga je da će mnoga nalazišta o kojima se zna iz litera­ ture jednostavno nestati u makiji.

When sites were located, earlier descriptions of­ ten appeared very inadequate. Reports of burials turned into villas and isolated tumuli into cem­ eteries. Although the primary aim of the survey was to locate previously recorded sites, wherever possible, locals were asked whether they knew of any more antiquities in the area and these new localities were then visited. The results of local interviews could be quite startling. New villas, tumuli, cave sites and unrecorded medieval de­ fended sites were often disclosed over a glass of wine and it was not uncommon to record new sites whilst walking to a previously recorded site.

Kada su nalazišta pronađena, njihovi raniji opisi često su bili neprimjereni. Izvještaj o grobu pokazao je da se radi o rimskoj vili a vijest o izoliranoj gomili pokazala je daje riječ o nekropoli. Iako je glavni cilj terenskog pregleda bio da se lociraju ranije zabilježena nalazišta, gdje je god to bilo moguće, mještane smo pitali da li znaju za još koju starinu u okolici. Ako je odgovor bio potvrdan tada bi se izvršio obilazak. Rezultati razgovora s mještanima mogu biti vrlo iznenađujući. Nove vile, gomile, spilje i nezabilježena srednjovjekovna obrambena nalazišta često su se otkrivali uz čašu vina, a nije bilo neuobičajeno da se nova nalazišta otkriju dok se išlo ka nekom već poznatom.

The principal reason for the site visit was to vali­ date the existence of the site and to provide a stand­ ardised description of the remains. In order to do this, a form was prepared containing 26 basic ques­ tions relating to the site, some of which were filled in during the site visit whilst others, involving lit­ erature searches, were completed in the Centre at Hvar. The collated information can be broken down into eight basic types of data; 1) Locational data 2) Information on the legal status of the site 3) Information on the site’s preservation 4) A definition of the site type 5) The date of the site 6) The topographic and environmental setting of the site including information on soil, slope, land use etc. 7) A text description of the site 8) Information on the history of the site and a site bibliography.

Glavni razlog za posjet nalazištu bio je da se provjeri njegovo postojanje i da se dobije standardizirani opis ostataka. Da bi se to postiglo, bio je pripremljen obrazac koji sadržava 26 pitanja koja se odnose na nalazište. Na neka pitanja odgovori su popunjavani na samom nalazištu, dok su druga, na primjer bibliografija, popunjavana u Centru u Hvaru. Skupljene informacije mogu se podijeliti u osam glavnih vrsta podataka: 1. Podaci o položaju 2. Podaci o pravnom statusu nalazišta 3. Podaci o stanju nalazišta 4. Definicija vrste nalazišta 5. Datiranje nalazišta 6. Topografski i okolišni smještaj nalazišta, uključujući informacije o vrsti zemljišta, nagibu, korištenje prostora i si. 7. Opis nalazišta 8. Informacije o povijesti nalazišta i bibliografski podaci

A full description of the codes used in these forms is provided below.

Detaljani tumači korištenih kodova iz ovog obrasca nalaze se niže.

Wherever possible field drawings were made of standing remains. Ground plans of villa walls were usually drawn, while the plan and profile of tumuli were recorded. Larger monuments such as hillforts were often too large to attempt a plan. In such cases the team had to be content with a rampart profile and sketch. Caves were also too complex to draw and maximum dimensions and a sketch were usually considered sufficient. Colour slides and black and white photographs of each site were taken whenever possible.

Gdje god je to bilo moguće, izrađeni su crteži vidljivih ostataka. Tlocrti vila su bili izrađivani kao i tlocrti i profili gomila. Veća nalazišta kao što su to gradine nisu crtana zbog obimnosti posla. U takvim slučajevima zadovoljavali smo se presjekom kroz bedem ili skicom. Spilje su također bile teške za crtanje te smo se zadovoljavali s točnim dimenzijama i skicama. Gdje je bilo moguće, napravili bi se diapozitivi u boji i cmo-bijeli snimci nalazišta.

32

The Adriatic Islands Project Tamo gdje je to bilo moguće i poželjno, sakupljao bi se uzorak pokretnih arheoloških nalaza s pojedinog nalazišta. U većini slučajeva radi se o nekolicini dijagnostičkih ulomaka. S drugih, na primjer ograničenog prostora površine neke gomile, skupila bi se sva keramika. Koncentracija prethistorijske keramike na južnoj padini hvarske tvrđave (HV0016.00) pokazalo se jako važnom, i jedino je tom prilikom postavljena mreža radi sakupljanja nalaza. Treba, ipak, navesti da su terase, gusta vegetacija ili pak jaka erozija često onemogućavale nalaženje artefakata na mnogim nalazištima.

Wherever desirable, or possible, grab samples of archaeological material were collected from sites. In most cases this involved a small number of di­ agnostic sherds. In others, for example a finite area such as the surface of a tumulus, all pottery present would be collected. Only in one instance, the prehistoric artefact scatter at Hvar Castle (HV0016), did the site appear so important that a basic grid was established for collection purposes. It should be noted, however, that ground condi­ tions including terracing, dense vegetation cover or heavy erosion often prevented the recovery of any artefacts from many sites.

Do 1991. broj poznatih nalazišta na otoku povećao se za više od 100%. Točni pokazatelji ovog poduhvata ne donose se ovdje uglavnom stoga što ta vježba nije osobito korisna, ili zbog poteškoća oko definiranja onog što je otkriveno prije našeg pregleda. Bilo zbog toga što nismo našli nekog tko bi nas točno uputio na položaj nalazišta, ili zbog toga što su uvjeti na terenu bili takvi da se posjet nije mogao obaviti, za nekolicinu nalazišta nije se moglo utvrditi njihov položaj.

By 1991 the number of known sites on the island had increased by more than 100%. Exact figures on this achievement are not attempted here, partly because the exercise is not particularly useful, and partly because of the difficulties in defining exactly what was known prior to the survey. A handful of sites could not be located either because no local could be located who knew the recorded toponym, or because land conditions had deteriorated to the extent that a visit was no longer practical.

Uprkos tavim problemima ovaj terenski pregled predstavlja prvi pokušaj tretiranja arheologije cijelog otoka na sistematičan način. U tom pogledu tim je pregledao Hvar od zapada kaistoku, od ruševine crkvice sv. Pelegrina (HV0052) na samom zapadnom rtu, pa do krajnje točke na istočnom dijelu gdje se u Sućurju nalazi vencijanska utvrda (VG0011), najbliža točka Hvara prema kopnu. Od juga ka sjeveru pregledan je teren od Ratine spilje (JE0186) na Sćedru pa do Zemunjeve gomile (NE0001) na nenaseljenom poluotoku Kabal. Članovi tima bili su prvi koji su ovo ostvarili, a tužno zvuči pomisao da će uskoro isto putovanje biti nemoguće budućim arheolozima.

Despite such problems this survey represented the first attempt to treat the archaeology of the entire island in a systematic manner and to incorporate the remains of the eastern half of the island on an equal basis. In this respect the team covered Hvar from west to east - from the ruined chapel of Sv. Pelegrin (HV0052) on the absolute western tip of the island to the Venetian fortress (VG0011) at Sućuraj, the nearest point to the mainland, and from south to north - including the cave of Ratina spilja (JE0186) on Ščedro to Zemunjeva gomila (NE0001) on the desolate northern Kabal penin­ sula. The team members were the first people to have attempted this, and it is rather sad to reflect that within a very short time the same journey will be impossible for future archaeologists.

Podvodna arheološka nalazišta Dok je tim za terenski pregled sakupljao podatke o nalazištima na otoku, sličan postupak primijenio je za podvodna nalazišta M arinko Petrić, povjesničar umjetnosti i kustos CZKBOH. Ova baza podataka kompilirana je iz prijašnjeg rada ostvarenog po nalogu hvarskog Centra, onog Republičkog zavoda, te na temelju izvještaja lokalnih ronioca ili ribara. Iz razloga sigurnosti toponimi su u ovoj knjizi izbačeni a koordinacije na kartama dane su za prostor od pola km2.

Maritime archaeological sites While the field team gathered information on ter­ restrial archaeology, a similar task was performed for maritime sites by Marinko Petrie, art historian and curator of the CZKBOH. This database was compiled from past professional work carried out on behalf of the Hvar Centre, by the Republican Zavod, or from reports of finds by amateur divers or fishermen. For security reasons toponyms have been removed and co-ordinates are only given to the nearest half kilometre block.

3.2) The effectiveness of the sites and monuments survey There can be little doubt that the sites and monu­ ments survey has produced the most thorough and 33

The Adriatic Islands Project systematically researched archaeological database that the island of Hvar has ever possessed. How­ ever, some caution must be urged in its use. To a large extent the survey was guided by previous knowledge. We should therefore expect that some of the biases that occurred within earlier archaeo­ logical research will have been maintained within the SMS results.

3.2) Učinkovitost terenskog pregleda nalazišta i spomenika Gotovo da nema sumnje kako je terenski pregled nalazišta i spomenika (dalje u tekstu: TPNS) proizveo najpotpuniju i najsistematičnije proučenu arheološku bazu podataka koju je otok Hvar ikada imao. Ipak, treba imati određeni oprez pri njenom korištenju. Većim dijelom terenski pregled bio je vođen na temelju ranijih spoznaja. Možemo stoga očekivati da su neke predrasude nastale pri ranijim arheološkim istraživanjima ostale unutar TPNS rezultata.

These biases assert themselves in a number of ways. Some types of site, such as villas or hillforts, attract the attention of even the most disinterested farmer and, consequently, it is likely that a sig­ nificant percentage of these sites may well have been located. In some specific areas the intensity of past land-use and archaeological survey is such that we may be confident that the majority of some types of sites may have been discovered and are now recorded within the sites and monuments reg­ ister of the island. The Stari Grad plain, for in­ stance, is unlikely to produce many more Roman sites.

Ove predrasude potvrđuju se na nekoliko načina. Neki tipovi nalazišta kao što su rimske vile ili gradine privlačile su pažnju čak i nezainteresiranih težaka, te je vjerojatno stoga znatan postotak ovakvih nalazišta bio otkriven. U određenim predjelima intenzitet ranije obrade zemlje i arheoloških rekognosciranja bio je toliki da možemo biti sigurni kako je većina nekih tipova nalazišta otkrivena i sada upisana u TPNS registar. U Starogradskom polju, na primjer, teško da će se otkriti neko novo rimsko nalazište.

However, some types of site, or distributions of sites may not be adequately represented within the SMS for precisely the same reasons. It is very likely that a significant number of prehistoric tumuli remain to be discovered on the Stari Grad plain, simply because the intensity of later land use may have swamped these sites within later clearance. It is also extremely probable that a significant number of early prehistoric open sites remains to be discovered because their material traces are ephemeral. Therefore, despite the increase in known sites that resulted from the survey, the survey’s limitations suggest that new sites and types of sites will be discovered as work proceeds on the island.

Međutim, neki tipovi nalazišta ili distribucije nalazišta možda nisu primjereno prikazani u TPNS iz potpuno istih razloga. Vrlo je vjerojatno da je značajan broj prethistorijskih gomila unutar Starogradskog polja ostao neotkriven jednostavno zato što je kasnije krčenje terena za nove plodne površine prekrio ta nalazišta novim kamenjem. Vrlo je vjerojatno, također, da će neotkriven ostati značajan broj ranih neolitskih nalazišta na otvorenom, budući da su njihovi materijalni ostaci neznatni. Iz tih razloga, a uprkos povećanom broju nalazišta nakon TPNS, ograničenja ovakvog pregleda ukazuju da će se, srazmjemo novim radovima na otoku, otkriti nova nalazišta.

Another basic problem exists. Although all sites that were visited were described equally and ob­ jectively in as far as was possible, this does not mean that the descriptions are adequate for all kinds of analysis. Grab-samples of datable pot­ tery may not be representative for any site as a whole and a larger survey team may have produced far better plans and artefact samples. It should also be noted that this survey cannot replace the detail provided, or not provided, by past work. Many gaps, or suspected gaps, in the settlement record will remain until detailed work, including excavation, is carried out. In conclusion, it can only be stated that whilst the survey represents a major achievement for all who were associated with it, it also has many significant problems which only future, more intensive, research (probably excavation) can rectify.

Postoji još jedan temeljan problem. Iako su nalazišta koja su obiđena opisana podjednako, i, koliko je to bilo moguće, objektivno, to ne znači da su opisi prikladni za sve vrste raščlambi. Uzorci sakupljene keramike koja se može datirati ne mora biti reprezentativan za cijelo nalazište, a već zbog toga terenski pregled mogao je napraviti bolje nacrte i sakupiti bolji uzorak nalaza. Treba također navesti da ovaj terenski pregled ne može zamijeniti detalje koje su donijeli, ili nisu donijeli, raniji istraživači. M nogi propusti, ili pretpostavljeni propusti, u dokumentaciji nalazišta ostat će dok se ne izvrši detaljnije proučavanje i iskopavanje. U zaključku se samo može reći da, iako terenski pregled predstavlja značajano postignuće za sve one koji su vezani za nj, on ima dosta problema koje će samo buduća intenzivnija istraživanja i iskopavanja ispraviti. 34

The Adriatic Islands Project

3.3) The Hvar Sites and Monu­ ment Database

3.3) Baza podataka nalazišta i spomenika Hvara

All data collected during the Hvar sites and Monu­ ments survey was entered into a specially written database constructed using the FOXbase+ envi­ ronment. This database could be searched using the following codes and was written to provide an output to the IDRISI GIS for further analysis.

Ćetmaestoznamenkasti koordinacijski broj uzet sa karata mjerila 1:5000

Svi sakupljeni podaci za vrijeme terenskogpregleda nalazišta i spomenika otoka Hvara ubačeni su u posebno izrađeni bazu podataka koristeći se FOXbase + programom. Baza podataka može se pretraživati koristeći se dolje navedenim, a pisana je tako da, u slučaju daljnih analiza, može biti korištena i kao output IDRISI GIS programu.

4) The area of site in metres. In the case of tumuli and cairns the diameter of the mound was re­ corded. In all other cases the boundary of the site was marked on available maps and then calcu­ lated at a later date.

3) The height of site above or below sea level Visina nalazišta iznad i ispod morske provršine

Prostor nalazišta u metrima. U slučaju gomila ili krčevina dan je njihov promjer. U svim drugim Codes used in the Hvar sites and monuments da­ slučajevima granice nalzišta označavane su na tabase kartama, a kasnije bi se izvršila kalkulacija. Kodovi korišteni u bazi podataka o nalzištima i 5) The status of the site/Status nalazišta. spomenicima Hvaru Y(es)....The site is officially protected/Nalazište je zakonski zaštićeno When a site was visited the following standard in­ N(o).... The site is not protected/Nalazište nije formation was collected. zakonski zaštićeno 1) A record number, e.g.HVOOOl.OO/Bro; nalazišta, 6) The preservation of the site/Sačuvanost npr. HV0001.00 nalazišta; This figure is composed of two parts/Ova se šifra sastoji od dva dijela:

1) Well preserved/Dobro sačuvano 2) Slightly damaged/Neznatno oštećeno a) The map area. Taken from the 1:5000 map sheet 3) Damaged/Oštećeno 4) Destroyed/Unisteno title. 5) Excavated/Zsfeopano Oznaka karte. Uzeta sa kartata mjerila 1:5000.

BG - Bogomolje H V-H var JE - Jelsa, MI - Milna, NE - Nerežišće SG - Stari Grad VG - Vrgorac VS-V is

7) Site toponym/ime nalazišta 8) Date of visit/Dan obilaska 9) Details of field surveyors present/Tko je izvršio uviđaj. 10) Information on local informants/Podaci o mjesnim izvjestiocima.

b) The site number. A six figure number composed of a principal site number of four figures and a 11) Information on owner or tenant of land/Podaci o vlasniku ili korisniku. suffix of two figures used to denote sub-sites. Broj nalazišta. Sesteroznamenkasti broj sastavljen 12) Type of remains. A ten figure code....(y0/(y0 od primarnog broja nalazišta od četiri znamenke, The first nine figures refer to the type of site. te sufiksa od dvije znamenke koje označavaju dio Tip ostataka. Desetoznamenkasti hod...O/0/0/0. nalazišta. Prvih devet znamenkih odnosi se na tip nalazišta 2) A fourteen figure grid reference taken from the Funerary m onum ent^Ppgrebni spomenici 35

The Adriatic Islands Project skulptura WO 10/0/0 15/Q/0 0/2Q/0 25/0/0 3W 0 0/50/0 0/5E/0 (y6Q/0 0/65/0 0/70/0 Q/8Q/0 0/9C/0

Isolated caim/tuimolu^ t/sam Zyena krčevina/gom ila Isolated tumulus with grave/ usamljena gomila s grobom Barrow cemetery/Groblje s gomilama Isolated gr&ve/usam Ijeni grob Inhumation cemetery/Gro6Z/e s skeletnim pokopima Cremation cemetery/Groblje s spaljenim ostacima Stone settin^cist/Kamena grobna komora Amphorg/Pithos burial/Grob u amfori ili pithosu Tegula burial/Grob od opeka Gravestone/Nadgrobni spomenik Sarcophagus/Sarkofag Internal chamber/Svodna grobnica Other internal architectural) ruge vrste zidanih grobnica

Isolated non-portable or settlement features Izolirani nepokretni spomenici ili obilježje naselja Religious sites/Vjerska nalazišta 305/Q/0 31Q/0/0

Agricultural teatures/Poljodjelska obilježja 405/0/0 Q/0/410 415/0/0 0/42Q/0

110/0/0

115/0/0

120/0/0 125/Q/0

130/0/0 140/0/0

15Q/Q/0

Minor artefact scatter/Mala koncentracija nalaza Major Artefact scatter with no evi dence for structures Veća koncentracija nalaza ali bez arhitekture Settlement with evidence for surviv ing structures but no defences Nalazište s ostacima arhitekture ali bez obrambenih gradnji. Defended settlement/ Utvrđeno naselje Cave with settlement evi dence/Spilja sa ostacima naselja Towr>/Grad Urban domestic building/ complex Gradjska građevina/ građevine Bath hous e/Kupatilo

455/0/0

0/0/220 0/0/225 Q/0/230 0/0/235 0/0/240

Lime Killi/Vapnenica

Non-settlem ent defended sites/Utvrđenja bez naselja 505/0/0

Isolated tower/Usamljena kula

Isolated w ater sovtrcee/Usamljeni izvori vode 605AV0 0/610/0

Well/Bitnar Cisteni/Gustima

M iscellaneou s/Razno 705/0/0 0/710/0 0/715/0 0/72Q/0 0/130/0 74Q/0/0 0/745/0

Isolated portable feature^/ Usamljeni pokretni nalazi 0/0/205 0/0/210 Q/0/215 0AV216

Field systeip/Parcelizacija zemljišta Oil or wine press/Preša za masline ili grožđe Linear clearance mound/ Uzdužna krčevina Trim (Agricultural field house)

Industrial/semi industrial features Industrijska/poluindustrijska obilježja

Settlement sites/Tipovi nalazišta 105/0/0

Church/Crkva Shrine/Svetiš te

75Q/Q/0

Pottery find/Keramički nalaz Stone find/Kameni nalaz Metal find/Metalni nalaz Stone and Metal Fuv&s/Kameni metalni nalazi lnscription/Natpis Coin finc|/Nalaz novca Coin coUection/Zbirka novca Coin hoard/Ostava novca Othersculpture/Ostala

Wal]/Zid Estate boundary/Qgrada imanja Mosaic/Mozaik Wall painting/Fresfea Hypocaust/Hipokaust Excav&tion/Iskopavanje Excavation trench/Iskopana sonda Unclassified/Weodredeno

M aritime sites/Podmorska nalazišta 800/0/0 Unclassified maritime site/ N eodređena podm orska nalzišta Harbour/Luka 805/0/0 810/0/0 Anchorage site/Sidrište 815/Q/0 Shipwrecls/Brodolom 820/0/0 Isolated Fmd/Usamljen nalaz 36

The Adriatic Islands Project 825/0/0 0/0/830 835/0/D 0/0/840

Cargo dump/Osiaci tereta Anchor/Sidro Aeroplan^M vion Ships altar/Brodski žrtvenik

Early Bronze Age/ Rano brončano doba Late Bronze Age/ Kasno brončano doba

Natural water source^Prirodni izvori vode 90W 0 91Q/Q/0

Spring/7zi;or Lokva

The final part of the ten figure code refers to spe­ cific attributes of tumuli and hillfort sites. Krajnji dio deset brojčanog koda odnosi se na osobitosti gomila i gradina. Caim attributes/Osobitosti gomila 1) 2)

3) 4)

Caim composed of small stones/Gomila sastavljena od manjeg kamenja Caim composed of mixed stone size^ Gomila sastavljena od različitog kamenja Caim composed of large stones/Gomila sastavljena od većeg kamenja Mound created with soil/Zemljana gomila

Hillfort attributes/Osobitosti gradina The lack of available aerial photographic cover demanded that prehistoric defended settlements were divided subjectively into three sizes. Nedostatak postojećih zračnih snimaka odredio je da se prethistorijska utvrđena naselja subjektivno razvrstaju u tri veličine. 5) 6) 7)

13) Chronological periods/Kronološka razdoblja The following period codes were used within the database; U bazi podataka korišteni su slijedeći kodovi ra razdoblja-. 10

Mesolithic/Mezolitik

20

Neolithic'/Neolitik Early Neolithit/ižam neolitik Middle Neolithic/S'rairc/i neolitik Late Neolithit/fozsm neolitik

30 30.05 30.10 30.15

Eneolithic'/Eneolitik Bronze Age/Brončano doba

50.10

Iron Age/Željezno doba Early Iron Age/Rano željezno doba Late Iron Age/Kasno željezno doba

60 60.05 60.10

Prehistoric/Praistorija

65

Greek/Grčko Archaic/Arhajsko 8th cent, and earlier/ 8. st. i ranije 7th cent/7. stoljeće 6th cent/6. stoljeće Classica]/Klasično 5th cent/5. stoljeće 4th cent/4. stoljeće late 4th - early 3rc|/ kasno 4. - rano 3. HeHemstic/Helenističko 3rd cent/3. stoljeće 2nd cent/2. stoljeće later 2nd/early 1st cent/ kasno 2. - rano 1. stolj. 1st cent/. 1. stoljeće

70 70.05 70.10 70.15 70.20 70.25 70.30 70.35 70.40 70.45

Roman/Rimsko Early Roman/Rano rimsko late 1st B.C.- early 1st A .D / kasno 1. st. pr. K - rano 1. stolj. mid 1st cent/ sredina 1. stolj. late 1st cent. - early 2nd cent/ kasno 1. - rano 2. stolj 2nd cent/2. stoljeće late 2nd - early 3rd cent/ kasno 2. - 3. stolj. 3rd cent/3. stoljeće late 3rd - early 4th cent/ kasno 3. - rano 4. stolj. 4th cent/4. stoljeće Late Roman/Kasno rimski late 4th - early 5th cent/ kasno 4. - rano 5. stolj. 5th cent/5. stoljeće late 5th - early 6th cent/ kasno 5. - eano 6. stolj. 6th cent/6. stoljeće late 6th - early 7th cent/ kasno 6. - rano 7. stolj.

Small hillfort/MaZa gradina Medium sized hillfort/Građina srednje veličine Large hillfort/VeZifea gradina

Palaeolithic/Paleolitik

50.05

70.50 70.55 70.60 70.65 80 80.01 80.05 80.10 80.15 80.20 80.25 80.30 80.35 80.40 80.45 80.50 80.55 80.60 80.65 80.70

40

Early Medieval/ Ranosrednjovjekovni 7th - 9th cent/7. - 9. stolj. 10th - 12th cent/7 0. -12. stolj.

90 90.05 90.10

50

Medaevai/Srednjovjekovni

100

37

The Adriatic Islands Project 9) stony, deep shore/kamenita duboka obala Renaissance/Venetian/ Renesansa/Venecijanski

110

Pre-Industrial/ Predindustrijski

120

Modem/Suvremen

130

Unknowi-^Nepoznat

200

19) SoilATlo Detailed soil maps for the area only became avail­ able at a late date within the project. Soil, there­ fore, was recorded using a simplified system de­ vised for the karst by Sheil and Chapman (1988) for the Neothermal Dalmatia Project Detaljnije karte tla otoka postale su pristupačne na kraju rada projekta. Stoga je tlo bilježeno pojednostavijenim načinom koji su primjenili Sheil i Chapman (1988) u projektu Neoterm alna Dalmacija.

Whenever possible sites were assigned a p rim ary period using the 5 figure codes listed above. All other periods present on the site - the secondary periods - were recorded separately on a Yes or No basis. This twofold division allows multi-period sites to be searched more efficiently within the database.

5) arable/obradivo 10) stony/kamenito 15) terrace/terase 20) bottom land/ dno uvale 25) steep karst/strmi krš 30) level karsl/ravni krš

Gdje je to god bilo moguće, nalazišta su označena glavnim periodom okupacije koristeći se peterobrojčanim kodom, kako je navedeno gore. Sva ostala razdoblja posebno su bilježena na Da i Ne bazi. Ova dvostruka podjela omogućuje da se višeslojna nalaziša mogu bolje pretraživati unutar baze podataka. 14) Slope/Nagib 1) none/nema 4) 30%+

2) 10%+

20) Wind/Vjetar Exposure to specific types of wind can be a signifi­ cant factor in settlement location in Dalmatia. Consequently, the dominant wind direction is re­ corded as N(orth), S(outh), W(est) and E(ast). Ex­ posure to wind was recorded separately as Y(es) or N(o).

3) 20%+ Izloženost određenom vjetru može biti značajan faktor pri izboru smještaja naselja u Dalmaciji. Stoga su glavni pravci vjetrova bilježeni kao N(sjeverni), S(južni), W(zapadni) i E(istočni). Izloženost vjetru posebno se bilježila sa Y(Da) ili N(Ne).

15) Erosioiy®rozi/a 1) none/nema 2) occasional rock^/povremeno kamenja 3) up to 50% rock/do 50% kamenja 4) over 50°V preko 50% 16) Tferracing/Terasiranje

21) Currents/Struje

The presence of terracing was recorded on a sim­ ple Yes or No basis. Prisustvo terasa bilježilo se jednostavno sa Da ili Ne.

Where relevant and available the direction of the sea current was also recorded. Gdje je to bilo bitno i gdje se moglo utvrditi bilježile su se morske struje.

17) Other damage to sites and knowledge of fu­ ture threats was recorded as text description. Druga oštećenja nalazišta i spoznaje o budućoj ugroženosti bilježila su se opisno.

22) Land us^/Korištenje zemlje 10) scrub/brush/grmlje/makija 20) scrub and trees/grmlje i stabla 30) scattered trees/rijetka stabla 40) forest/šuma 50) orcharđ/voćnjak 60) vineyard/vinograd 70) pmtwe/pasnjak 80) arable/obradivano 90) xtrban/urbanizirano... 100) other/đrago

18) Typographical position/Topografski smještaj 1) hilltop/ur/i brda 2) slop^padina 3) hilVplain interface/između brda i ravnice 4) plaiii/ravnica 5)stony and shallow shore/kamenita i plitka obala 6) stone/sand interface/izmedu kamenitog i pjeskovitog tla 7) deep sandy base/duboko pjeskovito dno 8) sandy, shallow shore/pjeskovita plitka obala

23) Cropa/Usjevi 10) fallow/izorano ali nezasijano 38

The Adriatic Islands Project 20) cereals/žitarice 30 )fruit/L>oce 40) citrus fruii/limun 50) olives/masline 60) lavender/Zeuarađa 70) vegetable^/pou rce 100) other/drugo 24) Field records/Terenske bilješke Field notes are recorded as text description. Pho­ tographs taken on site and material collected is recorded as a simple Y(es) or N(o), detailed infor­ mation on photographic frames being kept else­ where. Terenske su se bilješke davale opisno. Fotografiranje nalazišta i sakupljanje nalaza evidentiralo se na Da ili Ne bazi. Detalji o fotografijama čuvaju se posebno

25) Site History/Povijest nalazišta Other information on the history of the site, eg when discovered or excavated etc., are recorded as text description. Drugi podaci o povijesti nalazišta, kao što su na primjer kada je otkriveno ili iskopavano, opisno su evidentirani.

26) Site Bibliography/Bibliografij a nalazišta Any available information on bibliographic refer­ ences to individual sites was recorded as text data. O svakom nalazištu bilježio se bilo koji poznati podatak iz literature ili arhiva.

Figure 3.1 Marble Mithraic sculpture from Stari Grad Ulomak Mitraičkog reljefa iz Starog Grada

39

The Adriatic Islands Project

Vrboska

40

The Adriatic Islands Project

Chapter 4

Poglavlje 4

A Short Report on the State Of Monuments On Hvar__________

Kratak pregled stanja spomenika na Hvaru

One of the most important aspects of the survey carried out on Hvar was its ability to provide quan­ titative information on the state of preservation of the sites surveyed. The information available sug­ gests that there are good reasons to believe that, until very recently, the destruction of archaeologi­ cal sites on the island was a relatively slow proc­ ess. An explanation for the previously excellent preservation of archaeological sites on Hvar lies in the nature of traditional building and agricul­ tural techniques on the island. In the past, most construction has been of stone either quarried or cleared from the fields. The latter process is par­ ticularly important. Vertical erosion within lime­ stone karst areas demands the constant clearance of stone which can be used in construction or, more likely, dumped in clearance heaps situated at the edges of fields. In extreme cases agricultural clear­ ance may have resulted in the removed of up to a ton of stone over time from a single square metre of land (Gams 1987). A superabundance of stone has meant that earlier stone structures, rather than being robbed and recycled as they frequently are in other areas, have often been used as the focus of later clearance cairns. Under such conditions, agriculturally sterile pre­ historic mounds become submerged within mas­ sive stone heaps and inconvenient Roman villa walls often prove to lie within the heart of clear­ ance mounds. Similarly, in the case of the regular Greek divisions on the Stari Grad plain, the scale of clearance is such that field boundaries are rap­ idly established as permanent features, unchange­ able without the aid of heavy machinery. Tbday it is not uncommon for some of the Greek land boundaries to be represented by a wall or agricul­ tural terrace up to two metres or more in height. Consequently until the 1960s the landscape on Hvar was essentially cumulative. As the landscape developed, new features were simply incorporated and did not generally necessitate the destruction of preceding monuments. Of course, this does not mean that monuments on the island existed in any form of ideal equilibrium, natural forces of degradation are constantly at work gradually eroding all monuments. Within karst zones, vertical erosion is furtively destroy­ ing the stratigraphy that existed on many sites. The degree to which we should expect sites to be affected by natural erosion in limestone areas is illustrated in figure 4.1 which shows that more 41

Jedan je od najvažnijih ciljeva međunarodnog znanstvenog projekta da se izradi banka podataka o svim poznatim arheološkim nalazištima i spomenicima na otoku i u moru oko Hvara (Vujnović 1989). Sistematski terenski pregled u proteklih 10 godina (do 1987 na projektu su radili stručnjaci iz Hvara, Splita, Zagreba, Ljubljane i Beograda) omogućio je da se mogu donijeti pouzdani pokazatelji bitni ne samo za proučavanje arheoloških spomenika na otoku, već i za razmatranje njihovog udjela u budućnosti otoka (Gaffney 1992). Rezultati prikazani ovdje ukazuju da na svakom kvadratnom kilometru na otoku postoje 2,3 nalazišta; gustoća koja je znatno veća nego u drugim objavljenim izvorima: Arheološka nalazišta Bosne i Herecegovine (1988) i Arheološka najdišća v Sloveniji (1975). Međutim, ono što ovim publikacijama nedostaje, a što smatramo da je veoma korisno, su podaci o stanju sačuvanosti pregledanih nalazišta. Informacije koje je donio terenski pregled sugeriraju da postoje dobri razlozi da vjerujemo kako je sve do nedavno destrukcija arheoloških lokaliteta na otoku bila relativno spor proces, te da je postojao sklad između spomenika, prirode i ljudskog djelovanja. Objašnjenje za prijašnju dobru očuvanost arheoloških nalaza na Hvaru leži u prirodi tradicionalne gradnje i poljodjelskih radova na otoku. U prošlosti se najviše gradilo u kamenu koji se brao ili se skupljao prilikom krčenja terena. Ovo potonje je osobito važno. Opasnost od erozije, stalno prisutne na kraškom terenu, zahtijeva stalno krčenje kamenja koje se može koristiti za razne vrste gradnje ili može biti bačeno na već postojeće krčevine smještene uz rubove plodnih polja. U iznimnim slučajevima, znalo se iskrčiti i do tonu kamenja na jednom kvadratnom metru terena (Gams 1987). Za razliku od terena gdje nema puno kamenja na otoku Hvaru, su se spomenici sačuvali upravo radi toga jer kamenja ima u izobilju. Naime, većina arheološki nalazišta na Hvaru se nalazi u ruralnim sredinama, što znači da se prigodom stvaranja novih obradivih površina, kamenje s iskrčenog terena slagalo na već postojeće kamene konstrukcije, npr. prethistorijske kamene gomile, ostatke antičkih građevina ili starije suhozidine i terase. Na taj su način arheološki nalazi ostali sačuvani sve do danas. U slučaju pravilne

