The Adriatic Islands Project: Contact, Commerce and Colonialism 6000 BC - AD 600, Volume 1: The Archaeological Heritage of Hvar, Croatia 9780860548515, 9781407349701

First in a series of titles dedicated to a thorough archaeological investigation of the islands of the Adriatic. This bo

218 65 47MB

English Pages [334] Year 1997

Report DMCA / Copyright

DOWNLOAD PDF FILE

Table of contents :
Sgn 1, Tile 1 (A)
Sgn 1-2, Tile 2 (B)
Sgn 3, Tile 3 (A)
Sgn 3-4, Tile 4 (B)
Sgn 5, Tile 5 (A)
Sgn 5-6, Tile 6 (B)
Sgn 7, Tile 7 (A)
Sgn 7-8, Tile 8 (B)
Sgn 9, Tile 9 (A)
Sgn 9-10, Tile 10 (B)
Sgn 11, Tile 11 (A)
Sgn 11-12, Tile 12 (B)
Sgn 13, Tile 13 (A)
Sgn 13-14, Tile 14 (B)
Sgn 15, Tile 15 (A)
Sgn 15-16, Tile 16 (B)
Sgn 17, Tile 17 (A)
Sgn 17-18, Tile 18 (B)
Sgn 19, Tile 19 (A)
Sgn 19-20, Tile 20 (B)
Sgn 21, Tile 21 (A)
Sgn 21-22, Tile 22 (B)
Sgn 23, Tile 23 (A)
Sgn 23-24, Tile 24 (B)
Sgn 25, Tile 25 (A)
Sgn 25-26, Tile 26 (B)
Sgn 27, Tile 27 (A)
Sgn 27-28, Tile 28 (B)
Sgn 29, Tile 29 (A)
Sgn 29-30, Tile 30 (B)
Sgn 31, Tile 31 (A)
Sgn 31-32, Tile 32 (B)
Sgn 33, Tile 33 (A)
Sgn 33-34, Tile 34 (B)
Sgn 35, Tile 35 (A)
Sgn 35-36, Tile 36 (B)
Sgn 37, Tile 37 (A)
Sgn 37-38, Tile 38 (B)
Sgn 39, Tile 39 (A)
Sgn 39-40, Tile 40 (B)
Sgn 41, Tile 41 (A)
Sgn 41-42, Tile 42 (B)
Sgn 43, Tile 43 (A)
Sgn 43-44, Tile 44 (B)
Sgn 45, Tile 45 (A)
Sgn 45-46, Tile 46 (B)
Sgn 47, Tile 47 (A)
Sgn 47-48, Tile 48 (B)
Sgn 49, Tile 49 (A)
Sgn 49-50, Tile 50 (B)
Sgn 51, Tile 51 (A)
Sgn 51-52, Tile 52 (B)
Sgn 53, Tile 53 (A)
Sgn 53-54, Tile 54 (B)
Sgn 55, Tile 55 (A)
Sgn 55-56, Tile 56 (B)
Sgn 57, Tile 57 (A)
Sgn 57-58, Tile 58 (B)
Sgn 59, Tile 59 (A)
Sgn 59-60, Tile 60 (B)
Sgn 61, Tile 61 (A)
Sgn 61-62, Tile 62 (B)
Sgn 63, Tile 63 (A)
Sgn 63-64, Tile 64 (B)
Sgn 65, Tile 65 (A)
Sgn 65-66, Tile 66 (B)
Sgn 67, Tile 67 (A)
Sgn 67-68, Tile 68 (B)
Sgn 69, Tile 69 (A)
Sgn 69-70, Tile 70 (B)
Sgn 71, Tile 71 (A)
Sgn 71-72, Tile 72 (B)
Sgn 73, Tile 73 (A)
Sgn 73-74, Tile 74 (B)
Sgn 75, Tile 75 (A)
Sgn 75-76, Tile 76 (B)
Sgn 77, Tile 77 (A)
Sgn 77-78, Tile 78 (B)
Sgn 79, Tile 79 (A)
Sgn 79-80, Tile 80 (B)
Sgn 81, Tile 81 (A)
Sgn 81-82, Tile 82 (B)
Sgn 83, Tile 83 (A)
Sgn 83-84, Tile 84 (B)
Sgn 85, Tile 85 (A)
Sgn 85-86, Tile 86 (B)
Sgn 87, Tile 87 (A)
Sgn 87-88, Tile 88 (B)
Sgn 89, Tile 89 (A)
Sgn 89-90, Tile 90 (B)
Sgn 91, Tile 91 (A)
Sgn 91-92, Tile 92 (B)
Sgn 93, Tile 93 (A)
Sgn 93-94, Tile 94 (B)
Sgn 95, Tile 95 (A)
Sgn 95-96, Tile 96 (B)
Sgn 97, Tile 97 (A)
Sgn 97-98, Tile 98 (B)
Sgn 99, Tile 99 (A)
Sgn 99-100, Tile 100 (B)
Sgn 101, Tile 101 (A)
Sgn 101-102, Tile 102 (B)
Sgn 103, Tile 103 (A)
Sgn 103-104, Tile 104 (B)
Sgn 105, Tile 105 (A)
Sgn 105-106, Tile 106 (B)
Sgn 107, Tile 107 (A)
Sgn 107-108, Tile 108 (B)
Sgn 109, Tile 109 (A)
Sgn 109-110, Tile 110 (B)
Sgn 111, Tile 111 (A)
Sgn 111-112, Tile 112 (B)
Sgn 113, Tile 113 (A)
Sgn 113-114, Tile 114 (B)
Sgn 115, Tile 115 (A)
Sgn 115-116, Tile 116 (B)
Sgn 117, Tile 117 (A)
Sgn 117-118, Tile 118 (B)
Sgn 119, Tile 119 (A)
Sgn 119-120, Tile 120 (B)
Sgn 121, Tile 121 (A)
Sgn 121-122, Tile 122 (B)
Sgn 123, Tile 123 (A)
Sgn 123-124, Tile 124 (B)
Sgn 125, Tile 125 (A)
Sgn 125-126, Tile 126 (B)
Sgn 127, Tile 127 (A)
Sgn 127-128, Tile 128 (B)
Sgn 129, Tile 129 (A)
Sgn 129-130, Tile 130 (B)
Sgn 131, Tile 131 (A)
Sgn 131-132, Tile 132 (B)
Sgn 133, Tile 133 (A)
Sgn 133-134, Tile 134 (B)
Sgn 135, Tile 135 (A)
Sgn 135-136, Tile 136 (B)
Sgn 137, Tile 137 (A)
Sgn 137-138, Tile 138 (B)
Sgn 139, Tile 139 (A)
Sgn 139-140, Tile 140 (B)
Sgn 141, Tile 141 (A)
Sgn 141-142, Tile 142 (B)
Sgn 143, Tile 143 (A)
Sgn 143-144, Tile 144 (B)
Sgn 145, Tile 145 (A)
Sgn 145-146, Tile 146 (B)
Sgn 147, Tile 147 (A)
Sgn 147-148, Tile 148 (B)
Sgn 149, Tile 149 (A)
Sgn 149-150, Tile 150 (B)
Sgn 151, Tile 151 (A)
Sgn 151-152, Tile 152 (B)
Sgn 153, Tile 153 (A)
Sgn 153-154, Tile 154 (B)
Sgn 155, Tile 155 (A)
Sgn 155-156, Tile 156 (B)
Sgn 157, Tile 157 (A)
Sgn 157-158, Tile 158 (B)
Sgn 159, Tile 159 (A)
Sgn 159-160, Tile 160 (B)
Sgn 161, Tile 161 (A)
Sgn 161-162, Tile 162 (B)
Sgn 163, Tile 163 (A)
Sgn 163-164, Tile 164 (B)
Sgn 165, Tile 165 (A)
Sgn 165-166, Tile 166 (B)
Sgn 167, Tile 167 (A)
Sgn 167-168, Tile 168 (B)
Sgn 169, Tile 169 (A)
Sgn 169-170, Tile 170 (B)
Sgn 171, Tile 171 (A)
Sgn 171-172, Tile 172 (B)
Sgn 173, Tile 173 (A)
Sgn 173-174, Tile 174 (B)
Sgn 175, Tile 175 (A)
Sgn 175-176, Tile 176 (B)
Sgn 177, Tile 177 (A)
Sgn 177-178, Tile 178 (B)
Sgn 179, Tile 179 (A)
Sgn 179-180, Tile 180 (B)
Sgn 181, Tile 181 (A)
Sgn 181-182, Tile 182 (B)
Sgn 183, Tile 183 (A)
Sgn 183-184, Tile 184 (B)
Sgn 185, Tile 185 (A)
Sgn 185-186, Tile 186 (B)
Sgn 187, Tile 187 (A)
Sgn 187-188, Tile 188 (B)
Sgn 189, Tile 189 (A)
Sgn 189-190, Tile 190 (B)
Sgn 191, Tile 191 (A)
Sgn 191-192, Tile 192 (B)
Sgn 193, Tile 193 (A)
Sgn 193-194, Tile 194 (B)
Sgn 195, Tile 195 (A)
Sgn 195-196, Tile 196 (B)
Sgn 197, Tile 197 (A)
Sgn 197-198, Tile 198 (B)
Sgn 199, Tile 199 (A)
Sgn 199-200, Tile 200 (B)
Sgn 201, Tile 201 (A)
Sgn 201-202, Tile 202 (B)
Sgn 203, Tile 203 (A)
Sgn 203-204, Tile 204 (B)
Sgn 205, Tile 205 (A)
Sgn 205-206, Tile 206 (B)
Sgn 207, Tile 207 (A)
Sgn 207-208, Tile 208 (B)
Sgn 209, Tile 209 (A)
Sgn 209-210, Tile 210 (B)
Sgn 211, Tile 211 (A)
Sgn 211-212, Tile 212 (B)
Sgn 213, Tile 213 (A)
Sgn 213-214, Tile 214 (B)
Sgn 215, Tile 215 (A)
Sgn 215-216, Tile 216 (B)
Sgn 217, Tile 217 (A)
Sgn 217-218, Tile 218 (B)
Sgn 219, Tile 219 (A)
Sgn 219-220, Tile 220 (B)
Sgn 221, Tile 221 (A)
Sgn 221-222, Tile 222 (B)
Sgn 223, Tile 223 (A)
Sgn 223-224, Tile 224 (B)
Sgn 225, Tile 225 (A)
Sgn 225-226, Tile 226 (B)
Sgn 227, Tile 227 (A)
Sgn 227-228, Tile 228 (B)
Sgn 229, Tile 229 (A)
Sgn 229-230, Tile 230 (B)
Sgn 231, Tile 231 (A)
Sgn 231-232, Tile 232 (B)
Sgn 233, Tile 233 (A)
Sgn 233-234, Tile 234 (B)
Sgn 235, Tile 235 (A)
Sgn 235-236, Tile 236 (B)
Sgn 237, Tile 237 (A)
Sgn 237-238, Tile 238 (B)
Sgn 239, Tile 239 (A)
Sgn 239-240, Tile 240 (B)
Sgn 241, Tile 241 (A)
Sgn 241-242, Tile 242 (B)
Sgn 243, Tile 243 (A)
Sgn 243-244, Tile 244 (B)
Sgn 245, Tile 245 (A)
Sgn 245-246, Tile 246 (B)
Sgn 247, Tile 247 (A)
Sgn 247-248, Tile 248 (B)
Sgn 249, Tile 249 (A)
Sgn 249-250, Tile 250 (B)
Sgn 251, Tile 251 (A)
Sgn 251-252, Tile 252 (B)
Sgn 253, Tile 253 (A)
Sgn 253-254, Tile 254 (B)
Sgn 255, Tile 255 (A)
Sgn 255-256, Tile 256 (B)
Sgn 257, Tile 257 (A)
Sgn 257-258, Tile 258 (B)
Sgn 259, Tile 259 (A)
Sgn 259-260, Tile 260 (B)
Sgn 261, Tile 261 (A)
Sgn 261-262, Tile 262 (B)
Sgn 263, Tile 263 (A)
Sgn 263-264, Tile 264 (B)
Sgn 265, Tile 265 (A)
Sgn 265-266, Tile 266 (B)
Sgn 267, Tile 267 (A)
Sgn 267-268, Tile 268 (B)
Sgn 269, Tile 269 (A)
Sgn 269-270, Tile 270 (B)
Sgn 271, Tile 271 (A)
Sgn 271-272, Tile 272 (B)
Sgn 273, Tile 273 (A)
Sgn 273-274, Tile 274 (B)
Sgn 275, Tile 275 (A)
Sgn 275-276, Tile 276 (B)
Sgn 277, Tile 277 (A)
Sgn 277-278, Tile 278 (B)
Sgn 279, Tile 279 (A)
Sgn 279-280, Tile 280 (B)
Sgn 281, Tile 281 (A)
Sgn 281-282, Tile 282 (B)
Sgn 283, Tile 283 (A)
Sgn 283-284, Tile 284 (B)
Sgn 285, Tile 285 (A)
Sgn 285-286, Tile 286 (B)
Sgn 287, Tile 287 (A)
Sgn 287-288, Tile 288 (B)
Sgn 289, Tile 289 (A)
Sgn 289-290, Tile 290 (B)
Sgn 291, Tile 291 (A)
Sgn 291-292, Tile 292 (B)
Sgn 293, Tile 293 (A)
Sgn 293-294, Tile 294 (B)
Sgn 295, Tile 295 (A)
Sgn 295-296, Tile 296 (B)
Sgn 297, Tile 297 (A)
Sgn 297-298, Tile 298 (B)
Sgn 299, Tile 299 (A)
Sgn 299-300, Tile 300 (B)
Sgn 301, Tile 301 (A)
Sgn 301-302, Tile 302 (B)
Sgn 303, Tile 303 (A)
Sgn 303-304, Tile 304 (B)
Sgn 305, Tile 305 (A)
Sgn 305-306, Tile 306 (B)
Sgn 307, Tile 307 (A)
Sgn 307-308, Tile 308 (B)
Sgn 309, Tile 309 (A)
Sgn 309-310, Tile 310 (B)
Sgn 311, Tile 311 (A)
Sgn 311-312, Tile 312 (B)
Sgn 313, Tile 313 (A)
Sgn 313-314, Tile 314 (B)
Sgn 315, Tile 315 (A)
Sgn 315-316, Tile 316 (B)
Sgn 317, Tile 317 (A)
Sgn 317-318, Tile 318 (B)
Sgn 319, Tile 319 (A)
Sgn 319-320, Tile 320 (B)
Sgn 321, Tile 321 (A)
Sgn 321-322, Tile 322 (B)
Sgn 323, Tile 323 (A)
Sgn 323-324, Tile 324 (B)
Sgn 325, Tile 325 (A)
Sgn 325-326, Tile 326 (B)
Sgn 327, Tile 327 (A)
Sgn 327-328, Tile 328 (B)
Sgn 329, Tile 329 (A)
Sgn 329-330, Tile 330 (B)
Sgn 331, Tile 331 (A)
Sgn 331-332, Tile 332 (B)
Sgn 333, Tile 333 (A)
View->Fit Visible
9780860548515.pdf
Sgn 1, Tile 1 (A)
View->Fit Visible
Front Cover
Title Page
Copyright
In Memoriam
Table of Contents
Foreword
Preface
Chapter 1: Hvar and the Adriatic Islands Project
Chapter 2: Archaeological Research on Hvar to 1994
Chapter 3: The Sites and Monuments (SMS) Survey Carried Out Between 1988 and 1989
Chapter 4: A Short Report on the State of Monuments on Hvar
Chapter 5: Gazetteer of Archaeological Sites on the Island of Hvar
Appendix 1
Appendix 2
Appendix 3
Appendix 4
Appendix 5
Appendix 6
Maps
Bibliography
Recommend Papers

The Adriatic Islands Project: Contact, Commerce and Colonialism 6000 BC - AD 600, Volume 1: The Archaeological Heritage of Hvar, Croatia
 9780860548515, 9781407349701

  • 0 0 0
  • Like this paper and download? You can publish your own PDF file online for free in a few minutes! Sign Up
File loading please wait...
Citation preview

BAR S660 1997  GAFFNEY ET AL.  

The Adriatic Islands Project Contact, Commerce and Colonialism 6000 BC - AD 600 Volume 1

THE ADRIATIC ISLANDS PROJECT VOLUME 1: HVAR

The Archaeological Heritage of Hvar, Croatia

Vincent Gaffney Branko Kirigin Marinko Petrić Nikša Vujnović with a commentary on the classical sources for the island by

Slobodan Čače

BAR International Series 660 9 780860 548515

B A R

1997

Job: 9780860548515.t.1.1up.1-333 TPS: 297 x 210

Page 1

The Adriatic Islands Project Contact, Commerce and Colonialism 6000 BC - AD 600 Volume 1

The Archaeological Heritage of Hvar, Croatia

Vincent Gaffney Branko Kirigin Marinko Petric Niksa Vujnovic with a commentary on the classical sources for the island by

Slobodan Cace

BAR International Series 660 1997

Page 2

Published in 2017 by BAR Publishing, Oxford BAR International Series 660 The Adriatic Islands Project: Contact, Commerce and Colonialism 6000 BC - AD 600, Volume 1

© The authors individually and the Publisher 1997 The author's moral rights under the 1988 UK Copyright, Designs and Patents Act are hereby expressly asserted. All rights reserved. No part of this work may be copied, reproduced, stored, sold, distributed, scanned, saved in any form of digital format or transmitted in any form digitally, without the written permission of the Publisher.

ISBN 9780860548515 paperback ISBN 9781407349701 e-format DOI https://doi.org/10.30861/9780860548515 A catalogue record for this book is available from the British Library BAR Publishing is the trading name of British Archaeological Reports (Oxford) Ltd. British Archaeological Reports was first incorporated in 1974 to publish the BAR Series, International and British. In 1992 Hadrian Books Ltd became part of the BAR group. This volume was originally published by Tempvs Reparatvm in conjunction with British Archaeological Reports (Oxford) Ltd/ Hadrian Books Ltd, the Series principal publisher, in 1997. This present volume is published by BAR Publishing, 2017.

BAR

PUBLISHING BAR titles are available from:

EMAIL

PHONE FAX

BAR Publishing 122 Banbury Rd, Oxford, OX2 7BP, UK [email protected] +44 (0)1865 310431 +44 (0)1865 316916 www.barpublishing .com

Page 3

In memoriam Niko Dubokovic-Nadalini 1909 - 1991

Nee timide, nee temere

Page 4

Page 5

THE ADRIATIC ISLANDS PROJECT

PROJEKT JADRANSKI arocI

Volumel

Svezak 1

The Archaeological Heritage of Hvar, Croatia.

Arheoloska

Contents

Kazalo

Foreword Preface

1 V

Chapterl Hvar and the Adriatic Islands Project Background to the Adriatic Island Project Methodology Co-operation with other agencies Academic database management A Description of the Island of Hvar A Brief History of the Island ofHvar

Chapter 2 Archaeological Hvar to 1994

Research

bastina otoka Hvara, Hrvatska

on

Introduction Antiquarianism on Hvar The early nineteenth century The later nineteenth century: a fertile period for archaeology From the First to Second World War From the Second World War until 1994

Chapter 3 The Sites and Monuments (SMS) Survey The Sites and Monuments (SMS) Survey carried out between 1988 and 1989 The effectiveness of the sites and monuments survey

1

1

4 4 4 5 6

11

11 11

13 17 21 23

31

31

33

Proslov Predgovor Poglavlje 1 Hvar i Projekt Jadranski otoci

N astanak projekta J adranski otoci Metodologija Suradnja s drugim institucijama Strucno upravljanje bankom podataka Opis otokaHvara Kratka povijest otoka Hvara Poglavlje 2 Arheoloska istrazivanja otoka Hvara do 1994. godine Uvod Poceci i razvoj do 19. stoljeca Od 19. stoljeca pa do prvog svjetskog rata 1914 Druga polovina 19. stoljeca najplodnija je radovima o arheoloskim spomenicama otok Hvara Nakon drugog svjetskog rata do 1994

Poglavlje 3 Terenski pregled nalazista i spomenika (TPNS) Terenski pregled nalazista i spomenika (TPNS) izvrsen izmedu 1988. i 1989. godine Ucinkovitost terenskog pregleda nalazista i spomenika

1 V

1

1 4 4 4 5 6

11

11 11

14 19

27

31

31

34

Page 6

The Hvar Sites and Monument Database

Chapter4 A Short Report on the State Of Monuments On Hvar Chapter 5 Gazetteer Of Archaeological Sites On The Island Of Hvar

35

Baza podataka nalazista i spomenika Hvara

35

41

Poglavlje 4 Kratak pregled stanja spomenika na Hvaru

41

54

Poglavlje 5 Registar arheoloskih nalazista na otoku Hvaru

54

51 72

Prostor karte Bogomolja Kopnena N alazista Podmorska N alazista

51 72

Bol Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

74 75

Prostor karte Bol Kopnena N alazista Podrucje karte

74 75

Hvar Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

76 107

Podrucje karte Hvara Kopnena N alazista Podmorska N alazista

76 107

Jelsa Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

115 171

Podrucje karte Jelsa Kopnena N alazista Podmorska N alazista

115 171

Milna Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

175 175

Podrucje karte Milna Kopnena N alazista Podmorska N alazista

175 175

175 176

Podrucje karte N erezisca Kopnena N alazista Podmorska N alazista

175 176

Stari Grad Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

177 200

Podrucje karte Stari Grad Kopnena N alazista Podmorska N alazista

177 200

Vrgorac Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

203 207

Podrucje karte Vrgorac Kopnena N alazista Podmorska N alazista

203 203 207

208 211

Podrucje karte Vis Kopnena N alazista Podmorska N alazista

208 208 211

Bogomolje Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

Nerezisce Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

Vis Map Area Terrestrial Sites Maritime Sites

Page 7

Appendix 1 Ancient Written Sources Relating to the History ofHvar

216

Dodatak 1 Pisani izvori za povijest Hvara u antici Dodatak 2 Nalazista slozena po broju

217

Appendix 2 Sites sorted by site number

243

Appendix 3 Sites sorted by site toponym

253

Appendix 4 Sites sorted by period

261

Dodatak 3 253 Nalazista slozena prema toponimima Dodatak 4 Nalazista slozena po razdoblju 261

267

Dodatak 5 Nalazista slozena po tipu

267

Appendix 6 Maps

277

Dodatak 5 Karte

277

Bibliography

297,

Bibliografija

297

Appendix 5 Sites sorted by site code

Slike

Figures 1.1 1.2 2.1 2.2 2.3 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 5.1 5.2 5.3 5.4

5.5

The Adriatic Islands Hvar SimeLjubic GrgaNovak Greek Painted Pottery from Stari Grad (SG0009) Erosion on archaeological sites Destruction data for all sites Destruction data for cairns Sources of damage to cairns Destruction data for all wrecks Destruction data for protected sites Amphorae from selected sites Amphorae and other pottery vessels Amphorae and other potteryvessels Aerial photograph of Greek field divisions (SG0054.00) on the Stari Grad plain Plan of the Rake "Trim" (JE0082.5)

243

2 3 15 22

1.1 1.2 2.1 2.2 2.3

29

4.1

46

4.2

46

4.3

46

4.4 4.5

46 46 46

69 70 71

199 202

4.6 5.1 5.2 5.3 5.4

5.5

J adranski otoci Hvar SimeLjubic GrgaNovak Grcka slikana keramika iz Starog Grada (SG0009) Erozija na arheoloskim nalazistima Podaci o unistenju za sva nalazista Podaci o unistenju gomila Nacin unistenja gomila Podaci o unistenju brodoloma Podaci o unistenju zasticenih nalazista Amfore s odabranih nalazista • Amfore i druge posude s odabranih nalazista Amfore i druge posude s odabranih nalazista Zracni snimak djela Starigradskog polja (SG0054.00) Tlocrt trimova na polozaju Rake (JE0082.5)

2 3 15 22 29

46 46 46 46 46 46

69 70 71

199 202

Page 8

Page 9

The Archaeological

Heritage of Hvar

Foreword

Proslov

"Lives pass, the islands remains"

"iivoti prohodu, a skoji ostaju":

Marin Franicevic

Marin Franicevic

When, after more then ten years of work, the results of a study are finally published, the product is not simply a list of scientific facts but a springboard for further research and new scientific endeavours. That is an achievement that speaks for itself. I would, however, like to say something about this particular publication; about how, by whom and why it was made.

Kada se vise od jednog desetljeca rada i njegovih rezultata pretoci u knjigu koja ce biti ne samo zbroj znanstevnih spoznaja, vec i izvor za nova istrazivanja i znanstvena zakljucivanja, onda knjiga kao postignuce dostatno govori sama o sebi. Stoga bih na njenim prvim stranicama radije rekla rijec-dvije o tome kako, od koga i zasto je nastala.

This book emerged slowly, the result of many kilometres of travel, on foot, over the rocky high lands and almost inaccessible hills and fields of the island of Hvar. These journeys were often made under the burning sun and the dull blast of the depressing scirocco wind. During this period archaeologists, historians, geographers, geologists, and architects gathered to participate in a joint scientific venture centred on the Stari Grad field - the plain of St. Stephen (the patron saint of the island) as it was called in the middle ages - where the extremely rare, and probably best preserved, Greek land division in the Mediterranean still survives.

Knjiga "Arheoloska bastina otoka Hvara" nastala je postupno kroz FILA L . D.D.D . D.", (= CIL III, 3084) , Zapisao je ovo u djelu "Epigrammata reperta per Illyricum" cija se kopija, vjerojatno iz 18. stoljeca, cuva u Arheoloskom muzeju u Splitu (sig . 43g 4). Ovaj rimski nadgrobni natpis bio je 151. po redu spomenik kojeg je Cyriacus Anconitanus zabiljezio. Nazalost on ne spominje u kojemje mjestu na Hvaru bio i gdje je vidio ovaj natpis kome se izgubio svaki trag . Dva dana prije Hvara bio je na Visu, odakle je donio znatno vise arheoloskih vijesti. Proci ce gotovo stoljece da netko ponovno spomene starine Hvara u nekom djelu. U svom poznatom govoru "O porijeklu i zgodama Slavena" sto ga je na latinskom jeziku 1525. odrzao u crkvi svetog Marka u Hvaru fratar Vinko Pribojevic, Hvaranin i profesor svete teologije, prvi put se donose detaljniji podaci o antickom periodu na Hvaru (Pribojevic 1951, 198201) . Pribojevic je ocito bio veoma obrazovan . Poznati su mu skoro svi anticki izvori koji spominju Hvar: Polibije, Diodor, Strabon, Plinije, Apijan, a cesto citira Marcusa Antoniusa Cocciusa Sabellicusa koji je na prelazu iz 15. u 16. stoljece napisao svjetsku povijest (Rhapsodiae historiarum enneades I-II, Venetiae 1498-1504) i druge srednjovjekovne pisce. U drugom dijelu svog govora Pribojevic opisuje otok Hvar . Poznato mu je da se on nazivao Pharos, odnosno Pharia i da je utemeljen od Parana pa kaze: "Prednji kraj otoka prema kopnu je ravan, a istice se rusevinama dvaju medu sobom malo udaljenim gradova, koji su opustoseni ne znam kojom zgodom. U njima se na vise mjesta vide podovi sa slikama od mramornih kamencica iii s mozaicima . Sada se na toj ravnici dize pet sela vecim dijelom naseljenih pastirima, koji su suroviji od ostalih stanovnika otoka Hvara." Ovaj opis se najvjerojatnije odnosi na istocni dio otoka Hvara (Plame), jer samo nesto dalje govori o danasnjem Starogradskom polju, te kaze : Otprilike po sredini ovog naseg otoka pruza se prema sjeveru polje opsegom oko 140 stadija, osobito brizno obradeno, najbolje na citavom otoku . Okruzuju ga 11 sela od kojih najmanje ima 40 kuca, osrednje 120, poneko 230 a najvece 500. Kuce su im visoke i prostrane sa stropovima i ostalim gradskim ukrasima krasno uredene, tako da nedostaju jos samo zidine, pa da sela dobiju izgled dosta dobro rasporedenog grada. Ne sumnjam da se na tom mjestu dizao vrlo lijep grad, kada iz dana u dan vidimo, kako se tu pronalaze starinski bunari zatrpani gradskim rusevinama i dragocijeni predmeti od zlata i srebra i ukraseni dragim kamenjem, koji leze skriveni u zemlji vrtova i vinograda, i kada se na istom mjestu nalaze ostaci starih gospodarskih zgrada . S tim selom, o kojem govorim, natjecu se u rusevinama palaca i hramovi druga dva sela na morskoj obali, koja se danomice sve vis razvijaju." Nesto dalje Pribojevic je odredeniji kada navodi:" Stoga neka se nitko ne cudi, da su u tom polju postojala dva grada s izvrsim lukama, jedan na istocnoj strani, a drugi, koji sam prije spomenuo, na zapadnoj . Vee same rusevine pokazuju njihov negdasnji sjaj, jer se tu jos i danas vide ostaci mnogih velikih zgrada, zatim okrnjeni i nagrizeni kipovi heroja od parskog mramora i kameni podovi s likovima razlicitih zivotinja i zvijezda . To mogu biti ostaci samo nekog bogatog grada. I po sredini tog polja vide se rusevine prostranih zgrada sravnjenih sa zemljom ..."

Although Pribojevic does not mention the Greek tower of Tor (JE0157) by name, it is certain that he is referring to this, the most dramatic of Hvar's antiquities when he mentions a tower above the town which occupies the eastern part of the plain (Jelsa). He describes the tower as "made of stones of unusual size with a single narrow entrance and, upon which, because of its age, one can see no trace of mortar" . A short while after Pribojevic , in 1553, Gian Battista Gustinian presented a report to the Venetian Senate in which he commented on the antiquities of the island. He was suspicious about the ascription of Pharos to the town of Stari Grad, although he acknowledged its eminent position at the edge of the largest and most fertile plain on the island. He placed Pharos in the town of Hvar and felt that it was here that Demetrius faced the consular force led by L. Aemilius Paullus (Ljubic 1877).

Iako ne navodi ime gradine Galicnik (JE0162.00) i kule Tor (JE0157 .02) iz opisa koji slijedi jasno je da je rijec o tom najbolje sacuvanom arheoloskom spomeniku iz grckog doba na Hvaru: "Josi danas postoje medu brdima gotovo neostecena gradina dizuci se nad gradom, koji je zapremao istocni dio Polja . Na domet strijele od nje nalazi se kula od cetverouglastog kamenja

A further 100 years passed before there was another mention of the antiquities of the island. Priest Antun Matijesevic Caramaneo wrote a 12

Page 27

The Adriatic Islands Project neobicne velicine s jednim jedinim uskim ulazom, na kojoj se zbog starine ne vidi nikakav trag zbuke".

number of works relating to antiquities. In his manuscript work "L'Antica Origine dei Lesignani", he described the walls at Stari Grad as" .... reliquie magnifiche di grandiose mura composte di grandisimi quadroni di pietra sparsi in diversi luoghi..." (Ljubic 1873). Ljubic (1852) also noted that Caramaneo, the first person to equate Hvar with the island of Pithieia named in the Argonautica of Apollonius of Rhodes, suggested that this name derived from its pine forest cover.

Nadalje Pribojevic spominje da je "na ovom otoku nekoc bilo sest utvrdenih gradova, ne racunajuci sela koj ih j e bilo mnogo. Po tome se mora mjeriti drevna moc Hvarana, kojim su nekoc zajedno s Liburnjanima, a ti su (kako kazu Vegecije i Robert Valturije) Dalmati, prisvojili vlast nad morem. Zato Firmik (kako navodi Kalepino) upotrebljava izraz "liburnska vlast" mjesto "pomorska vlast". Stoga kaze i Lukan: "I Liburnjane, borce na moru s brodovljem grckim". Dalmati naime i Liburnjani (kako se lako moze zakljuciti prema Polibiju) nisu nikada s vecom srecom vodili pomorske bitke nego u vrijeme, kada je njima vladao Demetrije Hvarski."

The Italian historian Daniele Farlati (1690-1773) believed that Stari Grad was the site of Pharos and states that Rafael Levakovic noted that Stari Grad was the principal town on Hvar during the Roman period. Despite this, Farlati (or perhaps his editor? Coletti) also writes, in the 4th volume of his work "Illyricum Sacrum", that according to Diodorus Siculus, the Parians founded their colony on the site of modern Hvar town and that the indigenous inhabitants had a defended settlement at Stari Grad (Farlati 1769).

Pribojevic zatim detaljnije opisuje Drugi ilirski rat koji su Rimljani vodili protiv Demetrija Hvarskog, kada su razorili anticki grad. On smatra da su Rimljani mislili da ce tek tada postati gospodari ovih krajeva kada savladaju Hvarane. Zanimljivo je da Pribojevic smatra da se poznata bitka odigrala u Hvaru, ali ne navodi nikakve dokaze za to, zbog cega ce rasprava oko toga gdje se ta bitka odigrala, da Ii u Hvaru iii u Starom Gradu, potrajati do danas. Pribojevic je ljut na Polibija i Apijana koji opisuju Demetrija kao drskog i pohlepnog covjeka koji je navikao zivjeti od otimacine. Kaze da anticki pisci tone govore za Aleksandra Velikog, Hanibala i rimske vojskovode: "Osim ako mozda netko zato kudi Demetrija, sto je otimao manje i rjede."

At the end of the 18th century the Italian traveller Alberto Fortis published "Viaggio in Dalmazia". Fortis, who does not appear to have read all the sources related to Hvar, suggested that the colony of Pharos lay 2 miles outside Stari Grad. He also described the Roman boat relief in the bell tower of the church of St Stephen (SG0012.4) in Stari Grad. He does not mention any recorded Greek inscriptions but does mention a Roman grave inscription which may be the one found at Kupinovik (JE0069.1)

Ovim duzim izvodom iz Pribojeviceva govora zelio sam samo odati postovanje prvom Hvaraninu koji se osvrnuo na najstariju bastinu otoka i time zapoceo stoljetna istrazivanja. Malo iza Pribojevica i Gian Battista Gustinian se u svom izvjestaju s puta u Dalmaciju, sto ga je prezentirao Senatu u Veneciji 1553, osvrnuo i na anticke spomenike na Hvaru. On sumnja da je Stari Grad bio mjesto gdje je bio Pharmv'Farija, iako kaze da se Stari Grad nalazi uz prekrasnu i plodnu ravnicu najvecu na otoku, da ima lijepih kuca, da ima dobru luku ali daje "fuori di mano et incomodo ai navigatori". Misljenjaje da je Pharos bio na mjestu danasnjeg Hvara i da je Emilije Paulo ovdje potukao Demetrija Farskog (Ljubic 1877). Apostolski legat Agostino Valier, veronski biskup, prilikom vizitacije Hvarske dijeceze uzgred je zapisao i sljedece: "Kazu da je Stari Grad bio nekoc cvatuci grad, a sada je dosta veliko selo otoka Hvara" (Civitas vetus olim ut fertur urbs florens, nunc vicus satis magnus insuale Phariae, positus est in planitie) a o crkvi sv. Stjepana, zastitnika Hvara, koja se nalazila na mjestu danasnje istoimene zupne crkve u Starom Gradu kaze: "Crkva sv. Stjepana, drugim rijecima katedrala dok je ovo mjesto bilo grad, porusena je, lisena svakog ukrasa, prokisnjava amo i tamo, alibi se dala popraviti malim troskom. Ima okolo mnogo grobova i do njih biskupske zgrade koje nisu nista drugo nego goli zidovi. Ovdje se nikada ne celebrira, a to silno zali puk koji se sjeca ondasnje stare slave i tuzi se da je ona danas tako jadna i voljeli bi ovdje nego drugdje primati sakramente ( Kovacic 1982, 8; Domancic 1961).

Fortis was also the first person to record an underwater archaeological site on Hvar. Whilst visiting Sucuraj, on the eastern tip of the island, he recorded "that one could see, a little distance from the shore, many Roman jars smashed and broken on the sea bed, lying as they had for fourteen centuries" (Fortis 1774;1984).

2.3) The early nineteenth

century

Hvar, like many parts of Europe, changed rapidly during the early 19th century. Educated people in towns, like Hvar and Stari Grad, demonstrated a keen interest in the history of the islands and in the archaeology of Croatia in general.

Zanimljivo je napomenuti da osim Pribojevica drugi hvarski renesansni pisci, poput Petra Hektorovica i Hanibala Lucica, uopce ne spominju anticke spomenike Hvara, iako su njihova djela cesto inspirirana antikom; sam Hektorovic je sagradio svoj Tvrdalj tik uz bedeme Pharosa!