The Adriatic Islands Project than 50% of sites lie on moderately or very heavily eroded surfaces. Some aspects of traditional agricultural practices, may be equally destructive. Vineyards require the periodic digging of deep bedding trenches and it is not an uncommon event to find the interior of an ancient building in use as a vineyard or vegetable plot (JE0117, JE0003). Secondary destructive uses may be found for some specific types of archaeo­ logical site. Prehistoric mounds can be levelled to function as excellent fig-drying areas (SG0024) or, if hollowed out, provide shelter for young olive trees. The observant archaeologist can sometimes find abundant traces of the original burial in the debris surrounding such enterprises (SG0046). A more subtle threat lies in the agricultural stoneclearance process itself. While this has preserved many standing monuments, the analysis of sur­ face finds from the Ježe villa site (JE0007) indi­ cates that the intensity of agriculture on the is­ land has resulted in a massive dislocation of ar­ chaeological finds to the field-clearance heaps (Bintliff et al. 1991). We should also note that the extensive use of terraces in karst agriculture must also result in dramatic differential destruction to sites. Although agricultural practices have proved de­ structive on the island in the past, these processes are not so active today. The population on the is­ land has been in decline since the beginning of the century, and this decline has been associated with a decrease in the intensity and extent of agricul­ tural land use (Carter 1990a). Between 1939 and 1973 the amount of land under vineyards fell by over half (Poduje 1973). Whilst some of this pro­ duction has been replaced by low, labour-intensive crops, including lavender, much of the land is sim­ ply falling out of use and becoming scrub or poorquality pine forest. Within such abandoned areas the major threat to monuments has become affor­ estation by shallow rooted pines. Here archaeo­ logical sites are more likely to be lost in the dense vegetation than destroyed, although the slower processes of erosional degradation continue una­ bated. Despite this, a review of the figures relating to monument destruction on the island clearly gives some cause for concern. Figure 4.2 displays infor­ mation on destruction as a percentage of all sites on the island with prehistoric, Greek or Roman primary dates. Here we can see that a significant portion of all sites, in excess of 30%, can be classi­ fied as badly damaged or totally destroyed. Most of this damage reflects changes associated with the development of mass tourism on the is­ land within the last forty years. It should be 42

raspodjele zemljišta iz grčkog doba u Starogradskom polju ( naveći graditeljski poduhvat antičkih Grka u Hrvatskoj) ograde parcela sačuvane su zahvaljujući njihovom stalnom nadopunjavanju kroz vrijeme pa su tako postale i dio krajolika sve do pojave teške mehanizacije (buldožera i drobilica). Tako su neke današnje ograde u Starogradskom polju sačuvane i do dva metra visine. Posljedice su da je krajlik na otoku Hvaru bio kumulativan sve do 1960. godina: “Cili škoj pari je perivoj” znali su nam govoriti otočani prigodom terenskog pregleda, a to se vidi i na starim razglednicama i avio -snimcima. Nove su se gradnje jednostavno uključivale i skladno nadopunjavale postojeći krajolik, i nisu, u većini slučajeva, uništavale raniju gradnju. Naravno, ovo ne znači da su spomenici na otoku živjeli u nekakvoj idealnoj ravnoteži sa okolišem. Prirodne sile degradacije stalno deluju i erodiraju sve spomenike. Unutar krševita terena erozija brzo uništava stratigrafiju koja je postojala na većini nalazišta. Nivo prirodne erozije na kršu koji se može očekivati da je pogodio hvarska arheološka nalazišta je prikazan na SI. 4.1 a on pokazuje da više od 50% nalazišta leži na površini koja je srednje ili jako podložna eroziji. Neki načini poljoprivredne djelatnosti također mogu biti podjednako destruktivni po spomenike. Vinogradi zahtijevaju povremena duboka kopanja (foše), pa stoga nije neuobičajeno da se vinograd nađe unutar neke antičke građevine, na primjer: nalazišta Carevac (JE0058) , Mirak (JE0054) ili Mirje (JE0028) u Starogradskom polju. Prethistorijske kamene gomile mogu , kada im se poravna vrh, poslužiti kao mjesto za sušenje smokava ili kao gumno, na primjer: nalazište Fod Glavica (SG0024.04) u Starom Gradu ili gomila u Zastražišću (JE0238), ili, kada se prokopaju radi izgradnje zakloništa za maslinu, ili pak u koju bi se znao ugraditi trim (JE0085). Krčenje, dakle, također uzrokuje određena uništenja. Iako se na ovaj način sačuvalo dosta vidljivih ostataka antičke arhitekture, nedavona analiza povrvšinskih pokretnih nalaza s rimske vile na položaju Ježe kod Vrboske (JE0007) ukazuje da je intenzivna poljoprivrdna aktivnost dislocirala arheološke nalaze po površini krčevina na prostor, većem od 15.000 m2. U jednom slučaju više od 50% površinskih nalaza sada leži na suhozidnim ogradama a one obuhvaćaju samo mali dio pregledanog terena na kojem se nalazi antički lokalitet (Bintliff et al. 1987; Gaffney et al. 1991). Treba također napomenuti da je stvaranje novih terasa moralo također dramatično utjecati na uništenje arheoloških nalazišta. Iako se poljodjelstvo pokazalo destruktivnim po spomenike na otoku, ovakav proces nije više toliko

The Adriatic Islands Project stressed that tourism is not a new industry on Hvar. Indeed, as early as 1868, The Hygienic So­ ciety of Hvar was founded to promote tourism on the island (Kolumbić and Petrie 1986, 29). How­ ever, the scale of tourist enterprises on Hvar in­ creased dramatically during the 1960s, a period during which the share of tourism in the gross com­ munal product of the island rose from 4.6% in 1959 to 50% in 1973 (Domančić 1974). The growth of tourism has been associated with a number of destructive processes which affect the monuments of the island. There has been a mas­ sive public investment in tourist facilities in the coastal areas. These have included large hotel and holiday bungalow complexes, new roads and wa­ ter pipe lines. This in itself has not been enough to satisfy demand and the surplus has been ca­ tered for by private accommodation which has in turn prompted a huge increase in building to pro­ vide rooms to let. Much of this building is illegal and lies outside public control. The unrestrained sprawl of tasteless cloned holiday apartments which now compose the suburbs of Hvar, Stari Grad and Jelsa represent the results of these events. It hardly needs to be emphasised that any expan­ sion of an urbanised zone is likely to entail some degree of threat to archaeological monuments. New roads, hotels and houses must result in some level of destruction around the edges of tourist zones. If not welcomed, such events must at least be expected. Unfortunately, the damage on Hvar has been considerably greater and has covered a wider area because the associated demand for con­ struction materials has been partly met through the quarrying of stone antiquities for building material and their reduction to limestone rubble for use in building. This problem has been exacer­ bated through the continuing decline of agricul­ ture on the island. With more people involved in tourism and fewer caring for the land, it is cheaper to take or steal poorer quality stone from surface sources, including antiquities, than to quarry bet­ ter material (figure 4.7). Specific types of monument are particularly vul­ nerable to this sort of action. Significant lengths of the remarkable Greek land divisions on the Stari Grad plain have already disappeared and been transformed into hardcore. However, the most obvious victims are the stone tumuli on the islands. These mounds are often in excess of 20m in diameter and 2-3m high and are particularly tempting as con­ venient targets for stone extraction (JE0019). Data on the destruction of these mounds is given in fig­ ure 4.3. This information is broken down further 43

aktualan. Broj stanovnika na otoku je u opadanju od početka ovog stoljeća, a ovaj pad je u čvrstoj vezi s poljoprivrednom djelatnošću (Carter, 1990b). Između 1939. i 1973. površina zemljišta pod vinogradima se prepolovila (Poduje 1973). Dok je dio vinograda zamijenjen levandom, ipak je većina zemlje napuštena i prepuštena makiji ili, još gore, borovoj šumi. Napuštanjem zemlje na ovaj način glavna opasnost za spomenike sada dolazi od korijenja bora i mogućih požara. Nastajanje neprohodnih šuma uzrokuje i nestanak arheoloških nalazišta. Uprkos tome, pregled pokazatelja koji se odnose na uništenje spomenika na otoku zaslužuje da se zamislimo. SI. 4.2 pokazuje podatke o procentualnoj destrukciji svih nalazišta iz prethistorijskog, grčkog i rimskog doba. Može se vidjeti da je dobar dio nalazišta, preciznije oko 30% njih, može klasificirati kao jako oštećeni ili potpuno uništeni. Ova situacija reflektira promjene vezane uz razvoj masovnog turizma na otoku u posljednjih 40 godina. Turizam nije novost na Hvaru. Još 1868. utemeljeno je Higijeničko društvo u Hvaru s ciljem da razvija zdravstveni turizam na otoku. Međutim, nivo turističke izgradnje na otoku naglo se počeo razvijati 60-tih godina. Udio turizma u proizvodnji otoka je od 4.6% u 1959. skočio na 50% u 1973. (Domančić 1974) da bi do 1990. on svakako narastao još i više. Rast turizma je vezan uz niz destruktivnih procesa na spomenicima kulture na otoku. Pojava velikih investicija u turizmu u obalnim zonama Hvara donijela je za sobom i poraznu sliku stanja najstarije baštine na otoku. Izgrađeni su hoteli, kompleksi bungalova, kampova, nove ceste, vodovodi, električni dalekovodi, marine i smetlišta. Sve ovo nije bilo dovoljno pa je i nastala prava šuma privatnih kuća za iznamljivanje i velik broj vikendica, često građenih bespravno i bez ikakve kontrole. Skoro da i nje potrebno napominjati da bilo kakvo proširenje urbanih područja može ugroziti arheološke spomenike, a nekontrolirana gradnja unutar tih istih zona također je jednako deprimirajuća. Pokazalo se da je znatno jeftinije mljeti kamen sa gomila, krčevina i terasa nego ga brati u kamenolomima kakvih je na Hvaru bilo sve do nedavno, odnosno do vremena kada je plodna zemlja bila od vitalnog interesa stanovnicima Hvara. Posebna pažnja ovakvoj devastaciji posvećena je uništenju grčke parcelizacije zemlje unutar Starogradskog polja (gradnja aerodroma, nove ceste, vodovoda i stalnog drobljenja suhozidina od

The Adriatic Islands Project

Destruction data for ali sites

Erosion on archaeological sites

1

2

3

4

5

Figure 4.2) Destruction data for all sites/Podaci o uninštenju za sva nalazišta 1) Well preserved 2) Slightly damaged 3) Damaged 4) Destroyed 5) Excavated 1) Dobro uščuvano 2) Neznatno oštećeno 3) Oštećeno 4) Uništeno 5)Iskopano

Figure 4.1 Erosion on archaeological sites/Erozija na arheoloških nalazištima 1) None /Nema 2) rocks/kamenje 3) >50% kamenje

Destruction data for cairns

Sources of damage to caims

1 Figure 4.3) Destruction data for caims/Podaci 0 uništenju gomila 1) Well preserved 2) Slightly damaged 3) Damaged 4) Destroyed 5) Excavated 1) Dobro uščuvano 2) Neznatno oštećeno 3) Oštećeno 4) Uništeno 5)Iskopano

2

2

3

4

4

5

6

Figure 4.4) Sources of damage to caims/Način uništenja gomila 1) Rural building 2) Agricultural activity 3) Roads and infrastructure 4) Other modem building 5) No data 1) Ruralnom izgradnjom 2) Poljodelskim podom 3) Cestom i infrastrukturom 4) Druga novije izgradije 5) Datum nepoznat

Destruction data for wrecks

1

3

Destruction data for protected sites

5

1

2

3

4

5

Figure 4.5) Destruction data for all wrecks/Podaci o uništenju brodoloma

Figure 4.6) Destruction data for protected sites/Podaci o uništenju zaštićenih nalazišta

1) 4) 1) 4)

1) Well preserved 2) Slightly damaged 3) Damaged 4) Destroyed 5) Excavated 1) Dobro uščuvano 2) Neznatno oštećeno 3) Oštećeno 4) Uništeno 5)Iskopano

Well preserved 2) Slightly damaged 3) Damaged Destroyed 5) Excavated Dobro uščuvano 2) Neznatno oštećeno 3) Oštećeno Uništeno 5)Iskopano

44

The Adriatic Islands Project in figure 4.4 in order to illustrate the processes responsible for severe damage and destruction of mounds. It should be stated that this particular data group cannot be regarded as very accurate, as it was not always possible to record the causes of damage to a monument in every case. How­ ever, the data does provide a valuable insight. The high rate of destruction caused by work related to the development of infrastructure and modem building clearly indicates the contemporary threat to the monuments of the Island.

strane trojice drobiličara iz Vrbanja). Najviše je pak uništeno prethistorijskih kamenih grobnih humaka, gomila. Od preko 200 registriranih gomila oko 45% njih je oštećeno, uništeno ili iskopano, u većini slučajeva od strane nelegalnih istraživača (SI. 4.3). Hvarske gomile u prosjeku imaju promjer od 20 m a visoke su oko 2-3 m, i pokazale su se veoma prikladne za mljevenje, odnosno za gradnju cesta i kuća, na primjer: gomila na Kruvenici (HV001) ili Marijca gomila u Starogradskom polju (JE019).

Other types of site have suffered in a different manner. Major Roman sites appear to be less se­ riously affected. Destruction figures for these sites indicate that less than 30% of sites were classified as badly damaged or destroyed. However, some caution should be urged in using these figures as a source of complacency. Some 30% of these sites are now simply classified as major artefact scat­ ters. Furthermore, because most sites occur in rural situations, 78% of the sites are recorded as suffering from extensive terracing. We must as­ sume that the majority of Roman rural sites must have suffered extreme modification through agri­ culture. Given the scale and nature of the prob­ lem on the island, what has been done or can be done to protect the monuments? Officially, Croatia has possessed a number of impressive monument protection laws. All reported maritime sites in former Yugoslavia automatically carried legal pro­ tection (Petrie 1989). Terrestrial sites were also be covered by one of three grades of protection. Yet the real protection offered to archaeological sites by such laws has been variable. Maritime sites which by definition should be the best pro­ tected type site have been almost universally looted. On available evidence c. 65% of shipwrecks are either badly damaged or destroyed (figure 4.5). Occasional prosecutions of unlucky foreigners caught robbing ancient shipwrecks represent merely the tip of the problem and do not repre­ sent any kind of solution to the problem. Indeed, such events probably mask the fact that trade in amphorae is largely in the hands of local entre­ preneurs catering for the international market. The numbers of divers, the commercial value of amphorae and the difficulty of protection suggests that no pristine maritime sites can now be said to exist around the coast of the island, and that the prospect of preserving surviving remains is equally bleak.

Na slici 4.4 prikazani su podaci o tome u koje svrhe su se uništavele prethistorijske grobne kamene humke na Hvaru. Treba navesti da podaci nisu posve pouzdani jer se često nije moglo doći do informacija o uzrocima uništenja pojedine gomile. Ipak, jasno je da se uništavanje događa zbog naglog razvoja građevinarstva i želje za brzom i lakom zaradom, odnosno olakom izdavanju dozvola drobiličarima.

The situation on land is made more complex by the fact that very few ancient archaeological sites have been registered for protection in their own right. The most recently published list of protected monuments on the island contains nearly 200 sites of cultural or natural importance yet fewer than ten entries refer specifically to sites of Roman or 45

Druge vrste arheoloških nalazišta su na različite načine su uništavani. Glavni rimski lokaliteti manje su pogođeni novim načinom života na otoku. Pokazatelji nivoa destrukcije za ovu vrstu nalazišta ukazuju da je manje od 30% nalazišta klasificirano kao jako oštećen ili uništen. Međutim, valja upozorititi da treba biti oprezan pri korištenju ovim pokazateljima kao izvora za spokoj. Oko 30% ovih nalazišta je okrakterizirano kao mjesto gdje se našla samo jača koncentracija antičke keramike (pitosi, tegule, amfore, obrađeni kameni blokovi, žbuka i si.), što ukazuje da su arhitektonski ostaci već uništeni. Nadalje, kako je većina ovih nalazišta smješteno u ruralnim sredinama zabilježeno je da je 78% od njih pogođeno poljoprivrednim radovima (krčenje i prekopavanje), a jedno od njih, Mirje pred Vrboskom s impozantno sačuvanim zidom, koristi se kao smetlište. Ukazujući na nivo i prirodu ovog problema na otoku, postavlja se pitanje: što se može učiniti da bi se spomenici sačuvali? U formalno-pravnom pogledu postoji značajna zakonska zaštita spomenika. Tako na primjer, sva prijavljena hidroarheološka nalazišta automatski postaju zakonom zaštićena (Petrić,M. 1989). Kopnena nalazišta mogu se pokriti zaštitom na tri nivoa. Međutim, stvarna zaštita koja se nudi arheološkim nalazištima ovim zakonskim propisima i njihov efekt je veoma različit. Uglavnom je efekt negativan a neke zakonske odredbe su toliko represivne da kod vlasnika ili investitora stvara često sadistička odbojnost. Podmorska nalazišta koja bi po svojoj definiciji trebali biti najzaštićenija u stvarnosti su zapravo najviše pljačkani. Prema evidenciji koja je prikupljena, oko 65% brodoloma je ili jako uništeno

The Adriatic Islands Project earlier date (Kolumbić, M. 1979). This situation is largely the result of the richness of medieval monu­ ments on the island and the perception of the na­ ture of the threat to these sites. The majority of protected monuments are churches, ornate houses or military structures. All are visually attractive sites, the majority of which lie within or near ur­ ban zones, i.e. the areas most often felt to be un­ der threat from tourist expansion. Many pre-medieval sites are, of course, covered incidentally by general urban protection zones. Unfortunately, whilst useful in the regulation of medieval or later standing buildings, such zones provide little protection for less visible sites from earlier periods. Internal modification of medieval housing within the historic zones of the main towns must regularly remove substantial amounts of pre-

ili posve uništeno (si.4.5). Rijetka suđenja nesretnim pljačkašima našeg podmorja samo zahvaćaja vrh problema i svakako ne predstavlja pravi način njihovog rješavanja. Naprotiv, takvi događaji vjerojatno maskiraju činjenicu da je trgovina amforama u rukama lokalnih ronioca koji rade na međunarodnom nivou. Broj ronioca, tržišna vrijednost amfora i teškoće oko zaštite podvodnih nalazišta ukazuju da danas nema niti jednog antičkog nalazišta pod morem oko Hvara koje nije opljačkano! Stanje na kopnu Hvara je daleko kompleksnije osobito kada se zna da je jako mali broj arheoloških nalazišta na otoku zakonski zaštićen ili istražen. Popis zaštićenih spomenika na otoku izrađen 1979 godine sadrži skoro 200 lokaliteta kulturne i prirodne vrijednosti, no samo desetak njih se

Figure 4 .7 Stone robbing on the Stari Grad plain/Krađe kamenja u Starogradskom polju

medieval stratigraphy. Given the uncontrolled nature of building on the island, little of this is ever reported officially. In this situation it can hardly be a surprising fact that c.55% of early sites noted within protected areas are recorded as be­ ing either badly damaged or destroyed. (Figure 4.6) This figure reflects the fact that we only record these sites when they are in the process of being destroyed. Perhaps more success in site preservation might have been expected if support had been forthcom­ ing from local government on the island. Unfortu­ nately, the quest for tourist dollars and deutschmarks has on almost every occasion tipped the balance away from the interests of monuments on the island. The degree of insensitivity of the local government to monuments of regional and national importance, even when officially pro­ tected, is staggering. The interior of the Byzan46

odnosi na rimska ili ranija nalazišta (Kolumbić, M. 1979). Ovo odražava samo činjenicu o bogatstvu srednjovjekovnih arhitektonskih objekata na otoku i upozorava na mogućnost njihove ugroženosti, koj a je, nažalost, evidentna i porazna. Većina zaštićenih objekata su crkve, stilske kuće i vojni objekti. Dakle, samo objekti koji su vizuelno aktraktivni i koji se u većini slučajeva nalaze u urbanim zonama, zonama koje su često pod prijetnjom turističke ekspanzije. Mnoga nalazišta iz predsrednjevjekovnog perioda, a koja se nalaze unutar postojećih gradskih cjelina na otoku, pokrivena su zaštitom Generalnih urbanističkih planova. Nažalost, ovi planovi korisni su za zaštitu srednjovjekovnih i kasnijih građevina (mada i tu ima katastrofalnih primjera devastacije), ali malo, ili skoro ništa ne pomažu starijim i manje vidljivim slojevima grada.

The Adriatic Islands Project tine fortification at Gradina (JE0118) has been ter­ raced, destroying all archaeological potential and the site now functions as an autocamp. A large number of the prehistoric tumuli in the important Vira cemetery (HV0015) have already been de­ stroyed for a similar purpose and are threatened further by the westward extension of the Hvar urban zone. Yet even these excesses pale in com­ parison to the current proposal to build a tourist airport on the Greek field system on the Stari Grad plain. Consequently, there is the possibility that one of the most important archaeological monu­ ments in Europe may be destroyed for the debat­ able economic necessity of providing a slightly more convenient tourist access to the island (Carter 1990b). Despite the outrage archaeologists may feel over these developments, criticism should be balanced. Tourism on the island developed against a general decline of traditional agricultural pursuits. It did not initially cause this decline and in the face of such an economic trend it is only correct that the islanders should try to supplement their income through tourism or any alternative trade. What must be considered is whether the present eco­ nomic trajectory is in the interest of the island and its population in the long term and whether the remaining archaeological monuments can have any place within future development. The fact that the current political situation has caused a temporary halt to tourist development in Dalmatia should not be taken as a reason to be complacent. It seems inevitable that, when peace is re-established in the region, tourism will reemerge as the mainstay of the regional economy. In such a situation pressure to develop the tourist industry will be renewed at a greater pace as re­ gional authorities seek to regenerate the economy. There is therefore an even greater need to open a wider debate on the development of the tourist industry immediately. Prior to the disintegration of former Yugoslavia tourism on Hvar revolved around the enjoyment of sim and sea. The foreign tourists who crowded the nudist beaches have little interest beyond the acquisition of a suitable tan. This meant that the island made most of its money during the period when the sun shone - essentially June to Septem­ ber. the tourist industry on the island relies on Hvar being, and remaining, a pleasant place for outdoor activities. In the past this has been suffi­ cient, but there have been clear indications that the island has exceeded its carrying capacity dur­ ing peak seasons, and that this is a significant threat to the environment. Given the climate of the region and the nature of 47

Unutarnje modifikacije srednjovjekovnih kuća unutar povijesnih zona glavnih naselja na otoku skoro uvijek uklanjaju ranije ostatke, i to gotovo uvijek bez ikakve kontrole . Neobuzdana i nekontrolirana gradnja na otoku ostavlja za sobom samo priće o tome što se našlo prilikom kopanja temelja. Stoga ne začuđuje činjenica daje oko 55% starijih nalazišta unutar zaštićenih zona dokumentirano kao j ako oštećeni ili posve uništen! Možda bi u postupku zaštite spomenika više uspjeha bilo da je bilo više razumjevanje lokalnih vlasti na otoku. Nažalost, potreba za turističkim dolarima i markama je skoro uvijek išla na štetu zaštite spomenika. Nivo neosjetljivosti lokalnih vlasti prema spomenicima regionalne i nacionalne važnosti, čak i kada su oni službeno zaštićeni, je potresan. Unutrašnjost vjerojatne bizantske utvrde u Gradini u Jelsi (JE0118.00) je poravnana na način da je uništena sva potencijalna arheološka stratigrafija koju više nikada ne možemo utvrditi, a sve radi izgradnje autokampa. Sličan se slučaj zbio i prigodom gradnje autokampa u uvali Vira, kada su uništene prethistorijske gomile (HV0015.00), svakako najimpresivnije nekropole na otoku. No čak i ovi ekscesi blijede u usporedbi sa željom da se izgradi aerodrom unutar Starograskog polja gdje je sačuvan jedan od najznačajnijih arheoloških ostataka antičke grčke katastarske baštine u Europi. A sve to radi nešto lakšeg prebacivanja turista na otok (Kirigin 1990a; Carter 1990a) i uprkos činjenici da Generalni urbanistički plan predviđa i tri druge lokacije za aerodrom na otoku (Kabal, Brusje, Poljica)! Povodom zamisli da se ponovno pristupi izgradnji aerodroma izbila je prava afera 1989. godine koja se razbuktala u dnevnom i tjednom tisku (npr:Danas, 9.5.1989,40-41) i na Televiziji. Izdane su službene zabrane od strane Ministarstva kulture u starom režimu, potvrđene nedavno i od novog ministra kulture ( dopis upućen Skupštini općine Hvar od strane Ministarstva prosvjete i kulture od 5. prosinca 1990, ur. br. 532-02/3-90­ 01). Usprkos oštrim kritikama arheologa i službe zaštite glede nekontroliranog razvoja otoka, kritika mora biti izbalansirana. Turizam se na otoku razvio na uštrb tradicionalne zemljoradnje i ribarstva, što je bila općenita pojava u socrealističkim društvima. U svojim počecima turizam na otoku nije imao masovan predznak, Pa tako nije ni ugrožavao tradicionalna zanimanja, koja, kao što smo vidjeli, nisu ugrožavala u većoj mjeri arheološke spomenike. Ono što treba razmotriti je to da li su sadašnji ekonomski trendovi na duži rok u interesu otoka i otočana i dali preostali arheološki spomenici imaju mjesta u budućem razvoju otoka.

The Adriatic Islands Project karst geology, water is a scarse commodity on Hvar and has to be piped onto the island. During 1989 a lack of rainfall and poor pipe maintenance led to a massive salt contamination of drinking water supplies (Danas 5.9.89,42-43). At the same time, inadequate sewage facilities demand that raw sew­ age effluent is piped directly into the sea causing heavy pollution of some important tourist areas, notably the Stari Grad Bay. Continued develop­ ment of mass tourism risks the creation of an ob­ scene environment like that already achieved in many other areas of the Mediterranean and the possibility of an environmental disaster which could destroy the island’s future value as a tourist resort. Given the dangers inherent in the continued de­ velopment of mass tourism on the island and the unlikelihood of the renaissance of commercial ag­ riculture within the area, an alternative option suggested by members of the Hvar and Adriatic Island Project is the promotion of cultural tour­ ism based on the island’s antiquities (Carter 1990b). This would encourage the conservation and display of surviving remains. It is also likely that cultural tourists would demand, and be pre­ pared to pay for, a cleaner, better quality holiday environment. The value of such a development to the islanders is that cultural tourists tend to be wealthier, with more disposable income which can be exploited by a larger section of the population. Perhaps even more significant is the fact that, given the excellence of the weather on the island, such tourism could take place all the year round, reducing the unhealthy necessity to make as much money as possible within 2-4 months per year. In the best possible situation, such developments might lead to the revitalisation of the historic vil­ lages of the interior of the island, areas which up until now have received little or no benefit from the tourist boom. Large villages like Vela Grablje, which presently possess less than 30 inhabitants with an average age of over 60, could become mi­ nor centres of a more sensitive tourist industry based on traditional housing, not hotels, and uti­ lising the full economic potential of the cultural and natural heritage of the island (Carter 1990a). The island of Hvar possesses a beautiful, historic landscape and much has survived despite the dep­ redations of the last 25 years. However, its sur­ vival cannot be guaranteed if the lessons of the past are not learnt. When redevelopment begins, environmental planners and archaeologists must co-operate and begin to view surviving archaeo­ logical monuments as part of an integral ecologi­ cal/economic landscape. If they do not, it is diffi­ cult to imagine how the island of Hvar can develop with its archaeological heritage intact.

Trenutno, turizam na otoku počiva na najjednostavnijoj ravni: užitak u suncu i moru. Strani turisti koji prekrcavaju nudističke plaže po otoku nemaju drugih interesa osim da dobro pocrne i da se jeftino provedu. To znači da otok mora zaraditi novac u periodu kada je vrelo i kada sunce žarko sja, odnosno od 6. do 9. mjeseca. Sve do nedavna to je možda i bilo moguće, ali je danas posve jasno da je otok prenaseljen u ljetnoj sezoni i da to izaziva nepremostive probleme, koji se, i kada se pokušavaju riješiti, rješavaju na takav način da se saniraju posljedice a ne uzroci. U svemu ovome najviše pati okoliš. Zbog specifične klime i kraške geologije otoka javlja se nedostatak vode pa se ona mora dovoditi sa kopna. U 1989. manjak padavina i loš dovod vode doveli su do toga da se pila bočata voda i kada su masovo pogibali cipli u Hektorovićevom ribnjaku (Danas, 5.9.1989,42-43). U isto vrijeme neadekvatna smetlišta izazvala su teška zagađenja unutar najpoznatijuh turističkih zona. Da ne govorimo o požarima i gužvama na trajektima i pumpnim stanicama. Nastavakom ovakvog razvoja masovnog turizma stvaramo preduvjete nastanka opscenog okoliša poput onog u drugim krajevima Sredozemlja ( Mallorka, Malta, Egejski otoci, južna Italija), gdje je okoliš toliko zagađen da je posve uništena podloga i buduća vrijednost upravo za turističke potrebe. Ukazujući na opasnosti razvoja i posljedica masovnog turizma na otoku , alternativna opcija koju proučavaju stručnjaci okupljeni oko Projekta Hvar - arheologija mediteranskog predjela je promocija kulturnog turizma baziranog na otočkim starinama (Carter 1990a; Gaffney and Stančič 1991, 86-89). Takav razvoj bi natopio spomenike otoka osobitom ekonomskom vrijednošću a to bi potaklo konzervaciju i prezentaciju vidljivih ostataka. Posve je vjerojatno da bi kulturni turizam zahtijevao, i bio spreman platiti, čišći i kvalitetniji okoliš za odmor, rekreaciju, užitke i učenje, odnosno upoznavanje novih vrijednosti i specifičnosti hvarske kulturne i prirodne baštine (Kirigin 1990b). Vrijednost takvog razvoja za otočane je ta da kulturni turizam teži da bude bogatiji i raznovrsniji a samim tim bi omogućio veći prihod i veću zaposlenost otočana. Ono što je još značajnije jest to da bi se zahvaljujući izuzetnoj klimi ovakav turizam mogao odvijati preko cijele godine, time umanjujući nezdravu obavezu da se u 2 do 4 mjeseca mora zaraditi za godinu dana, što uzrokuje teške psihičke poremećaje kod stanovništva, pojavu alkoholizma, droge, kocke i opće apatije koja tjera ljude s otoka. Razvijajući kulturni turizam moguće je i spasiti zapuštena sela u unutrašnjosti otoka, prostore koji do sada nisu imali nikakve koristi od masovnog turizma; naprotiv, stanovnici sela bili su prisiljeni naputiti ih i prijeći u probalne gradove kako bi mogli opstati. Veća sela poput Velog Grablja gdje

The Adriatic Islands Project sada ne živi više od 30 stanovnika (prosječne starosti od preko 60 godina) mogli bi postati mali centri osjetljivijeg turizma baziranog na tradicionalnim kućama a ne hotelima. Veza preko Malog Grablj a do Milne i Zaraća na moru te obnova tradicionalne ekonomije i običaja u kojima bi učestvovali i turisti, omogućili bi revitalizaciju i opstanak ovog zapuštenog ali zato osobito atraktivnog predjela (Carter 1990a; Gaffney and Stančić 1991, 86-89). Posvećivanje pažnje autohtonim proizvodima, kao što to danas uspješno rade vinari Plančić iz Svirača, braća Vujnović iz Sućurja i Plenković iz Sv. Nedjelje, uz stimulans lokalnih vlasti, mogli bi pridonjeti kvaltetnijem, bogatijem i raznovrsnijem življenju na otoku. Iako često okrenuti suprotnom, arheolozi i planeri okoliša bi morali gledati na preostale arheološke spomenike kao na integralan dio ekološko/ ekonomskog krajolika. I dok je ovakav razvoj danas samo plan, teško je predvidjeti neku realističnu alternativu u kojoj bi otok sačuvao svoje arheološke spomenike i izbjegao ekološku katastrofu. Održavanjem ravnoteže između okoliša, turizma i baštine osnovni je zadatak koji se nameće, želi li se sačuvati otok za buduća pokoljenja.

49

The Adriatic Islands Project

50

r

The Adriatic Islands Project

Chapter 5

Poglavlje 5

Gazetteer of Archaeological Sites on the Island of Hvar

Registar arheoloških nalazišta na otoku Hvaru

Although the project database included 26 sepa­ rate fields for sites and individual monument re­ cording, only 10 are published here. The majority of the published data fields, site number, grid ref­ erence, height above sea level, site area and toponym, are self explanatory. Three fields: type of remains, principal site period and periods present are coded and can be easily interpreted using the code list in the previous section. The size of the database prevents easy perusal of the data and three indexes have been provided to as­ sist in the use of the gazetteer. These provide short listings for each site and are sorted on site toponym, site period and site type. This information is pro­ vided in appendixes 2 to 4. The position of each site is also provided in a series of maps at the back of the publication. To find the position of each site it is necessary to consult appendix five, which cor­ relates database site numbers with site map num­ bers. For maritime sites we did not give the toponyms. Details on maritime sites can be obtained at the CZKBOH.

Iako baza podataka Projekta sadrži 26 odvojenih polja za popunjavanje podataka o nalazištima i pojedinačnim spomenicima, u ovoj knjizi objavljuju se samo deset vrsta podataka. Većina objavljenih polja - broj nalazišta, koordinate, nadmorska visina, površina nalazišta, toponim sami sebe objašnjavaju. Tri polja - tip ostataka, glavni vremenski period nalazišta i zastupljeni vremenski periodi - kodirani su i mogu se lako odgonetnuti ako se koristi lista kodova iz prethodnog poglavlja. Veličina baze podataka onemogućuje lak pregled, zbog čega su na kraju knjige donijeta tri indeksa koja pomažu pri korištenju registra. Indeksi donose kratka nabrajanja za svako nalazište i složeni su prema toponimu, vremenskom periodu i tipu nalazišta. Ove informacije nalaze se u dodacima 2 do 4. Položaj pojedinog nalazišta dan je i na seriji karata na kraju ove publikacije. Da bi se našao položaj bilo kojeg nalazišta, neophodno je konzultirati dodatak 5 koji konkordira broj nalazišta iz baze podataka s brojem nalazišta na kartama. Za podvodna nalazišta nismo navodili toponim. Detalje o podvodnim nalazištima mogu se dobiti u CZKBOH.

Abbreviation^Kratice ACZKBOH AMS ARZZSKH CZKBOH PI RZZSKS

Archive of the Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara Arheološki muzej u Splitu Archive Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Hrvatske Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara Periodični izvještaj CZKBOH Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu

51

The Adriatic Islands Project

BOGOMOLJE MAP AREA TERRESTRIAL SITES

PROSTOR KARTE BOGOMOLJA KOPNENA NALAZIŠTA

SITE NUMBER BG0001.00

Grid reference

6431725/4776725 B e n ch

S to n e s e t t in g s

Height 140 Areq/Diameter 11 Tbponym Gomiletina Type o f remains Prim ary periods

200/0 4m.