Petar Nisiteo (1775-1866) occupied a privileged position in these developments. Nisiteo, originally from a patrician family from Brae, was educated in Padua and was a mathematics and physics teacher in Gorizia. He returned to Stari Grad in 1814, after inheriting the Tvrdalj (the Stari Grad house of the renaissance poet Petar Hektorovic). Nisiteo was a cultured man and corresponded with many of the great archaeological authorities of his

Proci ce opet vise od sto godina da bi se pojavio neki spomen o arheoloskim ostacima na Hvaru. Visanin Antun Matijasevic Caramaneo (1658-1721), pjesnik, povjesnicar, arheolog, a po Grgi Novaku (1956a) i profesor na Sveucilista u Padovi, dobro je poznavao klasicnu literaturu i izvanredno je vladao tadasnjim arheoloskim znanjem, to jest epigrafijom i numizmatikom. Obracali su mu se razni uceni ljudi da im pomogne pri desifriranju raznih natpisa, novaca, prethistorijskih grobova u gomilama za koje je tvrdio da ne pripadaju ni Grcima ni Rimljanima vec Fenicanima. Grga

13

Page 28

The Adriatic Islands Project Novak je smatrao da je Caramaneo u pogledu arheologije bio glavna licnost onog doba u Dalmaciji, na istoj znanstvenoj razini koja je vladala u to doba u Europi (Novak 1956a). Nazalost, njegova djela ( citirana od raznih autora) jos su uvijek u rukopisima te nisu kriticki analizirana ni vrednovana, pa tako ni njegovo djelo "L' antica origine dei Lesignani". Tek ce Sime Ljubic (1873) donjeti nekoliko citata iz ovog djela koji se odnose na opis rusevina zidina Pharosa u Starom Gradu koje su tada bile daleko vidljivije nego danas, "...reliquie magnifiche di grandiose mura composte di grandisimi quadroni di pietra sparsi in diversi luoghi ...", a osobito, kako kaze Caramaneo "tra le case fu Lucoevich e Gazzari" koje nismo uspjeli ubicirati prilikom nasih istrazivanja. Caramaneo navodi da se u susjednim poljima nailazi na zlatne i srebrene novce, urne, osobito djecje, od stakla stavljene u okrugle kamene, svjetiljke s natpisima i, kako kaze "molti altri monumenti dell antichita superstiziosa e gentilesmo". Ljubic (1852, 186-187) je takoder uocio da je Caramaneo prvi upozorio da se prema epu o Argonautima Apolonija Rodskog, Hvar prvobitno zvao Pythieia, i to zbog obilja borove sume.

day. Mommsen, who visited the island when compiling his monumental work "Corpus lnscriptionum Latinarum", described Nisiteo as "venerabilis vero senex". Nisiteo was a member of the Archaeological Institute in Rome, the Imperial Central Commission for the Preservation of Monuments in Vienna and the Society for Yugoslav History in Zagreb. He possessed an archaeological collection in his home composed of Greek and Roman inscriptions and coins found in Stari Grad and its environs. Nisiteo published several papers relating to this material (Nisiteo 1835; 1837a,b; 1842; 1844; 1846). It was Nisiteo who first brought the important Greek coin hoard of Skudljivac (JE0233), to the attention of academia. The context and interpretation of the Skudljivac hoard has remained of interest up until the present day (Visona 1982; 1987; 1988).

Poznati talijanski historicar Daniele Farlati (1690-1773) cese u prvom svesku svog znamenitog djela "Illyricum Sacrum" usput osvrnuti i na polozaj Pharosa koji, kako kaze, spominju Polibije i Ptolomej, smjestajuci ga na mjesto Starog Grada (Farlati 1751; 1769). U istoj knjizi i na istom mjestu Farlati navodi da Rafael Levakovic napominje da je Stari Grad bio glavno mjesto na Hvaru u doba Rimljana, odnosno nakon bitke s Demetrijem Hvarskim. Medutim, u cetvrtom svesku istog djela (str. 238) gdje se govori o hvarskoj biskupiji, Farlati, iii mozda Coletti koji mu je bio suradnik, navodi da su, kako to kaze Diodor, Parani osnovali svoj grad na mjestu danasnjeg Hvara a da su lokalni stanovnici imali utvrdenje u Starom Gradu. (Farlati 1769).

Nisiteo re-dated the initial minting of Greek coinage on Hvar, which had previously been thought to start in 497 BC. He also suggested, in opposition to the great numismatists, Steinbuchel and Rathgeber, that coins with the legend Ballaios and Basileos Ballaios were the product of a local dynast (Rathgerber 1838; 1841). A correct assertion, although his dating of the coinage has since been questioned (Marovic 1988).

Krajem 18. stoljeca starinama Hvara pozabavit ce se talijanski biolog i putopisac Alberto Fortis (1741-1803) koji u svom poznatom djelu "Viaggio in Dalmazia", objavljenom u Veneciji 1774, donosi nesto vise podataka o antickim spomenicima na otoku. Fortis navodi da je Pharos bio ovisan o Liburnima, poznaje Scilakov Periplus a navodi da je Scimno prvi koji kaze da je Pharos kolonija Parana. Njemu je poznato sto o Hvaru pisu Polibije, Diodor, Strabon, Dion i Apijan. Za sam grad Pharos kaze da je bio na mjestu Starog Grada, odnosno dvije milje dublje u unutrasnjosti nego danasnje naselje, i da je to bila "mala republika od koje preostade jedan novcic" a za Demetrija Hvarskog kaze: "stetaje sto je slava Hvarana pocinje i zavrsava jednim izdajicom". Poznat mu je reljef rimske lade u zvoniku crkve sv. Stjepana u Starom Gradu te drugi los reljef, a navodi da nije nasao niti jedan grcki natpis, vec samo jedan latinski nadgrobni koji se nalazi mozda milju izvan grada. Fortis je prvi koji spominje jedan hidroarheoloski nalaz na Hvaru. Posjetivsi i Sucuraj kaze da je tamo jedino vrijedno to sto se vidi "mnozina rimskih zara sto se na maloj udaljenosti od obale vide nagomilane i razbacane po morskom dnu, gdje leze harem cetrnaest stoljeca. Na nekim od njih citljivo je ime proizvodaca kada se s njih skine neotporna kora kojim su ih u toku tolikih godina pokrili krastavi i drugi polipi: slova pokazuju da potjecu iz dobrih vremena" (Fortis 1984).

Nisiteo also identified coins of Heraclea, found on Hvar, as relating to an Adriatic town of that name, which he placed on Cape Planka, rather than the Crimean Heraclea which had been postulated previously. Nisiteo sent Steinbuchel copies of four Greek inscriptions from Stari Grad which were published in Boeckh's "Corpus lnscriptionum Graecarum" in 1837 and wrongly attributed to Steinbuchel. Nisiteo's archive contains notes and drawings of archaeological finds from Dalmatia. Nikolanci (1977a) and Milicic (1977) have written about Nisiteo's life and works. Nisiteo's influence on Sime Ljubic (1822-1896) was profound. Ljubic, who was from Stari Grad, became one of the most important academics from the region. Ljubic, who was a priest in Stari Grad, founded a private school and reading room. He studied the coin collection ofNisiteo, who he knew as "papa Nisiteo", and in 1851 published his major work "Numografia Dalmata".

Od Pribojevica, ciji je govor Ljubic (1873, 24) opisao kao "una sua troppo fantastica orazione sugli Slavi", pa do Fortisa koji je precizan, ali koji je na Hvaru boravio samo nekoliko dana i vise se zanimao za fosile, izgleda da nije bilo nikakvih iskopavanja na otoku a niti kontinuiranog zanimanja za arheoloske nalaze i najstariju povijest.

Ljubic (1852; 1859) also re-published the four Greek inscriptions published by Nisiteo (1837a; b) adding a commentary and translation. He further collected most of the historical and archaeological sources relating to Pharos and published them in the Zadar newspaper "Zora Dalmatinska" (Ljubic 1845; 1846a; 1846b). In this short article he demonstrated that the sources indicated that Pharos had been on the site of Stari Grad and that the

2.3) OD 19. STOLJECA PA DO PRVOG SVJETSKOG RATA1914. Kao i drugdje u Europi, koja se preoblikovala pocetkom 19. stoljeca, i na Hvar brzo pristizu novi vjetrovi i ekonomski odnosi, pa tako i sustavniji interes prema proslosti. U Starom Gradu i u Hvaru pocetkom 19. stoljeca javlja se obrazovan sloj ljudi koji ce udariti temelje kontinuiranom zanimanju i

14

Page 29

The Adriatic Islands Project proufavanju

first seat of the Bishop of Hvar had also been in that town, and not in the town of Hvar.

otocke povijesti i opcenito arheologije u Hrvatskoj.

Posebno mjesto zauzima Starogradanin Petar Nisiteo (17751866), porijeklom iz stare bracke patricijske obitelji. Skolovan Ljubic studied history and geography in Vienna na Sveucilistu u Padovi, postao je profesor matematike i fizike te direktor Liceja u Gorici. Vratio se 1814. u Stari Grad u between 1855 and 1858, and published the first Croatian bibliographic lexicon in 185 6 (Dizionario naslijedeni Tvrdalj (bio je srodnik Petra Hektorovica), koji je pretvorio u svojevrsno kulturno sjediste. Nisiteo je imao sirok Biografico degli Uomini Illustri della Dalmazia). kulturni, znanstveni i patriotski interes. Kada je Theodor After this he returned to Split to become the Cu- Mommsen 1852 posjetio Stari Grad u vrijeme kadaje sakupljao rator at the Archaeological Museum. However, he natpise za svoje monumentalno djelo Corpus Inscriptionum repeatedly returned to Vienna where he was of- Latinarum (CIL) boravio je kod Nisitea nazvavsi ga "venerabilis vere senex" (uistinu fastan starac). lako arheologfered the opportunity to work in the archives in amater, Nisiteo je bio clan Arheoloskog instituta u Rimu, Venice. In a single year he gathered material from Carske i kraljevske centralne komisije za cuvanje Drustva za povjesnicu u Becu te the Venetian archives which he published in 13 spomenika volumes between 1868 to 1883. Of particular sig- jugoslavensku iz Zagreba i to od njenog utemeljenja 1850. godine, kadaje dobio i posebnu nificance in this work diplomu o imenovanju. U svom was his publication of stanu imao je i arheolosku zbirku sastavljenu od grckih i the medieval Statutes rimski natpisa i novaca of Hvar originally pubnadenih u Starom Gradu i lished in 1331. okolici. 0 njima je u Zadru i Rimu izmedu 1835. i 1846. objavio nekoliko radova Ljubic was elected to (Nisiteo 1835; 1837a, b; 1842; the Academy in Zagreb 1844; 1846). Povod svemu bio in 1867 and became je nalaz iz 1835. poznate ostave --~ Curator in the Naiz Skudljivca u sjeveroistocnom dijelu Starogradskog polja, oko tional Museum there ' -, / ,t.• 3 km od Starog Grada, o kojoj in 1867. He eventually ' ....1 , ce se zbog njezine zanimljivosti become Director at the raspravljati sve do nasih dana Museum, and his work (Visona 1982; 1988). Nisiteo datira pocetak kovanja novca transformed the instina Hvaru u drugo doba, His involvetution. odnosno od 497. god. pr. K. ment in the creation of Takoder je prvi utvrdio da su the Croatian Archaeonovci nadeni u Starom Gradu s legendom Ballaios i Basileou logical Society in 1875 Ballaios, ustvari novci lokalnog was particularly imdinasta, sto je bilo suprotno portant. He also misljenjima poznatih started the journal of numizmaticara Steinbuchela i Rathgebera, koji je takoder the society and edited · , pisao o ilirskim novcima it for 14 years. Al··· . __-- - _....:.;__'_( -,-~-- ·: . ;::.-0 (Rathgeber 1838). Nisiteo though he worked "in Figure 2.1 Sime Ljubic datira ove novce u doba izmedu the museum and for Aleksandra I. i Filipa II the museum" (Smiciklas 1897), Ljubic did not for- Makedonskog ( Nisiteo 1842; 1844), sto se kasnije utvrdilo da nije tocno (Marovic 1988).

:-~~~_:~

"J~

get his home town where he returned in 1892, and built a house and mausoleum at the sea front in Stari Grad.

U jednom njegovom djelu sacuvanom u rukopisu -Memorie staccate - iznio je u to vrijeme hereticku tezu, baziranu na proufavanju izvora, da Slaveni nemaju nikakvu etnicku vezu s Ilirima. Zanimljiva je i njegova korespondencija s ucenim Korculaninom Matijom Kaporom (1789-1842) s kojim se dopisuje o pitanjima interpetacije natpisa, novca, antickih pisanih izvora, topografskih pitanja isl. (Vid Vuletic-Vukasovic 1897). Kapor je odmah nakon Nisitea objavio dva rada o hvarskim novcima (1835; 1836) a prvi je koji poistovjecuje anticko ime otoka Tauris sa 'Ibrcolom, odnosno Scedrom (Kapor 1840) a ne Sipanom kako su do tada govorili neki dubrovaci humanisti (Appendini) i kako to stoji na natpisu u ljetnikovcu dubrovackog biskupa Becadellija, prijatelja Michelangela (Nikolanci 1974; 1989c).

Perhaps the most significant archaeological debate directly related to Hvar, and in which Ljubic was deeply involved, concerned the argument about the site of the Greek colony of Pharos. Following Ljubic's work on Pharos, Alfonso de Frisiani (1845, 9-13) published his belief that the Parians had not founded their colony in the town of Hvar, but in Stari Grad. This statement was responded to by the "Hvaranin", Giovanni Battista Machiedo. Machiedo's (1846) article in "La Dalmazia" stated the alternative view; that Pharos had been on the site of the town ofHvar. He cited the discovery of a mosaic (HV0022) in the Bishops residence in Hvar in 1840 as proof. Ljubic (1846) replied with the counter view in an article in the "Gazzetta di

No vratimo se Nisiteu koji se dopisuje s najvecim arheoloskim autoritetima tadasnje Evrope: Braunom, Steinbuchelom, Ratheberom, i koji su morali prihvatiti njegovo misljenje da bronfani novci Herakleje otkriveni na Hvaru pripadaju jadranskoj Herakleji, koju smjesta kod rta Planke, a ne Krimskoj kako su oni do tada mislili (Nisiteo 1837c). Nisiteo je bio poslao Steinbuchelu prijepise cetriju grckih natpisa iz

15

Page 30

The Adriatic Islands Project Starog Grada, a ovaj ih je dao Boeckhu koji ih je objavio u graecarum (Boeckh 1843) svom Corpus inscriptionum imenujuci Steinbuchela kao autora otkrica, a ne Nisitea koji je potom pisao da ga to ne boli ali da mu je zao, jer da je znao da su natpisi u vrijednim rukama ne bi zanovijetao drugim ucenjacima (Nikolanci 1977a, 201) . U njegovom arhivu euvaju se spisi i crtezi o arheoloskim nalazima iz Dalmacije (Planeic 1986), a o njegovom zivotu i djelu iscrpnije su pisali M . Nikolanci (1977a) i D. Milieic (1977).

Zara". However, the debate was not finally concluded until 1873 , when Ljubic published "Faria Citta Vecchia e non Lesina". Within this work, Ljubic gathered and analysed all the available archaeological data , sources and commentaries from Pribojevic to Machiedo, most of whom supported Stari Grad, rather than Hvar as the site for Pharos. This wide ranging work, which discussed many aspects of the archaeology of Hvar including problems relating to the original settlement of the island and the situation of the early Bishopric of Hvar, it also contained important information on the defensive wall at Stari Grad . This wall, which was at that time associated with the Greek colony, was much better preserved . Ljubic also noted the association of the town with the ancient field system which could be discerned running across the adjacent plain , which he, incorrectly, attributed to the later Roman town. However, it is sad that Ljubic's perceptive observations on the Stari Grad field system were forgotten by local archaeologists, until Zaninovic's re-assessment of the evidence in 1983.

Presudanje bio njegov utjecaj na Starogradanina Simu Ljubica (1822-1896), prvog profesionalca nase struke (sl. 2). Gimnaziju i bogosloviju zavrsio je u Zadru, a 1847. postao je svecenik u rodnom gradu, gdje je osnovao privatnu gimnaziju i eitaonicu, poticuci time narodnu svijest . Medutim, propast narodne stvari u revolucionarnim zbivanjma 1848. prisilila su Ljubica na otpust i strogi nadzor te je prebaeen na Brae a potom u Svetu Nedjelju. Proufavao je tada veliku numizmatieku zbirku "papa Nisitea", kako ga je Ljubic zvao, i jos 1851. objavio je u Becu svoj rad Numografia dalmata, koja je potom godinu dana poslije tiskana u Zagrebu u Arhivu za povjesnicu jugoslavensku (Ljubic 1851; 1852). Tu je Ljubic prvi sistematizirao i obradio novce pharske kovnice izdvojivsi 10 grupa u kojima ima 92 razlieita tipa datirajuci ih od 7. do 3. st . pr. K., navodeci uz to i stariju litraturu. On na novcima umjesto glave Zeusa vidi glavu Romera okrunjenu lovorom sto mu je posluzilo za tvrdnju da se u Pharosu time potvrduje ljubav prema junaekom pjesnistvu "a dosljedno i za svu krasnu knjzevnost". Za novce s legendom IONIO, koje je razvrstao u 6 tipova, ustvrdio je da zato sto natpis stoji uz odlieje i nikad s lijeve strane, legenda oznafava ime osobe a ne mjesta, te da, poput Baleja, Ionio "mogao biti silnik Farski". Ovaj je numizmaticki problemjos otvoren iako se pokusavalo i u novije vrijeme naci zadovoljavajuce rjesenje (Rendic -Miocevic 1970; Nikolanci 1989, 13-31; Gorini 1993, 290-294).

It is interesting that Ljubic never actually attempted any excavations on the site of Pharos. He did , however, dig the tumulus at Purkin Kuk (SG0015), above Dol, where he found prehistoric pottery and stone tools (Ljubic 1881). He also excavated in the cave of Sveta Nedjelja (SG0040) where he found material which suggested that the cave was an important prehistoric site .

Ljubic je u spomenutom radu ponovno objavio, s komentarima i u prijevodu, eetiri greka natpisa koja je publicirao Nisiteo (1837a ; 1837b). No vec prije toga, 1845. u zadarskoj Zori dalmatinskoj (a potom i u tjedniku La Dalmazia pod drugim naslovom) objavio je rad Verhu Hvara, gdje na temelju povijesnih i arheoloskih izvora dokazuje da je Pharos bio na mjestu Starog Grada, i da je prvo sjediste hvarske biskupije bilo u Starom Gradu a ne u Hvaru kako je to mislio Farlati (Ljubic 1845; 1846).

Some of Ljubic's archive is still preserved in the History Archives in Zadar and a number of people have researched and published articles on his life and works including Smiciklas (1897), Brunsmid (1897), Bujas (1959) , Zaninovic (1981) and Anzulovic (1987).

Nakon studija povijesti i zemljopisa u Becu (1855-1858) gdje je napisao prvi biografski leksikon u Hrvata (Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia), dolazi u Split na gimnaziju i postaje kustos u Arheoloskom muzeju , ali kako se nije slagao s konceptom skolstva, ponovno odlazi u Bee gdje muse nudi da radi u arhivu. Kako mu se u Becu nije svidjela tadasnja politika odlazi u Veneciju . Tamo je u godinu dana sakupio gradu koju ce kasnije (1868-1883) objaviti u trinaest svezaka Listina i Commissiones et relationes venetae zagrebaeke Akademije, kao i sredjovjekovne statute Budve, Skradina i Hvara!

It must be emphasised, however, that Ljubic's excavations were not the first on the island . Jakov Bucic and Petar Boglic had already excavated a number of tumuli near Mala Lokva (HV0049), west of the town of Hvar in the mid-19th century. These excavations were reported by Jakov Boglic, a Hvarian and school teacher in Zadar, in a book entitled "Studi storici sull'isola di Lesina" (Boglic 1873; 1908). These tumuli, some of which contained objects of clay, bronze, stone and amber, were dated by Boglic to the Bronze Age.

Presudan je bio njegov izbor za elana Akademije u Zagrebu 1867., kada je dobio i mjesto kustosa u Narodnom muzeju i kada je 1871 . postao direktorm te ustanove, potpuno je preobrazivsi . Posebno je vazno sto je 1878. utemeljioHrvatsko arheolosko drustvo i pokrenuo glasilo tog drustva Vjesnik Hrvatskog arheoloskog drustva uredivisi i mahom sam ispunivsi 14 godista . Iako u Zagrebu, gdje je "zivio u Muzeju i za Muzej" i uradio "koliko eitave generacije u drugom vremenu" (Smieiklas 1897), ipak nije zaboravio rodni otok kojem mu se vratio nakon umirovljenja 1892, sagradivsi na ulazu u Stari Grad novu kucu i mauzolej, sada posve zapusten. Prilikom proslave 100. godisnjice Drustva, na rodnoj kuci u Sridnjoj ulici u Starom Gradu podignuta mu je spomen ploca .