G rid reference 643175Q/4776500 Height 166 Arec^Diameter 12 Tbponym Na vrh križine T ype o f remains 5/0/0/3 P rim ary periods 20Q/0 P eriod s present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y Well preserved barrow composed of large stones, maximum dimensions 9. 5 x 1. 8 m. The centre of the barrow has the 166. 3 m. benchmark inserted and is surrounded by a distinc­ tive cross of stones. It is situated on the eastern slope of a hill with good views to Makarska, Neretva and Pelješac. Dobro sačuvana gomila sastavljena od velikog kamenja s najvećim mjerama od 9. 5 x 1.8 m. Po sredini gomile nalazi se ugrađena oznaka za kotu 166. 3 m okružena jasno uočljivim križem od kamenja. Nalazi se na istočnoj padini brda s dobrim pogledom na Makarsku, Neretvu i Ftelješac. R eferen ces Vujnović N., 1990d, 50. SITE NUMBER BG0002.00

Y

Gomila sastavljena od velikog kamenja s ugrađenim 8uhozidnim skloništem. Najveće mjere su 11 x 2 m. Nalazi se na sjevernoj padini gđe je izvrstan pogled na kopno. R eferences Vujnović N., 1990d, 50. SITE NUMBER BG0003.00 Grid reference 643082E/4777325 Height 20 Areq/Diameter

0 Tbponym Mlaska Type o f remains orccytyo Prim ary periods 20QA) P eriods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y Human remains found during the construction of a firebreak. The remains were given to the Sremska Mitrovica Museum who claim that the bones are 800-900 years old. The basis of this date is unknown. Ljudski ostaci otkriveni prilikom izgradnje zaštitnog pojasa od požara. Ostaci su predani muzeju u Sremskoj Mitrovici odakle i tvrdnja da su stari 800-900 godina. Temelj za ovakvu tvrdnju je nepoznat. SITE NUMBER BG0004.00 G rid reference

r>v V.

tn

Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y Barrow composed of very large stones and with a drystone hut inserted into the body of the mound. Maximum dimensions 11 x 2 m. It is situated on a north facing slope with excellent views of the mainland.

•*

Id H o u se

643110(y4777350 Height

14 Areq/Diameter 2400 Tbponym Brigove T ype o f remains

ll^BHVtyo Prim ary periods 80/0 Periods present

52

The Adriatic Islands Project 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080y 090 100 110 120 130 200 A large scatter of pottery, tile and mortar. Surviving masonry includes one large cistern, rather poorly constructed with a concrete inner lining. The maximum dimensions of the cis­ tern are 9. 5m. x 6. 3 m. The site is situated on the edge of an excellent small arable field. Two further walls were recorded on the site in 1967, but these were not noted during survey of the site. Veća grupa raštrkane keramike, tegula i žbuke. Sačuvana gradnja sadrži veću cisternu, prilično loše građenu sa žbukanim unutarnjim licem. Najveće mjere cisterne s u 9 .5 m x 6 .3 m . Nalazište je smješteno uz rub malog ali izvrsnog polja. Dva zida su zabilježena 1967. godine koji nisu uočeni prilikom obilaska 1989. godine.

of large limestone boulders. The site may have acted as a harbour for Brigove (BG0004.00 and BG0005.00). An accu­ rate assessment of the extent of the scatter is impossible be­ cause of very dense vegetation and landscaping following the construction of an autocamp on the site. Raštrkana keramika uokolo male luke. U zaljevu se nalazi mali mul 2,5 m širok i 15,3 m dug, sastavljen od velikih blokova vapnenca. Nalazište je možda služilo kao luka Brigove (BG0004.00 i BG0005.00). Precizniji podaci o prostiranju keramike nisu mogući radi guste vegetacije i preuređenja zemljišta za potrebe autokampa na ovom prostoru. SITE NUMBER BG0007.00

References AnićN., 1967. Anon.l967d, 12. Duboković-Nadalini N., 1970c, 20. Gaffney V., and Stančić Z., 1991a, 76-78. Zaninović M., 1973a, 210. SITE NUMBER BG0005.00 Grid reference 6431100/4777475 Height 4 Area/Diameter

0 Tbponym Brigove Type o f rem ains UW20/Q/0 P rim ary p eriods 8Q/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080y 090 100 110 120 130 200 A scatter of tile and pottery. The size of the site is uncertain as it is covered with dense vegetation. A number of graves of an uncertain number have been recorded on this site. The burials were said to be crouched. Petrić (1979a) considers that this may indicate a prehistoric date, whilst Zaninović (1973a) believes that they are Roman. Raštrkani nalazi cigle i keramike. Veličinu nalazišta nije moguće utvrditi zbog guste vegetacije. Grobovi nepoznatog broja i vremena otkriveni su na ovom mjestu. Kaže se da su grobovi bili u zgrčenom položaju. Petrić (1979a) smatra da taj podatak možda upućuje na prethistorijski period, dok Zaninović (1973a) vjeruje da su iz rimskog doba. R eferences Duboković-Nadalini N., 1958, 86; 1965c, 38; 1970c, 20. Petrić N., 1979a, 75. Vujnović N., 1990d, 50. Zaninović M., 1973a, 210 .

SITE NUMBER BG0006.00 Grid reference 643067E/4777425 Height

Grid reference 642820(y4776975 Height 95 A re^D iam eter 23 Tbponym Studenac Type o f remains 5WV3 P rim ary periods 20Q/0 P eriods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y An oval shaped stone mound composed of large stones and with maximum dimensions 9 x 2. 4 m. There are traces of internal and external revetting which might be an original feature. The mound is situated on the top of a northern pro­ jecting spur with good views to Stražišće and Mlaska bay. Ovalno oblikovana kamena gomila satavljena od većih blokova, Najveće mjere su joj 9 x 2,4 m. Postoje tragovi unutarnjeg i vanjskog podziđivanja što je možda izvorno stanje. Gomila je smještena na vrhu sjevernog izdanka brda i sa nje je dobar pogled na Stražišće i Mlasku. R eferences Vujnović N., 1990d, 51. SITE NUMBER BG0008.00 Bankers

1 Aree^Diameter

0 4

Tbponym Mlaska Type o f remains 11Q/805/Q/0 Prim ary p eriods

scyo P eriods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080y 090 100 110 120 130 y200 A scatter of pottery surrounding a small harbour. The bay contains a small mole, 2. 5m wide and 15. 3m long, composed

53

ŠK

^ ^ Tv-4r.►_ "* :H * Z < 4*

---4 > «

.

The Adriatic Islands Project Area/Diameter

Grid reference 642810Q/4776175 Height 216

14 Tbponym Stražišće Type o f remains EWV3 Prim ary periods

Area/Diameter 17

Tbponym Ublina T ype o f remains 5/0/ m P rim ary periods 20Q/0 P eriods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y An oval barrow composed of large stones. Maximum dimen­ sions of the mound are 17m. x 3 m. Damage to the mound is as a result of stone robbing for Second World War bunkers. The site has good views to Bogomolje and the hillfort at Likova glava (BG0066.00). Ovalna gomila sastavljena od većeg kamenja. Najveće dimenzije su joj 17 x 3 m. Oštećenja na sjevernoj strani nastala su u 2. svjetskom ratu radi izgradnje bunkera. S gomile je dobar pogled na Bogomolje i na gradinu Likova glava (BG0066.00). SITE NUMBER BG0009.00 G rid reference 6478125/4776175 Height 216 Areq/Diam eter 14 Tbponym Ublina T ype o f remains 5/0/0/S P rim ary periods 20Q/0 P eriods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y Stone mound almost totally destroyed as a result of stone rob­ bing for World War Two bunkers. It is composed of large stones, with a maximum dimensions of 14 x 1 m. It has views only to the west. Kamena gomila koja je skoro posve uništena radi gradnje bunkera u 2. svjetskom ratu. Sastavljena je od većih kamenih blokova, a najveće dimenzije su 14 x 1 m. S nje je dobar pogled samo na zapad. R eferen ces Vujnović N., 1990d, 51. SITE NUMBER BG0011.00

200/0 P eriods present 010 020 030 040 050 060 065y070 075 080 090 100 110 120 130 200y A circular mound composed of large stones with maximum dimensions 14 x 2 m. It is situated on the top of a hill on the edge of the high plain with excellent views of the whole north of the island and parts of the south. Kružna gomila sastavljena od većeg kamenja. Najveće mjere su joj 14 x 2 m. Smještena je na vrhu brda, odnosno uz rub planinske zaravni, odakle je izvrstan pogled na sjeverni dio otoka i na dio južnog dijela. R eferences Vujnović N., 1990d, 51 SITE NUMBER BG0012.00 Grid reference 6425275/4777025 Height 180 Areq^Diameter

0 Tbponym Mala Maslinica Type o f rem ains 125/WW Prim ary p eriods 65/0

Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070 075 080 090 100 110 120 130 200 A large cave approached through a steep opening c. 3 m. deep and 1.5 m. wide. It has several chambers and despite a rockfall several sherds of pottery were located at the rear of the cave. Although the area around the cave is inhospitable, there are traces of terracing to the north. Velika spilja u koju se ulazi kroz strm otvor visok oko 3 m i širok oko 1,5 m. Ima nekoliko prostorija. Usprkos odronu kamenja, na kraju spilje je otkriveno nekoliko ulomaka keramike. Iako je teren oko spilje negostoljubiv, postoje tragovi terasa prema sjeveru. SITE NUMBER BG0015.00 Grid reference 642385

Grid reference 642582E/4775450 Height 138 Areq/Diam eter 18 Tbponym Japag/Grčka gomila T ype o f rem ains w ty 3 P rim ary p eriods 20Q/U Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A well preserved circular mound composed of large stones. It has maximum dimensions 18 x 2. 5 m. and is situated on the southern spur below BG0016.00, and also has excellent views to Pelješac and Korčula. Dobro sačuvana kružna gomila sastavljena od većeg kamenja. Njene najveće mjere su 18 x 2,5 m, a smještena je na južnom

55

Grid reference 642372E/4776225 Height 162 Area/D iameter 13 Tbponym Radovan sin Type o f remains

w n Prim ary periods

200/0 P eriods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A medium sized barrow composed of small stones encased within modern clearance. A major field track crosses over the mound and this has resulted in continuing damage to the mound. The barrow is set within the upland plain. Gomila srednje veličine, sastavljena od kamenja manjih dimenzija, opkoljena novijom suhozidinom. Glavni poljski put prelazi preko nje, što i uzrokuje oštećenja. Smještena je unutar visoravni. R eferences

Vujnović N., 1990d, 51

The Adriatic Islands Project SITE NUMBER BG0021.00 G rid reference

Grid reference 642317E/4775175 Height 55 Area/Diameter

0

642360(y4775275 Height 162 Area/Diam eter 12 Toponym Glavica Type o f remains

w yi

Tbponym Mala spila Type o f remains 12E/W 0 Prim ary periods 3Q/0 Periods present 010 020 030y 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200 A small cave, 3. 4 m wide and 2 m wide at the mouth and 9. 5 m deep. As in Vela Spila, the nearest cultivable land lies above the cave on the upland plain. A good water source is only a short distance away. Mala spilja 3,4 m široka a 2 m široka na ulazu, 9,5 m duga. Kao i kod Vele spilje najbliže obradive površine nalaze se na platou poviše. Dobar izvor vode je u neposrednoj blizini. References Gaffney V., and Stančić Z., 1991a, 82-86. Vujnović N., 1986, 36; 1990d, 57-63.

P rim ary periods

200/0 P eriods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A small, well preserved barrow composed of mixed stones and with maximum dimensions: 12. 5 x 1 . 5m . It is situated on a small hill on the southern edge of the fields on the upland plain. Mala ali dobro sačuvana gomila sastavljena od kamenja različite veličine. Najveće mjere su joj 12,5 x 1,5 m. Smještena je na malom brdu na južnom rubu polja na visoravni. R eferen ces Vujnović N., 1990d, 51. SITE NUMBER BG0022.00 Grid referen ce 6423225/4775200 Height 70 Area/Diam eter

SITE NUMBER BG0024.00 Grid reference 6323125/6775175 Height 30

Area/Diameter

0 Tbponym Živa voda Type o f remains 905/0/0/0 P rim ary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065y070 075 080 090 100 110 120 130 200 A permanent water source set deep within a cave at a depth of c. 100 m. Local tradition says there are two water sources, one fresh and one salt. Locals also claim that there is pottery at the bottom, although there is no further information on this. The cave is too dangerous to enter without adequate equipment.

0 Tbponym Vela spila T ype o f remains 12EWV0 P rim ary periods

Stalan izvor vode nalazi se u spilji na dubini od oko 100 m. Mjesna tradicija kaže da ovde ima dva izvora, jedan 6latke a drugi slane vode. Mještani tvrde da ima keramike na dnu, iako drugih podataka o tme nema. U spilju je opasno ući bez adekvatne opreme.

3tOKiic 7Cpoa£poTi0oijv d £ i 7cX eiou5 xa>v e k x o v k Iv S tjv o v . xcov 8 e Pca^aioo\' o i x fjg v u k x o c a jc o p d v x E z e i " x o v K a ip o v x o u x o v cn jvfjv^av, 8 i a xojtrov d8f|A.cov jt o io ij)i£ v o i xfiv jto p E ia v . K a i K a x a X .a P o)iE v oi iiE ta ^ i) xfjc, tcoX-ecoc, K a i x o u ^ .ijiev o^ Xocpov E pu javov S ie K ^ e ic a v

220

The Adriatic Islands Project no/i.ecoc touc £KpEp0T|9TiK0Tac. oi 5e jiEpi xov Ar^riTpiov, cuvvoficavxEc to yeyovoz,, xou (iev SiaKO^ueiv xot>c a7topaivovxac djt£CTr|oav, auvaBpoicavxec 8e ovxec tt|v etpo8 ov xa>v IAAupicbv Evepvov Kai cwcetcxy(J.£vt|v, avTEJtEoov xaic crnEipaig Kaxa7tA.riKxiKa)g. a(aa 8e xoig rcpoEprmEvoig oi jiejioitihevoi tt)v OtJtoPaoiv 6lk6 xoiv 7tX.oicov, ouvopojvxec xo yivojaevov, 7tpoaeKeivxo kccxojuv Kai navxaxoQev rcpoojiijtxovxEg Gopupov Kai xapaxiiv oi) jaiKpav ev xotc IXAupiou KaxeoKeuaCov. e£ ou xcov j-iEV Kaxa 7tpooco7tov, xcov 8e Kaxa vwxou 7tovov)vxa>v, TE^.og oi jcepi Ar|(ifixpiov £xpa7tT|oav Kai xivsg (iev auxdjv etpuyov cog npoc xf)v 7toA.iv, oi 8e Tt^eiouc avoSigt Kaxa xfjc vf|oou SiEOJiaprjoav. o 8e ATpTiTpiog, ex®v exoi^xouc ^.E^Povg rcpog xo owjipivov ev xioi xonoig Eprpoic ucpopfiouvxac, EJii xouxouc £7ioif|oaxo ttjv aicoxtbprioiv. sic oijg E(ipac £7UY£v6|_ievric xrig vukxo; anE7iXeuo£, Kai Sieko^ioBti Jiapa8o‘ cog Ttpoc xov p a o i/tea iA,untov, nap’ ah xo X-oniov 8 i£xpiP£ xoij piou )aepog, avf)p Bpaaoc jiev Kai xofyiav K£KXTi)j.evoq, aW yiaxov 8 e xawTiv Kai xe^eojg aKpixov. 8 id Kai xf)v Kaxaoxpo xfjg 7tpa|Ecog Kaiptp 8iEasing the landing and collecting his forces and cheering them on started, with the intention o f fighting a pitched- battle with those on the hill. The Romans, seeing the Illyrians advancing resolutely and- in good- order, formed- their ranks and delivered, a terrible charge, while at the sam e time those who had. landed, from the ships, seeing what was going on, took the enem y in the rear, so that- being attacked on all sides the Illyrians were thrown into much tumult- and- confusion, At the end, being hard pressed- both in front and- in the rear, Dem etrius’ troops turned- and fled-, som e escaping in the city, but the greater num ber disjyersing themselves over the island across country. Demetrius had- som e boats lying ready for such a contingency at- a lonely spot, and retreating there and- embarking sailed aw ay at. nightfall and. managed, to cross andreach King Philip, at whose court he spent, the rest o f his life. H e was a man o f a bold and- venturesome spirit, but. with an entire lack o f reasoning pow er and. judgement, defects which brought him to an end o f a piece with the rest o f his life. For having, with the approval o f Philip, m ade a foolhardy and- ill-managed attempt to seize Messene, he perished, in the action, as I shall narrate in detail when we reach that date. Aemilius, Roman Consul, took Pharus at once by assault and. razed, it to the ground, and- after subduing the rest o f Illyria and. organizing it as he thought best, returned, to Rom e late in sum m er and entered- the city in

vojske koja je iz njega izašla. Demet rije, opazivši što se dogodilo, odusta od zaustavljanja snaga koje su se iskrcavale i prikupivši svoje snage, osokolivši ih, krenu s namjerom da se upusti u izravan sukob s onima na brijegu. Rimljani, videći da Iliri navaljuju odlučno i u dobrom jx>relku, urediše svoje redove i izvedoše strahovit juriš, dok su istodobno oni koji su su se iskrcali s brodovlja, videći što se događa, napali neprijatelja s leđa. Tako su sa svih sirana napadnuti Iliri podlegli neredu i strahu. Na koncu, pritisnuta s čela i iz pozadine, Demetrijeva vojska uzmaknu i poče bježati, djelom uzmičući u grad, no većini dijelom raštrkavši se širom po otoku. Demetrije je imao nekoliko brodova koje je držao pripravne za ovakvu nuždu na usamljenom mjestu, te se povukao onamo; ukrcavši se otplovio je početkom noći i uspio doći kralju Filipu, uz kojega je proveo ostatak života. Bio je čovjek hrabar i smion, ali nerazborit i skroz nesmotren. Stoga je i kraj života bio sličan dotadašnjem. S Filifxivim pristankom, naime, izveo je nepromišljen i rizičan pokušaj zauzimanja grada M esene i u boju poginuo; o tome ću jK)d.robno govoriti kada dođem do toga vremena, Rimski konzul Em ilije zauze Far na juriš i potpuno ga uništi. Potom je pokorio i ostalu Iliriju i uredivši sve prema svojoj volji, koncem ljeta se vratio u Rim i ušao u grad u trijum fu i punoj slavi. Držalo se da je djelovao ne sam o vješto nego, štoviše, junački.

Polybius, The Histories, II, Loeb Classical Library, Transi. W.R.Paton, LondonCambridge Mass. 1979, 43-49.

triumph, acclaimed by all, for he seemed- to have managed- matters not only with ability, but- with very high courage.

Polybius, The Histories, II, Loeb Classical Library, Transi. W.R.Paton, LondonCambridge Mass. 1979, 43-49.

SCYMNUS OF CHIUS The geographer Scymnus of Chius (2-1 cent. BC), is known only through quotation by other authors. He mentions Pharos as one of the Libumian islands, calling it Paros. It is possible that these older traditions relating to the area (see Apollonius of Rhodes above) are mixed with real geographical facts. Scymnus is quoted by Stephen of Byzantium.

SKIMNO IIIJANIN Slabo poznati zemljopisac Skimno Hijanin, iz 2/1. st. pr. Kr. spominje Paros kao jedan od Libumskih otoka. Moguće je da se radi o miješanju starije predaje (usp. prethodno Apolonije Rođanin) s podacima realne geografije. Odlomak citira Stjepan Bizantinac.

222

The Adriatic Islands Project n d p o ; , ndpoc

v r j o o g , f jv m i

tcoX.iv A p x i A -o x o ;; [ a u t i i v ] m ^ e i e v x o t g £ jtcp 8 o t g . . .

ecxi

Kai

a A A r|

v f j o o c A ip - u p v c b v , a i c |iaioug KaxEcpuYev. oi 8 e TipEopEiq Toi'^ lo o io ig c-uvEJtEui|/av, e i c o i i e v o v ^ Ta Avpcovoc e c a u - t c u c £YK?ifi|j.axa. toic 8e rtpeapeaiv eti 7tpocjrA.£ouoiv E7tavax9evTe^ ’IX A u p iK o i Xejipoi xw v h_ev Iccicov jipEcPEinriv KXee^itopov, xdjv 8 e 'Pco|aaicov K o p o Y K a v io v a v a ip o T ja iv ; o i 8 e X o u t o i S i š S p a c a v a u x o i jc . tcai in\ xco8e Pu>|iaicov eti ’ iA A u p io 'b c v a u c i v 6p.oij K a i jCE^qj c x p a x E v d v x co v . “ A Y pcov |o,ev Eici jtaiSia) ojiiKpa), nivvr| dvo(a.a, d7to0vTiOKEi, xfj Y ^ v a iK i xf)v a p x r iv E7tixporce'0£iv xaj J ia iS i 7tapaSox>c, KaircEp ouk oijcr| RT|Xpi xot> 7tai8iot>, Aruarixpioc 8 ’ o Oapou tiy o -o h e v o ^ 'A Y p cov i „ea>civ I lX v ip iK o i X.E(iPo; 8 \)oTv t t ^ e io v e c , K a i x o u x o iv 8 e a v o jt X o iv .

7. Agron was king o f that part o f Illyria, which borders the Adriatic Sea, over which sea Pyrrhus, king o f Epirus, and his successors held sway. Agron in turn captured a part, o f Epirus and. also Corcyra, Epidamnus, and. Pharus in succession, and. established garrisons in them,. When he

7. Agron bijaše kralj onoga dijela Ilirije koji graniči s Jadranskim morem, nad kojim su vladali Pir, epirski kralj i njegovi nasljednici. Agron je zauzeo redom dio Epira, kao i Korkiru, Epidamno i Far, te postavio u njima posade. Kado je svojim brodovljem ugrozio ostali Jadran, otok

threatened- the rest o f the Adriatic with his fleet, the isle o f Issa implored, the aid. o f the Romans. The latter sent, am bassadors to accompany the Issii, to ascertain what offences Agron imputed to them. The Illyrian

imenom Isa obrati se Rimljanima. Ovi su uputili poslanike da skupa s isejskima utvrde za što Agron optužuje Isejce. Ilirski lembi su napali poslanike dok su plovili i ubijeni su Kleempor, isejski poslanik, i Rimljanin Korunhanije, dok su se ostali spasili bijegom. Stoga Rimljani napadaše Iliriju na kopnu i na moru. Agron je u međuvremenu umro ostavivši maloljetnog sina Pinesa, jx>što je skrbništvo i vladavina predana njegovoj ženi, premda ona nije bila djetetu mati. Demetrije, koji je bio Agronov

light vessels attacked, the am bassadors as they sailed, up, and. slew CAeemj)orus, the envoy o f Issa and the Roman Coruncanius: the remainder escaped by flight. 'Thereupon the Romans invaded. Illyria by land, and sea. Agron, in the meantime, had. died, leaving an infant son named Pinnes, having given the guardianship and. regency to his wife, although she was not child’s mother. Demetrius, who was Agron’s governor o f Pharos and. held Corcyra also, surrendered both places to the invading Rom ans by treachery. The latter then entered, into an

namjesnik Fara i također držao Korkiru, predade izdajom oba mjesta nadirućim Rimljanima. Ovi pak stupiše u savez s Epidamnom i krenuše u pom oć Isejcima i Epidamnjanima koji su bili opsjedani od Ilira. Iliri pak napustiše opsade i pobjegoše, i

228

The Adriatic Islands Project alliance with Epidamnus and. went to the assistance of the Issii and of the Epidamnians, who were besieged by the

jedno

Illyrians. The la tter raised, the siege and fled, and one o f their tribes, called the Atintani,

zarobljenike i dezertere. Molila je oprost za sve što je učinjeno, ne po njenu nalogu, već

went over to the Romans. After these events the widow o f Agron sent ambassadors t.o Rome to surrender the prisoners and.

po Agronovu. Rimljani odgovoriše da su Korkira, Far, Isu, Epidam no i ilirski Atintanci već rimski podanici. Pines može imati ostatak Agronova kraljevstva i biti prijatelj rimskog naroda, pod uvjetom da ne

deserters into their hands. She begged pardon also for what had. been done, not by herself, but by Agron. They received, for an answer that Corcyra, Phurus, Issa, Epidamnus, and. the Illyrian Atintani were already Roman subjects, that Pinnes might have the remainder o f Agron’s kingdom and be a friend o f the Roman people if he would keep his hands o ff the aforesaid territory, and agree not to sail beyond Lissus with more than two Illyrian pinnaces, both unarmed.

od.

njihovih

plemena,

Atintanci,

pridoše Rimljanima. Nakon ovoga Agronova udovica uputi poslanike u Rim da preda

poseže za sjnm enutim područjima i da ilirski lem bi neće ploviti dalje od. Lisa s više od dva broda, oba nenaoružana.

IUyrika, 7-8.

8. H (lev 8ri r a m a 7cdvxa

e S e / e t o , m i Y i y v o v T a i Pa>|iaioic c u 8 e jcpamn Jtpog ’I^Aupioug TiEipai t e Kai ouvGrjicar Pa>|iaioi 8' e jc ' auxaic KopKupav |j.ev Kal ’A7toX.A.coviav owpfjKav E^EuSEpag, ArmT|Tpi(p 8’ e c t t i v a p.io0ov e S o o o c v T rjg 7tpo8ooiag, e j i E i jt ć v T E g o ti ev t o o g j S e SiSoaai, t t ) v d7ucmav a p a rov dvSpog t>iA.ircjtov t o v MaKESovcov Paci^-ea c p u y o v T a Kai a{)0ic E J t i ć v T a Kai Xr|CTE'6ovTa t o v Ioviov k t e i v o u o i , Kai t t | v 7taTpi8a aut® apov auva|iapTo£>aav č7tiKaTEOKa\ifav, ’iXX/upicbv 8’ Ec avToic eyiyvovto.

8. This was the first conflict and. treaty between the Romans and. the Illyrians. Thereufxm the Romans made Corcyra andApollonia free. To Demetrius they gave certain castles as a reward, for his treason to his own people adding the express condition that they gave them only temporarily, for they suspected- the m an’s faithless spirit., which shortly after gained, complete mastery over him. F or a while the Romans were engaged- in a three year’s war with the Gauls on the River Po, Demetrius, thinking that they had their hands full, set forth on a piratical expedition, brought, the Istrians, another Illyrian tribe, into the enterprise, and detached, the Atintani from Rome. The Romans, when they had- settled their business with the Gauls, immediately sent, a naval force and overpowered, the pirates. The following year they marched, against Demetrius and. his Illyrian fellow-culprits. Demetrius fled, to Philip, King o f Macedonia, but when he returned, and. resumed, his

8. Ovo je bio prvi sukob i ugovor između Rimljana i Ilira. Tada su Rimljani proglasili Korkiru i Apoloniju slobodnim. Demetriju su dali neke utvrde kao nagradu za njegovu izdaju vlastitog naroda, no samo privremeno, jer su sumnjali u njegovu nejx)uzdanu ćud., koja je uskoro njime skroz ovladala. Jer dok su Rimljani bili zaokupljeni trogodišnjim ratom s Galima oko rijeke Pada, Demetrije, misleći da su oni sasvim zauzeti, pokrenu gusarski pohod, uvuče u pothvat Histre, drugo ilirsko pleme, te odvoji od Rimljana Atintance. Rimljani, pošto su zaključili svoje poslove s Galima, smjesta ix>šalju pomorsku silu i svladaju gusare. Sljedeće godine napali su Demetrija i njegove ilirske suradnike. Demetrije pobjegne Filipu, makedonskom kralju, ali kada se vratio i obnovio gusarsko djelovanje na Jadranu, Rimljani ga sm aknuše i skroz razoriše njegov rodni grad. Far, koji mu se bio pridružio u zlodjelima. Poštedjeli su međutim Ilire, za Ijubav Pinesa, koji ih je

229

The Adriatic Islands Project piratical career in the Adriatic they slew him and utterly demolished his native town o f

opet. molio da tako postupe. Takav je bio drugi sukob i ugovori između njih i Ilira.

Pharos, which was associated, with him in crime. They spared, the Illyrians, however, on account o f Pinnes, who again besought them to do so. Such was the second conflict and treaty between them and the Illyrians. Appian’s Roman History, with an English translation by Horace White, vol. II, The Loeb Classical Library, W. Heinemann Ltd. & Harvard University Press, London Cambridge Mass. 1972, 63-67.

Appian’s Roman History, with an English translation by Horace White, vol. II, The Loeb Classical Library, W. Heinemann Ltd. & Harvard University Press, London Cambridge Mass. 1972, 63-67.

CASSIUS DIO KASIJE DION Cassius Dio Cocceianus (c. 150-235) came from Nicea in Bithynia and wrote an important history of Rome. Most of his works are lost, but much can be derived, either from the Byzantine epitomes of Zonara and John Xiphilinus or from a variety of extracts and quotations. Dio’s account of the Roman-Illyrian wars differs in some ways from those in Polybius and Aappian. This has provoked serious controversies amongst modem historiography (see Šašel Kos 1986). Quoted below is a fragment of Dio’s narrative and Zonara’s related epitome.

Kasije Dion Kokcejan (Cassius Dio Cocceianus), iz Nikeje u Bitiniji (oko 150­ 235), napisao je opsežnu Rimsku povijest. Veći dio djela je izgubljen, ali se to nadoknađuje preko sažetaka bizantskih pisaca Zonare i Ivana Ksifilina i različitih izvadaka. Dionov prikaz rimsko-ilirskih sukoba u 3. stoljeću mjestimice se znatno razlikuje od Polibijeva i Apijanova prikaza. To je uzrokom znatnih sporenja u suvremenoj historiografiji. Usp. Šašel Kos M., 1986. Naveden je odlomak dionov te odgovarajući dio Zonarina sažetka.

1. Fragm. 53 (Boiss. I, 187) 'Oxi Arm.r|xpiog ek te xfj^ n iv v o u Ž7iixpo 7tE'UOEa)5 m i ek to u xf|v |it|xepa au x ou Tpixeuxav xfjg Tetjxocc a7to0avo\X5T|c y fy ia i eicapSeig, xoi^ xe EJiixcopioic ercaxSri^ fjv icai xa xa>v jiXticnoiiccDv EKaicotipvei. Kai eSokei y a p xfj xd>v Pcojiaiwv cpiX-ipt a 7toxpa>(ievoc ocSikeiv avxovq , aio0o(j.Evoi tou xo p.exE7iE(a\(favxo a m o v . cog 8 ’ oi>x w itikou gev, aXXa Kai xrjg auH )iaxi 8 oc av ifaxExo, ecx p a x eu a a v eji’ a u xov ev xfj ”Iaar| ovxa.

Demetrius, who relied upon his guardianship o f Pinnes and. upon the marriage with his mother Triteuta (as Teuta had d.ied), was not beloved am ong the native people and. devastated, the nearby lands. It was fell that by threatening these people he was abusing the friendship o f the Rom ans who, hearing this, called him to Rome. A s Demetrius refused, to obey and. even occupied lands o f Roman allies, they went with an arm y to lssa, where he was then stationed.

Demelrije, koji se uzdao kako u skrbništvo nad. Pinesom, tako i u brak s njegovom majkom Triteutom (pošto je Teuta umrla), nije bio obljubljen od dom aćeg svijeta i pustošio je susjedna područja, I činilo se da ih ugrožava zlorabeći prijateljstvo s Rimljanima koji su ga, doznavši za to, jx)zvali u Rim, Budući da se Demetrije nije odazvao, već je štoviše zaposjeo područja rimskih saveznika, krenuše s vojskom na Isu, gdje se tada nalazio.

230

The Adriatic Islands Project ZONARA, VIII, 20 o |ievToi xcov ZapSiaicuv apxcov Ar||if|Tpi0 5 , toe a v co n o u e ip r ix a i, x o i c enixcopioig ejiax 0T|c Tjv K a i x a xa>v TiXriaioiK cov eK a K O ijp y ei. K a i e 8 6 k e i y a p xfi xcov 'Pco^iaicov c p ili^ a 7toxpa>|ievoc aSiKeiv. o u c G o h e v o i 5e xoiko oi ujiaxoi A ip . 1 X.105 nauX-OQ K a i MapKo^ Aiomoc (iex£Jtem|iavxo auxov. cIjc 8 ’ oux ■ u jitik ou cev, a.X X a K ai xric cnj|i|iaxi 8 o 5 crcpdiv riJtxexo, e c x p a x E u o a v i n ' a w o v i v xfj ’ Ioor| o v x a . K a i 7ip o)-ia 0 ć v x e c o x i ixpcbpfiei jtou xcov K a x a p o e c o v , [ie p o c xcov vecbv e ic x a e ju G ocxepa xf|" v r p o u 7tp o c| _ u ia i £ite(i\|/av. kcck t o u x o u xcov iXAupidjv E7t E K eivoD c ebe K a i |i6 v o u c o v x a c xpajto(j.eva>v, auxoi Kaxa axoX/r)v rtpocjtX.eijoavx£c e v £7uxr|8eico xe E o x p a x o 7 t£ 8 e u a a v x o K a i J tp o o icE co v x a g ccpiaiv auOrmEpov xouc, E rtixcopioug opyfi x f |5 (x n a z r 15 a jtE cb a a v x o . x o u 8 e A rm rix p iou e c Oapov exEpav vfjcov S ia cp u y o v x o ^ , K a i i n E k eivtiv e n X e u a a v K a i xcov avxiKaxaaxavxoov EKpaxqoav K a i xf|v noX.iv š k JipoSociag eIX.ov, xou Ar||iTixpiou 8 i a 8 a v x o c . o g x ox e ji e v eI^ MaKESoviav ^excx jtoXAcov xp"n|adxcov rcpoc OiXijtJiot) xov pactX.Ea auxfjc eX.0cov bn' e k e I v o u jie v o\jk e^e860t|, icpoc 8e xo-bg ’IXXuptouc E7ta\'eX0a)v cuv£X.r|rt and. sent, som e o f the ships to the other side o f the islandL When the Illyrians turned on them, f.hinJting that these composed, all the Roman force, the main part o f the fleet leisurely sailed to the ]x>rt, landed at. a suitable place; beat off the natives who attacked, them, furious at this strategem. As Demetrius fled, to the island, o f Pharos, the Romans also sailed, there breaking the resistance through treason and. captured the town, whilst Demetrius had. already fled.. Taking a great, sum o f money, he went to the Macedonian K ing Philip, who did. not extradite him, but the Romans captured, and. executed, him later when he returned, to Illyria.

Sardijejski vladar Demetrije, kako je već kazano, nije bio medu domorocima omiljen, te je napadao susjedne krajeve i činilo se da ih ugrožava zlorabeći prijateljstvo s Rimljanima. Dočuvši za to, konzuli Em ilije Paul i Marko Li vije pozovu ga u Rim. Budući da se nije odazvao, poveli su na njega vojsku prema Isi gdje se tada nalazio. Doznavši na vrijeme da ih čeka u zasjedi, sidreći negdje blizu luke, poslaše dio brodovlja na drugu stranu otoka u napad. Kad. su se Iliri okrenuli protiv njih, misleći da je to sva njihova (rimska) sila, glavnina brodovlja je bez žurbe uplovila u luku, postavila tabor na prikladnom mjestu i odbila domoroce koji su ih odmah napali, bijesni zbog prijevare. Pošto je Demetrije pobjegao na drugi otok Far, otplovili su onamo i Rimljani i slomivši otfX)r izdajom zauzeli grad, odakle je Demetrije već utekao. On je pak s velikom svotom novca otišao u Makedoniju kralju Filipu, koji ga nije izručio, već su ga Rimljani uhvatili i smakli (kasnije) kada se vratio u Iliriju.