Boglic, whose book was published in the same year as Ljubic's "Faria Citta Vecchia e non Lesina", also discussed the problems of the settlement of Hvar and the foundation of Pharos. As proof of the primacy of the town of Hvar within the island, Boglic again presented the evidence of mosaic found in the Bishop's residence (HV0022). (The precise details of the discovery of this mosaic were pub-

Spomenuti njegov rad Verhu Hvara iz 1845., gdje je zagovarao i dokazivao da se Pharos nalazi u Starom Gradu, te rad Alfonsa de Frisianija, koji takoder govori da Lesinu (grad Hvar) nisu

16

Page 31

The Adriatic Islands Project sagradili Parani (De Frisiani 1845, 9-13) izazvao je odmah Hvaranina dr. Ivana Krstitelja Machieda da u zadarskoj "La Dalmazia" pokusa pobiti Ljubicevo i de Frisijanijevo misljenje, tvrdeci da je Pharos bio na mjestu Hvara, navodeci kao dokaz nalaz jednostavno ukrasenog mozaika otkrivenog u Biskupskom dvoru 1840. prilikom gradnje cisterne (Machiedo 1846). Ljubic je iste godine odgovorio u Gazzetta di Zara" (Ljubic 1846b), ali ocito nije imao mira pa je 1873. objavio opsiran rad Faria Citta Vecchia e non Lesina, gdje je iznio arheoloske dokaze, zatim analizirao anticke povijesne izvore te dao pregled misljenja svih domacih i stranih ucenjaka pocevsi od Pribojevica pa do Machieda (njih preko dvadeset), od kojih je vecina misljenja da je Pharos na mjestu Starog Grada.

lished by G. Machiedo in 1872, but see also Kovacic 1991). Boglic also noted finds of lamps and a column which were retrieved during work on Mandrac, the small harbour in Hvar. Boglic believed that Hvar was the site of the Parian colony and that the native Illyrians continued to live at Stari Grad. However, the destruction of the colony during the Second Illyrian War resulted, Boglic believed, in the founding of a new town on the site of Stari Grad. Following Pribojevic (1525), who mentioned that there had been two towns on the plain, Boglic suggested that there had been a second town at Jelsa, which was recorded in the medieval Statute of Hvar as "civitatem veterem in Jelsa".

Ljubic u ovom radu navodi da su prvi stanovnici na otoku bili Pelazgi, za koje je tada vladalo misljenje je to isti narod kao i Iliri i Liburni, a da zidine Pharosa, prema tipologiji PetitRadela, pripadaju drugoj fazi pelazgickog nacina gradnje, to jest zidinama gradenim od velikih obradenih pravokutnika. Ljubic je vec ranije (Ljubic 1852) potpuno odbacio cijeli Diodorov navod da su Parani sagradili Pharos 384. godine pr. K. i da se tu odigrala bitka koja se odvila nakon osnutka grada. Naime, tada se opcenito smatralo da je djelo "Perigeza" Pseudo-Scilaka iz sredine 4. st. pr. K. ustvari djelo Scilaka is sredine 5. st. pr. K. a kako se u tom izvoru spominje i grad Pharos, on ga povezuje s Pelazgima a ne s Paranima.

Boglic described and discussed the coinage of the island, including the coins of Ballaios (HV0037), 22 of which were found below the castle in Hvar. Roman finds in the town of Hvar itself and at Rake (HV0008) in the town's fertile agricultural area called Njive, suggested to Boglic that there were other settlements on the island at this time. He believed that Pharos was destroyed between the end of the 5th and 6th centuries, re-settled by refugees from Salona and, during the 8th century, settled by the Slavs.

Nadalje Ljubic daje opis tih zidina te navodi da je grad bio pravokutnog oblika a da su zidine obuhvacale jednu talijansku milju. Nazalost, Ljubic ne donosi i njihov tlocrt (kao sto je, recimo, u jednom drugom radu ucinio za Issu),sto ce kasnije izazvati dosta rasprava glede velicine grada, a sto ni do danas nije zadovoljavajuce rijeseno. Ljubic zatim donosi epigrafske dokaze: da se na dva natpisa izricito spominje Pharos, njegov senat, skupstina, arhonti, tajnik, a u drugom sukob Pharana i Jadestinaca odnosno Zadrana, kojima su oteli oruzje. Zatim donosi numizmaticke dokaze o Pharskoj kovnici, te navodi "... e molte passarono a Lesina in mano del sig. Girolamo Machiedo e di altri ...", navodi potom nalaze novaca drugih grckih kolonija po Sredozemlju te nalaze onih rimskih republikanskih i carskih, otkrivenih u Starom Gradu i u polju (vidi i Ljubic 1890). Nabraja i nalaze gema, anticke grobove, sarkofage, reljefe te jedan koji vjerojatno prikazuje Herakla s nemejskim lavom a koji spominje Caramaneo daje bio na trgu ispred zupne crkve, i da predstavlj a rad Milona Krotonskog, spomenik kome se trag posve izgubio. Pita se zatim ima Ii ovakvih nalaza u gradu Hvaru i odgovara da nema.

2.4) The later nineteenth century: a fertile period for archaeology A short while after the publication of the works of Ljubic and Boglic, the British explorer and orientalist, Sir Francis Richard Burton published a paper on the island of Hvar researched whilst he was British Consul in Trieste (Burton 1875). Burton was particularly interested in the surviving walls of Pharos and the Greek tower at Tor. He knew the works of Ljubic and Boglic and recorded that a land surveyor, named Budrovic, had published a plan of the walls of Stari Grad. Unfortunately, these plans cannot be traced.

Bitku izmedu Emilija Paula i Demetrija Hvarskog smjesta takoder na prostoru Starog Grada te za to daje i topografska objasnjenja, sto su kasnije s vise detalja potvrdili Maroevic (1962), Nikolanci (1957) i Zaninovic (1984b). Tvrdi takoder da je Pharos, iako razoren, nastavio zivjeti i u rimsko doba te da je grad Farija imala i svoj ager colonicus, o cemu je vec pisao (Ljubic 1859), ali to je kasnija literatura posve zaboravila sve do rada M. Zaninovica (1983b; 1983c).

Burton believed, like Ljubic, that the walls of Pharos and the tower at Tor were of Greek date. Burton visited both Tor and the defensive remains at Grad-Galisnik and at Tor, drew a sketch of the wall. A plan of the site was provided, at a later date, by Captain Niko Dubokovic.

Sto se pak tice ranog srednjeg vijeka, Ljubic navodi da su nakon pada Salone izbjeglice naselile i Hvar, dodajuci da je s njima prenesen i kult sv.Duje, jer se tako zove crkva u blizini Starog Grada (vjerojatno misli na rusevine crkve sv. Duje u Dolu). Kaze da su se Hrvati naselili sve do Neretve, gdje su nesto kasnije dosli Srbi, poznati kasnije pod imenom Pagani iii Neretljani, a da su ovi, prema Porfirogenetu, drzali i otoke Mljet, Korculu, Brae i Hvar. Nadalje tvrdi da je grad Hvar nastao kao i Sibenik na pocetku srdnjega vijeka, i da su mu prvi stanovnici bili Neretljani odakle su ovi poduzimali gusarske pohode sukobivsi se potom s Venecijom. Nadalje navodi da tek kada je Venecija osvojila otok i grad Hvar, da je tada, to jest 1249., sjediste biskupije premjesteno iz Starog Grada u Hvar, navodeci kao dokaz pisanje historicara Aleksandra Gazzarija iz Hvara (umro 1706.), sto je Boglic (1873, 52-65) odbacio kao neutemeljeno. 0 tome je u novije vrijeme pisao J. Kovacic (1992).

Amongst the list of foreign writers who are of importance to the study of the history of the archaeology of Hvar, one must mention Theodor Mommsen. Mommsen published eight Roman inscriptions from the island and confirmed Stari Grad as the site of Pharos. This observation was also noted by the traveller Gardiner Wilkinson (1848, 243-251). William Smith also published the increasingly held opinion that Stari Grad was the site of the Greek colony of Pharos in his dictionary 17

Page 32

The Adriatic Islands Project of Greek and Roman Geography published in 1857.

Treba istaci da ni Ljubic, kao ni svi do N . Petrica (1990), ne donose nikakve arheoloske podatke o ranom srednjem vijeku na otoku, vec proucavaju skrte povijesne izvore. Ne poduzmaju se nikakva arheoloska istrazivanja koja jedino mogu dati novih podataka o ovom inace najslabije poznatom periodu zivota na otoku .

Arthur Evans who studied the archaeology and numismatics of the region studied the coinage of Ballaios found at Risan in Boka Kotarska, the seat of the Illyrian Kings. Evans dated these coins as post-Gentian (c. 167-135 BC) and divided them into two groups, a Risan and a Hvar group. This work was later translated into Croatian by Ljubic (Evans 1881).

Zanimljivo je da Ljubic nije vrsio iskopavanja na prostoru Pharosa, vec je 1878, zapoceo kopati veliki tumulus na Purcin (Furkin) - kuku povise sela Doi gdje je nasao prethistorijske keramike, kameno korito i dva ulomka zrvnja te tri kremena noza koja je, godinu dana kasnije, nasao jedan seljak "na blizu one mogile metar duboko na zdravu zemlju". Bio je misljenja da je ovaj polozaj najprikladniji za istrazivanje najstarije dobi, a navodi da se u narodu prica da je tu "neizmjerno blago zakopano (kvocka sa 12 pilica od zlata i t.d.)" (Ljubic 1881). Prije toga kopao je 1877. u spilji u Svetoj Nedilji gdje je nasao na povrsini zivotinjske kosti a na metar dubine slabo pecene ulomke keramike, navodeci da mogle biti velike starine i da drugo nije nista nasao (Ljubic 1881).

Following their trip to the area in 1894, the Austrian historian/archaeologists Hirschfeld and Schneider (1885, 26, 78-9) published descriptions of the Latin inscriptions from Stari Grad. Wilhelm Kubitschek, however, was particularly interested in the hoard of coins from Skudljivac (JE233) which he published in the Split Bulletino di Archeologia i Storia Dalmata (Kubitschek 1897). The numismatist Imhoof-Blumer, working on the coin collection in Klagenfurt, published an important work on the mint sequence on Hvar (Imhoof-Blumer 1884, 246-258). The remains and history of Pharos are also mentioned in the works of Bauer (1895), Cons (1882) and Zippel (1877). Zippel also described Ljubic's finds at Purkin Kuk (1879).

Sacuvani dio Ljubicevog arhiva cuva se u Povijesnom arhivu u Zadru (Colak 1962), a opsirnije o njegovom zivotu i djelu pisali su T. Smiciklas (1897), J. Brunsmid (1897), A. Bujas (1959) i M. Zaninovic (1981) , te o njegovoj biblioteci N. Anzulovic (1987). Ali nisu to bila prva iskopavanja na otoku. U Hvaru su prirodoslovac Grgur Bucic i Petar Boglic vrsili iskopavanja tumula u okolici grada pedesetih godina 19. stoljeca, kako nas o tome izvjescuje don Jakov Boglic, Hvaranin i profesor gimnazije u Zadru, u knjizi Studi storici sull'isola di Lesina objavljenoj u Zadru 1873, a potom u Splitu 1898. Ta iskopavanja su prva zabiljezna istrazivanja prethistorijskih nalazista u Hrvatskoj . Boglic ih datira u broncano doba i kaze da su piramidalnog oblika visoke do 10 stopa. Navodi takoder da su grobovi sastavljeni od cetiri uspravne ploce pokrivene jednom velikom, da se obicno nalaze u istocnom dijelu gomile, te da se ove gomile nalaze uvijek na vrhovima brda. U jednoj je naden dio lubanje i ugljena, u drugome malo ugljena, dvije zemljane posudice gdje su u jednoj nadene ispremijesane kosti odraslih osoba i djece, a nadeno je i jedno broncano vreteno, kopca (fibula), prsten, udica, spiralni privjesci i komadi jantara za koje Boglic kaze da su pohranjeni kod Jerolima Machieda, a da je kosti analizirao dr. Franz Unger sa Sveucilista u Becu, potvrdujuci da su i one iz broncanog doba. Boglic navodi dalje da su neki tumuli bili prazni, da kosti nisu izgorene, da u niti jednom nisu nadeni predmeti od zeljeza. Navodi i to da su znatno ranije tezaci kopali tumule nadajuci se dace tamo naci blago i da su nasli veliku zemljanu posudu bez drske i broncani mlat. Kasnije ce G. Novak (1924, 16) i N. Petric (1979, 67) navesti da je tumule oko Hvara zajedno sa Boglicem istrazivao iJ. Machiedo. MedutimJ. Machieda, sina I. K. Machieda, treba spomenuti zbog toga sto on spominje preciznije podatke o nalazu visebojnog mozaika u biskupskom vrtu u Hvaru. On kaze da mozaik otkriven kod zida kapele sv. Prospera, to jest da se pruza od biskupskog vrta prema zapadu ispod spomenute kapele te da su sacuvani njegovi komadi (Machiedo 1872, 21, vidi jos i Kovacic 1991)). No, vratimo se Boglicu.

In 1884, M.E. Weiser, a doctor from Hvar, excavated seven tumuli in the barrow cemetery at Vira (HV0015), a valley on the northern side of the town. He interpreted these mounds as cenotaphs, although one mound did contain a cist with fragments of pottery and another charcoal and burnt bone . Apart from Ljubic and Boglic, who also worked outside Hvar, there were several local "amateurs" carrying out work at this time . The work of Grgur Bucic (1829-1911) is of particular importance. Bucic can honestly be called the pioneer of prehistoric excavation in Croatia (Petric 1977c). In the last 50 years of the 19th century, Bucic excavated tumuli around the town of Hvar, at Skalezija (HV0115), Spile (HV0060/68), Propod (HV0006), Plajice (HV0004) andKampanil (HV00l0/11) in the field known as Njive to the east of the town of Hvar. He also excavated two mounds at Barisica Vorh (SG004(V8) near Velo Grablje (Boglic 1873; Bucic 1885a; b; Weiser 1884). He also excavated in caves at Markova Spilja (HV0051), Sveta Nedjelja (SG0040), Grapceva Spilja (JE0218) and several caves in the Hvarske Njive. Parts of Bucic's collections are currently held at the Centre for the Protection of the Cultural Heritage in Hvar and at the Archaeological Museum in Split.

Boglic je svoju knjigu objavio iste godine kad je i Ljubic objavio svoj rad "Faria Cittii Vecchia ...". Ljubicev rad mu je poznat is njim on polemizira uglavnom u vezi ubikacije Pharosa i o pitanju sjedista Biskupije. Boglic je misljenja da nema dokaza da su Pelazgi bili najstariji stanovnici otoka, vec da se jedino moze reci da su u historijsko doba prvi poznati stanovnici Hvara bili Iliri, te da su oni sagradili Pharos na mjestu Starog Grada a takoder i Tor nad Jelsom . Prema tome, Diodora, koga on ne odbacuje kao Ljubic, treba tumaciti tako da su se Parani s Egejskog mora naselili na mjestu danasnjeg grada Hvara, a kako Scimno sa Hija i Strabon ne navode kada se utemeljila grcka kolonija na otoku, da je vjerojatno Diodor pogresno naveo godinu utemeljenja jer

Ivan Krstitelj (Gian Battista) Novak, a school teacher who was also an amateur archaeologist, excavated Vela Gomila (HV71), a large tumulus near Brusje, in which he found a "cist burial with18

Page 33

The Adriatic Islands Project Scilak je, prema Ljubicu, pisao svoje djelo oko 431. god. pr. K. Dakle Pharos je utemeljen znatno prije 385. pr. K. Kao dokaz da je Pharos bio na mjestu grada Hvara navodi da se u biskupskom vrtu nasao mozaicni pod na dubini od 10 stopa, da se jedan drugi nasao prilikom radova kod Mandraca kada su nadene i dvije svjetiljke i jedan granitni stup 2 m dug, a da su u okolici nadene "molte monete Farie" od kojih su neke kod njega a neke kod Jerolima Macchieda. Izbor polo:faja obrazlaze time da su Parani bili "dediti alla navigazione" i da je Hvar na trgovackoj ruti te da ima dobru i veliku luku zasticenu otocima i daje bolje zasticen od ostalog dijela otoka, osobito od dubokog Starogradskog zaljeva koji je "fuori di mano a quelli che navigano". Iliri, koji su prvo naselili Starogradsko polje, ostali su tamo da zive od stocarstva i zemljoradnje i nakon bitke koju opisuje Diodor, i nisu vise uznemiravali Pharane jer su bili u stalnim sukobima s Makedoncima, sve do pojave ilirskog kralja Agrona koji je zauzeo i Pharos i prepustio ga komandi Demetri ju Farskom. I Boglic smatra da se bitka izmedu Emilija Paula i Demetrija Hvarskog odigrala na mjestu danasnjeg grada Hvara, te da se nakon rusenja Pharosa od strane Rimljana 219. god. pr. K. Novi Pharos sagradio na mjestu Starog Gradate da zapravo sve one spomenike koje navodi Ljubic, pripadaju tom novom Pbarosu koji je, prema grckim natpisima, i dalj e demokratski grad. N avodi da su nadeni novci ne samo u Starom Gradu vec i u Dolu, u Vrbanju i u Jelsi. Citira Pribojevica koji kaze da su u davnini na tom prostoru postojala dva grada, ali da je onaj u Jelsi, kojeg spominje i Hvarski statut kao "civitatem veterem in Jelsa", nestao djelovanjem erozije i poljoprivrednih radova.

out weapons". He excavated the caves at Grapceva Spilja (JE218) and Zuminski Dolac (JE233) where he found worked bones, stone and pottery. This work, which was carried out around 1887, was later recorded in publications by R. Gasperini (1888) and S. Rutar (1888). In Stari Grad, Nikola Ostojic published several works concerning the coinage of Pharos and Heracleia. He also published a work which identified the island of Torcula (Scedro) with Tauris where there was a battle between the naval forces of Caesar and Pompey in BC 48. This identification has rarely been followed and Tauris is usually identified as Sipan, although some Croatian archaeologists have supported Ostojic's identification. Ivan Antun (Gian Antonio) Botteri, from Stari Grad, published a number of Neolithic stone tools from the area of Stari Grad (JE0086) and made drawings of the Roman remains at Stagnica (JE0051) in the Stari Grad plain. Botteri acted as an agent for Ljubic and sent him copies of newly discovered inscriptions, one of which was discovered at Lug (Stagnjica JE0051) and the second near St. Nicholas (SG0012.9) in Stari Grad (Ljubic 1880). In one published discussion, relating to the walls of Pharos, Botteri suggested that the remains at Purkin Kuk (SG0015), Maslinovik (JE0120) and Tor (JE0157) were similar (Botteri 1882; 1897). It is strange that whilst the remains at Purkin Kuk and Tor were frequently discussed by interested persons, those at Maslinovik were forgotten and were only relocated a century after Botteri's original publications (Kirigin 1987b; Kirigin and Popovic 1988). Botteri also campaigned for excavations on the site of Pharos and for the provision of a museum (Botteri 1874; Bulic 1906a).

Zanimljivo je i njegovo tumacenje novca nepoznatog Baleja. On navodi da ih je 22 nadeno ispod hvarske tvrdave, ali kako ih je nadeno i u drugim djelovima Ilirije i kako medu njima ima razlicitih tipova, on je misljenja da se ne radi o jednoj licnosti vec vise istoimenih osoba kontinentalnog Ilirika. Spominje i novce Pharosa, te kaze kako su mu poznata samo tri koja su kovana u srebru, a da se prema simbolima, od kojih je koza simbol Parosa, moze zakljuciti da su se Pharani bavili zemljoradnjom i stocarstvom. Navodi i jedan jedini novcic s legendom na grckom PA naden u Hvaru. Navodeci rimske nalaze sa podrucja grada Hvara: novce od 2. do. 4. st., zatim one bizantske, rimski nadgrobni natpis, opeke s natpisima, nalaze s polo:faja Rake u hvarskim Njivama, zakljucuje da je bilo vise rimskih naseobina na otoku. Za period kasne antike i ranog srednjeg vijeka ne navodi nista osim da je Pharos bio razoren izmedu kraja 5. i kraja 6. st. i da su Hvar naselile izbjeglice iz Salone a da su potom u 8. st., prema Porfirofenetu, Srbi iz Neretve naselili Hvar, nazvavsi ga Lesina (Boglic 1873, 5-33).

Franjo Racki's work on epigraphy and numismatics during the late 19th century was highly regarded at the time and his study of the oldest Dalmatian Illyrian coinage is particularly important (Racki 1871). Within this work Racki studied the coinage of Pharos, overstrikes of that coinage, the Ballaian series and coinage with the AI legend.

2.4) Druga polovina 19. stoljeca najplodnija je radovima o arheoloskim spomenicima otoka Hvara. Nije proslo ni tri godine od kako su se pojavili radovi Ljubica i Boglica, a vec se j ednim opsirnij im radom j avio slavni engleski istrazivac i orijentalist Francis Richard Burton (1821-1890) koji je tih godina bio britanski konzul u Trstu (Zaninovic 1973b). Njega su zanimale zidine Pharosa i Tora. Poznavao je dobro djela Ljubica i Boglica koja cesto citira te opisuje zidine Pbarosa kao i Ljubic, ali navodi da pretpostavlja daje geometar Budrovic koji je opisao bedeme objavio plan u casopisu Arheoloskog instituta u Rimu negdje izmedu 1840. i 1848., te da ga je ovaj pismeno obavijestio kako je oko mil ju izvan Starog Grada, izgleda, otkrio blokove najstarijeg datuma. Potpisani je, iako je vjerovao da bi se za plan znalo, pregledao sve brojeve spomenutog casopisa ali, na:falost, tom tlocrtu nije usao u trag. Burton, iako cijeni Boglica, priklanja se Ljubicevom misljenju da je Pharos u Starom Gradu i da su ga, kao i Tor, sagradili Grci. U ovom radu Burton je donio i crtez jednog zida Tora kao i njegov tlocrt koje je izradio i poslao gradonacelnik Jelse, kapetan Niko Dubokovic. Naime, kada su se 29.12. penjali na Tor puhao je jak vjetar i kisilo je te su se Burtonovi crtezi pokvarili, pa mu je Dubokovic obecao poslati nove, sto je i ucinio. Prvo su obisli Grad-Galisnik, kojeg spominje i Boglic,

Josip Brunsmid was the successor of Sime Ljubic at the Museum in Zagreb, and the first Professor of Archaeology in the University of Zagreb. He studied the collections ofGrgur Bucic andJerolim Machiedo, which he wanted for the Zagreb Museum (Brunsmid 1895). The description of these collections is important, as they include Greek coinage, architectural and sculptural fragments, as well as objects of clay and metal in Machiedo's collection. Unfortunately, Brunsmid could not persuade Machiedo's heirs to part with them and, consequently, little of the material described by 19

Page 34

The Adriatic Islands Project te navodi da legenda kaze da je tu pokopan "kralj" Subic. Burton je prvo pomislio da se radi o venecijanskoj utvrdi, ali je potom naveo da je ona pred-venecijanska iii slavenska, i kaze kako svaki istrazivac starina mora obavezno obici svaki polozaj koji se zove grad iii ima izvedenicu od te rijeci kako bi utvrdio "ea quae sunt, tramquam ea quae non sunt" (Burton 1876).

Brunsmid can be located today (Buskariol 1988, Bonacic-Mandinic 1987; 1990) From Boglic's collection, Brunsmid recorded prehistoric material from cave sites including Babina Spilja (SG4 7), Sklacine (HV0078), Grabceva Spilja (JE0128) and Markova Spilja (HV0051), finds from tumuli on Pelegrin (Mala Lokva, HV0049) and amphora burials (HV0054) and other finds from Hvar.

Od drugih stranaca koji su se zanimali za hvarske spomenike, pored vec spomenutog Mommsena koji je 1873 objavio prvi svezak CIL-a i gdje na str. 394 objavljuje 8 rimskih natpisa sa Hvara, te tvrdi da se Pharos nalazio na mjestu Starog Grada, treba spomenuti Gardinera Wilkinsona koji u putopisu po Dalmaciji i Crnoj Gori spominje i Hvar i anticke pisce koji ga spominju ,te govori da se Pharos nalazio na mjestu Starog Grada (Wilkinson 1848, 243-251). U jednom od najstarijih rjecnika grcke i rimske geografije kojeg je u Londonu 1857. izdao William Smith, pod natuknicom Pharos stoji da se grcki grad nalazi na mjestu Starog Grada (Citta Vecchia) na sjevernoj strani otoka "where remains of walls have been found and coins with the legend "APIQN"(Smith 1857). I slavni engleski arheolog Arthur Evans bavio se arheologijom nasih krajeva, pa tako i numizmatikom. Povodom otkrica Balajevih novae u Risnu u Boki Kotorskoj, sjedistu ilirskih kraljeva, navelo je Evansa da sistematizira Balajeve novce na dva tipa: risanski i pharoski, sto su kasnije prihvatili i ostali numizmaticari. Evans ove novce datira u vrijeme poslje Gencija, to jest od 167. do 135. pr. K.(Evans 1880). Odmah nakon sto je Evansov rad objavljen preveo ga je na hrvatski Ljubic (Evans1881).

Brunsmid's work on inscriptions and coins from Greek colonies in Dalmatia is particularly important (1898). He published six inscriptions from Stari Grad and corrected Boeckh's earlier mistakes with respect to Nisiteo's work. Brunsmid systematised the data relating to coinage in the area, which previously had lacked any quantitative element. He also improved on previous publications by publishing adequate illustrations of the coinage, including photographs. This work allowed him not only to divide the coinage into various groups but also to plot their relative occurrence and suggest where they were most frequent and consequently, where they might have originated. It is no surprise that Brunsmid was also of the opinion that Stari Grad was the site of the colony of Pharos.

Hvarom su se posebno zanimali austrijski historicarVarheolozi, a posjetili su ga 1894. Otto Hirschfeld i R. Schneider kada su obilazili Dalmaciju, te su opisali latinske natpise kod Boglica i Nisitea i reljefe iz Starog Grada (Hirschfeld 0., i Schneider R., 1885, 26, 78-79). Wilhelm Kubitschek se posebno zanimao za ostavu novca sa Skudljivca objavivsi o njoj rad (Kubitschek 1897), a Inhoof-Blumer, opisujuci kolekciju novca iz muzeja u Klagenfurtu obradio je i one hvarske kovnice. On navodi da su novci Pharosa sa prikazom Zeusa i koze iz 4. st. pr. K., a da su oni sa prikazom Dionisa, grozda i kantarosa iz 2. st. pr.K. pod utjecajem radionice na Krfu. Za heraklejske novce kaze da su kovani na Hvaru, jer ih je tu nadeno najvise, a da novci sa

In the years between 1890 and 1925, Frane Bulic contributed enormously to the study of the antiquities of Hvar through his many publications in the journal of the Archaeological Museum in Split. Bulic's output was prodigious and wide ranging. It included information on Roman antiquities in Stari Grad (Bulic 1898b), Roman finds on the island of Scedro (Bulic 1898a, 21-2), Roman rural sites including the villa at Carevac (JE0058) as well as data on the find of a Neolithic axe at Sucuraj (VG0009). He also published detailed descriptions of the walls of the supposed Pharos, which were preserved so well in the cellar of the TadicGramator house in Stari Grad (SG0012.l 7). Of particular significance was his report on late Roman finds from the church of Sv Marija, which he believed to be the position of the old Cathedral of Hvar (Bulic 1906a).

slovima symbol di oznacavaju inicijale kovnice na otoku. 0 novcima sa legendom IONIO kaze da su najstariji u grupi grckoilirskih kovnica (Imhoof-Blumer 1884, 246-258). Opcenito o Pharosu na temelju povijesnih izvora pisao je Adolf Bauer (1895), koji je Scilakov navod "Tu je, naime, novi Pharos grcki otok, i otok Issa, i to su grcki gradovi." tumacio tako da je to novi grad tek osnovan, prema Issi, koja je ranije osnovana. Pietro Pervanoglu ( 1880; 1882; 1883), Henri Cons (1882) u svojoj knjizi o rimskoj provinciji Dalmaciji i Georg Zippe! spominju osnutak Pharosa i rimska osvajanja (Zippe! 1877). On se kratko osvrce na Ljubiceve nalaze na Purkinkuku (Zippe! 1879), izvjestava o nalazu grc"kihi rimskih grobova na polozajima Jurjevac i Njiva u Starom Gradu, nalazima stupova s natpisima na polozaju Starac i bunjiranim blokovima kod crkve sv. Nikole (Anonimus 1895), zatim o popravci kule Tor za koju kaze da je grcka i iz 4. st. pr. K. (Anonimus 1907; 1908; 1915), te o nalazu mozaika u Sridnjoj ulici i kako ce se on prezentirati (Anonimus 1923).

In 1888, whilst Bulic was still carrying out his important work, Grga Novak was born on Hvar. Grga Novak (1888-1978) can be credited with many of the important developments that took place in the archaeology of the island throughout most of the twentieth century. Novak studied archaeology, history and geography at the Universities of Zagreb, Prague and Vienna, and was assistant to Frane Bulic between 1914 and 1920. From 1920 he worked at the Philosophy Faculty in Skopje, and was Professor of History at Zagreb from 1924 to 1969. He was a member of the Academy of Sciences and Arts in Zagreb and from 1958 to his death he was it's President. Although Novak

Ponukan istrazivanjima gomila koje je iskopavao Bucic oko Hvara, tadasnji lijecnik u Hvaru M.E. Weiser je 1884. iskopao sedam gomila u uvali V1ra na polozaju Sokolica na sjevernoj strani od grada, gdje se nalazi najimpresivnija nekropola pod tumulima na otoku, danas zapustena i dobrim dijelom devastirana. Svi istrazeni tumuli bili su cenotafi, no u jednoj je nasao grobnu konstrukciju sa nalazima ulomaka keramickih zdjela crvenkaste boje. Ta je bila sastavljena od velikih kamenih ploca pokrivenih vecom na kojoj su bili ulomci keramike. U drugoj gomili naisao je na ugljen i izgoreno kamenje (Weiser 1884). Pored Ljubica i Boglica, Hvarana koji su djelovali izvan Hvara,

20

Page 35

The Adriatic Islands Project na Hvaru je bilo nekoliko ljudi vrijednih spomena koji su se amaterski bavili starinama. U Hvaru su to bili Ivan Krstitelj Machiedo poznat po tome sto je u zadarskoj "La Dalmazia" napisao clanak kojije pokrenuo raspravu oko ubikacije Pharosa (Machiedo 1846). Zatim je tu bio prirodoslovac Grgur Bucic (1829-1911), te pucki ucitelj i prirodoslovac Ivan Krstitelj Novak (1848-1893). U Starom Gradu su to bili rano preminuli lijecnik Nikola Ostojic, unuk Nisitea, te advokat i gradonacelnik Ivan Antun Botteri. U Vrbanju je djelovao javni biljeznik Belizar Vrankovic, koji je zagovarao tezu da se Pharos nalazi u Vrbanju, jer da taj polozaj najbolje odgovara Polibijevom opisu bitke (Vrankovic 1891). Opisao je i nalaze dvaju tjesaka za ulje, kanala dugog 3,37 m, celle vinarie te poda od mozaika u Stagnjici kod Dracevice (Vrankovic 1898). 0 rimskim spomenicima iz Jelse i o kuli Tor izvjestavao je don Vice Gamulin (1907a; 1907b).,

clearly spent much of the period before the first World War studying and working away from Hvar, his first book "Hvar u starom vijeku" was published in 1914 and was primarily a presentation and interpretation of the ancient sources relating to the island. However, the book also contained a short review of the prehistory of the island and in this, it presaged some of Novak's later, important work. Before moving onto the post-war period, it is worth noting one further interesting fact. Hvarani were not just interested in their own archaeology. Dominik Novak, who was from Hvar, carried out work on ancient graves from Carthage in 1896, and the Scientific Institute of Paris recognised the value of this work with an award (Dancevic 1973, 53).

Posebno je znafaj an rad Grgura Bucica, koga slobodno mozemo nazvati pionirom prehistorijskih istrazivanja u Hrvatskoj (Petric 1977c). Bucic je 50-tih godina 19. st. istrazio gomile oko Hvara i na polozajima Skalezija na Pelegrinu,Spile, Propod, Plajica i Kampanil na hvarskim Njivama te dvije na Motokitu blizu Velog Grablja o cemu su izvjestili Boglic (1873), Weiser (1884) i sam autor ( Bucic 1885a i b). Zatim je istrazivao u spiljama: Markovoj, Svete Nedilje, Grapcevoj te u nekoliko njih u hvarskim Njivama.

2.5) From the First to Second World War Bulic continued to be active following the collapse of the Austro-Hungarian Empire. He continued to publish work on the material from the island, most notably the early Christian lamps found during building work in the town of Hvar (Mandrac, HV0053). A letter from Bulic, dated 16/4/1923 and held in the Regionalni Zavod, shows that he also campaigned for the creation of a town museum in Stari Grad. Bulic had long been active on this front. A letter from him to the Town Council of Stari Grad in 1914 notes that Ante Ilijic, the Stari Grad warden for the Archaeological Museum in Split, offered to give up a room in his house for the storage and display of antiquities.

Za tumule koje je iskopao kaze da su se u njima pokopavali zitelji spilja. Upozorio je i na otkrice ispremijesanih kostiju 14 skeleta, od kojih su tri djecja, otkrivenih u pukotini litice ispod velikog kamena na polozaju koji se nalazi izmedu dviju spilja na hvarskim Njivama, te je objavio njihovu antropolosku analizu iz koje se vidi da su svi skeleti robustnih osoba a glave dolikocefalne. Navodi da nije kompetentan za odredivanje kojem narodu bi mogle pripadati, ali da misli da one pripadaju grckim kolonistima otoka. Za lubanju koju je nasao medu komadima ugljena na polozaju Skalezija unutar kruzne gradevine tipa trim kaze da je brahicefalna. Navodi da je ova gradevina, zbog velicine kamenih blokova, znatno starije gradnj e, i da j e tu nasao j edan kremeni artefakt i ljudske kosti. Od ovog tumulusa, koji je bio na litici 50 m nad morem, nismo nasli traga prilikom mnogih pokusaja. Bucic je spilje istrazivao najvjerojatnije izmedu 1870. i 1884. U Markovoj spilji utvrdio je stratigrafiju od 5 slojeva i dosao do dubine od 5 m. Glavnu pozornost obraca na osteoloske i liticke nalaze, dok keramiku, koju je registrirao u svim slojevima, samo spominje, sto je prirodno s obzirom na pocetni stupanj razvoja arheologije. Zbirku koju je posjedovao djelom se cuva u hvarskom Centru a djelom u Arheoloskom muzeju u Splitu. Drugi Hvaranin koji se amaterski bavio arheologijom, I. K. Novak uciteljevao je u Brusju, Vrbanju i u Zadru. lskopavao je Velu Gomilu u blizini Brusja kraj starog puta za Hvar, zatim Grapcevu (1887. god.) i, istocno od nje 1,5 km, spilju u Zuminskom dolcu, o cemu su detaljnije pisali R. Gasperini (1888) i Simeon Rutar (1888). Gasperini zakljucuje da su nalazi identicni onima u lstri, Dalmaciji i Italiji sto svjedoci o trgovini, da njihov broj, kvalitet i razlicitost nalaza obradenih kostiju, kremena i keramike pripada neolitiku, da su nadeni u 11 slojeva, da nisu nadeni metalni nalazi, da nalazi kostiju pripitomljenih zivotinja svjedoci o stofarskoj populaciji koja se bavila lovom i ribolovom, te da nije nadeno ostataka zitarica. Rutar pak donosi podatke o nalazima ljudskih kostiju na dubini od 2-2,5 m, glinenog kalupa za izradu keramickih posuda u ovoj spilji a za onu u Zuminskom dolcu kaze da je kopana do dubine od 1 mi da se u njoj naslo kostiju i keramike. Za Velu gomilu kaze da je Novak u njoj nasao "poplofan grob bez ikakvog oruzja".

Despite this, interest in antiquities on Hvar lapsed following the deaths of Brunsmid and Bulic. The work of Novak and a number of local and foreign academics revived interest and continued the long tradition of archaeological research on the island into the second half of the 20th century. In 1924, Novak published a paper on the Lll and MM Pharian overstrikes which he had seen in the G. Machieda collection and which he argued related to an otherwise unknown town/emporium which had been situated on the site of the town of Hvar. Novak was also the first historian to attempt a general history of Hvar after Boglic (1873; 1908). The book, "Hvar", which he finished in 1922 and had published in Belgrade in 1924, provided a history of the island from the earliest times, until the formation of the modern state of Yugoslavia. For archaeologists and historians of archaeology, the work is particularly important because it contains a report on Novak's research on the island between 1912 and 1914. During this period Novak was active excavating a number of cave sites on the island. Novak dug in Grabceva Spilja (JE0128) in 1912, despite the reported work of earlier exca-

U Starom Gradu Nikola Ostojic je objavio u zadarskim fasopisima izmedu 1840. i 1847. nekoliko radova koji se ticu novca Herakleje i Pbarosa i o tome sto se dogodilo s Pharosom nakon bitke s Rimljanima. Objavio je rad o otoku Tauris, mjestu gdje se, i po njemu, odigrala bitka izmedu vojskovoda Cezara i Pompeja, a koji poistovjecuje s otokom Torcola (Scedro), o

21

Page 36

The Adriatic Islands Project cemu ce se, ranijoj i u kasnijoj literaturi, dosta raspravljati jer se neki nisu slagali s time vec su tvrdili da je Tauris Sipan (Ostojic 1840; 1846; 1847).

vators, and was rewarded with finds of earlier Neolithic material. He also dug in the cave at Sveta Nedelja (SG0040) but found nothing. Consequently, he suggested that the cave had not been inhabited. Novak reported that he, like Bucic, had dug at J akovljeva Spilja (HV0079) and Prosperova Spilja (HV0013) and that he had found Neolithic material in Soletinova (HV0059) and at Antunova Kosa (HV0067). He also carried out excavations in Dujmoviceva, Markijeva (HV0055) and Avelinova Spilja, where he found material he believed to be similar to that from Grabceva. He excavated a series of caves in Njive near Hvar town, and Spile. In Hahanova spilja (HV0077), in contrast to Bucic, he found nothing. Hahanova Spilja's name derives from Hahan - the nickname for Novak's familiy. Novak had a habit of naming or renaming caves, usually after owners or helpers. Unfortunately, this habit has caused considerable trouble since, both in the location of sites and the attribution of finds to sites. Novak also wrote about the barrows excavated by Bucic and Machiedo and reported that he too had excavated some! Unfor- Figure 2 ·2 Grga Novak tunately, Novak did not provide any detail of the position or names of these monuments .