Šašel Kos M. 1986, 58 i d. Šašel Kos M. 1986, 58 i d.

STEPHANUS OF BYZANTIUM STJEPAN BIZANTINAC The Greek geographer and grammarian Stephanus of Byzantium ( 6th century) wrote an extensive lexicon of geographical names ander the title Ethnika. Only the epitomized version survives. The relevant parts of the entry, under the title Pharos, have already been quoted and added here is the entry Anchiale, which is often quoted as evidence for an earlier Parian colonisation of Hvar. However, it is obvious from this text that this other Parian settlement must have been far to the south, as it is linked to the

Grčki zemljopisac i gramatičar Stjepan Bizantinac sastavio je u 6 . st. opsežni leksikon zemljopisnih imena pod naslovom Et-hnilm. Sačuvana verzija je nastala sažimanjem. Donosim natuknicu pod naslovom Pharos (djelomice već citiranu, v. Ephorus). Također dodajem natuknicu pod naslovom Anchiale koja se često citira kao argument za raniju kolonizaciju Parana na Hvaru. Iz teksta je vidljivo da se parska kolonija morala nalaziti daleko na jugu, s

231

The Adriatic Islands Project mythical Scheria (commonly identified with Corfu).

obzirom da se povezuje s mitskom Sherijom (obično poistovjećena s Krfom).

Ethnika. a p o 5 , v f)o o ‘ ev toj A 5pia, 7ioxa|i6 v o[xojvd|j.ov ex otica . e cm 5e tCTiop.a Flapicov, cog "Ecpopog eiKooxq) 67800 ). e o T i icai jio A -ic 'iXXupiaq, cbc floAjbpiog 7 ’. t o e G v i k o v O a p io i. ecm K a i vriaoc r) npoc AX.e£av 8 pei KĆJincp tceixai. ev0ev8e xe xrov E7co)ievcov xivdq ejienn/ev, ecp’ g> xa d|irt what is with Gripa.

Procopius, II, Bella V-VIII. Edidit Jakob Haury, Teubner, Leipzig 1963, p. 37-38.

Isplovivši iz Epidaura sa svim brodovima, Konstantijan pristane u Lysini (ili Lysiji), koja leži u zaljevu. Odatle je poslao neke od pratilaca da istraže i dojave što je s G ri/M m ."

Procopius, II, Bella V-VIII. Edidit Jakob Haury, Teubner, Leipzig 1963, p. 37-38.

ITINERARIUM MARITIMUM ITINERARIUM MARITIMUM The Itinerarium maritimum is an appendix to the Itinerarium Antonini Augusti (2nd cent. AD) and contains lists of important routes within the Mediterranean. In the part dedicated to the Eastern Adriatic, the Itinerarium mentions several islands and distances between them. The island of Lissa which is mentioned after the islands of Brač, Šolta and Vis, must be the island of Hvar. This would appear to be the oldest occurrence of the name, which, as it seems, is connected with the settlement on the site of the modern town of Hvar, one of the most important harbours on the Eastern Adriatic route. The name of the settlement later passed to the island (see also Procopius).

519 520

3 4 1 2 3 4

Spis pod ovim imenom nalazi se kao dodatak Antoninovu itinerariju (2. st.), a sadrži popise važnijih plovnih puteva Sredozemlja. U dijelu posvećenom istočnom Jadranu navodi otoke i donosi neke razdaljine. Otok Lissa koji se spominje nakon otoka Brača, Šolte i Visa, zacijelo je Hvar. Ovo bi bio najstariji spomen ovog imena koje se, kako izgleda, vezuje za naselje na mjestu grada Hvara, izvanredno važne luke na glavnoj ruti duž istočnog Jadrana. Ime toga naselja prenijelo kasnije se na otok (usp. Procopius).

Inter Dalmatian! et Istriam insulae Apsoros Brattia Solentia Issa Lissa Corcyra Melta; a Melta Epiđauros stadia CC, insula Sasso a Dyrachio stadia CCC, insula Cassiope, insula Gorcira;

Between Dalmatia and. lstria (are) the islands Apsorus, Brač, Šolta, Vis, Lissa (=Hvar), Korčula, Mljet; from M ljet to Epidaurus (is) 200 stadia, the island Sason (is) 300 stadia from

Između Dalmacije i Istre (su) otoci Apsor, Brač, Šolta, Vis, Lissa (=Hvar), Korčula, Mljet; od. Mljeta (je udaljen) Epidaur 2 0 0 stadija, otok Sason od. Dirahija 3 0 0 stadija, otok Kasiope, otok Korkira.

233

The Adriatic Islands Project Dyrachium, (then) island Cassiope, island. Corfu.

Cuntz O., 1929, 83.

Cuntz O., 1929, 83.

PEUTINGER TABLE

PEUTINGEROVA KARTA

This world route map is preserved in a Medieval copy. It was made, so it is beleived, during the 3rd century and achieved its final form at the very end of antiquity. The islands are shown uniformly, as filled circles spread along the Adriatic at equal distances. Their coordination with fixed points on the coast is not always good, but the order is generally respected. Hvar is in the correct place, within the group of islands of the central and southern Adriatic, after Brač and Šolta and opposite Split (Spalato) on the mainland.

Itinerarska karta svijeta, sačuvana u srednjovjekovnoj kopiji, nastala je, kako se danas pretpostavlja, u 3. stv a dobila je konačni oblik i sadržaj na samom koncu antike. Otoci su prikazani jednoobrazno, kao krugovi raspoređeni po dužini Jadrana na podjednakim razmacima. Koordinacija s točkama na obali nije uvijek dobra, ali se uglavnom poštuje redosljed otoka. U skupini otoka srednjeg i južnog Jadrana Hvar zauzima odgovarajuće mjesto nakon Brača i Šolte, u visini Splita (Spalato ) na kopnu.

Boa

Čiovo

Issa

Vis

Solentij

Šolta

Brattia

Brač

Faria

Hvar

Tavris

Ščedro

Corcyra

Korčula

Melita

Mljet

Ladestris

Lastovo

E. Weber,

Tabula Peutingeriana. Vindobonensis 324., Graz 1976.

ANONYMOUS RAVENNA

GEOGRAPHER

Codex

OF

This unknown writer, who lived in Ravenna, probably in the second half of the 7th century, described the world in a work which is traditionally called the Cosmographia. At the end of his fifth book the author lists the islands of the Mediterranean. The list of Adriatic islands is interesting because it contains the names of islands which are otherwise unknown. The list appears to originate from a Late Roman map. The following list quotes the contemporary names of the islands, where they can be identified.

E. Weber,

Tabula Peutingeriana. Vindobonensis 324., Graz 1976.

Codex

ANONIM RAVENJANIN Nepoznati pisac koji je živio u Ravenni, najvjerojatnije u drugoj polovici 7. st., opisao je svijet u djelu koje se tradicionalno naziva Cosmographia. Na kraju V. knjige pisac nabraja otoke Sredozemlja. Popis jadranskih otoka je zan im ljiv stoga što sadrži i imena koja drugi izvori ne spominju. Popis je nastao na temelju nekog kasnoantičkog itinerarsko-kartografskog djela. U prijevodu donosim današnja imena otoka, ukoliko se mogu identificirati.

234

The Adriatic Islands Project

Cosmogi'. V, 24.

Nam in colfo occidentali in ipso mari magno litore Dalmatiae seu Libumiae atque Istriae sunt insulae inter ceteras quae dicuntur, id est 407,16

Corcora

16

Artion

17

Isia

17

Dicera

408,1

Sacra

18

Nisiris

2

Brazia

19

Sarona

3

F a r ia

20

Malata

4

Solenta

21

Cissa

5

Boa

409,1

Egodes

6

Leporaria

2

Distrete

7

Poraria

3

Curricus

8

Teraria

4

Absarus

9

Solenta

5

Primodia

10

Didraa

6

Moa

11

Sera

l

Erafronia

12

Biperaria

8

Pullaria

13

Celentum

9

Ursaria

14

Figlina

10

Cervaria.

15

Rubricatas

V, 21. In the western bay in the sam e great

Vis, Sacra, Brač, Hvar, Šolta, Čiovo, leporaria, Poraria, Teraria, Šolta, Didraa, Drvenik, Biperaria, Murter, Figlina, Vrgadu, Arta, Dicera, Nisiris, Šltarda (?), Molat, Pag, Egodes, Distrete, Krk, O sor (= Cres and Lodinj), Premudu, Maun, Erafronia, Brijuni, Ursaria, Cervaria.

V, 24. U zapadnom zaljevu u istom velikom moru kraj obale Dalmacije ili L ibum ije i Istre ima otoka; između ostalih koje se navodi, to jest Korčula, Vis, Sacra, Brač, Hvar, Šolta, Čiovo, Leporaria, Poraria, Teraria, Šolta, Didraa, Drvenik, Biperaria, Murter, Figlina, Vrgada, Arta, Dicera, Nisiris, Škarda (?), Molat, Pag, Egodes, Distrete, Krk, Osor (=Cres i Lošinj), Premuda, Maun, Erafronia, Brijuni, Ursaria, Cervaria

Ravennatis Anonym i Cosmographia et. G vidonis Geographica, ex libris manu

Ravennatis Anonymi Cosmographia et Gvidonis Geographica, ex libris manu

scriptis ediderunt M. Pinder et G. Parthey, Berolini, in aedibus Friderici Nicolai (G. Parthey), 1860, 407-409.

scriptis ediderunt M. Pinder et G. Parthey, Berolini, in aedibus Friderici Nicolai (G. Parthey), 1860, 407-409.

The Inscriptions

Natpisi

(1)

(1)

sea and near the coast o f Dalmatia or Libum ia and lstria are islands, among others which are named , that is Korčula,

Stari G rad

235

Stari Grad

The Adriatic Islands Project "Opoq MocBioc nuG eou

The

boundary

stone

o f Mathios,

son

of

M eđaš Matija Pitejeva.

Pytheas.

Brunšmid J., 1898, 20, no. 5.

Brunšmid J. , 1898, 20, no. 5.

A boundary stone incorporating the name of the owner. From the style of the letters, this inscription should date to the 4th cent. BC and is direct evidence for the division of the Stari Grad plain (the chorci of Pharos). Both names have been attributed as Illyrian on the assumption that there is some connection with Pityeia, the older name of the island (Rendić-Miočević D., 1952). Despite this, both names could be Greek (see Mayer A., 1957, who does not include them in the list of Illyrian names).

Međašni kamen s imenom vlasnika parcele. Sudeći po obliku slova, natpis pripada 4. st. pr. Kr. i izravno je svjedočanstvo raspodjele ager Pharensis. Oba imena su pripisivana Ilirima uz pretpostavku postojanje neke veze s Pityeia, starijim imenom otoka (RendićMiočevićD., 1952), no oba imena se mogu smatrati grčkim (usp. Mayer A., 1957, koji ih ne uključuje u popis ilirskih imena).

(2) Stari Grad

(2) Stari Grad

O apioi aito 'IaSa c i v o i v KOCI

tcov

au|_i|j.dxcov xčx o n -

\ a ...........

Phariam from the Iadasinoi allies the a r m s ...

and.

(their)

Farani od.Jadasina i saveznika oru žje...

Boeckh, CIG II 1837 c; Brunšmid J., 1898, 16, no. 3.

Boeckh, CIG II 1837 c; Brunšmid J., 1898, 16, no. 3.

This inscription was carved on a monument which commemorated a victory by the Pharians over “Iadasinoi and allies”, and is accompanied with the usual dedication of captured arms to a deity. The end of the text is lost. According to the style of the inscription the monument should date to the 4th cent. BC. The interpretation of the inscription is controversial on two points. Many scholars have tried to connect the monument with the conflict recorded by Diodorus in 384/3., but there is not much evidence for this. Another dispute relates to the identification of the Iadasinoi. Boeckh connected them to Iader (Zadar) in Libumia. Rendić-Miočević (1950) associated the Iadasinoi with the river Jadro (Iader) near Salona. Suić (1975), however, proved that Iader was not the name of the river which flows near Salona and it seems more likely

Natpis je bio uklesan na spomeniku koji je obilježio pobjedu Farana nad “Jadasinima i saveznicima”, popraćenu uobičajenom posvetom dijela zaplijenjenog oružja nekom božanstvu. Završni dio teksta je radiran. Prema obliku slova i ovaj natpis mora pripadati 4. st. pr. Kr. Oko tumačenja događaja javile su se dvije kontroverze. Mnogi znanstvenici su htjeli povezati bitku s velikim sukobom 384/3. kojeg opisuje Diodor, ali za to nema dovoljnih dokaza. Drugi spor se poveo oko identifikacije Jadasina, koje je još Boeckh doveo u vezu s Jaderom (Zadar) u Libumiji. D. RendićMiočević (1950) je povezao Jadasine s rijekom Iader (Jadro) u Saloni. Nakon što se dokazalo da Iader nije ime rijeke koja teče pored Salone (M. Suić 1975), čini se vjerojatnim da su Farani odbili neki napad Libuma. Do napada je moglo doći nakon

236

The Adriatic Islands Project that the Pharians have repulsed an attack by the Libumians. The attack possibly took place after the fall of the Syracusean hegemony in the Adriatic in 357 BC (Čače, 1994).

sloma sirakuške prevlasti na Jadranu 357. pr. Kr. (S. Čače 1994).

(3) Stari Grad

(3) Stari G rad

The first of two parts of a long Greek inscription (fragment B) frequently referred to as the Stari Grad Psephismus, was found in early 19th cent. (Boeckh, CIG II 1837 b). Additions and corrections to the original interpretation were made by Brunšmid (1898). It was initially believed that the inscription presented the decision of the Pharian assembly to honour representatives from another city along with an addition which described a delegation sent to consult the oracle at Delphi. The end of the inscription was interpreted as the answer of the oracle. The fragment was dated to the period before 240 BC primarily because it was known that Pharos fell into the hands of Agron, the Illyrian king, and his protege Demetrius of Pharos after this date.

Prvi dio dugog natpisa (fragment B) našao se još početkom 19. st. (Boeckh, CIG II 1837 b). Dopune i ispravke donosi Brunšmid (1898). Vjerovalo se da je riječ o odluci farske skupštine u čast poslanika nekog drugog grada, upućenih u Far, s dodatkom u kojem se određuje poslanstvo koje će posjetiti Delfe; pri kraju natpisa je bio i tekst odgovora proročišta. Natpis se datirao u vrijeme prije 240. pr. Kr., imajući u vidu da je kasnije Far došao pod vlast Agrona, ilirskog kralja, i njegova štićenika Demetrija Faranina.

In 1935 L. Robert revised the reading and dating of the inscription, suggesting that it represented the actions of the Pharians, who apparently suffering considerably in the 2 nd cent. BC), sent a delegation to the mothercity Paros in the Aegean to seek advice and relief. The inscription records the Parian decision to honour the Pharian ambassadors and to send a delegation to Delphi to consult the oracle. A later find of a second part of the inscription (fragment A) was later published by E. Polaschek (1938). This fragment contains the beginning of the text relating to the initial Pharian action and the start of the Parian assembly’s decision. This find enabled L. Robert (1960) to provide a more complete interpretation of the text; whilst some important details on the reading were later provided by J. Bousquet (1961). The first part is now interpreted as a statement of the Pharian assembly following the renewal of the town under Roman protection, and mentions the delegations sent to the mother-city, the Aegean Paros and alludes to the consultation with the oracle. The second fragment contains the text of the decision of the Parian assembly, information on the reception and treatment of the delegation and the sending of three envoys to Delphi in order to ask Apollo for advice on the god or goddess to which offerings should be made in order to save and renew Pharos. Only the beginning of the oracle’s reply is preserved.

L. Robert je 1935. revidirao čitanje i dataciju ulomka, iznoseći mišljenje da su Farani, našavši se u teškom položaju (u 2 . st. pr. Kr.) uputili poslanike u metropolu, egejski Par. Na natpisu bi bila odluka o počastima za farske poslanike i o upućivanju poslanika u Delfe radi obraćanja bogu. Nalaz još jednog dijela natpisa (fragment A) signalizirao je E. Polaschek (1938). Ulomak sadrži početni dio teksta odluke Farana i početak odluke parske skupštine, čiji je tekst uglavnom sačuvan na starijem ulomku. Nalaz je omogućio L. Robertu (L. Robert 1960) da pruži cjelovito tumačenje teksta; u nekoliko važnih pojedinosti čitanje je napokon dopunio J. Bousquet (1961). U prvom dijelu se donosi tekst odluka farske skupštine nakon obnove grada pod rimskom zaštitom, a zatim se spominje poslanstvo upućeno metropoli, egejskom Paru i aludira na konzultaciju proročišta. Drugi ulomak sadrži tekst odluke parske skupštine o primanju i čašćenju poslanstva i upućivanju trojice poslanika u Delfe sa zadaćom da pitaju Apolona kojim bogovima i božicama valja žrtvovati za spas i obnovu Fara. Na koncu je sačuvan samo početak odgovora kojeg su poslanici dobili u Delfima. O sudbini Fara nakon 219. god. u literarnim izvorima nema podataka sve do Plinija u 1. st. Prema ovom natpisu, čini se da su Rimljani omogućili djelomičnu obnovu grada u 2. st. pr. Kr. Donosimo tekst natpisa prema rekonstrukciji L. Roberta, uvažavajući za prvi dio dopune J. Bousqueta. Prijevod s grčkog na hrvatski (prema kojem je načinjen engleski prijevod) dugujem M. Lončaru s Filozofskog fakulteta u Zadru.

Although there are no literary sources for Pharos after 219 BC and before Pliny’s

237

The Adriatic Islands Project reference in the 1st century, the Stari Grad inscription suggests that the Romans allowed the restoration of the city in the 2 nd cent. BC. The following section brings together the text according to L. Robert and incorporates amendments to the first part made by J. Bousquet. The translation from Greek to Croatian (and consequently to English) was made by M. Lončar of the Philosophical Faculty of Zadar.

Fragment A Ulomak A

[o 8eiva xou Seivog, 6 SeTvaJ Zr|A.ia djteoxdA.r|[crav, p.exa Ypamiaxecoq - -]ou xoO ZKioupiou (Eiaoupou ?).

( empty space 3 cm high/prazni pojas visine 3 jm ) 4

8

12

16

20

[’ErceiSfi Pconaicov f) ot>YKA.lr|xoq K a i o 8ip.oc, cpt f^oi iiicapxovTE^ K a i etivoij xfj Jio^ei xfj apicov [ e k JtpoYovcov, dne 8coKa]v rjjaiv xf|v xe jc o A .iv [rijićov K a i xabc m Tpio]uc v6p.ouc K a i xpac ij [..................................... ...............1 xrj vriocoi, eScomv Tijiiv [xfiv Kapjicooiv ? eic exti xecc]apdK 0vxa, Kai xtiv ci>(a,|iafxiav avevecbcavxo Kai aX.A.]a v jtp£op£mdy]v xcov jiapa 4>apicov •8e8o [X0ai jipoooSov (lev 8E8ooJ9ai, auxoTq erci xov Srpov |7tp(i»TOic p.exa xa iepa,] yvo)jit|v 8e SuiiPdAAec[0ai xfjg poK/Vrjc eig xov SfjjiJov oxi S o k e i x... P o u A ... [xov Sfijiov xprijaaxioai 7tep]i xoijxov. TeAeoic A T p o [.... eijiev ■ x a

[Sfi

jiev

a A A ja x fiv xfj«; P ou A fj;; ■ e it e i-

8 e < l> d p io i, a j c o i K o i o v x e g ] x t ^ f i | j .e x e p a g tio X e c o c ,

f e c a j t e o x e i A a v Jtp o g r p a ^ l Y p d ^ a x a K a i rc p e a P e t)-

32

36

40

[xag ’A0r|vdv Aiovuao - , ...JxuAov noA.'oxdpp.ou, Av[ x i j t a x p o v NiKa, o i fijiiv a]rtoXoYi£ovxai xa jt E p i [xfiv jioAvv Y e v o j x E v a cu(a.7cjx(i)p.axa K a i J t a p a m l o u [oiv fp d c pot|0f|oai af)xo]i 5 eic enavopOcociv xfjc [rc6A.eco£..........] AIPQ M EZ ejieX.06vx£5 [8e Kai oi npeopeutai eiti] xe xfiv pouWiv Kai xov [8fj|aov SieXeYTioav dKoA.o]t>0coc xolg ev xoTg ypoc(a [jiaoiv KaxaKexcopia|j.Evo]ic, ojtouSfig Kai cpiXoxi(|iiac ovQev tXXeinovzEg • jtejpi 8f) xouxcov •8e8ox0a[i [xwi Sfpcoi •------ ] O I A O Y I A I T H T H MH

238

The Adriatic Islands Project [ (son) of - and -] (son) of Zelia were senft, with the secretary - -] (son) of Skiour(i?)os.

“[toy i taj (sin) toga i toga, taj i toy] (sin) Zelije bili su posla[ni, s tajnikom - -]om Skiur(i?)ovim.

[As the Roman sen]ate and the people, in a fri­ endly mood and benevolent towards] the city of Pharos [from the times of our ancestors, have delivered the city to [us and father]ly laws and the land which [------------------- ] on the island, giving us [the use? for fou]rty (years?) and al­ liance renewed and othe]r philanthropic deeds ma[de to us, decided the peop]le: to send a deleg­ ation of three men to] the Parians and to the co[gnates of the city and to the all]ies for renew[al of the ancient] kin[ship and to appeal] for help in re­ newing our city according to how much each of [those cities? can; to l]ist the brough[t money on a sla]b of stone and to erect [the list? on the square? so] to the descen­ dance should forever remain me]mory of those who helped [the people; the elected leg]ates were Athenas son of Dionyso [........-, ------- tylos son of Polycharm]os and Antipater son of Nikeas. [(From) the Parians (sc. answer). The decision of the Council] and of the people: on the Telesis [son of Demo----- proposal, in connection with] what the ar[chons have proposed concem]ing the envoys from Pharos, it was decided [to send] them to the people [immediately after the sacrifice,] but the opinion should be deliverfed (from the part) of the Council to the peop]le how much the Council resolves [let the people debate] upon this. Telesis Demo[..... said (at the assembly) partly (the same) as the Council, but also (this:) a-] [s the Pharians, emigrants (from)] our city, [have sent to us] a letter and envo[ys Athenas Son of Dinysos...., —-]tyla son of Plycharmos and An[tipater of Nikeas, who to us describe upon the] [cities emerging casualties and cal[1 us to help the]m in rebuilding [the c ity .............. -]AIPilMEI as coming [also the envoys in front] of the Council and [the people have explained according with what was in the let­ te r perfectuate]d, the effort and the ze[al they didn’t save,] upon that the decisiofn

[Budući da Rimski sen]at i narod, pri­ jateljski raspoloženi i dobrohotni prema] gradu farskom [od (vremena naših) predaka, predadoš]e nam grad [naš i očins]ke zakone i zemlje koja (sg.!) [................ ........ ] otoku, dadoše nam [korištenje? na godina čet]rdeset i save­ zništvo obnoviše i drug]a čovjekoljubiva djela učini[še nam, odlučio je nar]od: poslati kao pos[lanike tri čovjeka k] Paranima i su­ plemenicima grada i savCeznicima radi obno[ve prijašnjeg na]m suplemeništ[va i radi poziva] za pomoć u po­ dizanju našega grada p]rema tome koliko svaki od [tih gradova ? može; p]opisati done­ sen novac na ploč]i kamenoj i postaviti [popis? na trgu?, k]ako bi i potom­ cim a zauvijek ostao sp]omen na one koji su pomogli [narodu; bili su izabrani pos]lanici Atena Dionyso[.................. til Polykharm]ov i Antipatar Nikin. [(Od) Parana (sc. odgovor?). Odluka vijeća] i naroda: na Telesisa [Demo - - prijedlog, u vezi s] onim što su predložili ar[honti u vezi s poslanici]ma sa Fara, odlučeno [je uputiti] ih pred narod(nu skupštinu) [odmah poslije žrtve,] mišljenje pak dostavi[ti (od strane) vijeća narod]u kako zaključuje vijeće [neka narod raspravi] o tom. Telesis Demo[........ reče (u skupštini) dijelom (isto) kao vijeće, ali (i ovo:) budu[ći da Farani, iseljenici (iz)] našega grada, [poslaše k nama] pismo i poslani[ke, Athenu Dionyso-, . . . ]tyla Polykharmova i An[tipatra Nikina, koji nam o]brazlažu u vezi s [gradom nastale nezg]ode i poziva­ hu nas u pomoć seb]i u obnovi [grada....................... ] A IP fiM E Z došavši [pak i poslanici pred] vijeće i [narod izniješe u skla]du s onim što je u pis [mu određen]o, truda i revno[sti ni malo ne štedeći,] o tome odluči[o je] [narod: — ]”

239

The Adriatic Islands Project of the] [people i s :------ ------- ]

Robert L., 1960; Bousquet J., 1961, 509-600

Robert L., 1960; Bousquet J., 1961, 509-600

Fragment B

Ulomak B

------------a v S jp a c x p e iq xocofxa 8 e a j t a v x a et|-

v a i s i- cpujXaKTiv Kai ocotrip( ia v xf|C xe rmexe][p a c jtoX ecolc K a i xrjc O a p ic o v [ m i ---------------rfjc,]

4

[jto^jecoc xfj>; Oapixov ■ KaX(eaai 8e xobg apxov][xa^J e jti x a i e p a e i ; x o jtp i)x[a veT ov x o tic 7 tp £ op eu ][xa]^ K a i x o v Y p a m ia x f j Kai [xo-uc ^ K o v x a c |iex' a i ) ] [xjoov a v S p a ^ J ta vx a^ ■ o (io [ic o c 8 e K a i K aX.eiv x otigj

8

7 ip e o p e u x a c K a i x o v ypa)i|j.a(xf| K a i EJti x a X X a ie p a ]

navxa ecoc a v 7iape7u8r||j{a>oiv o x a v i e p a 7coirji o

?J

Srjjio^ • £ 7 t a iv e o a i 8 e a-u xfouq o x i JtE7toir|vxai]

xf|v e v S r p i a v e v xfji jtoX.e[i KaX.f|v K a i E\)oxf|]-

12

| io v a K a i a i i a v [d|av 7tćXecav

•d v a y p a x j/a i]

8 e K a i x o b c a p x o v [ x a c x ]a Ypa[|i|iaxa x a e x O a p o u ev ] xw i 8r|(j.ool(oi |a.exa [x o ij] ypa|4(-iaxEcoc. —

]

v oij^ e in e v • x [a j p.ev a X X a [ m G a jt e p xrji Pot>A.fji]

16

K a i xan S rp co i • e X eo0 a i 8 e [Kai 0eoojtpojtot>c e k xa>v] jtoA.ixd)v a v S p a c e~ e[iq A eta p otic —

K a i e^eT]-

v a i xcbi p o u X o jie v o n K a i ---------------------------------------------------------

20

xa* Ttpeiope-ooai eiq AeXfcpo-uc • epcoxav 8e xov 0e]dv xivi 0ecov f| 0 e a i Qvcov [o Oapicov 6fjja.o^ aPXa]pfj xr|v xe jtoX.iv e£ei Ka(i xf|v x ^ p a v Kai xo]7tcov e.. 102........................... ------- ------------------------Q M O Y ....................................

[— .......me]n three, th[at all should it b-] [e for protection and salvati[on as of o-] [ur cit]y so as of the Pharian [and--------] [ci]ty of Pharos; let the [archons call] upon sacrifices in the Pryt[anaeum the envo]

[y]s and the secretary and those who came with th-] [em all the men; equal [ly let them call] the envoys and the secretary also for all other sacrifices as long as they are guests [whenever the sacrifices are performed?] by the people; let praise th[em making] that is beautiful and dec­ ent and worthy to both the cities; let write also the archons a let[ter from Pharos in] the archive together with the secreta ry .---]

_

nus said, partly [as Council] and the people, but also let elect [as envoys among] the citizens six men fo[r Delphi and let it be]

[........ čovje]ka tri, t[o pak sve da bu][de na zaš]titu i spa[s kako naše][ga grad]a tako i farskoga [ i --------] [gra]da Farskoga; neka pozo[vu arhon][ti na obrede u Prit[anej poslani][k]e i tajnika i [koji su došli s nji][m]a ljude sve; jedna [ko tako neka zovu] poslanike i tajni [ka i na druge obrede] sve, dokle god gostufju kad god obrede obavlja?] narod; neka pohvale i[h što su učinili] boravak u grad[u lijep i pris]tojan i dostojan [oba]j[u gradova; neka napisu] također arhon[ti] pi[smo iz Fara u] arhivu zajedno s tajn[ikom. —] nus reče, dijelom [kao vijeće] i narod, ali i da se izaberu [kao poklisari između] građana šest ljudi z[a Delfe i da je] slobodno svakome tko hoće i ......... - ........ ići kao poslanik u Del[fe; neka pitaju bo]ga kome bogu ili božici žrtvujući [farski će

240

The Adriatic Islands Project free to everybody that wishes a n d ............. to go as an envoy to Del[phi; let them ask the go-] d what god or goddess sacrifying should [the Pharian people have a sa] fe city and Šland and on] other places enjoy the fru its----------The response of the g[od] Praxiepes to send the Pa[rian..................] to the wesft......................... ................]

narod neošte]ćen imati grad i [zemlju i na] drugim mjestima uživati plodove .............. Odgovara b[og] Praksiepa poslati Pa[ranina..... -............ ......] na zapa[d------ ]

241

The Adriatic Islands Project

242

The Adriatic Islands Project

Appendix 2

Dodatak 2

Sites sorted by site number

Nalazišta složena po broju

S ite No. BG0001.00 BG0002.00 BG0003.00 BG0004.00 BG0005.00 BG0006.00 BG0007.00 BG0008.00 BG0009.00 BG0011.00 BG0012.00 BG0015.00 BG0016.00 BG0017.00 BG0019.00 BG0020.00 BG0021.00 BG0022.00 BG0023.00 BG0024.00 BG0025.00 BG0026.00 BG0027.00 BG0028.00 BG0029.00 BG0030.00 BG0031.00 BG0032.00 BG0033.00 BG0034.00 BG0035.00 BG0036.00 BG0037.00 BG0038.00 BG0039.00 BG0041.00 BG0042.00 BG0043.00 BG0044.00 BG0045.00 BG0046.00 BG0047.00 BG0048.00 BG0049.00 BG0050.00 BG0051.00 BG0052.00 BG0053.00 BBG0054.00 BG0055.00 BG0056.00 BG0057.00 BG0058.00 BG0059.00 BG0060.00 BG0061.00 BG0062.00 BG0063.00 BG0064.00 BG0066.00 BG0067.00 BG0068.00 BG0069.00 BG0071.00 BG0072.00 BG0073.00 BG0074.00 BG0075.00 BG0076.00 BG0077.00 BG0078.00 BG0079.00 BG0501.00 BG0502.00 BG0503.00 BG0504.00 BG0505.00 BG0506.00 BG0507.00 BG0508.00

C oordinate 6431750 6431725 6430825 6431100 6431100 6430675 6428200 6428100 6478125 6426975 6425275 6424500 6424500 6425825 6423850 6423725 6423600 6423225 6423175 6423125 6419400 6419350 6419450 6420050 6418950 6415125 6413875 6413675 6413800 6413825 6413650 6413725 6413600 6413525 6413700 6414575 6413900 6413900 6414900 6414925 6414550 6415250 6415350 6415325 6415275 6415275 6417575 6417500 6418312 6416675 6416650 6419100 6419100 6418825 6418875 6418575 6418500 6418325 6419025 6417125 6419850 6420475 6416400 6422350 6415325 6425880 6425925 6421260 6424650 6412350 6413440 6425075 6420000 6420000 6411000 6432000 6431000 6420000 6430000 6412000

4776500 4776725 4777325 4777350 4777475 4777425 4776975 4776175 4776175 4776900 4777025 4776975 4776975 4775450 4777200 4776225 4775275 4775200 4775175 6775175 4777000 4776275 4776200 4777800 4777575 4777375 4777625 4777075 4777075 4777075 4777175 4777225 4777275 4777350 4776875 4775150 4777350 4777250 4777200 4777200 4777600 4777575 4777525 4777375 4777325 4777250 4776775 4776725 4776975 4775300 4775225 4776950 4776950 4777100 4777075 4777850 4777675 4777025 4775125 4778100 4775750 4776650 4776550 4775300 4777500 4776080 4776125 4775375 4777020 4776900 4777190 4776825 4778000 4778000 4775000 4775000 4775000 4778000 4777000 4773000

Per. S ite C odes 200 200 200 80 80 80 200 200 200 200 65 50 200 200 30 200 200 30 30 65 50 50 200 30 50 200 50 65 200 200 50 65 200 200 65 65 65 65 200 200 200 200 200 200 200 200 65 200 65 80 60 80 80 65 50 60 65 200 80 50 65 200 65 65 200 65 65 65 65 200 65 80 70 70 75 70 70 80 80 200

5 5 0 115 110 no 5 5 5 5 125 120 5 5 125 5 5 125 125 905 10 10 5 125 120 5 10 10 5 5 10 10 5 5 10 120 10 10 5 5 5 5 5 5 5 5 10 5 10 0 125 115 0 10 10 120 10 5 105 120 10 5 10 125 5 5 105 125 5 0 10 110 815 815 825 815 825 0 0 0

243

0 0 20 610 20 0 80 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 50 50 0 0 0 0 50 50 0 0 50 50 0 0 50 0 50 50 0 0 0 0 0 0 0 0 50 0 50 0 0 0 55 50 20 0 0 0 0 0 50 0 50 0 0 0 0 0 20 20 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Tbponym 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205 205 0 0 0 0 216 0 0 0 216 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205 0 0 0 0 205 0 216 0 0 0 205 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 830 0 820 820 820

NAVRH KRIŽINE GOMILETINA MLASKA BRIGOVE BRIGOVE MLASKA STUDENAC UBLINA UBLINA STRAŽIŠĆE MALA MASLINICA VELA MOŠEVČICA SREDNJA GLAVICA JAPAG/GRCKA GOMILA MOŠEVČICA RADOVAN SIN GLAVICA VELA ŠPILA MALA ŠPILA ŽIVA VODA GLAVA MASLINOVA GOMILICE GOMILICE POD SPILE GRČKA GOMILA KLACINA VELA GOMILA SVETI ROK TRAP MUŠINA DUŽA MUŠINA DUŽA CRNE BOČICE TURNIĆ PAKLINA VRTLINE POD KLACINA POD KLACINA LEČEVA GOMILA MARINOVO MARINOVO MARINOVO RAČEVINJA RAČEVINJA TERUNAC KOZJA KOZJA U LAZU ULAZU IZA ZABURNJE LOKVE IZA ZABURNJE LOKVE LIKOVIĆ IJKOVIĆ TERUNAC GORNJI PELINOVIK LIKOVA GLAVA VELA GOMILA SMRIĆ DUBOKA CVITNA GOMILA ROGOVIŠČE ROGOVISČE VRANINE ZAMASLINJE GNJOJ GRAHOVA PAZUHA MASUNJE

The Adriatic Islands Project S ite No.