Drugi Starogradanin Ivan Antun Botteri znacajan je po tome sto je objavio nalaze neolitskog kamenog oruda iz okolice Starog Grada, zatim izradio crtez ostataka rimske arhitekture na polozaju Stagnjica u Starogradskom polju, te je Ljubicu poslao prijepise dvaju fragmentarnih rimskih natpisa od kojih je jedan naden u Lugu u Dracevici unutar Starogradskog polja, a drugi u blizini crkve sv. Nikole, te navodi nalaze opeka sa pecatima u Dracevici i na Mirju (Ljubic 1880). Kada raspravlja o zidinama Pharosa navodi da su oni slicne gradnje kao i oni sacuvani na Furkin kuku, Maslinoviku i Toru ( Botteri 1882; 1897). I dok se kule na Purkin-kuku i Toru u literaturi cesto spominju, ona na Maslinoviku je bila posve zaboravljena sve do 1987. kada je ponovno otkrivena zahvaljujuci podatku koji je dao Botteri (Kirigin 1987b; Kirigin i Popovic 1988). Botteri se zalagao i za istrazivanje Pharosa a i za formiranje Muzeja (Botteri 1875, Bulic 1906a). Numizmatika i epigrafija su bile i dalje glavne teme, pa je tako i Franjo Racki, cijom zaslugom je Ljubic postao clanom Akademije, napisao opsiran rad o najstarijim dalmatinskim i ilirskim novcima (Racki 1871). Nakon opceg uvoda o najstarijim kovnicama, kovovima i novcanom sustavu (prvom takve vrste u nas), Racki prelazi na opise domacih kovnica. Za novce s legendom symbol A, AP, APiilN kaze da se ne mogu pripisatni niti jednoj poznatoj kovnici onog vremena, zbog cega ih pripisuje kovnici na Hvaru . Navodi da postoje novci s glavom Homera i legendom OMIPO~ na jednoj strani as kozom i legendom symbol APiilNna drugoj, sto nije tocno jer se nigdje drugdje ne spominju takvi novci, pa je vjerojatno Racki mislio na Ljubicevu grupu 8 gdje ovaj umjesto glave Zeusa vidi glavu Homera (Ljubic 1852, 183). Za Jonijeve prekove hvarskih novaca kaze da se radi o osobi, a ne o gradu iii o mjestu kovanja, te da se oni kuju usporedno s onim s likom Homera. Za novce Balaja tvrdi da su to takozvani vladarski novci, da ima hvarskih koje je ovaj kralj prekivao i da se on Hvaru nametnuo kao gospodar, te da je vjerojatno vladao i obliznjim ilirskim drzavicama koje nisu imale svoje kovnice. 0 novcima s legendom AI kaze da ih Nisiteo i Ljubic pripisuju gradu Dimali koji je bio glavni grad Demetrija Hvarskog, i da je tamo Demetrije prekovao hvarske novce, a da, kada su Rimljani osvojili Dimalu, da je "podignut bio Delminium, sada Duvno, od kud Dalmacija i ime stece". Navodeci izvore koji spominju Dimalu kaze da je ovaj bio ispod Drima a ne u Dalmaciji (sto su albanski arheolozi i utvrdili, vidi: casopis Iliria 2, Tirana 1972, 156). Racki dalje navodi da Dimalu Apijan ne spominje u vezi s bitkom izmedu Demetrija i Rimljana, te smatra da su Dimalum i Delminium jedno te isto mjesto. Nadalje kaze da su novci sa oznakom AI kovani u Hvaru a "da onaj nadpis oznacuje ime magistrata" . Za novce s legendom AI podmecu receni domoljubi dalmatinski otoku D y s k e 1 a d u, kojega oni drze za dalmatinski otok Brae", dok Racki drzi da nisu dalmatinski, vec da se oni moraju pripisati grckom gradu Dyrrhachionu (danasnji Drac u Albaniji). Odbacio je i misljenja da novci Herakleje nadeni na Hvaru pripadaju nekom dalmatinskom gradu, vec tvrdi da su to novci Herakleje u Lukaniji s kojom se trgovalo. Na kraju

Amongst foreign authors writing about Hvar, one must record the work of Karl Stockert (1919), the numismatist, whose rich collection was bought by the Archaeological Museum in Split. Antonio Patrigiani (1932) also wrote about Hvar's coinage, whilst the Austrian Archaeologist Carl Patsch (1925), who worked for a long time in the museum in Sarajevo, also carried out fieldwork on Scedro, the small island of the south coast of Hvar. Max Schneider (1926) from Berlin wrote a short publication on caves in Dalmatia and recorded the presence of Neolithic finds from caves on the island. The English archaeologist R.L. Beaumont, considered the position of Pharos in his important paper on the early history of the Greeks in the region (1936), and, although accepting the equation of Hvar with Stari Grad, he noted the fact that Polybius' description of the battle between 22

Page 37

The Adriatic Islands Project navodi da se na Hvaru novae prestao kovati nakon 219. god. pr. K., a da se poceo kovati u 5. st. pr. K.

Demetrius of Pharos and the Roman army did not necessarily refer to the town of Pharos (Gaffney 1992, 240). Similarly, E. Polaschek (1938), who summarised the current knowledge relating to Hvar in the Pauly-Wissowa Real Encyclopedia, suggested that the battle occurred at the site of the town of Hvar.

Na Hvaru je 1894. boravio Josip Brunsmid (1858-1929), nasljednik Sime Ljubica na mjestu ravnatelja Muzeja u Zagrebu i prvi profesor arheologije na zagrebackom sveucilistu. Opisao je zbirke Jerolima Machieda i Grgura Bucica, koje je htio otkupiti za zagrebacki Muzej (Brunsmid 1895). U Machiedovoj zbirci posebno ga je zanimao srebreni novcic Pharosa i jedan bakreni Gencija koji nisu imali. Opisao je i grcki natpis iz rimskog carskog perioda uklesan na floralnom kapitelu pilastra, zatim devet tegula s natpisima iz Hvara i Vrboske te starokrscanske i ranije svjetiljke, dvije crnofirnirane i kanelirane vaze s Visa, amforu hioskog oblika, te dvije prethistorijske zdjelice iz gomile u Viri-Sokolici. Od broncanih predmeta spominje posudicu u obliku crnacke glave, kipic nagog muskarca koji baca koplje, glavu kipa Apolona i glavu cavla u obliku zenske glave s dijademom u kosi. Nazalost, za vecinu predmeta ne donosi poblize podatke o nalazima. Vjerojatno ih nije mogao doznati od nasljednika Josi pa i Laura Machieda. Zbirka je svrsila u Arheoloski muzej u Splitu (Buskariol 1988; Bonacic-Mandinic 1990).

The suggestion, by 0. Rubenson (1949), that the Parian colony of Anchiale, mentioned by Stephen us Byzantinus, was the name of the harbour of Hvar, is interesting. Other authors who discuss the antiquities ofHvar during this period include M. Abramic, V. Gamulin and U. Girometta. The Italian historian A. Gitti, and the Englishman H. Ormerod, also discussed Pharos in their published works.

lz zbirke Boglic opisuje nalaze prethistorijskih posuda, kremenih nozeva i strugafa iz Babine spilje, nalaz lubanje i posuda iz Sklacina, posuda iz Grapceve spilje te iz Markove spilje "covjecju donju celjust, ulomci posuda, krasna kolekcija kremenitoga oruda, kostanih sila, pregrizenih i mozga radi prelomljenih zivotinskih kostiju, iz tumula kod rta Pelegrina (deformirana covjecja lubanja), iz jednog vinograda u blizini hvarskog franjevackog samostana (ogromna amfora, u kojoj je bila covjecija lubanja), iz Danas dolca 0.11 m duga tufana sulica sa luknjom za naticanje ... Gospodin Dr.Bucchich posjeduje i 0.105m dug 0.028m sirok poklopac male skrinjice od slonove kosti rimske dobe s opscenim nacrtom (coitus), koji je naden u hvarskomu gradu. S obiju strana ljudskoga para lezi po jedno dijete, a do noguh mu je sfinga(?), kojoj je glava odlomljena".

2.6) From the Second World War until 1994 a)Palaeolithic

and Mesolithic

There are no certain finds of Palaeolithic or Mesolithic date on Hvar, although Cecuk (1976) has suggested that lithic material from Markova Spilja may relate to the later Palaeolithic or Mesolithic tradition. Petric (1978b) has also suggested that some finds from the Badanj cave in Veli Pokrivenik may be of later Palaeolithic date. Unfortunately, there is no supporting documentation for this claim and the finds can no longer be traced.

Posebno je vazna njegova studija o natpisima i novcima grckih kolonija u Dalmaciji (Brunsmid 1898), gdje je objavio i sest natpisa iz Starog Grada korigirajuci Boeckheova, odnosno Nisiteova citanja. Dao je i novu, dosad najkvalitetniju, sistematizaciju novaca Pharosa (poznato mu je 746 komada), serije ill prekovima (navodi 44 komada), Herakleje (65 komada) te J onija (navodi 53 komada) i Balaiosa, i to na temelju poznatih mu novaca iz raznih javnih i privatnih kolekcija. Novce Pharosa razvrstao je u 51 tip, ones Llprekovima, za ciji centar emisije misli da bi mogao biti na Hvaru, podijelio je u cetiri grupe, heraklejske u 16, Jonijeve, koje smatra produktima viske kovnice, u 6 i Balajeve u 27 risanskog tipa i 20 hvarskog tipa. Po prvi put j e u ovom radu i veoma kvalitetna foto dokumentacija, docim su se u ranijim radovima samo davali opisi, rijetko crtezi, i to vise kao skice (Brunsmid 1898, 11-111).I Brunsmid je misljenja da je Pharos bio na mjestu Starog Grada.

b) Neolithic The Neolithic is undoubtedly the best documented period of prehistory on the island. We can largely credit Grga Novak and the results of his work in the caves of Hvar for this situation. The excavations he carried out in Grapceva Spilja (JE0218) between 1947 to 1950 and the work carried out in Markova Spilja (HV0051) provide the basis for this fame, along with a series of smaller excavations at a number of other sites. It was through the results from these excavations that Novak (1955) was able to define the Eneolithic "Hvar Culture", a phenomenon that was consequently confirmed through the results of work all along the eastern coast of the Adriatic.

Novce Pharosa s likovima Zeus/koza datira u 4. st, one s likovima Perzefona/koza i Artemida/koza u kraj 4. i pocetak 3. st., one s likom Dionis/grozd u 3. st. a one s glavom muskarca i kantharosom u drugu polovicu 2. st., s tim da su ovi potonji prekivani Balajevim kovovima, sto znaci da ih treba datirati nakon 168. godine pr. K. Za novce s oznakom 111kaze da se javljaju kao prekovi novca Pharosa, Herakleje i onih s legendom IONIO, te da tih oznaka ima najvise na novcima Pharosa. Kako ihje najvise nadeno na Hvaru, smatra daje i grad bio na otoku i da se brzo od osnutka ujedinio s Pharosom. Za novce Herakleje kaze da su iz 4. st.i da ih nema iz 3. st., zbog toga jer je vjerojatno grad izumro(Brunsmid 1898).

Apart from this, Novak also discovered material relating to the early Neolithic lmpresso Culture in the lowest levels of Markova Spilja, as well as middle Neolithic Danilo Culture material from Badanj (JE0143, Batovic 1979, 4 79). Neolithic finds from Ljubica Brig (HV0012), Lokvina (SG0058), Dracevica (JE0086.2) and Dracev dolac (JE000l) also indicate the possibility that open

U periodu od 1890. pa do 1925. don Frane Bulic doprinio je poznavanju arheologije otoka Hvara objavljujuci u svom Vjesniku vise priloga o neobjavljenim rimskim nadgrobnim natpisima s lokaliteta Brizine 2 km istocno od grada Hvara (Bulic 1890), iz ulice Vagonj u Starom Gradu (Bulic 1897b) te

23

Page 38

The Adriatic Islands Project jos jedan fragmentaran iz Starog Grada (Bulic 1899); o nalazima ostataka rimskih termi ispred ulaza u crkvu sv. Roka, gdje su otkriveni geometrijski mozaici od crno-bijelih kockica u dvjema prostorijama (Bulic 1898b), o rimskim nalazima na otoku Scedru u uvali gdje se nalazio samostan dominikanaca, kada se na zemlji Nike Dubokovica oko 20 mod mora nasao presvoden grob, te am.fore, tegule s natpisom i broncani novci Nerona, Konstantina, Gracijana Valentinijana (Bulic 1898a), zatim o nalazima rimskih zidova i kanala za vodu na mjestu Kutac u Jelsi (Bulic 1901b), fragmentarnom rimskom natpisu nadenom prilikom rusenja starog zida Knezevog dvora u Hvaru (Bulic 1901a) o gemama iz Starog Grada (Bulic 1899b; 1902b, 30; 1903; 1906c), zatim o nalazu grc"l!:ognadgrobnog spomenika na oko pola km na putu za Jelsu iz Starog Grada (Bulic 1904b, 56).

sites exist on the island. There are now 24 Neolithic and Eneolithic sites known on the island. Unfortunately, most of the information relating to these sites comes from sites excavated without the benefit of good stratigraphic documentation , or simply represent chance finds without any supporting contextual information. The potential of research in this period without further excavation is therefore very limited. Despite this , the work of Grga Novak has reached an extensive academic audience, both at home and abroad. c) The Bronze and Iron Ages.

Posebno je vazan njegov izvjestaj iz 1906., kada se popravljala crkva sv. Marije u Starom Gradu iz 12. stoljeca, i za koju neki smatraju da je bila stara katedrala grada. Do nje je crkva sv. Ivana Krstitelja, a kako je ona kasnije postala rusevina, odluceno je da se demolira. U jednom zidu juzno od ovih dviju crkava otkriven je kapitel iz 6. st., ulomak kaneliranog stupa, dva fragmenata tranzene, plutej sa ulomkom kriza unutar kruznice, te dva s brsljanovim listovima, koji prema Bulicu odgovaraju slicnima iz Salone iz 6. st . Ovi nalazi naveli su Bulica da zakljuci kako se ispod crkve sv. Marije iz 12. st . nalazila ranija iz 6. i 7. st., o cemu je, kako navodi, postojala i usmena tradicija u Starom Gradu. Zatim navodi da, kako se o starokrscanskim nalazima iz Starog Grada dosad nista nije znalo, da je Farlati pocetak krscanstva vezao uz Hvar (grad Lesina) a ne Stari Grad. Bulic navodi da je to sada causa finita 1i da je anticki Pharos/Pharia bio na mjestu Starog Grada . Zatim navodi svoju hipotezu da je opat Martin koji je nosio relikvije salonitanskih martira iz Salone u Rim morao brodom proci mimo Hvara, odnosno preko rta Pelegrina, Visa i Palagruze da bi stigao do Pescare, te da je, namjerno iii nenamjerno, prisiljen zbog vjetra, pristao na otok Hvar i to vjerojatno na obali Starog Grada te da je ovo pristajanje "sia restata memoria nei documenti, nel culto e nella cappeletta di s. Doimio nel villaggio di Doi, a 5 kil. da Cittavecchia, la rovine della quale chiesetta noi abbiamo allora visitato e descritto". Zatim navodi da su omiski gusari razorili katedralu sv. Stjepana u Starom Gradu koja je potom preseljena 1249. u Hvar, te da je crkva sv. Marije bila sve do 18. st. zupna crkva u Starom Gradu, odnosno sve dok se nije obnovila crkva sv. Stjepana.

Data on this period has been provided almost exclusively from burial monuments - tumuli - and hillforts. The excavations carried out by Novak at Vela Glava (JE0123) above Zastrazisce , and his recording of tumuli in the same area are of particular importance (Novak 1949, 157-8) . Between 1954 and 1958, Novak also excavated a number of tumuli on the Pakleni Islands in front of Hvar. Apart from his recording work related to hillforts (eg Lompic, SG0035), or suspected hillforts (eg Gradina , JE0l 18) elsewhere on the island, Novak also noted the presence of pottery dating to this period in his cave excavations. Detailed information on the cave material was not, however, presented by Novak, although Covic (1983, 160) later suggested that this material related to the Early Bronze Age Cetina Culture. N. Dubokovic-N adalini presented further information on monuments of this period , whilst excavation on specific tumuli was carried out by V. Mirosavljevic , M. Zaninovic and N . Petric . This work was collected together and published by Niksa Petric in a particularly informative paper dedicated to the work carried out on the barrows of Hvar before 1979 (Petric 1979a , 67-77) .

U istom radu navodi da su se u blizini ove dvojne crkve, kada se nivelirao teren za obliznju cestu i kada se kopao temelj za gradnju ogradnog zida vrta, otkrilo mnogo razbacanih bunjiranih kamenih blokova od kojih je 52 ugradeno u spomenuti zid. S istog mjesta potjece i nalaz reljefa s prikazom triju Gracija, te da je sjevernije, odnosno unutar zupne crkve, bio centar grckog Pharosa i rimske Pharije. Navodi da se u blizini 1905. nasao grcki natpis na kome se spominje polis Farion. Bulic zatim u istom radu objavljuje tri rimska nadgrobna natpisa otkrivena na istom mjestu, i druga dva od kojih je jedan naden blizu kuce Sime Ljubica (Bulic 1906a, 233-240) .

In 1981, Ivan Marovic (1981) carried out an important excavation campaign on barrows in the area of Bogomolje . In the final report, Marovic (1985) also presented an analysis of data relating to the very important mound group at Vira , some of which had been excavated in the last century .

Bulic je objavio i fragmentarni rimski natpis s polozaja Carevac unutar Starogradskog polja na kome se spominje neki villicus, odnosno nadstojnik imanja. Na tom mjestu nadeni su rusevine zgrade, tegule i zlatni trias Aeliae Pulchieriae (Bulic 1906a, 241) . Zatim je objavio i podatak o nalazu neolitske sjekire od hematita u Sucurju na Hvaru, koju je muzeju poklonio ucitelj pucke skole M . Andelinovic (Bulic 1909). Kada je trazio analogije za megalitski zid otkriven na prostoru zapadne nekropole Salone, Bulic je detaljnije opisao i zidine Pharosa, ne samo one u kuci Tadic-Gramotor vec i one u obliznjoj kuci Antonija Zaninovica, one u zvoniku crkve sv. Stjepana, u kuci Mihovila Skarpe i u kuci remete te donosi, po prvi put uopce, dvije fotografije tih zidova. Datira ih u 3. st . pr. K. (Bulic 1910 8-10).