C oo rd in a te

P er. S ite C odes

T op on ym

BOOOOl.OO B00002.00 B00003.00 B00502.00 HV0001.00 HV0003.00 HV0004.00 HV0004.01 HV0004.02 HV0004.03 HV0004.04 HV0004.05 HV0004.06 HV0004.07 HV0005.00 HV0006.00 HV0006.01 HV0006.02 HV0006.03 HV0007.00 HV0008.00 HV0009.00 HV0010.00 HV0011.00 HV0012.00 HV0013.00 HV0014.00 HV0015.00 HV0015.01 HV0015.02 HV0015.03 HV0015.04 HV0015.05 HV0015.06 HV0015.07 HV0015.08 HV0015.09 HV0015.10 HV0015.11 HV0015.12 HV0015.13 HV0015.14 HV0015.15 HV0015.16 HV0015.17 HV0015.18 HV0015.19 HV0015.20 HV0015.21 HV0015.22 HV0016.00 HV0017.00 HV0019.00 HV0020.00 HV0021.00 HV0022.00 HV0025.00 HV0027.00 HV0028.00 HV0029.00 HV0030.00 HV0031.00 HV0032.00 HV0033.00 HV0034.00 HV0035.00 HV0036.00 HV0037.00 HV0038.00 HV0039.00 HV0040.00 HV0041.00 HV0042.00 HV0043.00 HV0044.00 HV0045.01 HV0045.02 HV0046.00 HV0048.00 HV0049.00 HV0051.00 HV0053.01

6389350 6389075 6389725 6390000 5617300 5619550 5619975 5619975 5620050 5620025 5620100 5619600 5619675 5619650 5620000 5619200 5618950 5618975 5619000 5619450 5620075 5620075 5620550 5620600 5620375 5620225 5619775 5616575 5616575 5616625 5616850 5616775 5616725 5616750 5616700 5616775 5616825 5616800 5616850 5616875 5616900 5616900 5616800 5616800 5616825 5616775 5616850 5617100 5616850 5616600 5617675 5617575 5617575 5617850 5617825 5617775 5617650 5617625 5617675 5617675 5617700 5617750 5617725 5617700 5617700 5617575 5617625 5617625 5617750 5617600 5617650 5617500 5617650 5617775 5617475 5617575 5617575 5617225 5615325 5614225 5614425 5617700

4785050 4786200 4785075 4786000 4782325 4781125 4781000 4781000 4781050 4781050 4781075 4781325 4781225 4781300 4781300 4781850 4781850 4781875 4781875 4781975 4781575 4781250 4781550 4781450 4781725 4781825 4781975 4784075 4784075 4784100 4783900 4783975 4783975 4784000 4783826 4783900 4783975 4783800 4783875 4783950 4783925 4783900 4783775 4783750 4783650 4783700 4783725 4783200 4783200 4784250 4782075 4782125 4782125 4781925 4781950 4781900 4781950 4781925 4781925 4781900 4781975 4782000 4782000 4782050 4782050 4781925 4781875 4782125 4781875 4781875 4781875 4781825 4781875 4782225 4781975 4781975 4781975 4782025 4783375 4783450 4783950 4781450

80 80 80 75 50 200 65 200 200 200 65 200 200 200 200 65 200 200 200 80 80 80 200 65 65 65 200 65 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 60 200 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 65 80 80 70 80 80 80 80 200 65 65 80 200 65 30 65 30 30

115 105 0 825 10 5 15 5 5 5 10 5 5 5 5 15 5 10 5 110 115 0 10 10 110 125 5 15 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 110 5 110 115 115 115 115 115 110 0 0 0 0 105 0 110 0 0 110 110 110 0 0 110 105 0 0 105 125 10 125 0

610 0 20 0 50 0 0 0 0 0 50 0 0 0 0 0 0 0 0 0 715 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 90 0 0 80 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 715 0 0 730 0 0 55 705 20 0 0 0 0 0 0 20 0 610 0 0 0 20 0 0 20 0 0

0 0 0 0 205 0 0 0 0 0 217 0 0 0 0 0 0 0 0 0 410 220 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205 220 0 0 0 210 0 205 225 225 225 0 205 220 0 0 220 0 0 0 216 0 210

HV0053.02 HV0054.00 HV0055.00 HV0058.00 HV0059.00 HV0060.00

5617700 5618025 5618425 0 0 5618450

4781450 4781275 4781850 0 0 4781800

80 80 200 200 200 80

0 0 125 125 125 110

55 20 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0

244

PRILOGE MANDRAČ JURKOVIDOCI KRUVENICA GLAVICA PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLAJICE SVETA MAGDALENA PROPOD PROPOD PROPOD PROPOD SUTISKA RAKE BRIŽINE KAMPANIL KAMPANIL UUBIĆA BRIG PROSPEROVA SPILJA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VELI SMOKOVNIK MOLISMOKOVNIK VIRA KAŠTIL KAŠTIL KAŠTIL KUĆA ZANINOVIC DOLAC BISKUPSKI VRT GAZAPJOVIĆ PALACA PALLADINI RAZVITAK PJACA GRODA SVETI DUH KUĆA GILVE SVETI CIPRIJAN SVETI CIPRIJAN MANDRAČ IZA ARSENALA KAŠTIL MUNAT BURAK KUĆA ZANINOVIĆ LUKA PALAČA VUKAŠINOVIĆ ZA KAŠTIL SVETI ROK HOTEL PALAČE HOTEL PALACE BAKOTA BORI VELA SPILJA MALA LOKVA MARKOVA SPILJA FRANJEVAČKI SAMOSTAN KOPOŠONTA KRIŽNA LUKA MARKJEVA SPILJA BELAJETOVA SPILJA SOLETINOVA SPILJA SPILE

The Adriatic Islands Project Site N o.

C o ord in a te

P er.

S ite C odes

T op on ym

HV0061.00 HV0062.00 HV0063.00 HV0064.00 HV0066.00 HV0067.00 HV0068.00 HV0069.00 HV0071.00 HV0073.00 HV0076.00 HV0077.00 HV0078.00 HV0079.00 HV0081.00 HV0083.00 HV0086.00 HV0087.00 HV0088.00 HV0089.00 HV0090.00 HV0091.00 HV0092.00 HV0095.00 HV0096.00 HV0101.00 HV0103.00 HV0104.00 HV0105.00 HV0106.00 HV0109.01 HV0110.00 HV0114.00 HV0115.00 HV0116.00 HV0117.00 HV0118.00 HV0119.00 HV0123.00 HV0124.00 HV0125.00 HV0126.00 HV0127.00 HV0128.00 HV0129.00 HV0130.00 HV0133.00

5620075 5618675 5618700 5618100 5619750 5620150 5618600 5619850 5621130 5619350 5620025 0 5620225 0 5616325 5616675 5621750 5620750 5617250 5613180 5613125 5613075 5613075 5615650 5617675 5617575 5617625 5617675 5617675 5617725 5617700 5617025 0 0 0 5613640 5617675 5617650 5617715 5617600 5617585 5620050 5620000 5619975 5619825 5617675 5617710

4782500 4781525 4781500 4781850 4780750 4781775 4781850 4783475 4783650 4781750 4781350 0 4781825 0 4783825 4784050 4784450 4781600 4782350 4780750 4780900 4780525 4780525 4780200 4781900 4781675 4781925 4781925 4781900 4781925 4781900 4780475 0 0 0 4783520 4781875 4782050 4781960 4781870 4781935 4782450 4782475 4782500 4782550 4781900 4781885

200 200 200 80 80 30 65 80 200 80 65 65 65 65 80 80 80 30 200 65 65 65 200 80 80 80 80 200 80 80 80 200 200 65 0 50 80 200 200 80 80 200 200 200 200 80 80

5 5 5 115 105 105 10 115 5 110 0 125 10 125 0 105 115 105 5 10 10 10 5 110 0 105 105 105 105 105 115 0 125 0 125 125 115 0 105 110 110 5 5 5 5 0 115

0 0 0 0 0 0 50 0 0 0 0 0 20 0 0 0 0 0 0 50 50 50 0 20 0 0 0 0 0 0 0 20 0 20 0 0 0 705 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 220 0 0 216 0 0 0 215 0 0 0 235 0 0 0 0 0 205 0 0 0 205 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 220 0

HV0134.00

5617640

4781920

80

115

0

0

HV0136.00 HV0138.00

5616220 5617620

4782670 4781930

80 80

25 110

55 0

0 0

HV0139.00 HV0140.00 HV0141.00 HV0142.00 HV0143.00 HV0144.00 HV0145.00 HV0501.00 HV0502.01 HV0502.02 HV0503.00 HV0504.00 HV0505.00 HV0506.00 HV0507.01 HV0507.02 HV0508.00 HV0509.00 HV0510.00 HV0511.00 HV0512.00 HV0513.00 HV0514.00 HV0515.00 HV0516.00 HV0517.00 HV0518.00 HV0519.00 HV0520.00 HV0521.00 HV0522.00 HV0524.00 HV0525.00 HV0526.00 HV0527.00 HV0528.00

5619325 5616975 5618700 6620710 5618325 5617700 5617710 5614000 5614000 5614000 5613000 5614000 5615000 5615000 5615000 5615000 5617000 5612000 5612000 5613000 5613000 5614000 5614000 5614000 5614000 5613000 5615000 5615000 5615000 5616000 5615000 5615000 5615000 5616000 5616000 5617000

4782375 4781865 4781025 4782660 4781850 4782000 4781880 4783000 4784000 4784000 4784000 4783000 4782000 4782000 4782000 4782000 4783000 4779000 4779000 4779000 4781000 4781000 4781000 4781000 4799000 4781000 4799000 4780000 4799000 4780000 4780000 4780000 4780000 4780000 4781000 4781000

60 80 80 65 65 75 80 80 200 75 80 75 80 200 200 200 80 70 75 200 75 80 80 80 80 200 75 75 75 200 75 80 200 80 75 200

120 105 105 5 5 0 115 815 800 825 0 810 0 810 800 800 810 815 825 800 815 815 815 815 825 800 825 825 0 800 0 810 805 0 825 800

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 220 0 0 0 0 820 0 830 0 0 0 0 0 0 0 830 0 0 0 0 0 0 0 820 0 820 830 0 820 0 0

245

MOLO POJE KOPITO KOPITO DOLAC MEKIČEVICA ANTUNOVA KOSA SPILE NJIVICE VELA GOMILA VORBA DANAS DOLAC HAHANOVA SPILJA SKLACINE JAKOVLJEVA SPILJA VIRA VIRA BRUSNI DOLAC PANDOLOVICA KRUVENICA PLANIKOV BOK FLANIKOV BOK PLANIKOV BOK PLANIKOV BOK ŽDRILCA HVAR JADROLINUA GRODA ŽUPSKA KUĆA PJACA KOD BISKUPIJE PRED KATEDRALOM JEROLJM MALO GARŠKA SKALEZIJA PARDUEVICA TARTAJINA SPILJA KUCA MACHIEDO GRODA GRODA KUĆA NOVAKA KAVANA PJACA MOJOPOJE MOLO POJE MOLO POJE HVAR TRG SVETOG STJEPANA TRG SVETOG STJEPANA MALA GARŠKA TRG SVETOG STJEPANA VELA GLAVA BONJ POKOJNI DOL VELA GOMILA SPILE GRODA KATEDRALA

The Adriatic Islands Project S ite No. HV0529.00 HV0530.00 HV0531.00 HV0534.00 HV0535.00 HV0538.00 HV0539.00 HV0540.00 HV0541.00 HV0543.00 JE0001.00 JE0003.00 JE0004.00 JE0005.00 JE0006.00 JE0007.00 JE0008.00 JE0009.00 JE 0010.00 JE0011.00 JE 0012.00 JE0013.00 JE0014.00 JE0015.00 JE0016.00 JE0017.00 JE0018.00 JE0019.00 JE0020.00 JE0021.00 JE0022.00 JE0023.00 JE0024.00 JE0025.00 JE0026.00 JE0027.00 JE0028.00 JE0028.01 JE0028.02 JE0029.00 JE0030.00 JE0031.00 JE0032.00 JE0033.00 JE0034.00 JE0035.00 JE0036.00 JE0037.00 JE0038.00 JE0039.00 JE0040.00 JE0041.00 JE0042.00 JE0043.00 JE0044.00 JE0045.00 JE0046.00 JE0047.00 JE0048.00 JE0049.00 JE0050.00 JE0051.00 JE0051.01 JE0051.02 JE0052.00 JE0053.00 JE0054.00 JE0055.00 JE0056.00 JE0057.00 JE0058.01 JE0058.02 JE0058.03 JE0059.00 JE0060.00 JE0061.00 JE0062.00 JE0063.00 JE0064.00 JE0065.00 JE0066.00 JE0067.00 JE0068.00 JE0069.00 JE0069.01 JE0069.02 JE0070.00 JE0071.00 JE0072.00

C oo rd in a te 5616000 5617000 5617000 5617000 5618000 5616000 5617000 5619000 5619000 5622000 6392850 6392500 6392100 6392275 6391350 6392050 6391075 6389350 6391850 6391775 6391400 6391425 6391500 6390425 6391200 6390950 6390725 6390975 6390900 6390825 6390300 6390325 6390575 6390775 6391875 6391750 6391200 6391200 6391200 6390850 6389725 6389025 6389050 6389250 6389400 6387900 6388450 6388700 6388900 6388950 6389350 6390050 6390200 6390225 6390250 6389550 6388800 6388650 6388325 6388075 6389325 6389375 6389325 6389625 6389200 6389300 6389150 6388850 6388750 6388450 6390100 6390100 6390100 6388300 6390100 6388350 6388475 6388275 6388500 6387550 6387750 6387975 6387125 6387775 6387775 6387775 6389025 6388825 6389150

4779000 4781000 4781000 4780000 4779000 4781000 4781000 4779000 4776000 4778000 4783300 4782500 4782750 4782100 4783650 4782850 4783360 4783200 4782715 4782900 4782830 4782300 4782450 4783050 4782450 4782825 4782925 4781725 4781700 4781175 4781500 4781800 4781550 4782560 4783150 4781275 4782200 4782200 4782200 4782375 4782725 4782725 4782650 4782125 4782300 4782450 4782550 4782300 4782375 4782500 4782500 4781950 4782150 4782050 4782000 4782725 4782875 4782850 4782925 4783025 4783800 4783650 4783800 4783650 4783450 4783450 4783225 4783275 4783075 4783100 4782700 4782700 4782700 4783275 4782225 4783350 4783325 4783025 4783950 4783450 4783525 4783725 4783900 4782350 4782350 4782350 4784075 4784075 4782025

P er. S ite C odes

T op on ym

70 80 75 80 75 80 75 80 70 200 200 80 200 80 65 80 80 80 65 65 80 80 80 80 80 80 80 50 80 80 80 80 80 80 80 200 80 200 80 200 80 75 80 80 80 80 80 80 70 200 80 80 80 200 200 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 200 200 80 80 80 80 80 80 80 80 70 80 80 80

820 0 0 0 0 820 0 820 820 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 210 0 0 0 0 225 0 0 0 0 0 0 0 225 410 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 410 0 220 0 0 0 0 0 0 220 225 220 0 0 0 0 0 0 0 0 220 0 410 220 220 0 0 0

0 825 825 825 825 0 810 0 0 825 5 115 0 115 10 115 110 115 105 105 105 105 105 105 105 105 105 10 105 105 105 110 115 605 105 5 115 0 220 0 115 0 105 105 0 115 115 115 110 5 110 105 115 5 5 110 105 105 115 115 105 115 0 0 105 105 115 105 105 115 115 0 0 105 105 5 5 115 115 110 115 115 110 115 0 0 105 105 115

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 705 0 50 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 0 0 0 0 20 0 0 0 715 20 0 20 0 0 0 0 610 0 0 610 0 0 0 0 610 0 0 0 0 0 0 0 0 715 20 0 0 0 715 0 0 0 715 0 0 0 0 0 0 715 0 0 715 0 0 715 0 0 0 0 0

246

KAŠTILAC DUČINDVOR-BABA SVETI ROK DOLAC HUM JEŽE DOCI POŠKUJIVAC DOLČlC DOLČIĆ CARKOVNJAK POŠKUJIVAC MALABLACA BLATA BLATA MARUCA GOMILA KRUŠOVLJE KRUŠOVLJE SVETI KUZMA POVOTOVO TINJAK LOKVA HUMIĆ MIRJE MIRJE MIRJE MALABLACA IVONČEVE NJIVE

BILIČICE JURKOVTCA MUNJAČE ORIŠAC ORIŠAC BILIČICE NJIVE BONJE SMOKVE VELI LOZ VELILOZ IVONČEVE NJIVE SLAVAČ STAGNJICA STAGNJICA STAGNJICA MIRAK MALE MOČE SLOVČI CAREVAC CAREVAC

GORNJE MOČE MOČE MALE MOČE STIPANICA STARAC KUPINOVIK KUPINOVIH KUPINOVIK ZALUG ZALUG

The Adriatic Islands Project Site No. JE0073.00 JE0074.00 JE0075.00 JE0076.00 JE0077.00 JE0078.00 JE0078.01 JE0079.00 JE0080.00 JE0081.00 JE0082.00 JE0082.01 JE0082.02 JE0082.03 JE0082.04 JE0082.05 JE0082.06 JE0082.07 JE0082.08 JE0082.09 JE0082.10 JE0082.11 JE0082.12 JE0082.13 JE0082.14 JE0084.00 JE0085.00 JE0086.01 JE0087.00 JE0088.00 JE0089.00 JE0090.00 JE0093.00 JE0094.00 JE0095.00 JE0095.02 JE0095.03 JE0096.00 JE0098.00 JE0099.00 JE0100.CX) JE0102.00 JE0103.00 JE0104.00 JE0105.00 JE0109.00 JE0110.00 JE0112.00 JE0112.01 JE0113.00 JE0114.00 JE0115.00 JE0116.00 JE0119.00 JE0120.00 JE0122.00 JE0123.00 JE0124.00 JE0125.01 JE0126.01 JE0127.00 JE0128.01 JE0128.02 JE0128.03 JE0129.00 JE0130.00 JE0130.01 JE0130.02 JE0131.00 JE0133.00 JE0133.01 JE0133.02 JE0134.00 JE0135.00 JE0137.00 JE0138.00 JE0139.00 JE0140.00 JE0143.00 JE0144.00 JE0144.01 JE0145.00 JE0146.00 JE0147.00 JE0148.00 JE0149.00 JE0150.00 JE0154.00 JE0155.00

C o ord in a te 6387900 6387850 6388025 6388125 6387775 6388875 6388875 6392175 6389625 6389725 6391925 6391525 6391575 6391625 6391925 6391925 6391900 6391875 6391850 6391730 6391775 6391725 6391880 6392100 6391975 6387625 6387560 6389050 6389750 6388450 6388525 6388750 6389400 6389950 6390250 6390250 6390250 6390825 6388900 6390250 6388900 6390375 6390425 6391825 6391000 6392700 6393875 6393850 6393850 6393850 6394125 6392025 6392400 6395900 6389425 6387575 6388175 6388375 6388575 6388050 6388500 6394050 6394050 6394050 6391750 6396800 6396800 6396800 6396700 6407475 6407475 6407200 6407600 6407550 6407125 6407175 6405250 6405500 6409650 6402550 6402525 6402975 6401975 6401225 6402575 6402375 6403225 6406625 6388675

4782375 4782275 4782200 4782100 4783025 4781850 4781850 4782825 4781850 4782025 4780575 4780600 4780600 4780600 4780575 4780675 4780600 4780575 4780350 4780425 4780525 4780625 4780750 4780325 4780350 4784075 4783920 4783600 4783700 4781050 4781025 4781525 4781325 4781525 4781150 4781150 4781150 4783075 4782975 4780575 4779875 4780325 4780350 4781050 4780400 4780825 4780800 4780725 4780725 4780500 4780375 4778775 4779225 4780225 4784275 4782350 4782050 4781125 4781400 4781425 4781950 4776350 4776350 4776350 4781450 4779950 4777950 4779950 4779825 4778975 4778975 4778850 4778700 4778600 4778675 4778650 4778900 4779125 4778925 4779550 4779525 4779575 4779350 4778975 4778650 4737975 4777800 4778750 4781850

P er. Site 80 80 80 80 80 80 200 200 80 80 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 30 80 80 200 200 200 65 80 80 80 200 80 65 65 80 80 80 80 80 80 80 80 80 200 50 80 200 70 200 200 80 80 80 200 80 80 200 200 80 200 80 200 50 50 80 200 200 200 200 200 200 30 80 200 200 65 65 200 40 200 80 200

105 110 105 105 105 115 0 105 115 115 15 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 110 0 0 0 5 5 10 115 0 0 0 0 120 110 0 115 115 115 115 25 115 0 150 25 110 115 5 505 0 5 0 0 0 5 115 0 0 5 115 0 805 0 120 5 110 5 5 5 5 5 5 125 115 0 5 10 120 5 5 5 110 0

247

C odes 0 0 0 0 0 610 20 0 610 610 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 610 705 0 0 20 715 0 0 20 0 0 0 55 730 0 0 0 0 715 0 0 50 0 715 0 0 50 0 610 0 0 0 715 610 20 0 610 20 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 610 20 0 20 0 0 0 0 0 20

T opon ym 0 0 0 0 0 240 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205 0 0 0 0 0 410 220 220 0 235 0 0 0 0 0 0 0 0 0 220 0 0 210 0 0 0 0 0 0 220 220 0 240 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 210 0 0 0

KOLONČEVICA

ZAHUM ZAHUM PADVA PODHUM RAKE RAKE RAKE RAKE RAKE NAPOLANDU RAKE RAKE PLANIK PLANK RAKE RAKE VELA GOMILA PLANIK PLANIK STARAČ STARAC DRACEVICA RAŠNIK BUTA RA3AC VELA GOMILA SVETI VID KRVAVA GOMILA VRBANJ VRBANJ VRBANJ DRAGIČIN LAZ PETROVA STARINA GRACIŠĆE DRAĆEV DOLAC NJIVA JEŽE MIRJE JAPNENICA JABUČINA STRONE KUTAC KUTAC MACHIEDO-OBRADIĆ BANSKI DOLAC KAŠTIL ZADAK GREBIŠĆE MASLINOVIK DUČE ROICA DVORI DOL SVETA ANA DOL PODBORJE MIRKE MIRKE MIRKE TATINJA GLAVICA SVETI LUKA (CARKVICA) SVETI LUKA SVETI LUKA VELA GLAVA VELA GLAVA MATIN DOLAC PRI VORH PRIVORH BANJIQEVICA BANJICEVICA VELA GOMILA GRAVANJUSA POKRIVENIK (BADANJ) GRAHOVIŠĆE GRAHOVISCE MASLINJE FUTRETOVA GOMILA KOSNJAK VELA GOMILA KRIŽIŠĆE VELA GOMILA SVETA BARBARA ZAHUM

The Adriatic Islands Project Site No. JE0156.00 JE0157.01 JE0157.02 JE0160.00 JE0161.00 JE0163.02 JEO164.00 JE0164.01 JE0165.00 JE0166.00 JE0167.00 JE0168.01 JE0168.02 JE0169.00 JE0170.01 JE0170.02 JE0171.00 JE0172.00 JE0173.00 JE0174.00 JE0175.00 JE0176.00 JE0177.00 JE0178.00 JE0178.01 JE0181.00 JE0182.00 JE0183.00 JE0184.00 JE0185.00 JEO186.00 JE0187.00 JE0188.00 JE0189.00 JE0190.00 JE0191.00 JE0192.00 JE0193.00 JE0194.00 JE0195.00 JE0196.00 JE0197.00 JE0198.00 JE0199.00 JE0200.00 JE0201.00 JE0203.00 JE0204.00 JE0205.00 JE0205.01 JE0208.00 JE0210.00 JE0211.00 JE0212.00 JE0213.00 JE0214.00 JE0215.00 JE0216.00 JE0217.00 JE0218.00 JE0219.00 JE0220.00 JE0221.00 JE0222.00 JE0223.00 JE0232.00 JE0233.00 JE0235.00 JE0236.00 JE0237.00 JE0238.00 JE0239.00 JE0240.00 JE0241.00 JE0242.00 JE0243.00 JE0244.00 JE0245.00 JE0246.00 JE0247.00 JE0248.00 JE0249.00 JE0250.00 JE0251.00 JE0252.00 JE0253.00 JE0254.00 JE0255.00 JE0256.00

C oo rd in a te 6393425 6394475 6394475 6394650 6395500 6395200 6394500 6394500 6394725 6394750 6394800 6394800 6394800 6394850 6394950 6394900 6395250 6395150 6394775 6395775 6395725 6395850 6395750 6395725 6395725 6395775 6395125 6395250 6395450 6395425 6395400 6395000 6394975 6393250 6393400 6393425 6393400 6393425 6393425 6393450 6393500 6393500 6393475 6394950 6394850 6394800 6394900 6395050 6394225 6394225 6394875 6394950 6394975 6395075 6395075 6394900 6394800 6905075 6398675 6398975 6388600 6394500 6394250 6394225 6397700 6393450 6389500 0 6388975 6405225 6405600 6405700 6405650 6405725 6405250 6405850 6405600 6406225 6406215 6406175 6406350 6406600 6407373 6407275 6407250 6407700 6406150 6405600 6406950

4779475 4779050 4779050 4779025 4779100 4772850 4772850 4772850 4772200 4772225 4772150 4772175 4772175 4772125 4772175 4772200 4772150 4772275 4773250 4772700 4772725 4772625 4772600 4772600 4772600 4772800 4772525 4772500 4772300 4772300 4772325 4772475 4772425 4772125 4772500 4772500 4772600 4772625 4772675 4772750 4772650 4772550 4772475 4772950 4773125 4773125 4772675 4772700 4772875 4772875 4773225 4773225 4773150 4773050 4773200 4773075 4773075 4776725 4780100 4777450 4782550 4772050 4772000 4772775 4777250 4776475 4783750 0 4782950 4778550 4778400 4778375 4778625 4778600 4778675 4778875 4778900 4778375 4778525 4778575 4778600 4778500 4778200 4778550 4778500 4778125 4778425 4778875 4778825

P er.

S ite C odes

80 70 60 65 30 80 80 80 200 200 200 200 200 200 200 200 80 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 60 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 30 80 30 200 200 200 200 200 65 60 65 80 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 80 80 200

105 505 120 120 125 115 115 0 5 5 5 415 5 5 5 415 110 5 5 5 5 5 5 415 5 415 415 415 415 5 5 5 5 125 5 5 5 5 5 5 415 5 5 415 415 415 415 415 415 5 5 5 5 5 415 415 415 125 105 125 5 5 5 0 125 105 0 120 115 5 5 5 5 5 5 5 5 10 5 5 5 5 5 5 5 5 115 115 5

20 0 0 0 0 0 715 70 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 0 0 0 0 715 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 715 0 0

248

T op on ym 215 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 80 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 235 0 210 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

SELCA TOR TOR ORMANICA MOSTIR RAKE RAKE

KADUNJE GOMILE KADUNJE GOMILE KADUNJE GOMILE KADUNJE GOMILE KADUNJE GOMILE KADUNJE GOMILE MOSTIR

RATINA SPILA VELA GLAVA VELA GLAVA VELA GLAVA VEIAGLAVA VELA GLAVA VELA GLAVA VELA GLAVA VELA GL/^A VEIAGLAVA

TAMNA SPILJA PRAPATNA GRAPČEVA SPIUA JUEKOVICA

ŽUMINSKI DOLAC POD ŠATOR ŠKUDLJEVAC GRADIŠTE ORIŠAC DONJE POLJE JERKOV DVOR KUZMIČIPA DVOR POD ORISJE MOCIRA IGRALIŠTE MOGA MOČA KOPILA REMETIN DOLAC r e m e t in DOLAC GIAVACICA POLJE _ GRALISCE MALI DOLAC MALI DOLAC MOČA GOSPINA NJIVA JEŽA DUŽ

The Adriatic Islands Project Site No.

JE0257.00 JE0258.00 JE0259.00 JE0260.00 JE0261.00 JE0262.00 JE0263.00 JE0264.00 JE0265.00 JE0266.00 JE0267.00 JE0268.00 JE0269.00 JE0270.00 JE0271.00 JE0272.00 JE0273.00 JE0274.00 JE0275.00 JE0276.00 JE0501.00 JE0502.00 JE0503.00 JE0504.00 JE0505.00 JE0506.00 JE0507.00 JE0510.00 JE0511.00 JE0512.00 JE0513.00 JE0514.00 JE0515.00 JE0516.00 JE0517.00 JE0518.00 JE0519.00 JE0520.00 JE0521.00 JE0523.00 JE0524.00 JE0525.00 MI0501.00 NE0001.00 NE0002.00 NE0501.00 NE0502.00 SG0001.00 SG0001.01 SG0002.00 SG0003.00 SG0004.00 SG0005.00 SG0006.01 SG0006.02 SG0008.00 SG0009.00 SG0010.00 SG0011.00 SG0012.00 SG0012.01 SG0012.02 SG0012.03 SG0012.04 SG0012.05 SGOO12.06 SG0012.07 SG0012.08 SGOO12.09 SG0012.10 SG0012.11 SG0012.12 SG0012.13 SG0012.14 SG0012.15 SG0012.16 SG0012.17 SG0012.18 SG0012.21 SG0012.22 SG0012.23 SG0012.24 SG0012.26 SG0012.28 SG0012.29 SG0012.31 SG0012.32 SG0012.33 SG0012.34

Coordinate

6409025 6409750 6409425 6394350 6406460 6401990 6402000 6402040 6402230 6402300 6402425 6402660 6402670 6402740 6402850 6402600 6402540 6401700 6401600 6401775 6404000 6400000 6422000 6393000 6392000 6392000 6394000 6402000 6403000 6393000 6403000 6395000 6394000 6394000 6394000 6394000 6405000 6397000 6396000 6410000 6388000 6402000 5620000 6383900 6382950 6380000 6385000 6387050 6387050 6386900 6386275 6386275 6386775 6387250 6387250 6385750 6387225 6386975 6387375 6386400 6386540 6386500 6386260 6386425 6386350 6386360 6386340 6386360 6386375 6386350 6386460 6386490 6386475 6386475 6386460 6386475 6386425 6386425 6386850 6386300 6386465 6386435 6386425 6386400 6386400 6386400 6386400 6386400 6386400

4778250 4778625 4777025 4779925 4777610 4778875 4778825 4778875 4779410 4779300 4779275 4779360 4779310 4779175 4779070 4779125 4779160 4779450 4779410 4779230 4765000 4768000 4761000 4783000 4784000 4784000 4782000 4780000 4780000 4776000 4776000 4773000 4773000 4773000 4773000 4773000 4774000 4772000 4773000 4770000 4772000 4770000 4786000 4786075 4787400 4788000 4785000 4783300 4783300 4782400 4783900 4783900 4782600 4782715 4782715 4782725 4783950 4783225 4783625 4783000 4782800 4782780 4782860 4782725 4783120 4783075 4783040 4783025 4782850 4782925 4782940 4782950 4782975 4783030 4783040 4783070 4783030 4783000 4782825 4783025 4782960 4782950 4782925 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000

Per. Site Codes

65 30 80 200 80 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 70 75 70 75 70 75 80 80 75 200 80 70 80 70 70 70 75 75 75 75 70 80 75 200 80 75 75 80 80 80 60 80 70 70 80 200 70 80 200 70 200 80 80 80 80 70 70 80 80 70 70 60 80 80 70 200 70 70 80 80 80 80 70 80 80 80 80 80 80

120 125 105 5 105 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 815 825 815 815 0 825 815 815 0 825 825 815 825 825 825 815 0 0 825 825 825 0 825 5 105 815 825 115 0 105 120 105 0 0 0 5 0 0 120 130 0 0 0 0 140 140 140 0 0 0 0 0 305 0 0 0 0 605 0 150 0 0 105 0 0 0 0 0 0

249

610 0 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 715 60 0 0 0 20 20 60 0 20 60 0 0 20 0 730 0 715 0 0 0 0 705 705 705 715 0 705 0 705 0 70 0 55 0 0 0 0 0 0 0 0

Toponym

0 0 0 0 0 0

GRADAC BAČVA ŽEJNA GLAVA VELA GOMILA NJIVICE VELA GOMILA

0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 830

GUMNO VLAŠKO POJE KURCINOVO POJE POJE ZAGOMILE ZAGOMILE PRAVIN DOLAC PERINOVOPOJE BUDINJE BUDINJE BOŠIĆA

830 820 830 830 0

830 820 820

820 0

0 215 0 225 0 0 0 0 205 220 0 0 205 0 0 0 0 205

220

0 0 0 220 220 0 0

0 240 240 0 220 0 0 0

0 0 220 0 220

220 220

220

220 220

ZF,MUNJEVA GOMILA KUĆA TADIĆ TRAFOSTANICA TRAFOSTANICA ČOLOVICA GLAVICA GLAVICA ČOLOVICA KUCI§ĆE KUČISĆE IVANjIE GOMILA KNEZINE VORBA STORČI FAROS PEČE

SRIDNJA ULICA VAGONJ VAGONJ SVETI NIKOLA SVETI PETAR KUCa REMETE SVETI IVAN SVETI STJEPAN ZVONIK SVETOG STJEPANA BIHAĆKA ULICA KUĆA TADIĆ-GRAMOTOR SVETI ROK KUĆA ZANINOVIĆA ZVONIK SVETOG STJEPANA VRT VODANOVIĆ