In the period between 1979 and 1988, Niksa Vujnovic carried out a survey of prehistoric sites on Plame, in the east of the island and published an important report on the survey containing much new information (Vujnovic 1990d). It is clear that, with the notable exceptions of the work of Petric (1979a) and Vujnovic (1990d), there has been little sustained work on monuments of this period on the island. However, V. Gaffney (1992) carried out a "whirlwind" analysis of sites for the doctoral thesis leading to the creation of 24

Page 39

The Adriatic Islands Project Pred sam prvi svjetski rat pojavit ce se osoba koja ce obiljeziti razvoj arheologije na Hvaru sve do 70-ih godina, osoba cijom zaslugom je i potpisani dobio namjestenje da kao arheolog radi u Historijskom institutu JAZU u Dubrovniku i kome je on neizmjerno zahvalan. Rijec je o Hvaraninu Grgi Novaku (188819 78). Grga Novak ((sl. 2.3) studirao je arheologiju, povijest i geografiju na sveucilistima u Zagrebu, Pragu i Becu, a od 1914. pa do 1920. bio je asistent don Frani Bulicu u Arheoloskom muzeju u Splitu. Od 1920. do 1924. predavao je na Filozofskom fakultetu u Skoplju, a od 1924. redoviti je profesor povijesti starog vijeka na Sveucilistu u Zagrebu sve do 1962. Od 1939. clan je Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a od 1958. pa do svoje smrti bio joj je predsjednik (Petric 1978c).

this gazetteer.

d) The Greco-Roman Period

It is clear that Grga Novak, the principal mover of things archaeological on Hvar, did not pay much attention to Greco-Roman antiquities on the island. Despite this, whilst he was studying the tumuli on the Pakleni otoci he also carried out an excavation on the villa site at Solina (VS000l) on the islands. Unfortunately, he never published a detailed account of this work (Novak 1972, 40).

Njegov prvijenac "Hvar u starom vijeku" objavljen 1914. bavi se uglavnom interpretacijom antickih pisanih izvora i pisaca koji su se bavili prosloscu Hvara. I on je misljenja da je Diodor dao krive podatke o osnutku Pharosa jer je mislio da je Scilakovo djelo iz 5. st. pr. K., te da su kiklopske zidine, koje su najvjerojatnije sagradili Pelazgi, iz tog vremena, kao i ones Tora. Navodi daje vjerojatno Demetrije hvarski nad kiklopskim zidinama Pharosa sagradio druge. I on je misljenja da je Pbaros bio na mjestu Starog Grada, ali misli da se Emilije Paulo iskrcao u Milni, uvali istocno od Hvara, i da je odatle krenuo na Pharos, a ne kako je Boglic mislio da se iskrcao u uvali Sokolica, sjevroistocno od grada Hvara ili Ljubic koji je tvrdio da se iskrcao sjeverno od Rudina. Misljenja je da, kako se u Hvaru naslo grckih novaca tu moglo biti rimsko naselje, a da se nakon razorenja Pbarosa tu razvilo vece naselje, kasnije rimska Pharia. Navodi da se i na mjestu razrusenog Pharosa ponovno dize naselje te da se ono zove Civitas Vetus, a sto se potvrduje ijednom listinom izdanom u gradu Hvaru 1205. koju je objavio Smiciklas (1905), sto je kasnije pobio Kovacic (1982, 12; 1987, 112-117). Misljenja je da je Balaj, koji je zivio u doba "izmedu Aleksandra Velikog i Filipa II Makedonskog" bio tiranin jer da ga izvori ne spominju kao ilirskog vladara. Od novih arheoloskih nalazista jedino spominje polozaj Vorba u hvarskim Njivama kada se kopala trasa za novi vodovod i gdje je "nasao svu silu rimskih opeka i crijepova, sigurno ostataka rimskog uredenja ovog izvora".

Although not an archaeologist by vocation, Niko Dubokovic- N adalini published an important work on the ancient field systems on the Stari Grad plain, which he expanded at a later date, providing a detailed map (Dubokovic-Nadalini 1959b; 1969a). Dubokovic also compiled the first gazetteer of underwater archaeological sites around the island in 1964 and between 1965 and 1987 published a wealth of important information relating to the Greco-Roman period on Hvar. He also worked tirelessly for the preservation of monuments on the island. Dubokovic can rightfully claim to have founded the concept of the preservation of monuments within the landscape as an essential part of contemporary life on Hvar. After the second World War, Mladen Nikolanci was also active on work relating to this period on Hvar. Originally from Stari Grad, he was later Curator at the Archaeological Museum in Split. Although he did not actually excavate on the island he was the first person to begin to take an interest in the underwater antiquities of the island and in Croatia (Nikolanci 1956). As he had a major research interest in the development of Greek colonies in the Adriatic, particularly those with Archaic origins. Hvar, naturally, fell within his remit (Nikolanci 1973b; 1976; 1989b).

U vezi s ubikacijom Pharosa za Ljubica, kojeg obilato koristi i s kojim se slaze, Novak kaze da "operira sa lijepim dokaznim materijalom i historijskom spremom, pa je grjehota, sto voden njemu prirodenom strascu, pretjerava i dolazi do nekih neistina, koje bi, da malo treznije stvar promatra, lako bio izbjegao", dok za one koji smatraju da je Pharos na mjestu Hvara kaze da su vise "vodeni osjecajem, nego historijskim dokazima". Za Demetrija hvarskog kaze da je "Velik .... Prefrigant i dalekosezni politicar" a da je zivot u Pharosu ''bio dosta raskalasan, jer djevojke iz svoje prostitutske zasluzbe posvecuju dio Veneri".

Marin Zaninovic is well known for his work on the antique period ofHvar. He is also a Hvaranin and Professor in the Department of Archaeology in Zagreb. Starting in 1958, Zaninovic has published a very large number of articles on proto-historic and historic sites located during his fieldwork on the island. As early as 1967 he published a resume of this work dealing with the settlements of Hvar during this period (Zaninovic 1967a; 1973a). Together with V. Mirosavljevic, he excavated the hillfort and Greek tower at Tor (JE0157, Zaninovic 1979a;1980b, 34-6; 1982b; 1983a). Following in the footsteps of Ljubic, Zaninovic also dug at Purkin Kuk (SG0015, Zaninovic; 1966b, 1983a; 1984a; 1985) and excavated the important villa site at Kupinovik (JE69) on the Stari Grad plain (Saric 1978; 1981; Zaninovic 1982a, 1987a). Of particular note was his perceptive suggestion (1983b and

Novak takoder daje i kratak pregled prethistorije otoka navodeci da se u kameno doba zivjelo u spiljama au broncano doba u stanovima do drva i kamenja te da se mrtvi pokapaju u gomilama u zgrcenom polozaju ili se pak spaljuju (Novak 1914). Kao kuriozitet iz ovih vremena treba spomenuti i Hvaranina Dominika Novaka, kojije istrazivao anticke grobove u Kartagi i za svoj rad 1896. dobio priznanje od Francuskog znanstvenog udruzenja u Parizu (Dancevic 1973, 53). 2.5) Izmedu dva svjetska rata (1918-1941),

N akon rata i raspada Austrougarske Bulic j e bio i dalje aktivan. U zadnjem svom prilogu o arheoloskim nalazima sa Hvara Bulicje objavio cetiri ranokrscanske svjetiljke od kojih su dvije otkrivene prilikom gradnje glavne gustirne na hvarskoj Pjaci, a dvije blizu kuce Boglic kod Arsenala. Navodi da se kod Knezeva dvora naslo svjetiljaka s raznim natpisima, a da istih ima i u zbirci Marchi koje su nadene "in vari luoghi dell isola Lesina" (Bulic 1925, 84-85), dok G. Novak (1924a) navodi daje zbirka nastala skupljanjem nalaza iz grada Hvara i okolice. Od ove zbirke nesto se sacuvalo u hvarskom Centru, a veci dio je nazalost raznesen i zabacen (Petric 1975b, 248).

25

Page 40

The Adriatic Islands Project c; 1984a) that the land parcels on the Stari Grad plain were Greek, rather than Roman as had previously been thought.

Bulic se zalagao za osnutak gradskog muzeja u Starom Gradu, na cemu mu se opcinska uprava zahvaljuje pismom od 16. 4. 1923 koje se cuva u Regionalnom zavodu za zastitu spomenika kulture u Splitu . Bulic je i ranije na tome inzistirao, sto je vidljivo iz pisma koje je uputio opcini Stari Grad 23.4 .1914. gdje navodi da bi Ante Ilijic, povjerenik split.skog Arheoloskog muzeja u Starom Gradu, ustupio jednu sobu u svojoj kuci za starinske predemete . Prema pricanju Mladena Nikolancije Ilijic je bio diskul (pun idealizma) .

With respect to other people who have produced work associated with this period on Hvar, one should mention the important publications related to numismatics produced by Duje Rendic-Miocevic (1957; 1964; 1970; 1976; 1979), Paulo Visona (1981; 1982; 1985 ; 1987; 1988), and Maja BonacicMandinic (1987; 1988; 1990). Luis Robert's (1935; 1960) interetation of the two fragments of the Stari Grad Psephisma was a very important contribution to the archaeology of the island. The works of Jean Bousquet (1961) , Frano Marojevic (1959; 1962; 1965; 1966) and Petar Lisicar (1951; 1966; 1973) should also be mentioned .

N akon smrti Brunsmida i Bulica nastaju prilike u kojima opada i interes za arheoloskim spomenicima posvuda, pa tako i na Hvaru. Ipak, pojavom Grge Novaka i nekolicine domacih i stranih istrazivaca kontinuitet cese nastaviti i intenzivirat ce se u drugoj polovini 20. st. Novak je 1924. objavio rad u kojem zagovara da su novci sa oznakom ~I i ~IM (prekov kojih je vidio u zbirci J. Machieda i S. Marchia) ustvari novci inace nepoznatog grada-emporija Dimosa, koji se nalazio na mjestu danasnjeg grada Hvara u drugoj polovici 4. st. pr. K. bio jak emporij i u 3. st . pr. K., koji je trgovao sa starom Grckom, Sicilijom, Makedonijom i Azijom, a ciji su se novci (navodi primjerke iz spomenutih zbirki) nasli u Hvaru i blizoj okolici. Potom se Dimos zdruzio s Pharosom u jednu opcinu i prihvatio je njegov novae kao svoj. 'Thtvrdi jer se najvise novca s ovim oznakama naslo u Hvaru i jer je Hvar na izuzetno povoljnom mjestu za trgovinu . U istom radu navodi da se novca Herakleje naslo najvise na otoku Hvaru, ali kako po Pseudo-Scilaku jadranska Herakleje nije na otoku, Novak je smjesta na mjestu danasnje Rogoznice, koja ima veliku i vaznu luku , navodeci da je Herakleja starija od Pharosa i Isse i da je u 3. st. vise nema (Novak 1924a).

In the last decade there can be little doubt that fieldwork, carried out as part of the Hvar Project and then the Adriatic Islands Project represents the most sustained and systematic attempt ever to collect data relating to the archaeology of Hvar. The project began in 1981 as a reaction to the increasing awareness of the fragility of the archaeological remains and the increasing pace of urban expansion and rural decline on the island. The initial aim of the work was to carry out a survey of the whole of Hvar (Kirigin 1982). Originally a collaboration between B. Kirigin (Archaeological Museum in Split), P. Popovic (Archaeological Institute, Belgrade) , B. Slapsak and B. Durie (University of Ljubljana), this organisation grew to incorporate a number of institutions from Great Britain and Canada. A detailed account of this work has been published elsewhere (Vujnovic 1989; Kirigin 1992; Forenbaher et al forthcoming) , but a short resume of the extent of that work can be usefully presented here .

Novak je nakon Boglica, prvog pisaca povijesti Hvara do 1421. godine (Boglic 1873), napisao opsirnu povijest Hvara od najstarijih vremena pa do formiranje prve Jugoslavije, koju je dovrsio 1922. a objavio u Beogradu 1924. godine. U ovoj knjizi Novak je objavio rezultate svojih istrazivanja od 1912 . do 1914., kojom prilikom je iskopavao u spiljama po otoku. U Grapcevoj spilji kopao je 1912. i za nju navodi kako se u narodu prica da tu stanuju duhovi i vile, da je ona kao labirint, da tko u nju ude da se iz nje ne vraca i da se iz nje moze izaci jedino kada bi se pri ulazu vezao konop . Navodi da su prethodni istrazivaci, Bucic i I.K. Novak, kopali samo u glavnoj prostoriji a da u spilji ima jos zabitnih, tesko pristupacnih prostorija gdje je on kopao na 12 mjesta i nasao arheoloske ostatke koji pripadaju mladem kamenom dobu. U spilji Sv. Nedilje nije nasao nista, ali ne sumnja da je bila naseljena kao i Grapceva. U hvarskim Njivama i na predjelu Spile Novak je kopao u nekoliko spilja, koje je on nazvao onako kako ih narod zove, a za one koje nisu imale imena Novak im je davao imena vlasnika iii tezaka na cijem su zemljistu, iii pak imenom njegovih pomagaca, sto je izazvalo zbrku i ostalo nejasno prilikom provjere ovih nalazista 1989. godine, kada se radio registar iz ove knjige. Navodi da je i on kao i Bucic kopao uJakovljevoj i Prosperovoj spilji a daje neolitickih nalaza nasao jos u Soletinovoj i pod Antunovom Kosom, a da u Hahanovoj (nadimak obitelji G. Novaka), za razliku od Bucica, nije nasao nista. U Spilama je kopao u Dujmovicevoj, Markijevoj i Avelinovoj spilji i tu nasao ulomaka slicnih onima iz Grapceve spilje .

In the first season of the project , available literature and archive material was searched to provide data on known sites and located sites were checked in the field (Kirigin and Slapsak 1986) . The first field work occurred in 1982 when a small team was active on the Stari Grad Plain for a short working season of seven days (Kirigin 1982; 1993). During this time four 1 x 5 stadia blocks (180 x 900) within the Greek field system to the North of Dol Sv. Marija were surveyed on a non-systematic basis and a number of individual sites were recorded elsewhere. In 1983 a three day survey was carried out in the environs of Stari Grad. Further fieldwork was carried out in 1984 and 1985 (Kirigin 1984; 1985). This involved extensive literature searches on material held in the CZKBOH and survey in Njive to the west of Hvar and on the Stari Grad plain.

Novak nadalje govori o gomilama koje su istrazivali Bucic i Machiedo te navodi da je i on iskopao neke, a zatim kaze da se "Povrh Antunove Kose i Prosperove pecine, u duzini od kakvih 30 m, au sirini od 8 m, nalazi oko 10 m nad danasnjim poljem, staro, predistorijsko zakloniste, sto bi danas tvrdavom nazvali ." (Novak, 1924a, 17-18). Prilikom obilaska terena 1989. ostatke ove utvrde nismo otkrili. Novak navodi da prelaska iz kamenog u broncano doba nema, te da su u broncano doba Hvar naselili Pelasgo-alarodijski narod, a da su poslije njih Hvar naselili Iliri (Novak 1924a, 21).

26

Page 41

The Adriatic Islands Project U pogledu grcke kolonizacije Hvara Novak ispravlja svoje ranije misljenje i sada govori da je Pharos utemeljen kako to navodi Diodor, ali se suprostavlja misljenju da je Paranima u pomoc pritekao eparh flote Dionizija Starijeg iz Lisosa (Ljesa u Albaniji), vec tvrdi da je ovaj dosao iz Isse (Visa) i da je ta greska nastala kod prepisivaca. Prihvatio je da je PseudoScilakovo djelo nastalo sredinom 4. st. pr. K. Zidine Pharosa i Tora pripisuje Grcima i iznosi ideju da su Issejci kolonizirali Iliriju a Pharani Liburniju, i to nakratko. Ponavlja stav o Dimosu i Herakleji, a novae Balaja datira od 167-135 pr. K. to jest kasnije nego sto je ranije mislio (Novak 1924a, 22-36). Navodi da je otok u rimsko doba bio u dekadansi i da nijedan pisac nije ni primjetio dolazak Slavena, koji na otoku nisu nasli nikakva veceg mjesta, te da su ono malo stanovnistva zarobili ili potjerali a naselja porusili i opustosili (Novak 1924b, 3739). Navodi da su u ranom srednjem vijeku Hvar naselili Neretljani te na temelju pisanih izvora raspravlja o stanju na otoku u to doba, navodeci da se od pocetka 13. st. sjediste otoka nalazi u Hvaru (Novak 1924a, 40-51).

A major change in survey methodology was introduced during the 1986 season when a random 20% (78) sample of all the stadia in the Stari Grad field system was investigated in order to provide an overall view of the settlement on the plain (Kirigin 1986; 1993, Slapsak 1988). During 1987 the Yugoslav participants of the project were joined in the field by a University of Bradford team led by Dr John Bintliff (Bintliff and Gaffney 1988). The Anglo-Yugoslav team carried out small scale work in the Stari Grad plain in order to gauge the potential of the area for detailed systematic survey. The difficulty of carrying out systematic survey on Hvar meant that between 1987 and 1989 only c.57.5 stadia or 186 hectares were walked extensively and 134 intensive collection units covering 10.3 hectares over ten sites were intensively surveyed. These sites included eight Roman or Greek sites on the Stari Grad plain, a prehistoric artefact scatter on Hvar Castle hill (HV0016) and an 18th century summer residence at Moncirovo (HV0073) near Brusje. In 1987 and 1988 rescue excavations were carried out on a threatened villa site at Jeze (JE0007), near Vrboska, by Dr Slapsak, B. Kirigin and V. Gaffney. Excavations were also carried out by B. Kirigin and P. Popovic at the Greek tower of Maslinovik (JE0120) during 1987.

Od stranih autora koji su se bavili Hvarom treba spomenuti numizmaticare Karla Stockerta (1919), ciju je bogatu zbirku otkupio Arheoloski muzeju u Splitu, i Antonija Patrignanija (1932) koji su pisali o hvarskim novcima. Austrijski arheolog kojije dugo radio u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, Carl Patsch (1925) objavio je rekognosciranja otoka Scedra. Max Schneider iz Berlina napisao je kraci rad o spiljama u Dalmaciji, spominjuci i nalaze iz kamenog doba sa Hvara (Schneider 1926, 98-104). Engleski arheolog R. L. Beaumont priznaje identifikaciju Pharos = Stari Grad, ali navodi da Polibije, kada opisuje poznatu bitku, nigdje ne navodi grad Pharos (Beaumont, 1936, 188, bilj. 200), sto se ne moze prihvatiti. Za Anchialu, koloniju Parosa koju spominje Stefan Bizantinac, kaze da je rana kolonija (prije 4. st. pr. K.) i da se vjerojatno nalazila na uscu Neretve (Beaumont 1936, 188). Po pitanju Pharosa slicno misli i E. Polaschek (1938) koji je dao vrlo dobar sintetski pregled dosadasnjih znanja o Pharosu u glasovitoj Pauly-Wissovoj Real Encyclopaedie. On priznaje identifikaciju Pharos = Stari Grad, ali je sklon da Polibijev opis bitke smjesti na podrucje grada Hvara. Navodi rimske ostatke kod Dola koji nisu jos objavljeni, vjerojatno misleci na one kod Kupinovika. Zanimljiv je i podatak koji donosi 0. Rubeshon (1949) ,koji kaze da je Anchiala, kolonija Parosa koju spominje Stefan Bizantinac, mozda ime luke Pharosa koji je prema Polibiju morao biti udaljen od mora. Talijanski historicar Alberto Gitti (1935; 1952) i engleski Henry Ormerod (1924) takoder spominju Pharos.