The Adriatic Islands Project Site No. SG0012.35 SG0012.36 SG0012.38 SG0012.39 SG0012.40 SG0012.41 SG0012.48 SG0012.49 SG0012.50 SG0012.51 SG0012.54 SG0012.55 SG0012.56 SG0012.57 SG0012.58 SG0012.59 SG0012.60 SG0012.61 SG0012.62 SG0012.63 SG0012.64 SG0012.65 SG0012.66 SG0013.00 SG0014.00 SG0015.01 SG0015.02 SG0016.00 SG0017.00 SG0018.01 SG0018.02 SG0019.00 SG0020.00 SG0021.00 SG0022.00 SG0023.00 SG0024.01 SG0024.02 SG0024.03 SGOO24.04 SG0024.05 SGOO24.06 SG0024.07 SG0024.08 SG0024.09 SG0025.00 SG0026.00 SG0027.00 SG0029.00 SG0030.00 SG0031.00 SG0032.00 SG0033.00 SG0034.00 SG0035.00 SG0039.00 SG0040.00 SG0042.00 SG0043.00 SG0046.00 SG0047.00 SG0048.00 SG0049.00 SG0051.00 SG0052.00 GOO54.00 SG0055.00 SG0056.00 SG0057.00 SG0058.00 SG0059.00 SG0060.00 SG0502.00 SG0503.01 SG0503.02 SG0503.03 SG0503.04 SG0503.05 SG0504.00 SG0505.00 SG0507.00 SG0508.00 SG0509.00 SG0510.00 SG0511.00 VG0002.00 VG0003.00 VG0004.00 VG0005.00

C o o rd in a te 6386400 6386400 6386400 6386400 6396400 6386400 6386400 6386400 6386375 6386475 6386410 6386440 0 0 0 0 0 0 0 0 6386350 6386435 0 6386840 6386475 6386775 6386775 6386600 6385675 6385975 6385975 6386100 6386050 6386125 6386200 6386850 6385775 6385800 6385950 6386025 6386000 6385825 6385625 6386100 6386300 6385950 6386925 6386950 6385825 6387400 6386975 6381650 6381475 6381225 6381025 6382550 6385475 6385475 6384125 6379700 6379150 6379600 6384125 6380125 6385850 0 0 6385950 6386900 6379875 6378050 6387050 6385000 6385000 6385000 6385000 6385000 6385000 6385000 6379000 6382000 6385000 6384000 6380000 6379000 6434100 6433325 6432775 6432525

4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783025 4783110 4783080 4783080 4783015 4783035 0 0 0 0 0 0 0 0 4781250 4781350 0 4782825 4782550 4781650 4781650 4781375 4783125 4783100 4783100 4783075 4783100 4782150 4783125 4783050 4783825 4783825 4783850 4783850 4783800 4783450 4783675 4783700 4783700 4782925 4783475 4783475 4783750 4783075 4782575 4783750 4784425 4784425 4784775 4783250 4778800 4778775 4782325 4780900 4780725 4780950 4779975 4781200 4783825 0 0 4783450 4783350 4783250 4784100 4783025 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4799000 4778000 4777000 4772000 4774000 4778000 4776450 4776225 4776275 4776275

P er. 70 80 70 70 80 80 200 70 70 70 75 75 80 80 80 80 80 80 80 70 80 70 80 80 65 60 200 200 70 80 80 80 80 80 80 200 200 200 200 200 70 200 65 200 200 80 80 200 80 80 80 200 200 65 80 65 80 80 200 30 200 80 65 200 70 30 80 200 30 200 200 75 70 70 80 75 75 70 75 70 75 75 80 80 80 200 200 65

T op on ym

Site C odes 0 0 0 0 0 0 140 0 140 140 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 140 0 0 110 115 5 505 0 105 25 25 0 25 0 25 0 415 415 5 5 415 10 5 10 5 5 0 110 415 115 25 110 0 455 120 110 125 105 110 5 125 5 115 10 5 405 125 115 10 105 415 105 825 825 0 0 810 810 0 825 815 825 815 0 0 710 5 5 10

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 745 745 0 0 0 0 0 0 0 0 0 240 0 0 0 0 0 705 0 0 0 20 0 20 0 60 0 0 0 0 0 0 0 20 0 0 60 0 0 0 0 0 705 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 50

250

220 220 220 220 220 205 0 220 0 0 0 0 240 220 220 220 220 220 220 220 0 0 220 0 0 0 0 0 0 205 0 220 0 215 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 820 820 0 0 820 0 0 0 830 820 820 0 0 0 0

VARTAL BELJAMINOVIH KUNIĆIĆA VRT VRT TADIĆ-GRAMOTOR VRTPLANCIC STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD GRČKI BUNAR SVETI STJEPAN STARI GRAD DUBAC STRONE PURKINKUK PURKINKUK BELEBIČI LUČICA JURJEVAC JURJEVAC NJIVE KINO OBALA ČITAONICA VINARUA POD GLAVICU POD GLAVICU POD GLAVICU POD GLAVICU POD GLAVICU PRIKO PRIKO PRIKO GLAVICA JURJEVAC MALOSELO MALOSELO POD GLAVICU KNEŽINE GARMICA RADOČINDOL LOMPIĆ SVETI ANTUN SVETA NEDJELJA SVETA NJEDJEUA MASLINICA BARIŠIĆA VORH BABINA SPILJA BARIŠIĆA VORH DOLCIC KLUCA POD GLAVICU STARIGRADSKO POLJE SMOKVINA PRIKO LOKVINE SIMOJKA PASIKA KNEZINE

KOŠĆAK VELIKA GOMILA LECEVISCE GOJMERA

The Adriatic Islands Project Site No. VGOO06.00 VG0006.01 VG0006.02 VG0006.03 VG0006.04 VG0007.00 VG0009.00 VG0010.00 VG0012.00 VG0015.00 VGOO17.00 VG0021.00 VG0022.00 VG0023.00 VG0501.00 VG0502.00 VG0503.00 VS0001.00 VS0003.00 VS0004.00 VS0005.00 VS0007.00 VS0008.00 VS0009.00 VS0010.00 VS0012.00 VS0501.00 VS0503.00 VS0505.00 VS0506.00 VS0507.00 VS0508.00 VS0510.00 VS0511.00 VS0512.00 VS0514.00 VS0515.00 VS0516.00 VS0518.00 VS0519.00 VS0520.00 VS0521.00 VS0522.00 VS0523.00 VS0524.00 VS0526.00 VS0527.00 VS0528.00 VS0529.00 VS0530.00 VS0531.00 VS0532.00 VS0533.00 VS0534.00

C oo rd in a te 0 0 6432675 4776600 6432700 4776600 6432650 4776575 6432550 4736550 6432675 4776600 6433050 4776475 6634385 4776100 6433400 4776475 6433500 4776525 6434400 4776275 4776350 6433950 5433350 4776050 6433400 4776070 4777000 6434000 6433000 4777000 6434000 4775000 5611300 4780750 5611825 4780675 5610750 4781075 5610900 4781275 5610575 4781325 5610525 4781075 5610300 4781300 5610000 4781600 0 0 5610000 4776000 5606000 4782000 5607000 4782000 5607000 4782000 5607000 4782000 5607000 4782000 5607000 4782000 5608000 4782000 5609000 4782000 5610000 4782000 5611000 4784000 5611000 4783000 5612000 4784000 5612000 4785000 5608000 4781000 5609000 4781000 5608000 4780000 5609000 4781000 5609000 4780000 5610000 4780000 5610000 4780000 5610000 4780000 5610000 4781000 5611000 4781000 5611000 4779000 5610000 4779000 5612000 4779000 5608000 4781000

P er. 0 50 200 65 65 65 40 80 200 200 65 80 200 80 70 75 70 80 65 65 200 60 60 80 65 80 70 75 80 80 70 200 80 80 70 70 80 80 200 80 80 80 70 80 75 80 75 75 75 75 75 80 70 70

Site 15 10 5 10 10 110 0 115 415 115 110 110 5 105 0 0 825 115 10 10 120 10 10 110 10 0 0 0 0 0 825 0 825 0 815 825 815 810 800 0 815 825 825 825 825 825 0 815 0 0 815 0 0 825

251

C odes 0 20 0 50 50 0 0 715 0 0 0 0 0 0 0 0 0 715 50 50 0 50 50 715 50 20 0 0 0 0 0 0 0 0 840 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 210 0 0 0 0 0 0 0 820 820 0 0 0 0 0 215 216 0 0 0 820 830 820 820 830 820 0 820 830 0 830 0 0 820 0 0 0 0 0 0 830 0 820 820 830 820 820 0

T op on ym UMIĆ UMIĆ UMIĆ UMIC UMIC UMIĆ SUĆURAJ AUGUSTINSKI SAMOSTAN OGLAVAK OGLAVAK VRTAL OGRADE VRTLINE VRTLINE

SOLINE UVARPOJA PLITVINA BOŽANJA GLAVICA MOLI BRIG RUDAGLOVA MOMIĆA POLJE VELA GLOVA

The Adriatic Islands Project

252

The Adriatic Islands Project

Appendix 3

Dodatak 3

Sites sorted by site toponym

Nalazišta složena prema toponimima Per.

Site C ode

4781775 4776100

30 80

105 115

0 715

0 0

6379150 6409750 6409650

4780725 4778625 4778925

30 30 30

125 125 125

0 0 0

0 0 0

5617225 6407125 6407175 6394125 6379700 6379600 6386600 6386475 5619075 6389400 6389350 5617775 6390950 6390725 5610800 6401775 5616975 6390200 5620075 6431100 6431100 5621750 6401700 6401600 5617600 6388450 6390100 6390100 6391500 6413700 6415325 6386200 6386900 6386775 5620025 6391075 6391850 6391775 6384125 5617825 5618100 6392275 6405225 6389050 6388900 6390825 6406950 6387575 6386840 6422350 6392500 6386400 5617700

4782025 4778675 4778650 4780375 4780900 4780950 4781375 4783070 4781525 4782300 4782500 4781900 4782825 4782925 4781200 4779230 4781865 4782150 4781250 4777350 4777475 4784450 4779450 4779410 4781875 4781050 4782700 4782700 4782450 4776875 4777500 4783125 4782400 4782600 4781350 4783360 4782715 4782900 4779975 4781950 4781850 4782100 4778550 4783600 4779875 4783075 4778825 4782350 4782825 4775300 4782500 4783000 4781450

65 200 200 200 200 200 200 200 0 80 80 80 80 80 65 200 80 80 80 80 80 80 200 200 80 80 80 80 80 65 200 80 80 70 65 80 65 65 80 80 80 80 200 30 65 200 200 200 80 65 80 70 30

105 5 5 25 5 5 0 0 605 0 110 115 105 105 10 5 105 115 0 115 110 115 5 5 110 0 115 0 105 10 5 25 105 0 0 110 105 105 115 115 115 115 5 110 110 0 5 0 110 125 115 130 0

0 0 0 50 0 0 705 0 0 610 0 715 0 0 50 0 0 610 0 610 20 0 0 0 0 610 715 0 0 50 0 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 0 50 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 220 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 220 0 0 0 0 0 225 0 220 225 0 0 0 0 0 205 215 0 0 0 0 0 220 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 210

5617700 6401975

4781450 4779350

80 65

0 10

55 20

0 0

6386975 0 5617650

4782575 0 4781950

80 200 80

25 125 115

0 0 0

0 0 0

6419400 6406350 6423600 5619550 6386275 6386275 6386300 6412350 6432525 6431725

4777000 4778600 4775275 4781125 4783900 4783900 4783700 4776900 4776275 4776725

50 200 200 200 60 80 200 200 65 200

10 5 5 5 120 105 5 0 10 5

50 0 0 0 0 0 0 20 50 0

205 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Tbponym

Site No.

ANTUNOVAKOSA AUGUSTINSKI SAMOSTAN BABINA SPILJA (BAČVA POKRIVENIH (BADANJ) BAKOTA BORI BANJIQEVICA BANJICEVICA BANSKI DOLAC BARIŠIĆA VORH BARIŠIĆA VORH BELEBIČI BIHAĆKA ULICA BILI POTOK BILigiCE BUJCICE BISKUPSKI VRT BLATA

HV0067.00 VG0010.00

5620150 6634385

SG0047.00 JE0258.00 JE0143.00

HV0046.00 JE00137.00 JE0138.00 JE0114.00 SG0046.00 SG0048.00 SG0016.00 SG0012.16 HV0002.00 JE0034.00 JE0040.00 HV0022.00 JE0017.00 RT ATA JE0018.00 BOŽANJA GLAV. VS0006.00 BOŠIĆA JE0276.00 BONJ HV0140.00 JE0042.00 BONJE SMOKVE BRIŽINE HV0009.00 BRIGOVE BG0004.00 BRIGOVE BG0005.00 BRUSNI DOLAC HV0086.00 BUDINJE JE0274.00 BUDINJE JE0275.00 BURAK HV0039.00 BUTA JE0088.00 CAREVAO JE0058.01 CAREVAC JE0058.02 CARKOVNJAK JE0014.00 CRNE BOČICE BG0039.00 CVITNA GOMILA BG0072.00 ČITAONICA SG0022.00 ČOLOVICA SG0002.00 ČOLOVICA SG0005.00 DANAS DOLAC HV0076.00 DOCI JE0008.00 DOLČIĆ JE0010.00 DOLQIC JE0011.00 DOLCIĆ SG0049.00 DOLAC HV0021.00 DOLAC HV0064.00 DOLAC JE0005.00 DONJE POLJE JE0237.00 DRACEVICA JE0086.02 DRAČEV DOLAC JE0100.00 DRAGIČIN LAZ JE0096.00 DU? JE0256.00 DUCE JE0122.00 DUBAC SG0013.00 DUBOKA BG0071.00 DUĆINDVOR-BABA JE0003.00 FAROS SG0012.00 KOPOSONTA HV0053.01 FRANJEVAČKI SAMOSTAN HV0053.02 FUTRETOVA JE0146.00 GOMILA GARMICA SG0031.00 HV0114.00 MALA GARŠKA HV0025.00 GAZAROVIĆ GLAVA MASLINOVA BG0025.00 JE0248.00 GLAVIČICA BG0021.00 GLAVICA HV0003.00 GLAVICA SG0003.00 GLAVICA SG0004.00 GLAVICA SG0024.09 GLAVICA BG0077.00 GNJOJ VG0005.00 --GOJM ERA BG0002.00 GOMILETINA

C oordinates

253

The Adriatic Islands Project T op on ym

Site No.

GOMILICE GOMILICE GORNJE MOČE GORNJI PELINOVIK GOSPINA NJIVA GRČKA GOMILA GRČKI BUNAR GRAČIŠĆE GRAPČEVA SPILJA GRADAC GRADIŠTE GRAHOVA PAZUHA

BG0026.00 BG0027.00 JE0063.00

6419350 6419450 6388275

BG0064.00 JE0254.00 BG0029.00 SG0012.64 JE0099.00 JE0218.00 JE0257.00 JE0235.00

P er.

S ite C ode

4776275 4776200 4783025

50 200 80

10 5 115

6419025 6406150 6418950 6386350 6390250 6398975 6409025 0

4775125 4778425 4777575 4781250 4780575 4777450 4778250 0

80 80 50 70 65 30 65 65

105-0 115 715 120 0 140 0 120 0 125 0 120 610 120 0

0 0 0 0 0 0 0 0

BG0078.00 JE0144.00 JE0144.01 JE0250.00 JE0140..00 JE0119.00 HV0103.00 HV0119.00 HV0123.00 HV0144.00 JE0264.00

6413440 6402550 6402525 6407373 6405500 6395900 5617625 5617650 5617715 5617700 6402040

4777190 4779550 4779525 4778200 4779125 4780225 4781925 4782050 4781960 4782000 4778875

65 80 200 200 200 200 80 200 200 75 200

10 115 0 5 5 5 105 0 105 0 5

20 610 20 0 0 0 0 705 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0

HV0077.00 HOTEL PALACE HV0045.01 HUM JE0006.00 HUMIĆ JE0027.00 HVAR HV0096.00 HV0130.00 HVAR IGRALIŠTE JE0242.00 SG0008.00 IVANJE GOMILA IVONCEVE NJIVE JE0030.00 IVONČEVE NJIVE JE0045.00 IZA ARSENALA HV0036.00 IZA ZABURNJE LOKVE BG0059.00 IZA ZABURNJE LOKVE BG0060.00 JABUČINA JE0109.00 JADROLINLJA HV0101.00 JAKOVLJEVA SPILJA HV0079.00 JAPACVGRCKA GOMILA BG0017.00 JE0105.00 JAPNENICA JE0255.00 JEŽA JEŽE JE0007.00 JERKOV DVOR JE0238.00 JEROLIM HV0110.00 JEŽE JE0103.00 JURJEVAC SG0018.01 JURJEVAC SG0018.02 SG0025.00 JURJEVAC B00003.00 JURKOVIDOCI JE0036.00 JURKOVICA JE0219.00 JURKOVICA KA§TIL HV0017.00 KASTTL HV0019.00 KASTIL HV0037.00 STIL JE0115.00 JE0001.00 iC KADUNJE GOMILE JE0174.00 KADUNJE GOMILE JE0175.00 KADUNJE GOMILE JE0176.00 KADUNJE GOMILE JE0177.00 KADUNJE GOMILE JE0178.00 KADUNJE GOMILE JE0178.01 HV0010.00 KAMPANIL HV0011.00 KAMPANIL HV0016.00 KASTIL KATEDRALA HV0145.00 KAVANA PJACA HV0125.00 SG0020.00 KINO KLAČINA BG0030.00 KLUQA SG0051.00 KNE£INE SG0009.00 KNEZLNE SG0030.00 KNEŽINE SG0060.00 KOŠCAK VG0002.00 KOD BISKUPIJE HV0106.00 KUCA ZANINOVICA SG0012.23 KOLONČEVICA JE0074.00 KOPELA JEQ245.00 KOPITO HV0062.00 KOPITO HV0063.00 KOSNJAK JE0147.00 BG0055.00 KOZJA

0 5617575 6391350 6391750 5617675 5617675 6405250 6385750 6389725 6389550 5617625

0 4781975 4783650 4781275 4781900 4781900 4778675 4782725 4782725 4782725 4781875

65 80 65 200 80 80 200 200 80 80 80

125 0 10 5 0 0 5 5 115 110 0

0 0 50 0 0 0 0 0 0 0 0

0 220 0 0 205

6418825

4777100

65

10

50

0

6418875 6392700 5617575

4777075 4780825 4781675

50 80 80

10 115 105

20 0 0

205 0 0

0

0

65

125

0

0

6425825 6391000 6405600 6392050 6405600 5617025 6390425 6385975 6385975 6385950 6389725 6388450 6388600 5617575 5617575 5617625 6392025 6392850 6395775 6395725 6395850 6395750 6395725 6395725 5620550 5620600 5617675 5617710 5617585 6386050 6415125 6380125 6387225 6387400 6387050 6434100 5617725 6386465 6387850 6406225 5618675 5618700 6401225 6416675

4775450 4780400 4778875 4782850 4778400 4780475 4780350 4783100 4783100 4782925 4785075 4782550 4782550 4782125 4782125 4782125 4778775 4783300 4772700 4772725 4772625 4772600 4772600 4772600 4781550 4781450 4782075 4781880 4781935 4783100 4777375 4781200 4783950 4783075 4783025 4776450 4781925 4782960 4782275 4778375 4781525 4781500 4778975 4775300

200 80 80 80 200 200 80 70 80 200 80 80 200 200 80 70 50 200 200 200 200 200 200 200 200 65 60 80 80 80 200 65 70 80 200 80 80 80 80 200 200 200 65 80

5 115 115 115 5 0 115 25 25 5 0 115 5 5 110 0 110 5 5 5 5 5 415 5 10 10 110 115 110 25 5 10 0 115 105 710 105 0 110 10 5 5 120 0

0 0 0 20 0 20 730 0 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 0 0 0 0 55 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 205 0 0 0 0 0 0 0 225 210 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205

GRAHOVlgĆE GRAHOVISĆE GRALIŠĆE GRAVANJUŠA GREBIŠĆE GRODA GRODA GRODA GRODA GUMNO HAHANOVA SPILJA

C o o rd in a te s

254

50 0 715

205 0 0

220 0

220 0 0 225 0 205

The Adriatic Islands Project T op on ym

Site No.

KOZJA BG0056.00 KRIŽIŠĆE JE0149.00 KRIŽNA LUKA HV0054.00 KRUSOVLJE JE0020.00 KRUŠOVLJE JE0021.00 KRUVENICA HV0001.00 KRUVENICA HV0088.00 KRVAVA GOMILA JE0094.00 KUCA GILVE HV0032.00 KUCA MACHIEDO HV0118.00 KUĆA NOVAKA HV0124.00 KUĆA TADig NE0002.00 HV0030.00 KUĆA TADICIĆ KUĆA ZANINOVIĆ HV0020.00 KUĆA ZANINOVIĆ HV0040.00 KUCA REMETE SG0012.12 KUCA TADIC-GRAMOTOR SG0012.17 KUČISĆE SG0006.01 KUČIŠĆE SG0006.02 KUNIČIĆA VRT SG0012.51 KUPINOVIH JE0069.00 KUPINOVIK JE0069.01 KUPINOVIK JE0069.02 KURČINOVO POJE JE0266.00 JE0112.00 KUTAC KUTAC JE0112.01 KUZMIČIĆA DVOR JE0239.00 BG0046.00 LEQEVA GOMILA VG0004.00 LECEVIŠĆE LIKOVA GLAVA BG0066.00 BG0061.00 LEKOVIĆ BG0062.00 LIKOVIĆ LJUBIĆA BRIG HV0012.00 JE0025.00 LOKVA LOKVINE SG0058.00 LOMPIĆ SG0035.00 LUČICA SG0017.00 LUKA HV0041.00 MACHIEDO-OBRADIĆ JE0113.00 JE0016.00 MALA BLAGA JE0029.00 MALABLACA MALA GARŠKA HV0136.00 HV0049.00 MALALOKVA MALAMASLINICA BG0012.00 JE0065.00 MALA MOČE MALA ŠPILA BG0023.00 JE0056.00 MALE MOČE JE0251.00 MALI DOLAC JE0252.00 MALI DOLAC SG0026.00 MALOSELO SG0027.00 MALO SELO B00002.00 MANDRAČ HV0035.00 MANDRAČ JE0019.00 MARUCA GOMILA BG0049.00 MARINOVO BG0050.00 MARINOVO BG0051.00 MARINOVO MARKJEVA SPILJA HV0055.00 MARKOVA SPILJA HV0051.00 MASLINICA SG0043.00 BG0079.00 MASLINJE JEO145.00 MASUNJE MASLINOVTK JE0120.00 HV0066.00 MEKICEVICA MIRAK JE0054.00 MIRJE JE0054.00 MIRJE JE0028.01 JE0028.00 MIRJE BG0003.00 MLASKA BG0006.00 MLASKA MOČA JE0243.00 MOCA JE0244.00 MOČA JE0253.00 MOČE JE0064.00 JE0241.00 MOCIRA MOLO POJE HV0126.00 VS0007.00 MOLI BRIG MOUSMOKOVNIK HV0015.21 HV0061.00 MOLO POJE MOLOPOJE HV0128.00 HV0129.00 MOLO POJE MOMIĆA POLJE VS0009.00 MOŠEVČICA BG0019.00 JE0163.02 MOSTIR JE0163.00 MOSTIR BG0037.00 MUŠINA DUŽA

C o o rd in a te s

P er.

Site C ode

6416650 6402375 5618025 6390900 6390825 5617300 5617250 6389950 5617725 5617675 5617600 6382950 5617700 5617850 5617650 6386490

4775225 4737975 4781275 4781700 4781175 4782325 4782350 4781525 4782000 4781875 4781870 4787400 4781975 4781925 4781875 4782950

60 40 80 80 80 50 200 65 80 80 80 80 80 80 80 60

125 5 0 105 105 10 5 10 0 115 110 105 0 115 110 0

0 0 20 0 0 50 0 20 705 0 0 0 0 0 20 705

o 210 0 0 0 205 0 0 0 0 0 215

6386425 6387250 6387250 6386475 6387775 6387775 6387775

4783030 4782715 4782715 4783080 4782350 4782350 4782350

70 70 80 70 80 80 70

0 0 0 140 115 0 0

705 20 60 0 715 0 0

0

6402300 6393850 6393850 6405700 6414550 6432775 6417125 6418575 6418500 5620375 6390775 6379875 6381025 6385675 5617500

4779300 4780725 4780725 4778375 4777600 4776275 4778100 4777850 4777675 4781725 4782560 4783250 4784775 4783125 4781825

200 80 80 200 200 200 50 60 65 65 80 30 65 200 80

5 115 0 5 5 5 120 120 10 110 605 105 120 105 0

0 715 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 220 0 0 0 0 0 216 0 0 0 0 0 205

6393850 6391200 6390850 5616220 5614225 6425275 6387550 6423175 6388750 6407275 6407250 6386925 6386950 6389075 5617575 6390975 6415325 6415275 6415275 5618425 5614425 6384125 6425075 6402975 6389425 5619750 6389150 6391200 6391200 6391825 6430825 6430675 6405850 6405600 6407700 6388500 6405725 5620050 5610575 5616850 5620075 5619975 5619825 5610300 6423850 6395200 6395775 6413600

4780500 4782450 4782375 4782670 4783450 4777025 4783450 4775175 4783075 4778550 4778500 4783475 4783475 4786200 4781925 4781725 4777375 4777325 4777250 4781850 4783950 4782325 4776825 4779575 4784275 4780750 4783225 4782200 4782200 4781050 4777325 4777425 4778875 4778900 4778125 4783950 4778600 4782450 4781325 4783200 4782500 4782500 4782550 4781300 4777200 4772850 4772800 4777275

80 80 200 80 65 65 80 30 80 200 200 80 80 80 80 50 200 200 200 200 30 80 80 200 70 80 80 80 200 80 200 80 200 200 200 80 200 200 60 200 200 200 200 80 30 80 200 200

150 105 0 25 10 125 110 125 105 5 5 0 110 105 110 10 5 5 5 125 125 110 110 5 505 105 115 115 0 115 0 110 5 5 5 115 5 5 10 5 5 5 5 110 125 115 415 5

0 0 20 55 20 0 0 0 0 0 0 60 0 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 715 715 20 0 20 0 0 0 0 0 0 0 50 0 0 0 0 715 0 0

0 0 0 0 216 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

255

0 0

220 0 0 0

220 0 0 410

220 220

210 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 215 0 0 0 0 0 0 0 0 0

The Adriatic Islands Project T op on ym

Site N o.

BG0038.00 MUŠINA DUŽA MUNAT HV0038.00 MUNJAČE JE0037.00 NAPOLANDU JE0082.05 NAVRH KRIŽINE BG0001.00 NJIVA JE0102.00 NJIVE JE0041.00 NJIVE SG0019.00 HV0069.00 NJIVICE NJIVICE JE0261.00 SG0021.00 ORALA OGLAVAK VG0012.00 OGRADE VG0021.00 ORIŠAC JE0038.00 ORIŠAC JE0039.00 JE0236.00 ORIŠAC ORMANICA JE0161.00 PADVA JE0079.00 PAKLINA BG0042.00 PALACA VUKAŠINOVIĆ HV0042.00 HOTELPALACE HV0045.02 PALACAPALLADINI HV0027.00 PANDOLOVICA HV0087.00 PARDUEVICA HV0116.00 PEČE SG0012.01 JE0271.00 PERINOVO POJE PETROVA STARINA JE0098.00 PHAROS (see Stari Grad) PJACA HV0029.00 PJACA HV0105.00 PJACA (TRG SVETOG STJEPANA) HV0134.00 PJACA (TRG SVETOG STJEPANA) HV0138.00 PJACE (TRG SVETOG STJEPANA) HV0133.00 HV0004.00 PLAJICE HV0004.01 PLAJICE HV0004.02 PLAJICE PLAJICE HV0004.03 HV0004.04 PLAJICE HV0004.05 PLAJICE PLAJICE HV0004.06 HV0004.07 PLAJICE JE0082.08 PLANIK PLANIK JE0082.09 PLANIK JE0082.13 PLANIK JE0082.14 PLANIKOV BOK HV0089.00 PLANIKOV BOK HV0090.00 PLANIKOV BOK HV0091.00 HV0092.00 PLANIKOV BOK VS0004.00 PUTVINA JE0009.00 POŠKUJIVAC JE0015.00 POŠKUJIVAC POD GLAVICU SG0024.01 POD GLAVICU SG0024.02 POD GLAVICU SG0024.03 POD GLAVICU SG0024.04 POD GLAVICU SG0024.05 POD GLAVICU SG0029.00 POD GLAVICU SG0052.00 POD KLAČINA BG0044.00 POD KLAČINA BG0045.00 POD QRISJE JE0240.00 POD ŠATOR JE0232.00 POD SPILE BG0028.00 PODHUM JE0080.00 POJE JE0267.00 POKOJNI DOL HV0141.00 POLJE JE0249.00 JE0023.00 POVOTOVO PRAPATNA JE0217.00 JE0270.00 PRAVIN DOLAC PRED KATEDRALOM HV0109.01 PRIVORH JE0134.00 PRIVORH JE0135.00 PRIKO SG0024.06 PRIKO SG0024.07 PRIKO SG0024.08 SGOO56.00 PRIKO BOOOOl.OO PRILOGE HV0006.00 PROPOD PROPOD HV0006.01 PROPOD HV0006.02 PROPOD HV0006.03

C o o rd in a te s

P er.

Site C ode

6413525 5617750 6388700 6391925 6431750 6390375 6390050 6386100 5619850 6406460 6386125 6433400 6433950 6388900 6388950 6388975 6395500 6392175 6413900

4777350 4781875 4782300 4780675 4776500 4780325 4781950 4783075 4783475 4777610 4782150 4776475 4776350 4782375 4782500 4782950 4779100 4782825 4777350

200 80 80 200 200 80 80 80 80 80 80 200 80 70 200 80 30 200 65

5 110 115 5 5 0 105 0 115 105 0 415 110 110 5 115 125 105 10

0 0 610 0 0 55 0 20 0 20 20 0 0 0 0 715 0 0 50

5617650 5617575 5617625 5620750 0 6386540 6402850 6388900

4781875 4781975 4781925 4781600 0 4782800 4779070 4782975

200 200 80 30 200 20 200 80

0 0 115 105 125 0 5 0

610 20 0 0 0 20 0 0

5617675 5617675

4781900 4781900

80 80

0 105

0 0

205 0

5617640

4781920

80

115

0

0

5617620

4781930

80

110

0

0

5617710 5619975 5619975 5620050 5620025 5620100 5619600 5619675 5619650 6391850 6391730 6392100 6391975 5613180 5613125 5613075 5613075 5610750 6389350 6390425 6385775 6385800 6385950 6386025 6386000 6385825 6385850 6414900 6414925 6405650 6393450 6420050 6389625 6402425 5618700 6406600 6390325 6398675 6402740

4781885 4781000 4781000 4781050 4781050 4781075 4781325 4781225 4781300 4780350 4780425 4780325 4780350 4780750 4780900 4780525 4780525 4781075 4783200 4783050 4783825 4783825 4783850 4783850 4783800 4783750 4783825 4777200 4777200 4778625 4776475 4777800 4781850 4779275 4781025 4778500 4781800 4780100 4779175

80 65 200 200 200 65 200 200 200 200 200 200 200 65 65 65 200 65 80 80 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 65 30 80 200 80 200 80 80 200

115 15 5 5 5 10 5 5 5 5 5 5 5 10 10 10 5 10 115 105 415 415 5 5 415 415 5 5 5 5 105 125 115 5 105 5 110 105 5

0 0 0 0 0 50 0 0 0 0 0 0 0 50 50 50 0 50 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 610 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 217 0 0 0 0 0 0 0 0 205 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5617700 6407600 6407550 6385825 6385625 6386100 6385950 6389350 5619200 5618950 5618975 5619000

4781900 4778700 4778600 4783450 4783675 4783700 4783450 4785050 4781850 4781850 4781875 4781875

80 200 200 70 200 65 80 80 65 200 200 200

115 5 5 10 5 10 115 115 15 5 10 5

0 0 0 0 0 20 0 610 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

256

o 225 0 0 0 0 0

220

0 0 215 0 0 0 0

210

0 0 0

220

0 0 0 0 0 0 235

The Adriatic Islands Project T oponym

S ite No.

PROSPEROVA HV0013.00 SPILJA PURKIN KUK SG0015.01 PURKIN KUK SG0015.02 RAČEVINJA BG0052.00 RAČEVINJA BG0053.00 VAGONJ SG0012.08 RADOČIN DOL SG0032.00 RADOVAN SIN BG0020.00 RAKE HV0008.00 RAKE JE0082.00 RAKE JE0082.01 RAKE JE0082.02 RAKE JE0082.03 JE0082.04 RAKE JE0082.06 RAKE JE0082.07 RAKE RAKE JE0082.10 JE0082.11 RAKE JE0164.00 RAKE RAKE JE0164.01 JE0087.00 RAŠNIK RATAC JE0089.00 RATTNA SPILA JE0189.00 HV0028.00 RAZVITAK JE0246.00 REMETIN DOLAC REMETIN DOLAC JE0247.00 ROGOVIŠĆE BG0073.00 BG0074.00 ROGOVIŠĆE JE0124.00 ROIĆA DVORI VS0008.00 RUDA GLOVA SOLETINOVA HV0059.00 SPILJA JE0156.00 SELCA SIMOJKA PASIRA SG0059.00 SKALEZIJA HV0115.00 HV0078.00 SKLACINE JE0233.00 ŠKUDLJEVAC JE0048.00 SLAVAĆ JE0057.00 SLOVČI SMRIĆ BG0068.00 VS0001.00 SOLINE HV0060.00 SPILE HV0068.00 SPILE SPILE HV0143.00 SMOKVINA SG0055.00 SREDNJA ULICA SG0012.05 SRIDNJA GLAVICA BG0016.00 JE0051.00 STAGNJICA STAGNJICA JE0051.01 STAGNJICA JE0051.02 STARAĆ BG0065.00 STARAČ JE0067.00 STARAČ JE0084.00 STARAČ JE0085.00 STARI GRAD SG0012.56 STARI GRAD SG0012.57 STARI GRAD SG0012.58 STARI GRAD SG0012.59 STARI GRAD SG0012.60 STARI GRAD SG0012.62 STARI GRAD SG0012.63 STARI GRAD SG0012.66 STARO GRADSKO SG0054 POLJE STIPANICA JE0066.00 STORCI SG0011.00 STRAŽIŠĆE BG0011.00 STRONE JE0110.00 STRONE SG0014.00 STUDENAC BG0007.00 SUĆURAJ VG0009.00 SUTIŠKA HV0007.00 SVETA BARBARA JE0154.00 SVETI LUKA JE0130.02 SVETA MAGDALENA HV0005.00 SVETA NEDJELJA SG0040.00 SVETA NJEDJELJA SG0042.00 SG0039.00 SVETI ANTUN HV0033.00 SVETI CIPRIJAN HV0034.00 SVETI CIPRIJAN HV0031.00 SVETI DUH SG0012.13 SVETI IVAN JE0022.00 SVETI KUZMA JE0131.00 SVETI LUKA SVETI LUKA (CARKVICA) JE0130.00 SVETI NIKOLA SG0012.09 SG0012.10 SVETI PETAR

C o ord in a te s

P er.

Site C ode

5620225

4781825

65

125

0

o

6386775 6386775 6417575 6417500 6386360 6381650 6423725 5620075 6391925 6391525 6391575 6391625 6391925 6391900 6391875 6391775 6391725 6394500 6394500 6389750 6388525 6393250 5617675 6406215 6406175 6425880 6425925 6388375 5610525 0

4781650 4781650 4776775 4776725 4783025 4783750 4776225 4781575 4780575 4780600 4780600 4780600 4780575 4780600 4780575 4780525 4780625 4772850 4772850 4783700 4781025 4772125 4781925 4778525 4778575 4776080 4776125 4781125 4781075 0

65 60 65 200 80 80 200 80 200 200 200 200 200 200 200 200 200 80 80 80 200 60 80 200 200 65 65 80 60 200

5 505 10 5 0 110 5 115 15 5 5 5 5 5 5 5 5 115 0 0 0 125 110 5 5 5 105 0 10 125

0 0 50 0 0 0 0 715 0 0 0 0 0 0 0 0 0 715 70 0 705 0 730 0 0 0 0 610 50 0

o 0 0 0

6393425 6378050 0 5620225 6389500 6388325 6388450 6420475 5611300 5618450 5618600 5618325 0 6386350 6424500 6389375 6389325 6389625 6419125 6387975 6387625 6387560 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4779475 4784100 0 4781825 4783750 4782925 4783100 4776650 4780750 4781800 4781850 4781850 0 4783120 4776975 4783650 4783800 4783650 4777725 4783725 4784075 4783920 0 0 0 0 0 0 0 0 0

80 200 65 65 60 80 80 200 80 80 65 65 30 80 200 80 80 80 200 80 200 200 80 80 80 80 80 80 80 70 70

105 415 0 10 0 115 115 5 115 110 10 5 125 140 5 115 0 0 125 115 5 5 0 0 0 0 0 0 0 0 405

20 0 20 20 0 0 0 0 715 0 50 0 0 715 0 715 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

215 0 0 0 235 0 0 0 0 0 216 0 0 0 0 410 0 220 0

6387750 6387375 6426975 6393875 6386475 6428200 6433050 5619450 6406625 6396800 5620000 6385475 6385475 6382550 5617700 5617700 5617760 6386475 6390300 6396700

4783525 4783625 4776900 4780800 4782550 4776975 4776475 4781975 4778750 4779950 4781300 4778800 4778775 4783250 4782050 4782050 4782000 4782975 4781500 4779825

80 200 200 80 80 200 40 80 80 80 200 65 80 80 80 65 80 80 80 200

115 120 5 25 115 5 0 110 110 805 5 125 105 110 105 0 0 305 106 0

715 0 0 0 0 80 0 0 0 0 0 0 0 0 20 0 55 715 0 20

0 0 0 0 0 0

6396800 6386375 6386350

4779950 4782850 4782925

80 80 70

115 0 0

610 0 705

0

257

220

0 0 410 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205 0 0 0 0 0 0 0 0 216 0

220

0 0 240

220 220 220 220 220

220

220 0

210 0 0 0 0 0 0 0 0

210 0 240 0 0

220 0

The Adriatic Islands Project T op on ym

Site No.

BG0032.00 SVETI ROK HV0044.00 SVETI ROK JE0004.00 SVETI ROK SG0012.22 SVETI ROK SG0012.14 SVETI STJEPAN SG0012.65 SVETI STJEPAN JE0093.00 SVETI VID JE0216.00 TAMNA SPILJA TARTAJINA SPILJA HV0117.00 JE0129.00 TATINJA GLAVICA BG0054.00 TERUNAC BG0055.00 TERUNAC JE0157.01 TOR JE0157.02 TOR SG0001.00 TRAFOSTANICA TRAFOSTANICA SG0001.01 BG0035.00 TRAP BG0041.00 TURNIĆ BG0057.00 ULAZU BG0058.00 ULAZU BG0008.00 UBLINA BG0009.00 UBLINA UMIĆ VG0006.00 UMIĆ VG0006.01 VG0006.02 UMIĆ VG0006.03 UMIĆ VG0006.04 UMIĆ VG0007.00 UMIĆ VS0003.00 UVARPOJA VARTAL BELJAMINOVIH SG0012.48 HV0139.00 VELA GLAVA JE0133.00 VELA GLAVA VELA GLAVA JE0133.01 JEO133.02 VELA GLAVA JE0190.00 VELA GLAVA JE0191.00 VELA GLAVA JE0192.00 VELA GLAVA JEO193.00 VELA GLAVA JE0194.00 VELA GLAVA VELA GLAVA JE0195.00 JE0196.00 VELA GLAVA JE0197.00 VELA GLAVA JE0198.00 VELA GLAVA VELAGLOVA VS0010.00 BG0031.00 VELA GOMILA VELA GOMILA BG0067.00 VELA GOMILA HV0071.00 VELA GOMILA HV0142.00 VELA GOMILA JE0082.12 VELA GOMILA JE0090.00 VELA GOMILA JE0139.00 VELA GOMILA JE0148.00 VELA GOMILA JE0150.00 VELA GOMILA JE0260.00 JE0262.00 VELA GOMILA BG0015.00 VELAMOŠEVČICA BG0022.00 VELA ŠPILA HV0048.00 VELA SPILJA JE0043.00 VELI LOZ VELI LOZ JE0044.00 VELI SMOKOVNIK HV0015.20 VELIKA GOMILA VG0003.00 VINARUA SG0023.00 VIRA HV0015.00 HV0015.01 VIRA HV0015.02 VIRA VIRA HV0015.03 VIRA HV0015.04 VIRA HV0015.05 HV0015.06 VIRA VIRA HV0015.07 HV0015.08 VIRA HV0015.09 VIRA HV0015.10 VIRA HV0015.11 VIRA VIRA HV0015.12 VIRA HV0015.13 VIRA HV0015.14 VIRA HV0015.15 VIRA HV0015.16 VIRA HV0015.17 VIRA HV0015.18 VIRA HV0015.19 HV0015.22 VIRA HV0081.00 VIRA v ir a HV0083.00 VLAŠKO POJE JE0265.00 VORBA HV0075.00

C o o rd in a te s

P er.

S ite C ode

6413675 5617475 6392100 6386300 6386475 6386435 6389400 6905075 5613640 6391750 6418312 6418325 6394475 6394475 6387050 6387050 6413650 6414575 6419100 6419100 6428100 6478125 0 6432675 6432700 6432650 6432550 6432675 5611825

4777075 4781975 4782750 4783025 4783030 4781350 4781325 4776725 4783520 4781450 4776975 4777025 4779050 4779050 4783300 4783300 4777175 4775150 4776950 4776950 4776175 4776175 0 4776600 4776600 4776575 4736550 4776600 4780675

65 65 200 80 80 80 200 30 50 200 65 200 70 60 80 80 50 65 80 80 200 200 0 50 200 65 65 65 65

10 105 0 150 0 0 5 125 125 5 10 5 505 120 115 0 10 120 115 0 5 5 15 10 5 10 10 110 10

50 0 705 0 0 240 0 0 0 0 50 0 0 0 715 60 50 0 0 55 0 0 0 20 0 50 50 0 50

o o

6386400 5619325 6407475 6407475 6407200 6393400 6393425 6393400 6393425 6393425 6393450 6393500 6393500 6393475 5610000 6413875 6419850 5621130 6620710 6391880 6388750 6405250 6402575 6403225 6394350 6401990 6424500 6423225 5615325 6390225 6390250 5617100 6433325 6386850 5616575 5616575 5616625 5616850 5616775 5616725 5616750 5616700 5616775 5616825 5616800 5616850 5616875 5616900 5616900 5616800 5616800 5616825 5616775 5616850 5616600 5616325 5616675 6402230 5619350

4783025 4782375 4778975 4778975 4778850 4772500 4772500 4772600 4772625 4772675 4772750 4772650 4772550 4772475 4781600 4777625 4775750 4783650 4782660 4780750 4781525 4778900 4778650 4777800 4779925 4778875 4776975 4775200 4783375 4782050 4782000 4783200 4776225 4783050 4784075 4784075 4784100 4783900 4783975 4783975 4784000 4783826 4783900 4783975 4783800 4783875 4783950 4783925 4783900 4783775 4783750 4783650 4783700 4783725 4784250 4783825 4784050 4779410 4781750

200 60 50 50 80 200 200 200 200 200 200 200 200 200 65 50 65 200 65 200 200 200 200 200 200 200 50 30 30 200 200 200 200 80 65 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 80 80 200 80

140 120 120 5 110 5 5 5 5 5 5 415 5 5 10 10 10 5 5 5 5 5 5 5 5 5 120 125 125 5 5 5 5 0 15 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 0 105 5 110

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 50 50 50 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 60 0 0 0 0 0 0 0 90 0 0 80 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0

258

0 0 240 0 0 0 0 0 0 0 0 0 225 0 216 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 80 0 0 0 0 0 216 205 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 235 0 0 0

The Adriatic Islands Project Toponym

Site No.

VORBA SG0010.00 VRANINE BG0075.00 VRBANJ JE0095.00 VRBANJ JE0095.02 VRBANJ JE0095.03 VRT PLANČIĆ SG0012.55 VRT TADIC-GRAMOTOR SG0012.54 VRT VODANOVIĆ SG0012.26 VRTAL VG0017.00 VRTLINE BG0043.00 VRTLINE VG0022.00 VRTLINE VG0023.00 HV0043.00 ZAKAŠTIL BG0076.00 ZA MASLINJE JE0116.00 ZADAK JE0268.00 ZAGOMILE JE0269.00 ZAGOMILE JE0078.00 ZAHUM JE0078.01 ZAHUM JE0155.00 ZAHUM JE0070.00 ZALUG JE0071.00 ZALUG ŽDRILCA HV0095.00 ZEMUNJEVA GOMILA NE0001.00 ŽUMINSKI DOLAC JE0223.00 ZVONIK SVETI STJEPAN SG0012.15 ZVONIK SVETI STJEPAN SG0012.24 ŽEJNA GLAVA JE0259.00 ZIVAVODA BG0024.00 ŽUPSKA KUĆA HV0104.00

Coordinates

Per.

Site Code

6386975 6421260 6390250 6390250 6390250 6386440

4783225 4775375 4781150 4781150 4781150 4783035

80 65 80 80 80 75

0 125 115 0 0 0

60 0 715 0 0 745

6386410 6386425 6434400 6413900 5433350 6433400 5617775 6424650 6392400 6402660 6402670 6388875 6388875 6388675 6389025 6388825 5615650

4783015 4782925 4776275 4777250 4776050 4776070 4782225 4777020 4779225 4779360 4779310 4781850 4781850 4781850 4784075 4784075 4780200

75 70 65 65 200 80 65 65 80 200 200 80 200 200 80 80 80

0 105 110 10 5 105 110 5 115 5 5 115 0 0 105 105 110

745 0 0 50 0 0 0 20 715 0 0 610 20 20 0 0 20

6383900

4786075

200

5

0

6397700

4777250

200

125

0

6386460

4783040

70

0

705

6386435 6409425 6423125 5617675

4782950 4777025 6775175 4781925

80 80 65 200

0 105 905 105

0 0 0 0

Sv. Ivan, Jelsa

259

0 0 410 220 220 0 0 0

0 0 0 0 0 0

0 0 0 240 0 0 0 0 0 0 0 0 220 0 0 0

The Adriatic Islands Project

260

The Adriatic Islands Project

Appendix 4

Dodatak 4

Sites sorted by period

Nalazišta složena po razdobljima Site C ode

T op on ym

P er.

S ite No.

30 30 30 30 30 30 30 30

VG0006.00 BG0019.00 BG0022.00 BG0023.00 BG0028.00 HV0048.00 HV0051.00 HV0053.01

0 6423850 6423225 6423175 6420050 5615325 5614425 5617700

0 4777200 4775200 4775175 4777800 4783375 4783950 4781450

15 125 125 125 125 125 125 0

0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 210

30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 40 40 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 60' 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65

HV0067.00 HV0087.00 JE0086.02 JE0143.00 JE0161.00 JE0216.00 JE0218.00 JE0258.00 SG0047.00 SG0055.00 SG0058.00 JE0149.00 VG0009.00 BG0015.00 BG0025.00 BG0026.00 BG0029.00 BG0031.00 BG0035.00 BG0060.00 BG0066.00 HV0001.00 HV0117.00 JE0019.00 JE0115.00 JE0133.00 JE0133.01 VG0006.01 BG0056.00 BG0061.00 HV0016.00 HV0139.00 JE0157.02 JE0189.00 JE0233.00 SG0003.00 SG0012.12 SG0015.02 VS0007.00 VS0008.00 BG0012.00 BG0024.00 BG0032.00 BG0036.00 BG0039.00 BG0041.00 BG0042.00 BG0043.00 BG0052.00 BG0054.00 BG0059.00 BG0062.00 BG0067.00 BG0069.00 BG0071.00 BG0073.00 BG0074.00 BG0075.00 BG0076.00 BG0078.00 HV0004.00 HV0004.04 HV0006.00 HV0011.00 HV0012.00 HV0013.00 HV0015.00 HV0034.00 HV0043.00 HV0044.00 HV0046.00

5620150 5620750 6389050 6409650 6395500 6905075 6398975 6409750 6379150 0 6379875 6402375 6433050 6424500 6419400 6419350 6418950 6413875 6413650 6418875 6417125 5617300 5613640 6390975 6392025 6407475 6407475 6432675 6416650 6418575 5617675 5619325 6394475 6393250 6389500 6386275 6386490 6386775 5610575 5610525 6425275 6423125 6413675 6413725 6413700 6414575 6413900 6413900 6417575 6418312 6418825 6418500 6419850 6416400 6422350 6425880 6425925 6421260 6424650 6413440 5619975 5620100 5619200 5620600 5620375 5620225 5616575 5617700 5617775 5617475 5617225

4781775 4781600 4783600 4778925 4779100 4776725 4777450 4778625 4780725 0 4783250 4737975 4776475 4776975 4777000 4776275 4777575 4777625 4777175 4777075 4778100 4782325 4783520 4781725 4778775 4778975 4778975 4776600 4775225 4777850 4782075 4782375 4779050 4772125 4783750 4783900 4782950 4781650 4781325 4781075 4777025 6775175 4777075 4777225 4776875 4775150 4777350 4777250 4776775 4776975 4777100 4777675 4775750 4776550 4775300 4776080 4776125 4775375 4777020 4777190 4781000 4781075 4781850 4781450 4781725 4781825 4784075 4782050 4782225 4781975 4782025

105 105 110 125 125 125 125 125 125 125 105 5 0 120 10 10 120 10 10 10 120 10 125 10 110 120 5 10 125 120 110 120 120 125 0 120 0 505 10 10 125 905 10 10 10 120 10 10 10 10 10 10 10 10 125 5 105 125 5 10 15 10 15 10 110 125 15 0 110 105 105

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 50 50 0 50 50 20 0 50 0 20 0 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 705 0 50 50 0 0 50 50 50 0 50 50 50 50 50 0 50 50 0 0 0 0 20 20 0 50 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 210 210 0 205 205 0 216 216 205 0 205 0 210 210 0 0 0 0 0 0 0 0 0 235 0 0 0 215 216 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 216 205 0 0 0 0 0 0 0 0 217 0 0 0 0 0 210 0 0 0

C o ord in a te s

261

UMIĆ MOŠEVČICA VELASPILA MALASPILA POD SPILE VELA SPILJA MARKOVA SPILJA FRANJEVAČKI SAMOSTAN ANTUNOVA KOSA PANDOLOVICA DRAĆEVICA POKRIVENIK (BADANJ) ORMANICA TAMNA SPILJA GRAPČEVA SPILJA BAČVA BABINA SPILJA SMOKVINA LOKVINE KRIŽIŠĆE SUĆURAJ VELA MOŠEVČICA GLAVA MASLINOVA GOMILICE GRČKA GOMILA VELA GOMILA TRAP IZA ZABURNJE LOKVE LIKOVA GLAVA KRUVENICA TARTAJINA SPILJA MARUCA GOMILA KAŠTIL VELA GLAVA VELA GLAVA UMIĆ KOZJA LEKOVIĆ KASTIL VELA GLAVA TOR RATINA ŠPILA SKUDLJIVAC GLAVICA KUĆA REMETE PURKIN KUK MOLI BRIG RUDAGLOVA MALAMASLINICA ŽIVA VODA SVETI ROK CRNE BOČICE TURNIĆ PAKLINA VRTLINE RAČEVINJA TERUNAC IZA ZABURNJE LOKVE LDCOVIĆ VELA GOMILA DUBOKA ROGOVIŠĆE ROGOVISČE VRANINE ZAMASLINJE GRAHOVA PAZUHA PLAJICE PLAJICE PROPOD KAMPANIL LJUBICA BRIG PROSPEROVA SPILJA VIRA SVETI CIFRIJAN ZA KASTIL SVETI ROK BAKOTA BORI

The Archaeological Heritage of Hvar P er.

Site No.

65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70 70

HV0049.00 HV0068.00 HV0076.00 HV0077.00 HV0078.00 HV0079.00 HV0089.00 HV0090.00 HV0091.00 HV0115.00 HV0142.00 HV0143.00 JE0006.00 JE0010.00 JE0011.00 JE0094.00 JE0099.00 JEO100.00 JE0146.00 JE0147.00 JE0160.00 JE0232.00 JE0235.00 JE0257.00 SG0015.01 SG0024.08 SG0035.00 SG0040.00 SG0051.00 VG0005.00 VG0006.03 VG0006.04 VG0007.00 VG0017.00 VS0003.00 VS0004.00 VS0006.00 VS0010.00 BG0501.00 BG0502.00 BG0504.00 BG0505.00 HV0037.00 HV0509.00 HV0529.00 HV0541.00 JE0038.00 JE0069.02 JE0120.00 JE0157.01 JE0501.00 JE0503.00 JE0505.00 JE0514.00 JE0516.00 JE0517.00 JE0518.00 JE0524.00 SG0005.00 SG0006.01 SG0009.00 SG0012.00 SG0012.06 SGOO12.07 SG0012.10 SG0012.11 SG0012.15 SG0012.17 SG0012.18 SG0012.26 SG0012.35 SG0012.38 SG0012.39 SG0012.49 SG0012.66 SG0012.50 SG0012.51 SG0012.52 SG0012.64 SG0018.01 SG0024.06 SG0054.00 SG0503.01 SG0503.02 SG0504.00 SG0507.00 VG0501.00 VG0503.00 VS0502.00

C oo rd in a tes 5614225 5618600 5620025 0 5620225 0 5613180 5613125 5613075 0 6620710 5618325 6391350 6391850 6391775 6389950 6390250 6388900 6401975 6401225 6394650 6393450 0 6409025 6386775 6386100 6381025 6385475 6380125 6432525 6432650 6432550 6432675 6434400 5611825 5610750 5610800 5610000 6420000 6420000 6432000 6431000 5617625 5612000 5616000 5619000 6388900 6387775 6389425 6394475 6404000 6422000 6392000 6395000 6394000 6394000 6394000 6388000 6386775 6387250 6387225 6386400 6386360 6386340 6386350 6386460 6386460 6386425 6386425 6386425 6386400 6386400 6386400 6386400 6386400 6386375 6386475 6386150 6386350 6385975 6385825 0 6385000 6385000 6385000 6382000 6434000 6434000 5610000

4783450 4781850 4781350 0 4781825 0 4780750 4780900 4780525 0 0 4782660 4781850 4783650 4782715 4782900 4781525 4780575 4779875 4779350 4778975 4779025 4776475 0 4778250 4781650 4783700 4784775 4778800 4781200 4776275 4776575 4736550 4776600 4776275 4780675 4781075 4781200 4781600 4778000 4778000 4775000 4775000 4782125 4779000 4779000 4776000 4782375 4782350 4784275 4779050 4765000 4761000 4784000 4773000 4773000 4773000 4773000 4772000 4782600 4782715 4783960 4783000 4783075 4783040 4782925 4782940 4783040 4783030 4783000 4782925 4783000 4783000 4783000 4783110 4783110 4783080 4783080 4783460 4781250 4783100 4783450 0 4783000 4783000 4783000 4778000 4777000 4775000 4776000

Toponym

Site C ode 10 10 0 125 10 125 10 10 10 20 5 5 10 105 105 10 120 110 10 120 120 105 120 120 5 10 120 125 10 10 10 10 110 110 10 10 10 10 815 815 815 825 0 815 0 0 110 0 505 505 815 815 0 815 825 825 815 825 0 0 0 130 140 140 0 0 0 0 605 105 0 0 0 0 0 140 140 140 140 25 10 405 825 0 0 815 0 825 0

20 50 0 0 20 0 50 50 50 0 0 0 50 0 0 20 0 0 20 0 0 0 0 610 0 20 0 0 0 50 50 50 0 0 50 50 50 50 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 20 20 0 0 0 705 705 705 705 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

262

216 216 215 0 0 0 0 205 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 830 0 225 0 820 820 0 220 0 0 830 830 820 0 0 0 830 0 205 220 205 0 0 0 0 0 0 0 0 0 220 220 220 220 220 0 0 0 0 205 0 0 0 820 820 0 820 0 820

MALA LOKVA SPILE DANAS DOLAC HAHANOVA SPILJA SKLACINE JAKOVLJEVA SPILJA PLANIKOV BOK PLANIKOV BOK PLANIKOV BOK SKALEZIJA VELA GOMILA SPILE HUM DOLĆIC DOLCIC KRVAVA GOMILA GRAČIŠĆE DRACEV DOLAC FUTRETOVA GOMILA KOŠNJAK POD ŠATOR GRADIŠTE GRADAC PURKINKUK PFUKO LOMPIĆ SVETA NEDJELJA KLUCA GOJMERA UMIĆ UMIĆ UMIĆ VRTAL UVARPOJA PLITVINA BOŽANJA GLAVICA VELAGLOVA

KAŠTIL

ORIŠAC KUPINOVIK MASLINOV« TOR

ČOipYICA KUCISĆE KNEŽINE FAROS SVETI PETAR ZVONIK SVETI STJEPAN KUĆA TADIĆ-GRAMOTOR VRT VODANOVIĆ

KUNIČIĆA VRT GRČKI BUNAR JURJEVAC PRIKO STARO GRADSKO POLJE

The Adriatic Islands Project Site No.

75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80

C o ord in a te s

S ite C ode

T op on ym

VS0507.00 VS0512.00 VS0514.00 VS0522.00 VS0533.00 VS0534.00 BG0503.00 B00502.00 HV0144.00 HV0502.02 HV0504.00 HV0510.00 HV0512.00 HV0518.00 HV0519.00 HV0520.00 HV0522.00 HV0527.00 HV0531.00 HV0535.00 HV0539.00 JE0031.00 JE0502.00 JE0504.00 JE0506.00 JE0511.00 JE0519.00 JE0520.00 JE0521.00 JE0523.00 MI0501.00 NE0501.00 NE0502.00 SG0012.54 SG0012.55 SG0502.00 SG0503.04 SG0503.05 SG0505.00 SG0508.00 SG0509.00 VG0502.00 VS0503.00 VS0524.00 VS0527.00 VS0528.00 VS0529.00 VS0530.00 VS0531.00 BG0004.00 BG0005.00 BG0006.00 BG0055.00 BG0057.00 BG0058.00 BG0064.00 BG0079.00 BG0506.00 BG0507.00 BOOOOl.OO B00002.00 B00003.00 HV0007.00 HV0008.00 HV0009.00 HV0019.00 HV0020.00 HV0021.00 HV0022.00 HV0025.00 HV0027.00 HV0028.00 HV0029.00 HV0030.00 HV0031.00 HV0032.00 HV0033.00 HV0035.00 HV0036.00 HV0038.00 HV0039.00 HV0040.00 HV0041.00 HV0045.01 HV0053.02

5607000 5609000 5610000 5608000 5612000 5608000 6411000 6390000 5617700 5614000 5614000 5612000 5613000 5615000 5615000 5615000 5615000 5616000 5617000 5618000 5617000 6389025 6400000 6393000 6392000 6403000 6405000 6397000 6396000 6410000 5620000 6380000 6385000 6386410 6386440 6385000 6385000 6385000 6379000 6385000 6384000 6433000 5606000 5609000 5610000 5610000 5610000 5611000 5611000 6431100 6431100 6430675 6416675 6419100 6419100 6419025 6425075 6420000 6430000 6389350 6389075 6389725 5619450 5620075 5620075 5617575 5617850 5617825 5617775 5617650 5617625 5617675 5617675 5617700 5617750 5617725 5617700 5617575 5617625 5617750 5617600 5617650 5617500 5617575 5617700

4782000 4782000 4782000 4780000 4779000 4781000 4775000 4786000 4782000 4784000 4783000 4779000 4781000 4799000 4780000 4799000 4780000 4781000 4781000 4779000 4781000 4782725 4768000 4783000 4784000 4780000 4774000 4772000 4773000 4770000 4786000 4788000 4785000 4783015 4783035 4783000 4783000 4783000 4799000 4777000 4772000 4777000 4782000 4780000 4780000 4780000 4781000 4781000 4779000 4777350 4777475 4777425 4775300 4776950 4776950 4775125 4776825 4778000 4777000 4785050 4786200 4785075 4781975 4781575 4781250 4782125 4781925 4781950 4781900 4781950 4781925 4781925 4781900 4781975 4782000 4782000 4782050 4781925 4781875 4781875 4781875 4781875 4781825 4781975 4781450

825 815 825 825 0 825 825 825 0 825 810 825 815 825 825 0 0 825 825 825 810 0 825 815 825 0 0 0 825 825 825 815 825 0 0 825 810 810 825 825 815 0 0 825 0 815 0 0 815 115 110 110 0 115 0 105 110 0 0 115 105 0 110 115 0 110 115 115 115 115 115 110 0 0 0 0 105 110 0 110 110 110 0 0 0

0 840 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 745 745 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 610 20 0 0 0 55 0 0 0 0 610 0 20 0 715 0 0 0 0 715 0 0 730 0 0 55 705 20 0 0 0 0 20 0 0 55

830 830 0 0 820 0 0 0 220 0 0 0 830 0 0 820 820 0 0 0 0 410 0 0 0 830 820 820 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 830 820 830 0 830 0 820 820 830 0 0 0 205 0 0 0 0 820 820 0 0 0 0 410 220 0 0 0 0 0 0 0 205 220 0 0 0 0 205 225 225 0 205 220 0

HV0054.00 HV0060.00 HV0064.00

5618025 5618450 5618100

4781275 4781800 4781850

0 110 115

20 0 0

0 0 220

263

GRODA

VRT TADIĆ-GRAMCm VRTPLANČIĆ

BRIGOVE BRIGOVE MLASKA KOZJA U LAZU ULAZU GORNJI PELINOVTK MASLINJE PRILOGE MANDRAČ JURKOVTDOCI SUTISKA RAKE BRIŽINE KASTIL KUĆA ZANINOVIC DOLAC BISKUPSKI VRT GAZAROVIĆ PALAČA PALLADINI RAZVITAK PJACA GRODA SVETI DUH KUĆA GILVE SVETI CIPRUAN MANDRAČ IZA ARSENALA MUNAT BURAK KUCA ZANINOVIC LUKA HOTEL PALACE FRANJEVAČKI SAMOSTAN KRIŽNA LUKA SPILE DOLAC

The Archaeological Heritage of Hvar P er.

Site No.

C o ord in a te s

80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80

HV0066.00 HV0069.00 HV0075.00 HV0081.00 HV0083.00 HV0086.00 HV0095.00 HV0096.00 HV0101.00 HV0103.00 HV0105.00 HV0106.00 HV0109.01 HV0118.00 HV0124.00 HV0125.00 HV0130.00 HV0133.00

5619750 5619850 5619350 5616325 5616675 5621750 5615650 5617675 5617575 5617625 5617675 5617725 5617700 5617675 5617600 5617585 5617675 5617710

4780750 4783475 4781750 4783825 4784050 4784450 4780200 4781900 4781675 4781925 4781900 4781925 4781900 4781875 4781870 4781935 4781900 4781885

105 115 110 0 105 115 110 0 105 105 105 105 115 115 110 110 0 115

0 0 0 0 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 235 0 0 0 205 0 0 0 0 0 0 0 0 220 0

80

HV0134.00

5617640

4781920

115

0

0

80 80

HV0136.00 HV0138.00

5616220 5617620

4782670 4781930

25 110

55 0

0 0

80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80

HV0140.00 HV0141.00 HV0145.00 HV0501.00 HV0503.00 HV0505.00 HV0508.00 HV0513.00 HV0514.00 HV0515.00 HV0516.00 HV0524.00 HV0526.00 HV0530.00 HV0534.00 HV0538.00 HV0540.00 JE0003.00 JE0005.00 JE0007.00 JE0008.00 JE0009.00 JE0012.00 JE0013.00 JE0014.00 JE0015.00 JE0016.00 JE0017.00 JE0018.00 JE0020.00 JE0021.00 JE0022.00 JE0023.00 JE0024.00 JE0025.00 JE0026.00 JE0028.00 JE0028.02 JE0030.00 JE0032.00 JE0033.00 JE0034.00 JE0035.00 JE0036.00 JE0037.00 JE0040.00 JE0041.00 JE0042.00 JE0045.00 JE0046.00 JE0047.00 JE0048.00 JE0049.00 JE0050.00 JE0051.00 JE0051.01 JE0051.02 JE0052.00 JE0053.00 JE0054.00 JE0055.00 JE0056.00 JE0057.00 JE0058.01 JE0058.02

5616975 5618700 5617710 5614000 5613000 5615000 5617000 5614000 5614000 5614000 5614000 5615000 5616000 5617000 5617000 5616000 5619000 6392500 6392275 6392050 6391075 6389350 6391400 6391425 6391500 6390425 6391200 6390950 6390725 6390900 6390825 6390300 6390325 6390575 6390775 6391875 6391200 6391200 6389725 6389050 6389250 6389400 6387900 6388450 6388700 6389350 6390050 6390200 6389550 6388800 6388650 6388325 6388075 6389325 6389375 6389325 6389625 6389200 6389300 6389150 6388850 6388750 6388450 6390100 6390100

4781865 4781025 4781880 4783000 4784000 4782000 4783000 4781000 4781000 4781000 4799000 4780000 4780000 4781000 4780000 4781000 4779000 4782500 4782100 4782850 4783360 4783200 4782830 4782300 4782450 4783050 4782450 4782825 4782925 4781700 4781175 4781500 4781800 4781550 4782560 4783150 4782200 4782200 4782725 4782650 4782125 4782300 4782450 4782550 4782300 4782500 4781950 4782150 4782725 4782875 4782850 4782925 4783025 4783800 4783650 4783800 4783650 4783450 4783450 4783225 4783275 4783075 4783100 4782700 4782700

105 105 115 815 0 0 810 815 815 815 825 810 0 825 825 0 0 115 115 115 110 115 105 105 105 105 105 105 105 105 105 105 110 115 605 105 115 220 115 105 105 0 115 115 115 110 105 115 110 105 105 115 115 105 115 0 0 105 105 115 105 105 115 115 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 0 0 715 0 0 0 0 610 0 0 610 0 0 610 0 0 0 0 0 0 715 20 0 0 0 715 0 0 0 715 0

0 0 0 0 820 830 0 0 0 0 0 830 820 0 0 820 820 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 225 0 0 0 0 225 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 410 0 220 0 0 0 0 0 0 220 225

T op on y m

S ite C ode

264

MEKIČEVICA NJIVICE VORBA VIRA VIRA gRUSNI DOLAC ŽDRILCA HVAR JADROLINUA GRODA PJACA KOD BISKUPIJE PRED KATEDRALO! KUĆA MACHIEDO KUCA NOVAK KAVANA PJACA HVAR TRG SVETOG STJEPANA TRG SVETOG STJEPANA MALA GARŠKA TRG SVETOG STJEPANA BONJ POKOJNI DOL KATEDRALA

DUĆIN DVOR-BAB DOLAC JEŽE DOCI FOŠKUJIVAC CARKOVNJAK FOŠKUJIVAC MALABLACA BLATA BLATA KRUŠOVLJE KRUSOVLJE SVETI KUZMA POVOTOVO TINJAK LOKVA MffiJE IVONČEVE NJIVE BUJČICE JURKOVICA MUNJAČE BUJČICE NJIVE BONJE SMOKVE IVONČEVE NJTVE SLAVAČ STAGNJICA STAGNJICA STAGNJICA MIRAK MALE MOČE SLOVČI CAREVAC CAREVAC

The Adriatic Islands Project

80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80

JE0058.03 JE0059.00 JE0060.00 JE0063.00 JE0064.00 JE0065.00 JE0066.00 JE0067.00 JE0068.00 JE0069.00 JE0069.01 JE0070.00 JE0071.00 JE0072.00 JE0073.00 JE0074.00 JE0075.00 JE0076.00 JE0077.00 JE0078.00 JE0080.00 JE0081.00 JE0087.00 JE0088.00 JE0095.00 JE0095.02 JE0095.03 JE0098.00 JE0102.00 JE0103.00 JE0104.00 JE0105.00 JE0109.00 JE0110.00 JE0112.00 JE0112.01 JE0113.00 JE0116.00 JE0124.00 JE0125.01 JE0126.01 JE0128.01 JE0128.02 JE0130.00 JE0130.02 JE0133.02 JE0144.00 JE0154.00 JE0156.00 JE0163.02 JE0164.00 JE0164.01 JE0171.00 JE0217.00 JE0236.00 JE0254.00 JE0255.00 JE0259.00 JE0261.00 JE0507.00 JE0510.00 JE0513.00 JE0515.00 JE0525.00 NE0002.00 SG0001.00 SG0001.01 SG0002.00 SG0004.00 SG0006.02 SG0010.00 SG0012.02 SG0012.03 SG0012.04 SG0012.05 SG0012.08 SG0012.09 SG0012.13 SG0012.14 SG0012.21 SG0012.22 SG0012.23 SG0012.24 SG0012.28 SG0012.29 SG0012.31 SG0012.32 SG0012.33 SG0012.36 SG0012.40 SG0012.41

6390100 6388300 6390100 6388275 6388500 6387550 6387750 6387975 6387125 6387775 6387775 6389025 6388825 6389150 6387900 6387850 6388025 6388125 6387775 6388875 6389625 6389725 6389750 6388450 6390250 6390250 6390250 6388900 6390375 6390425 6391825 6391000 6392700 6393875 6393850 6393850 6393850 6392400 6388375 6388575 6388050 6394050 6394050 6396800 6396800 6407200 6402550 6406625 6393425 6395200 6394500 6394500 6395250 6398675 6388975 6406150 6405600 6409425 6406460 6394000 6402000 6403000 6394000 6402000 6382950 6387050 6387050 6386900 6386275 6387250 6386975 6386500 6386260 6386425 6386350 6386360 6386375 6386475 6386475 6386850 6386300 6386465 6386435 6386400 6386400 6386400 6386400 6386400 6386400 6396400 6386400

4782700 4783275 4782225 4783025 4783950 4783450 4783525 4783725 4783900 4782350 4782350 4784075 4784075 4782025 4782375 4782275 4782200 4782100 4783025 4781850 4781850 4782025 4783700 4781050 4781150 4781150 4781150 4782975 4780325 4780350 4781050 4780400 4780825 4780800 4780725 4780725 4780500 4779225 4781125 4781400 4781425 4776350 4776350 4779950 4779950 4778850 4779550 4778750 4779475 4772850 4772850 4772850 4772150 4780100 4782950 4778425 4778875 4777025 4777610 4782000 4780000 4776000 4773000 4770000 4787400 4783300 4783300 4782400 4783900 4782715 4783225 4782780 4782860 4782725 4783120 4783025 4782850 4782975 4783030 4782825 4783025 4782960 4782950 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000

0 105 105 115 115 110 115 115 110 115 0 105 105 115 105 110 105 105 105 115 115 115 0 0 115 0 0 0 0 115 115 115 115 25 115 0 150 115 0 0 0 115 0 115 805 110 115 110 105 115 115 0 110 105 115 115 115 105 105 815 815 825 825 0 105 115 0 105 105 0 0 0 0 0 140 0 0 305 0 0 150 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

265

0 0 0 715 0 0 715 0 0 715 0 0 0 0 0 0 0 0 0 610 610 610 0 610 715 0 0 0 55 730 0 0 0 0 715 0 0 715 610 0 0 715 610 610 0 0 610 0 20 0 715 70 0 0 715 715 0 0 20 0 0 0 0 0 0 715 60 0 0 60 60 0 730 0 715 0 0 715 0 70 0 55 0 0 0 0 0 0 0 0 0

220 0 0 0 0 0 0 220 0 410 220 0 0 0 0 0 0 0 0 240 0 0 205 0 410 220 220 235 0 0 0 0 0 0 0 220 0 0 0 220 220 240 0 0 0 0 0 0 215 0 0 0 0 0 210 0 0 0 0 0 830 0 0 820 215 225 0 0 0 0 0 205 0 220 0 220 220 240 240 0 0 0 220 220 220 220 220 220 220 220 205

CAREVAC GORNJE MOČE MOČE MALE MOČE STIPANICA STARAČ KUPINOVIH KUPINOVIH ZALUG ZALUG KOLONČEVICA

ZAHUM PODHUM RAŠNIK BUTA VRBANJ VRBANJ VRBANJ PETROVA STARINA NJIVA JEŽE MIRJE JAFNENICA JABUCINA STRONE KUTAC KUTAC MACHIEDO-OBRADIĆ ZADAK ROIĆA DVORI MlKKE MIRKE SVETI LUKA (CARKVICA) SVETI LUKA VELA GLAVA GRAHOVIŠCE SVETA BARBARA SELCA MOSTIR RAKE RAKE PRAPATNA ORIŠAC GOSPINA NJIVA JEŽA ŽEJNA GLAVA NJIVICE

KUĆA TADIĆ TRAFOSTANICA TRAFOSTANICA COLOVICA GLAVICA KUČIŠĆE VORBA

SRIDNJA ULICA VAGONJ SVETI NIKOLA SVETI IVAN SVETI STJEPAN SVETI ROK KUĆA ZANINOVIĆA ZVONIK SVETOG STJEPANA

The Archaeological Heritage of Hvar P er.

Site No.

C o o rd in a te s

T op on ym

80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80

SG0012.56 SG0012.57 SG0012.58 SGOO12.59 SG0012.60 SG0012.61 SG0012.62 SG0012.65 SG0013.00 SG0014.00 SG0018.02 SG0019.00 SG0020.00 SG0021.00 SG0022.00 SG0023.00 SG0026.00 SG0027.00 SG0030.00 SG0031.00 SG0032.00 SG0039.00 SG0042.00 SG0043.00 SG0049.00 SG0056.00 SG0503.03 SG0510.00 SG0511.00 VG0002.00 VG0010.00

0 0 0 0 0 0 0 6386435 6386840 6386475 6385975 6386100 6386050 6386125 6386200 6386850 6386925 6386950 6387400 6386975 6381650 6382550 6385475 6384125 6384125 6385950 6385000 6380000 6379000 6434100 6634385

0 0 0 0 0 0 0 4781350 4782825 4782550 4783100 4783075 4783100 4782150 4783125 4783050 4783475 4783475 4783075 4782575 4783750 4783250 4778775 4782325 4779975 4783450 4783000 4774000 4778000 4776450 4776100

0 0 0 0 0 0 0 0 110 115 25 0 25 0 25 0 0 110 115 25 110 110 105 110 115 115 0 0 0 710 115

0 0 0 0 0 0 0 240 0 0 0 20 0 20 0 60 60 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 715

240 220 220 220 220 220 220 0 0 0 0 220 0 215 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 820 820 820 0 0

80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80

VG0021.00 VG0023.00 VS0001.00 VS0009.00 VS0012.00 VS0505.00 VS0506.00 VS0510.00 VS0511.00 VS0515.00 VS0516.00 VS0519.00 VS0520.00 VS0521.00 VS0523.00 VS0526.00 VS0532.00

6433950 6433400 5611300 5610300 0 5607000 5607000 5607000 5608000 5611000 5611000 5612000 5608000 5609000 5609000 5610000 5610000

4776350 4776070 4780750 4781300 0 4782000 4782000 4782000 4782000 4784000 4783000 4785000 4781000 4781000 4781000 4780000 4779000

110 105 115 110 0 0 0 825 0 815 810 0 815 825 825 825 0

0 0 715 715 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 820 820 0 820 830 0 820 0 0 0 0 820

S ite C ode

Sv. Marija, Vrboska

266

STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD SVETI STJEPAN DUBAC STRQNE JURJEVAC NJIVE KINO OBALA CITAONICA VINARUA MALOSELO MALO SELO KNEŽINE GARMICA RADOČINDOL SVETI ANTON SVETA NEDJELJA MASLINICA DOLČIĆ PRIKO

KOŠĆAK AUGUSTINSKI SAMOSTAN OGRADE VRTLINE SOLINE MOMIĆA POLJE

The Adriatic Islands Project

Appendix 5

Dodatak 5

Sites sorted by site code

Nalazišta složena po tipu

Site C odes

Site No.

C oordinates

Per.

Tbponym HVAR IZA ARSENALA KOZJA LUKA PJACA RAŠNIK

0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0

205 205 205 205 205 205 205 210

HV0096.00 HV0036.00 BG0055.00 HV0041.00 HV0029.00 JE0087.00 SG0012.02 SG0012.41 HV0053.01

5617675 5617625 6416675 5617500 5617675 6389750 6386500 6386400 5617700

4781900 4781875 4775300 4781825 4781900 4783700 4782780 4783000 4781450

80 80 80 80 80 80 80 80 30

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

210 210 215 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 220 225 225 235 235 235 240 240 410 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820 820

VG0009.00 HV0034.00 HV0076.00 SG0012.16 HV0009.00 HV0144.00 HV0045.01 HV0130.00 HV0030.00 JE0069.01 JE0069.02 JE0112.01 SG0012.08 JE0051.02 SG0012.57 SG0012.58 SG0012.59 SG0012.63 SG0012.66 JE0095.02 SG0012.24 JE0058.03 JE0125.01 JE0126.01 SG0012.04 SG0012.28 SGOO12.29 SG0012.31 SG0012.32 SG0012.33 SG0012.35 SG0012.36 SG0012.38 SG0012.39 SG0012.40 SG0012.49 JE0058.02 HV0037.00 JE0098.00 JE0233.00 HV0081.00 SG0012.56 SG0012.14 JE0031.00 BG0506.00 BG0507.00 BG0508.00 HV0503.00 HV0520.00 HV0522.00 HV0526.00 HV0529.00 HV0538.00 HV0540.00 HV0541.00 JE0505.00 JE0509.00 JE0519.00 JE0520.00 JE0525.00 SG0503.02 SG0503.03 SG0504.00 SG0510.00 SG0511.00 VG0501.00 VG0502.00 VS0502.00 VS0505.00 VS0506.00 VS0508.00

6433050 5617700 5620025 6386475 5620075 5617700 5617575 5617675 5617700 6387775 6387775 6393850 6386360 6389625 0 0 0 0 0 6390250 6386435 6390100 6388575 6388050 6386425 6386400 6386400 6386400 6386400 6386400 6386400 6386400 6386400 6386400 6396400 6386400 6390100 5617625 6388900 6389500 5616325 0 6386475 6389025 6420000 6430000 6412000 5613000 5615000 5615000 5616000 5616000 5616000 5619000 5619000 6392000 6396000 6405000 6397000 6402000 6385000 6385000 6385000 6380000 6379000 6434000 6433000 5610000 5607000 5607000 5607000

4776475 4782050 4781350 4783070 4781250 4782000 4781975 4781900 4781975 4782350 4782350 4780725 4783025 4783650 0 0 0 0 0 4781150 4782950 4782700 4781400 4781425 4782725 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783110 4782700 4782125 4782975 4783750 4783825 0 4783030 4782725 4778000 4777000 4773000 4784000 4799000 4780000 4780000 4779000 4781000 4779000 4776000 4784000 4780000 4774000 4772000 4770000 4783000 4783000 4783000 4774000 4778000 4777000 4777000 4776000 4782000 4782000 4782000

40 65 65 200 80 75 80 80 80 80 70 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 70 80 70 70 80 70 80 70 80 60 80 80 80 75 80 80 200 80 75 75 80 70 80 80 70 70 200 75 75 80 70 80 70 80 80 70 75 70 80 80 200

267

FRANJEVAČKI SAMOSTAN SUCURAJ SVETI CIPRUAN DANAg DOLAC BIHAĆKA ULICA BRIŽINE GRODA HOTEL PALACE HVAR GRODA KUPINOVIK KUPINOVIK KUTAC VAGONJ STAGNJICA STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD STARI GRAD VRBANJ ZVONIK SVETI STJEPAN

CAREVAC KAŠTEL PETROVA STARINA SKUDLJIVAC VIRA PHAROS SVETI STJEPAN

The Adriatic Islands Project Site No.

0 20 20

20 20 20 20 20 20 20 20

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 50 55 55 55 55 55 60 60 60 60 60 70 70

240 610 610 610 610 610 705 705 705 705 705 705 705 705 705 705 705 730

745 745 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

C o o rd in a te s

P er.

T op on ym

DRAGIČINLAZ GNJOJ GRAHOVIŠĆE JEROLIM JURJCOVIDOCI KRIZNA LUKA MALABLACA MIRJE MLASKA HOTEL PALACE PECE SKALEZIJA STAGNJICA SVETI LUKA ZAHUM ZAHUM MIRKE SVETI LUKA (CARKVICA)

820 820 820 820 820 820 830 830 830 830 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205 205 215 220 220 0 0

VS0511.00 VS0519.00 VS0529.00 VS0530.00 VS0532.00 VS0533.00 HV0505.00 JE0511.00 VS0503.00 VS0527.00 JE0096.00 BG0077.00 JE0144.01 HV0110.00 B00003.00 HV0054.00 JE0029.00 JE0028.01 BG0003.00 HV0045.02 SG0012.01 HV0115.00 JE0051.01 JB0131.00 JE0078.01 JE0155.00 JE0128.03 JE0130.01 JE0222.00 VS0012.00 SG0005.00 SG0009.00 SG0021.00 SG0006.01 SG0019.00 JE0122.00 HV0053.02

5608000 5612000 5610000 5611000 5610000 5612000 5615000 6403000 5606000 5610000 6390825 6412350 6402525 5617025 6389725 5618025 6390850 6391200 6430825 5617575 6386540 0 6389325 6396700 6388875 6388675 6394050 6396800 6394225 0 6386775 6387225 6386125 6387250 6386100 6387575 5617700

4782000 4785000 4781000 4781000 4779000 4779000 4782000 4780000 4782000 4780000 4783075 4776900 4779525 4780475 4785075 4781275 4782375 4782200 4777325 4781975 4782800 0 4783800 4779825 4781850 4781850 4776350 4777950 4772775 0 4782600 4783950 4782150 4782715 4783075 4782350 4781450

80 80 75 75 80 70 80 75 75 75 200 200 200 200 80 80 200 200 200 200 200 65 80 200 200 200 200 200 200 80 70 70 80 70 80 200 80

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 220 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

SG0012.23 JE0102.00 HV0031.00 BG0058.00 SG0006.02 SG0026.00 SG0001.01 SG0023.00 SG0010.00 JE0164.01 SG0012.21 SGOO12.65 JE0034.00 JE0088.00 JE0124.00 JE0128.02 HV0042.00 SG0016.00 HV0119.00 HV0032.00 SG0012.12 SG0012.17 JE0089.00 SG0012.10 JE0004.00 SG0012.15 SGKJ012.il SGOO33.00 SG0012.03 SG0012.55 SG0012.54 JE0137.00 JE0138.00 SG0046.00 SG0048.00 JE0276.00 JE0274.00 JE0275.00 BG0072.00 JE0237.00 JE0256.00 JE0248.00 BG0021.00 HV0003.00 SG0024.09 BG0002.00 BG0027.00 JE0250.00 JE0140.00 JE0119.00 JE0264.00

6386465 6390375 5617750 6419100 6387250 6386925 6387050 6386850 6386975 6394500 6386850 6386435 6389400 6388450 6388375 6394050 5617650 6386600 5617650 5617725 6386490 6386425 6388525 6386350 6392100 6386460 6386460 6381475 6386260 6386440 6386410 6407125 6407175 6379700 6379600 6401775 6401700 6401600 6415325 6405225 6406950 6406350 6423600 5619550 6386300 6431725 6419450 6407373 6405500 6395900 6402040

4782960 4780325 4782000 4776950 4782715 4783475 4783300 4783050 4783225 4772850 4782825 4781350 4782300 4781050 4781125 4776350 4781875 4781375 4782050 4782000 4782950 4783030 4781025 4782925 4782750 4783040 4782940 4784425 4782860 4783035 4783015 4778675 4778650 4780900 4780950 4779230 4779450 4779410 4777500 4778550 4778825 4778600 4775275 4781125 4783700 4776725 4776200 4778200 4779125 4780225 4778875

80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 200 200 200 80 60 70 200 70 200 70 70 200 80 75 75 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200

268

PELEGRINSKA ČOLOVICA KNEŽINE OBALA KUČIŠĆE NJIVE DUČE FRANJEVAČKI SAMOSTAN KUĆA ZANINOVIĆA NJIVA SVETI DUH ULAZU KUČIŠĆE MALO SELO TRAFOSTANICA VINARIJA VORBA RAKE SVETI STJEPAN BILIČICE BUTA ROIĆA DVORI MIRKA PALAČA VUKAŠINOVIĆ BELEBIĆI GRODA KUĆA GILVE KUĆA REMETE KUCA TADIĆ-GRAMOTOR RAIAC SVETI PETAR SVETI ROK ZVONIK SVETOG STJEPAT

VRTPLANČIĆ VRT TADIĆ-GRAMOTOR BANJICEVICA BANJIČEVICA BARI§IĆA VORH BARISIĆA VORH BOSIĆA BUDINJE BUDINJE CVITNA GOMILA DONJE POLJE DUŽ GLAVIČICA GLAVICA GLAVICA GLAVICA GOMILETINA GOMILICE GRALIŠĆE GRAVANJUSA GREBISĆE GUMNO

The Adriatic Islands Project Site No. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

JE0027.00 JE0242.00 SG0008.00 BG0017.00 JE0238.00 SG0025.00 JE0219.00 HV0017.00 JE0001.00 JE0174.00 JE0175.00 JE0176.00 JE0177.00 JE0178.01 BG0030.00 HV0062.00 HV0063.00 HV0088.00 JE0266.00 JE0239.00 BG0046.00 VG0004.00 JE0251.00 JE0252.00 BG0049.00 BG0050.00 BG0051.00 JE0145.00 JE0243.00 JE0244.00 JE0253.00 JE0241.00 HV0126.00 HV0015.21 HV0061.00 HV0128.00 HV0129.00 BG0037.00 BG0038.00 JE0082.05 BG0001.00 JE0039.00 JE0271.00 HV0004.01 HV0004.02 HV0004.03 HV0004.05 HV0004.06 HV0004.07 JE0082.08 JE0082.09 JE0082.13 JE0082.14 HV0092.00 SG0024.03 SG0024.04 SG0052.00 BG0044.00 BG0045.00 JE0240.00 JE0127.00 JE0267.00 JE0249.00 JE0270.00 JE0134.00 JE0135.00 SG0024.07 HV0006.01 HV0006.03 SG0015.01 BG0053.00 BG0020.00 JE0082.01 JE0082.02 JE0082.03 JE0082.04 JE0082.06 JE0082.07 JE0082.10 JE0082.11 JE0246.00 JE0247.00 BG0073.00 BG0068.00 HV0143.00 BG0016.00 JE0084.00 JE0085.00 BG0011.00

C o o rd in a te s 6391750 6405250 6385750 6425825 6405600 6385950 6388600 5617575 6392850 6395775 6395725 6395850 6395750 6395725 6415125 5618675 5618700 5617250 6402300 6405700 6414550 6432775 6407275 6407250 6415325 6415275 6415275 6402975 6405850 6405600 6407700 6405725 5620050 5616850 5620075 5619975 5619825 6413600 6413525 6391925 6431750 6388950 6402850 5619975 5620050 5620025 5619600 5619675 5619650 6391850 6391730 6392100 6391975 5613075 6385950 6386025 6385850 6414900 6414925 6405650 6388500 6402425 6406600 6402740 6407600 6407550 6385625 5618950 5619000 6386775 6417500 6423725 6391525 6391575 6391625 6391925 6391900 6391875 6391775 6391725 6406215 6406175 6425880 6420475 5618325 6424500 6387625 6387560 6426975

4781275 4778675 4782725 4775450 4778400 4782925 4782550 4782125 4783300 4772700 4772725 4772625 4772600 4772600 4777375 4781525 4781500 4782350 4779300 4778375 4777600 4776275 4778550 4778500 4777375 4777325 4777250 4779575 4778875 4778900 4778125 4778600 4782450 4783200 4782500 4782500 4782550 4777275 4777350 4780675 4776500 4782500 4779070 4781000 4781050 4781050 4781325 4781225 4781300 4780350 4780425 4780325 4780350 4780525 4783850 4783850 4783825 4777200 4777200 4778625 4781950 4779275 4778500 4779175 4778700 4778600 4783675 4781850 4781875 4781650 4776725 4776225 4780600 4780600 4780600 4780575 4780600 4780575 4780525 4780625 4778525 4778575 4776080 4776650 4781850 4776975 4784075 4783920 4776900

269

P er.

T op on ym

200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 65 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 65 200 65 200 200 200 200

HUMIĆ IGRALIŠTE IVANJE GOMILA JAPAQ/GRCKA GOMILA JERKOVDVOR JURJEVAC JURKOVICA KAŠTIL KASTILAC KADUNJE GOMILE KADUNJE GOMILE KADUNJE GOMILE KADUNJE GOMILE KADUNJE GOMILE KLACINA KOPITO KOPITO KRUVENICA KURCINOVO POJE KUZMIČIĆA DVOR LEĆEVA GOMILA LECEVISCE MALI DOLAC MALI DOLAC MARINOVO MARINOVO MARINOVO MASLINJE MOČA MOČA MOCA MOCIRA MOLO POJE MOLI SMOKOVNIK MOLO POJE MOLO POJE MOLO POJE MUŠINA DUŽA MUŠINA DUŽA NA POLANDU NA VRH KRIŽINE ORISAC PERINOVOPOJE PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLANIK PLANIK PLANIK PLANIK PLANIKOV BOK POD GLAVICU POD GLAVICU POD GLAVICU POD KLAČINU POD KLAČINU POD ORISJE PODBORJE POJE POLJE PRAVIN DOLAC PRIVORH PRIVORH PRIKO PROPOD PROPOD PURKINKUK RAČEVINJA RADOVAN SIN RAKE RAKE RAKE RAKE RAKE RAKE RAKE RAKE REMETIN DOLAC REMETIN DOLAC ROGOVIŠĆE SMRIĆ SPILE SREDNJA GLAVICA STARAQ STARAC STRAŽIŠĆE

The Adriatic Islands Project Site No. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 80 210 0 0 0 0 0

HV0005.00 JE0093.00 JE0129.00 BG0063.00 BG0008.00 BG0009.00 VG0006.02 JE0133.01 JE0190.00 JE0191.00 JE0192.00 JE0193.00 JE0195.00 JE0197.00 JE0198.00 HV0071.00 HV0142.00 JE0082.12 JE0090.00 JEO139.00 JE0148.00 JE0150.00 JE0260.00 JE0262.00 JE0043.00 JE0044.00 HV0015.20 VG0003.00 HV0015.01 HV0015.02 HV0015.03 HV0015.04 HV0015.05 HV0015.06 HV0015.08 HV0015.09 HV0015.11 HV0015.12 HV0015.13 HV0015.14 HV0015.15 HV0015.16 HV0015.17 HV0015.18 HV0015.19 HV0015.22 JE0265.00 VG0022.00 JE0268.00 JE0269.00 NE0001.00 BG0033.00 BG0034.00 BG0047.00 BG0048.00 HV0014.00 HV0127.00 JE0061.00 JE0062.00 JE0123.00 JE0165.00 JE0166.00 JE0167.00 JE0168.02 JE0169.00 JE0170.01 JE0172.00 JE0173.00 JE0185.00 JE0186.00 JE0187.00 JE0188.00 JE0205.01 JE0208.00 JE0210.00 JE0211.00 JE0212.00 JE0220.00 JE0221.00 JE0263.00 JE0272.00 JE0273.00 JE0194.00 JE0149.00 BG0076.00 BG0007.00 HV0015.10 HV0015.07 HV0010.00

C o o rd in a te s 5620000 6389400 6391750 6418325 6428100 6478125 6432700 6407475 6393400 6393425 6393400 6393425 6393450 6393500 6393475 5621130 6620710 6391880 6388750 6405250 6402575 6403225 6394350 6401990 6390225 6390250 5617100 6433325 5616575 5616625 5616850 5616775 5616725 5616750 5616775 5616825 5616850 5616875 5616900 5616900 5616800 5616800 5616825 5616775 5616850 5616600 6402230 5433350 6402660 6402670 6383900 6413800 6413825 6415250 6415350 5619775 5620000 6388350 6388475 6388175 6394725 6394750 6394800 6394800 6394850 6394950 6395150 6394775 6395425 6395400 6395000 6394975 6394225 6394875 6394950 6394975 6395075 6394500 6394250 6402000 6402600 6402540 6393425 6402375 6424650 6428200 5616800 5616700 5620550

4781300 4781325 4781450 4777025 4776175 4776175 4776600 4778975 4772500 4772500 4772600 4772625 4772750 4772550 4772475 4783650 4782660 4780750 4781525 4778900 4778650 4777800 4779925 4778875 4782050 4782000 4783200 4776225 4784075 4784100 4783900 4783975 4783975 4784000 4783900 4783975 4783875 4783950 4783925 4783900 4783775 4783750 4783650 4783700 4783725 4784250 4779410 4776050 4779360 4779310 4786075 4777075 4777075 4777575 4777525 4781975 4782475 4783350 4783325 4782050 4772200 4772225 4772150 4772175 4772125 4772175 4772275 4773250 4772300 4772325 4772475 4772425 4772875 4773225 4773225 4773150 4773050 4772050 4772000 4778825 4779125 4779160 4772675 4737975 4777020 4776975 4783800 4783826 4781550

270

P er.

T op on ym

200 200 200 200 200 200 200 50 200 200 200 200 200 200 200 200 65 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 40 65 200 200 200 200

SVETA MAGDALENA SVETI VID TAnNJA GLAVICA TERUNAC UBLINA UBLINA UMIĆ VELA GLAVA VELA GLAVA VELA GLAVA VELA GLAVA VELA GLAVA VELA GLAVA VELA GLAVA VELA GLAVA VELA GOMILA VELA GOMILA VELA GOMILA VELA GOMILA VELA GOMILA VELA GOMILA VELA GOMILA VELA GOMILA VELA GOMILA VELI LOZ VELILOZ VELISMOKOVNIK VELIKA GOMILA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VLAŠKO POJE VRTLINE ZAGOMILE ZAGOMILE ZEMUNJEVA GOMILA

VELA GLAVA KRIŽIŠĆE ZAMASLINJE STUDENAC VIRA VIRA KAMPANIL

The Adriatic Islands Project Site No. 0 0 0 0 0 0 0 20

20 20 20 20 20 20 20 20 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 50 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 50 55 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 216 0 0 0 0 0 0 205 210 216 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205 205 205 205 205 215 216 216 216 216 217 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

HV0011.00 SG0051.00 JE0245.00 SG0024.06 HV0006.02 SG0057.00 BG0062.00 JE0146.00 BG0078.00 JE0094.00 SG0024.08 HV0078.00 VG0006.01 BG0060.00 JE0019.00 HV0049.00 VS0006.00 BG0039.00 VG0005.00 JE0006.00 BG0059.00 BG0042.00 HV0089.00 HV0091.00 VS0004.00 BG0052.00 BG0032.00 BG0054.00 VG0006.03 VG0006.04 VS0003.00 VS0010.00 BG0043.00 BG0036.00 BG0069.00 BG0025.00 BG0026.00 HV0001.00 HV0090.00 BG0067.00 VS0007.00 VS0008.00 HV0068.00 BG0035.00 BG0031.00 HV0004.04 HV0004.00 HV0006.00 JE0082.00 VG0006.00 HV0015.00 SG0022.00 SG0031.00 SG0018.02 SG0020.00 JE0110.00 SG0018.01 JE0114.00 HV0136.00 JE0259.00 HV0104.00 SG0002.00 HV0067.00 HV0046.00 JE0017.00 JE0018.00 HV0140.00 JE0014.00 JE0010.00 JE0011.00 SG0004.00 BG0064.00 HV0103.00 HV0123.00 HV0101.00 SG0060.00 HV0106.00 JE0020.00 JE0021.00 SG0058.00 SG0017.00 JE0016.00 JE0056.00 BOOO02.00 HV0066.00 JE0041.00 JE0079.00 HV0087.00 HV0105.00

C o o rd in a te s 5620600 6380125 6406225 6385825 5618975 6386900 6418500 6401975 6413440 6389950 6386100 5620225 6432675 6418875 6390975 5614225 5610800 6413700 6432525 6391350 6418825 6413900 5613180 5613075 5610750 6417575 6413675 6418312 6432650 6432550 5611825 5610000 6413900 6413725 6416400 6419400 6419350 5617300 5613125 6419850 5610575 5610525 5618600 6413650 6413875 5620100 5619975 5619200 6391925 0 5616575 6386200 6386975 6385975 6386050 6393875 6385975 6394125 5616220 6409425 5617675 6386900 5620150 5617225 6390950 6390725 5616975 6391500 6391850 6391775 6386275 6419025 5617625 5617715 5617575 6387050 5617725 6390900 6390825 6379875 6385675 6391200 6388750 6389075 5619750 6390050 6392175 5620750 5617675

4781450 4781200 4778375 4783450 4781875 4783350 4777675 4779350 4777190 4781525 4783700 4781825 4776600 4777075 4781725 4783450 4781200 4776875 4776275 4783650 4777100 4777350 4780750 4780525 4781075 4776775 4777075 4776975 4776575 4736550 4780675 4781600 4777250 4777225 4776550 4777000 4776275 4782325 4780900 4775750 4781325 4781075 4781850 4777175 4777625 4781075 4781000 4781850 4780575 0 4784075 4783125 4782575 4783100 4783100 4780800 4783100 4780375 4782670 4777025 4781925 4782400 4781775 4782025 4782825 4782925 4781865 4782450 4782715 4782900 4783900 4775125 4781925 4781960 4781675 4783025 4781925 4781700 4781175 4783250 4783125 4782450 4783075 4786200 4780750 4781950 4782825 4781600 4781900

271

P er.

T op on ym

65 65 200 70 200 200 65 65 65 65 65 65 50 50 50 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 65 50 50 50 65 65 60 60 65 50 50 65 65 65 200 0 65 80 80 80 80 80 70 200 80 80 200 80 30 65 80 80 80 80 65 65 80 80 80 200 80 200 80 80 80 30 200 80 80 80 80 80 200 30 80

KAMPANIL KLUCA KOPILA FRKO PROPOD LEKOVIĆ FUTRETOVA GOMILA GRAHOVA PAZUHA KRVAVA GOMILA PRKO SKLACINE UMIĆ IZA ZABURNJE LOKVE MARUCA GOMILA MALA LOPCVA BOŽANJA GLAVICA CRNE BOČICE GOJMERA HUM IZA ZABURNJE LOKVE PAKLINA PLANIKOV BOK PLANIKOV BOK PLJTVINA RAČEVINJA SVETI ROK TERUNAC UMIĆ UMIĆ UVARPOJA VELAGLOVA VRTLINE GLAVA MASLINOVA GOMILICE KRUVENICA PLANIKOV BOK VELA GOMILA MOLI BRIG RUDAGLOVA SPILE TRAP VELA GOMILA PLAJICE PLAJICE PROPOD RAKE UMIĆ VIRA ČITAONICA GARMICA JURJEVAC KINO STRONE JURJEVAC BANSKI DOLAC MALA GARŠKA ZEJNA GLAVA ŽUPSKA KUĆA ČOLOVICA ANTUNOVAKOSA BAKOTA BORI BLATA BLATA BONJ CARK.OVNJAK DOLCIĆ DO LCIć GLAVICA GORNJI PELINOVIK GRODA GRODA JADTOLINUA KNEŽINE KOD BISKUPIJE KRUSOVLJE KRUSOVLJE LOKVINE LUČICA MALA BLACA MALE MOČE MANDRAC MEKIĆEVICA NJIVE PADVA PANDOLOVICA PJACA

The Adriatic Islands Project Site No.

C o o rd in a te s

P er.

T op on ym POŠKUJIVAC POD ŠATOR POKOJNI DOL PRAPATNA ROGOVIŠĆE SVETA NEDJELJA SVETI KUZMA SVETI ROK VIRA VRTVODANOVIĆ VRTLINE ZALUG ZALUG

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2C 2C 2t 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 215 0 0 215 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

JE0015.00 JE0232.00 HV0141.00 JE0217.00 BG0074.00 SG0042.00 JE0022.00 HV0044.00 HV0083.00 SG0012.26 VG0023.00 JE0070.00 JE0071.00 JEOO12.00 JE0013.00 JE0026.00 JE0032.00 JE0033.00 JE0046.00 JE0047.00 JE0050.00 JE0052.00 JE0053.00 JE0055.00 JE0059.00 JE0060.00 JE0073.00 JE0075.00 JE0076.00 JE0077.00 NE0002.00 JE0261.00 HV0033.00 JE0156.00 JE0040.00 JE0008.00 JE0086.02 JE0100.00 SG0013.00 JE0045.00 HV0019.00 HV0016.00 HV0125.00 JE0074.00 HV0124.00 HV0012.00 JE0065.00 SG0027.00 HV0035.00 SG0043.00 BG0079.00 BG0006.00 VG0021.00 JE0038.00 HV0138.00

6390425 6393450 5618700 6398675 6425925 6385475 6390300 5617475 5616675 6386425 6433400 6389025 6388825 6391400 6391425 6391875 6389050 6389250 6388800 6388650 6389325 6389200 6389300 6388850 6388300 6390100 6387900 6388025 6388125 6387775 6382950 6406460 5617700 6393425 6389350 6391075 6389050 6388900 6386840 6389550 5617575 5617675 5617585 6387850 5617600 5620375 6387550 6386950 5617575 6384125 6425075 6430675 6433950 6388900 5617620

4783050 4776475 4781025 4780100 4776125 4778775 4781500 4781975 4784050 4782925 4776070 4784075 4784075 4782830 4782300 4783150 4782650 4782125 4782875 4782850 4783800 4783450 4783450 4783275 4783275 4782225 4782375 4782200 4782100 4783025 4787400 4777610 4782050 4779475 4782500 4783360 4783600 4779875 4782825 4782725 4782125 4782075 4781935 4782275 4781870 4781725 4783450 4783475 4781925 4782325 4776825 4777425 4776350 4782375 4781930

80 65 80 80 65 80 80 65 80 70 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 30 65 80 80 80 60 80 80 80 65 80 80 80 80 80 80 80 70 80

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 210 225 225 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

JE0023.00 SG0032.00 HV0060.00 HV0007.00 JE0154.00 SG0039.00 VG0007.00 JE0133.02 HV0075.00 VG0017.00 HV0043.00 JE0068.00 JE0171.00 JE0115.00 HV0039.00 HV0038.00 BG0005.00 HV0040.00 HV0095.00 VS0009.00 HV0028.00 HV0086.00 SG0049.00 HV0021.00 JE0005.00 JE0003.00 HV0025.00 JE0109.00 JE0105.00 JE0255.00 JE0036.00 HV0145.00 SG0030.00

6390325 6381650 5618450 5619450 6406625 6382650 6432675 6407200 5619350 6434400 5617775 6387125 6395250 6392025 5617600 5617750 6431100 5617650 5615650 5610300 5617675 5621750 6384125 5617825 6392275 6392500 5617650 6392700 6391000 6405600 6388450 5617710 6387400

4781800 4783750 4781800 4781975 4778750 4783250 4776600 4778850 4781750 4776275 4782225 4783900 4772150 4778775 4781875 4781875 4777475 4781875 4780200 4781300 4781925 4784450 4779975 4781950 4782100 4782500 4781950 4780825 4780400 4778875 4782550 4781880 4783075

80 80 80 80 80 80 65 80 80 65 65 80 80 50 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80

9

% 2