Between 1989 and 1990, the authors of this book carried out a systematic survey of all known archaeological sites on Hvar as part of the Project and to provide the basis for the creation of an island-wide sites and monuments register. In 1990 and 1991 intensive survey was carried out by the Project in the eastern half of the island (Hayes and Kirigin 1994) and in 1992 and 1993 intensive survey and excavations were carried out in Stari Grad (Forenbaher et al. 1993; forthcoming; Kirigin 1994) while new sites were recorded by Vujnovic (1994, a-c, d, e) and M Petric (1994). The first results of this work are presented within this volume.

Od domacih autora o arheoloskim spomenicima Hvara pisali su jos i Mihovil Abramic , Ciro Gamulin, Umberto Girometta.

2.6) Nakon drugog svjetskog a) Paleoliti

rata do 1994

i mezoliti

Sigurnih paleolitskih i mezolitskih nalaza na otoku Hvaru zasad nema. Za liticki materijal otkriven u najnizim slojevima Markove spilje pomislja se da bi se mogao vezati uz mezolitske ili kasno paleolitske tradicije (Cecuk 1976, 50), dok za neke nalaze iz spilje Badanj u uvali Veli Pokarvenik N. Petric (1978b) navodi da su mezolitski, ali ne donosi nikakvu dokumentaciju o tim nalazima, a niti znamo gdje se oni sada nalaze.

e) Late Antiquity, the Early Christian Period and Early Middle Ages The most complete accounts of archaeological finds from the late Antique and Early Christian periods on the island are contained in a series of articles by Niksa Petric (1975a; 1977a; 1989). Information on individual monuments has been presented by I. Fiskovic (1980), whilst the rescue excavations by Jasna Jelicic-Radonic (1984; 1986; 1994) on the church of Sveti Ivan (SG0012) are particularly important. She has also conducted excavations within Hvar cathedral. A great deal has been written about the site at Gradina (JE0118) in Jelsa

b) Neoliti Neoliticki period je svakako jedan od najbolje poznatih razdoblja prethistorije otoka Hvara. 'lb mozemo prvenstveno zahvaliti istrazivanjima Grge Novaka u hvarskim spiljama, a osobito u Grapcevoj spilji gdje je vrsio istrazivanja od 194 7 do 1950 godine, te u Markovoj spilji gdje je iskopavao od 1955 do 1975 godine i usput vrsio probna iskopavanja u spiljama Badanj, Tamnoj, Sv. Nedilji, Babinoj, Pardijevici i Veloj. Novak je uspio definirati takozvanu hvarsku kulturu kasnog neolitika, odnosno eneolita (Novak 1955) koja je potom otkrivena na

27

Page 42

The Adriatic Islands Project mnogim nalazistima uzduz istocne obale Jadrana (Batovic 1979). Najraniju impresso neoliticku kulturu Novak je otkrio u najnizim slojevima Markove spilje. Tu je otkrio i nalaze iz srednjeg neolita, odnosno danilsku kulturu koju je otkrio jos i u spilji Badanj u uvali Veli Pokarvenik (Batovic 1979, 479). Neoliticka nalazi s polozaja Ljubica brig, Lokvine, Dracevica i Dracev dolac ukazuju na mogucnost postojanja naselja na otvorenom. Ukupno su dosad zabiljezena 24 neoliticka i eneoliticcka nalazista na otoku Hvaru (vidi registar u ovoj knjizi). Ona na kojima su se vrsila iskopavanja nazalost ne omogucavaju provjeru stratigrafskih podataka, a niti proufavanje konteksta nalaza, sto znatno umanjuje mogucnost daljih istrazivanja bez iskopavanja. No, bez obzira na to, istrazivanja G. Novaka imaju sirok odjek u domacoj i inozemnoj literaturi.

which is thought to date to the late Antique/Early Middle Ages. Unfortunately, the site has been largely obliterated by the recent construction of a campsite. Other monuments, which may date to these periods, especialy Gran§/

Colla.psed

Terro.ce

0

4m..

Grid reference 6423725/4 776225 Height 162 Area/Diameter 13 Toponym Radovan sin Type of remains 5/0/0/1 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A medium sized barrow composed of small within modern clearance. A major field track mound and this has resulted in continuing mound. The barrow is set within the upland

~

Grid reference 6425825/4775450 Height 138 Area/Diameter 18 Toponym Japag/Grcka gomila Type of remains 5/0/0/3 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A well preserved circular mound composed of large stones. It has maximum dimensions 18 x 2. 5 m. and is situated on the southern spur below BG0016.00, and also has excellent views to Peljesac and Korcula.

stones encased crosses over the damage to the plain.

Gomila srednje velicine, sastavljena od kamenja manjih dimenzija, opkoljena novijom suhozidinom. Glavni poljski put prelazi preko nje, sto i uzrokuje ostecenja. Smjestenaje unutar visoravni. References Vujnovic N., 1990d, 51

Dobro sacuvana kruzna gomila sastavljena od veceg kamenja. Njene najvece mjere su 18 x 2,5 m, a smjestena je na juznom

55

Page 70

The Adriatic Islands Project SITE NUMBER BG0021.00 Grid reference

6423600/4 775275 Height 162 Area/Diameter 12 Toponym Glavica Type of remains 5/0/0/1 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A small , well preserved barrow composed of mixed stones and with maximum dimensions: 12. 5 x 1. 5 m. It is situated on a small hill on the southern edge of the fields on the upland plain . Mala ali dobro sacuvana gomila sastavljena od kamenja razlicite velicine. Najvece mjere su joj 12,5 x 1,5 m. Smjestena je na malom brdu na juznom rubu polja na visoravni.

References Vujnovic N., 1990d, 51.

SITE NUMBER BG0022.00 Grid reference 6423225/4 775200 Height 70 Area/Diameter

Grid reference 6423175/4775175 Height 55 Area/Diameter 0 Toponym Mala spila Type of remains 125/0/0/0 Primary periods 30/0 Periods present 010 020 030y 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200 A small cave, 3. 4 m wide and 2 m wide at the mouth and 9. 5 m deep. As in Vela Spila, the nearest cultivable land lies above the cave on the upland plain. A good water source is only a short distance away. Mala spilja 3,4 m siroka a 2 m siroka na ulazu, 9,5 m duga. Kao i kod Vele spilje najblize obradive povrsine nalaze se na platou povise. Dobar izvor vode je u neposrednoj blizini.

References Gaffney V., and Stancic Z., 1991a, 82-86 . Vujnovic N., 1986, 36; 1990d, 57-63.

SITE NUMBER BG0024 .00 Grid reference 6323125/6775175 Height 30 Area/Diameter 0 Toponym Ziva voda Type of remains 905/0/0/0 Primary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070 075 080 090 100 110 120 130 200 A permanent water source set deep within a cave at a depth of c. 100 m . Local tradition says there are two water sources, one fresh and one salt. Locals also claim that there is pottery at the bottom, although there is no further information on this. The cave is too dangerous to enter without adequate equipment.

0

Toponym Vela spila Type of remains 125/0/0/0 Primary periods 30/0 Periods present 010 020 030y 040 050 060y 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200 A very well preserved cave, 7 m . deep, 6 m. high and 6 m . wide at the entrance. The cave opens onto a natural terrace and faces west over a bay . Modern cultivation has taken place on the land above the cave . A permanent source of water lies only a short distance away. Veoma dobro sacuvana spilja duga 7 m, 6 m visoka i 6 m siroka na ulazu. Ispred nje je prirodna terasa a okrenuta je ka zapadu, povise uvale . Povise spilje su suvremene obradive povrsine . Stalan izvor vode nalazi se u neposrednoj blizini .

References Vujnovic, N ., 1986, 36; 1990d, 57.

SITE NUMBER BG0023 .00

Stalan izvor vode nalazi se u spilji na dubini od oko 100 m. Mjesna tradicija kaze da ovde ima dva izvora, jedan slatke a drugi slane vode. Mjestani tvrde da ima keramike na dnu, iako drugih podataka o tme nema. U spilju je opasno uci bez adekvatne opreme .

References Dubokovic-Nadalini N., 1958, 86 . Vujnovic N ., 1990d, 57.

SITE NUMBER BG0025 .00 Grid reference 6419400/4777000 Height 270 Area/Diameter 15 Toponym Glava maslinova Type of remains 10/50/205/3 Primary periods 50/0 Periods present 010 020 030 040 050y 060 065 070

56

Page 71

The Adriatic Islands Project 075 080 090 100 110 120 130 200 Barrow excavated by Marovic in 1981. The barrow is composed of large stones and measures 15. 9 m. in diameter and 2. 1 m. high. It is situated on a low but significant hill overlooking the village of Glava (Bogomolje ). The mound contained 3 graves. Grave 2 was the primary burial and was in a stone cist. Graves 1 and 3 were in stone settings inserted into the mound. The burial in grave 1 was that of a robust male, grave 2 contained the teeth of an older person. Grave 3 was empty. Gomilakojuje 1981. iskopao I. Marovic. Sastoji se odkamenja vecih dimenzija a promjer joj je 15,9 m, visoka je 2,1 m. Smjestena je na niskom ali znacajnom brdu koje gleda na selo Glava (Bogomolje). U njoj je bilo 3 groba. Grob 2 je bio prvotni grob i sastojao se od kamenih ploca. Grobovi 1 i 3 su ukopani u gomilu. U grobu 1 bio je robustan muskarac, u grobu 2 nadeni su zubi starije osobe a grob 3 bio je prazan References Marovic I., 1981, 3-5; 1985, 10-19, t. IV, sl. 6-10. Anon. 1980, 10. Vujnovic N., 1990d, 52.

SITE NUMBER BG0026.00 Grid reference 6419350/4776275 Height 230 Area/Diameter 16 Toponym Gomilice Type of remains 10/50/205/3 Primary periods 50/0 Periods present 010 020 030 040 050y 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200 Barrow composed of large sized stones and with maximum dimensions of 16. 2 x 2. 5 m. It is situated on a gentle southern slope outside the principal areas of cultivation. The site has views to the north and west, including Likova glava (BG0066.00), Korcula and Peljesac. The barrow was excavated by Marovic in 1981 and contained a stone cist in the central southern half of the barrow. The cist contained the remains of an elderly man and two ceramic cups.

Kruzna gomila sastavljena od kamenja srednje velicine cije su najvece dimenzije 14 x 1,5 m. Dosta je ostecena ugradnjom trima. References Marovic I.,1981, 1985, 8; Vujnovic N., 1990d, 52.

SITE NUMBER BG0028.00 Grid reference 64200 50/4 777800 Height 90 Area/Diameter 0 Toponym Pod spile Type of remains 125/0/0/0 Primary periods 30/0 Periods present 010 020 030y 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200 A small cave on a south facing slope overlooking a small valley with some arable potential. No soil remains within the cave. However, Vujnovic (1981) found one sherd of neolithic pottery in the cave.

Gomila sastavljena od velikog kamenja cije su najvece mjere 16,2 x2,5 m. Smjestenaje na blagoj juznoj padini izvan vaznijih obradivih povrsina. Sa nje je pogled na sjever i zapad, ukljucujuci i Likovu glavu (BG0066.00), Korculu i Peljesac. Iskopao ju je I. Marovic 1981., au njoj je bio, po sredini juzne polovine, grob od kamenih obloznica. U grobu su bile kosti starijeg muskarca i dvije keramicke salice.

Mala spilja na juznoj padini koja gleda na mali dolac s nesto plodnih povrsina. U spilji nema humusa. Ipak, Vujnovic (1981) je u njoj nasao ulomakoe neolitske keramike. References Vujnovic N., 1981, 6-7; 1990d, 56.

References Kolumbic M., 1981, 14. Marovic I., 1981, 1-2; 1985, 8-10 t. 11, sl. 3, 4c, 4a. Vujnovic N., 1990d, 52.

SITE NUMBER BG0027.00

r,r"..-,y

.......

r11 r,,,,. ,"-

~ 0

Grid reference 6419450/4 776200 Height 233 Area/Diameter 14 Toponym Gomilice Type of remains 5/0/0/2 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A circular barrow composed of medium sized stones with maximum dimensions 14 x 1. 5 m. It is very badly damaged as the result of the insertion of a trim into the mound.

4i:n.. !,e=-l

57

SITE NUMBER BG0029.00 Grid reference 6418950/4 777575 Height 190 Area/Diameter 0 Toponym Grcka gomila Type of remains 120/0/0/7 Primary periods 50/0 Periods present 010 020 030 040 050y 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A large hillfort with a massive southern rampart standing to over 6m high. Smaller walls exist on the western and northern side. A rampart may have existed on the eastern side but has probably fallen over the edge of a very steep slope. The

Page 72

The Adriatic Islands Project site has views west to Likovic (BG0061.00) and Likova glava (BG0066 .00). Velika gradina s masivnim obrambenim zidom na juznoj strani visokim preko 6 m . Manje suhozidine postoje na zapadnoj i sjevernoj strani . Suh ozid je mozda postoj ao i na istocnoj strani, ali je vjerojatno pao preko ruba strme litice . S ovog mjesta ka zapadu vidi se Likovic (BG0061.00) i Likova glava (BG0066 .00).

References Dubokovic-Nadalini N ., 1979, 3. Gaffney V., and Stancic Z., 1991, 51-60 . Marovic I., 1981; 1985, 6-7, t . 1-2. Vujnovic N ., 1981, 7-8; 1990d, 52 .

SITE NUMBER BG0030 00 Grid reference 6415125/4777375 Height 387 Area/Diameter 19 Toponym Klacina Type of remains 5/0/0/2 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A well preserved barrow composed of mixed sizes of stones. Maximum dimensions are 19 x 3. 2 m. It is situated on southern facing slopes to the north of the heavily cultivated fields of Banov dvor. Dobro sacuvana gomila sastavljena od kamenja razlicitih dimenzija . Najvece mjere su joj 19 x 3,2 m . Smjestena je na juznoj padini sjeverno od veoma plodnog polja zvanog Banov dvor.

References Marovic I., 1985, 19-22, t . V, sl. 11-12 . Anon . 1969a, 5. Dragicevic E., 1970, 4-5. Petric N ., 1979a, 74. Radovanovic R., 1976 . 287 -288, sl. 1. Zaninovic M ., 1973a, 210.

SITE NUMBER BG0032 .00 Grid reference 6413675/4777075 Height 338 Area/Diameter 0 Toponym Sveti Rok Type of remains 10/50/0/0 Primary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070 075 080 090 100 110 120 130 200 A barrow which was totally destroyed during road construction in 1969. Two cist graves on the site may have been reconstructed. No information is available on the original size of the barrow. Petric (1979a) thought the two cist graves came from two small barrows, but this seems unlikely. Dimensions of the surviving cists are 0.8 x 1.6 x 0.7 m and 0 .6 x 12 x 0.6 m. The barrow lies on a gentle south western slope and on the eastern edge of Dugi dolac and the western edge of a small arable field. Gomila koja je posve unistena prilikom asfaltiranja puta 1969. godine. Mogu se rekonstruirati dva groba od kamenih plofa. nema podataka o prvotnim mjerama gomile. Petric (1979a) je misljenja da ova dva groba pripadaju dvijema malim gomilama, ali tone izgleda vjerojatnim. Sacuvane grobnice imaju slijedece mjere 0,8 x 1,6 x 0, 7 m i 0,6 x 1,2 x 0,6 m . Gomila lezi na blagoj jugozapadnoj padini na istocnom rubu Dugog dolca i na zapadnom rubu male plodne povrsine .

SITE NUMBER BG0031.00 Grid reference 6413875/4777625 Height 36 Area/Diameter 20 Toponym Vela gomila Type of remains 10/50/21&'3 Primary periods 50/0 Periods present 010 020 030 040 050y 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200 A barrow totally destroyed in 1969 when the main road from Hvar was asphalted. It was probably of large stone construction. Radovanovic (1976) gives dimensions for the mound of 30m. (E-W), 32m . (N-S) and 4. 5-5m . high. It is reported to have contained two cist graves. If these remain in their original position, they are both east-west in orientation . Marovic (1985) records that a cup, a bronze dagger and a bronze ring were recovered from this barrow, although the precise associations are unknown .

References Marovic I., 1985, 22. Anon. 1969a, 5. Dragicevic E., 1970, 56. Petric N., 1979a, 74. Radovanovic R., 1976, 288. Vujnovic N ., 1990d, 53 .

Gomila kojaje potpuno unistena 1969. kada se asfaltirao glavni put kroz otok. Vjerojatno je bila velikih dimenzija. Radovanovic (1976) donosi njene velicine duga 30 m (i-z), 32 m (s-j) i 4,5-5 m visoka . Tvrdi se da je imala dva groba od kamenih plofa . Ako su ovi u izvornom polozaju onda je njihova orijentacija istok-zapad . Marovic (1985) biljezi da su ovdje nadena salica, broncani bodez i broncani prsten, ali preciznija veza nije jasna.

Moguca gomila koja je okruzena velikom kolicinom novije krcevine . Sastavljena je od manjeg kamenja a najvece mjere su joj 21,5 x 3 m. Smjestena je na juznoj padini na rubu malog polja.

SITE NUMBER BG0033.00 Grid reference 6413800/4777075 Height 330 Area/Diameter 21 Toponym Type of remains 5/0/0/1 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y Probable barrow enclosed within a very large amount of modern clearance . The mound is composed of small stones and has maximum dimensions of 21. 5 x 3 m . It is situated on a southern facing slope and on the edge of a small field.

SITE NUMBER BG0034 .00 Grid reference 6413825/4777 075 Height

58

Page 73

The Adriatic Islands Project 329 Area/Diameter 11 Toponym Type of remains 5/0/0/1 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 075 080 090 100 A dubious barrow llm. in diameter. good field.

kamenih ploca. Nazalost, gomila i grob se vise ne dadu izmjeriti. Marovic (1985) biljezi da iz ovog groba potjecu tri keramicke salice. References Marovic I., 1985, 22. Dragicevic E., 1970, 5. Petric N., 1979a, 74. Radovanovic R., 1976.288. Vujnovic N., 1990d, 53.

SITE NUMBER BG0037.00 050 060 065 070 110 120 130 200y encased within modern clearance and c. It is situated on the southern edge of a

Sumnjiva gomila okruzena novijom krcevinom i oko 11 mu promjeru. Smjestena je uz juzni rub veoma plodnog polja.

Grid reference 6413600/4 777275 Height 340 Area/Diameter 11 Toponym Musina duza Type of remains

5/0/0/2 SITE NUMBER BG0035.00 Grid reference 6413650/4777175 Height 335 Area/Diameter 15 Toponym Trap Type of remains 10/50/216/0 Primary periods 50/0 Periods present 010 020 030 040 050y 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200 A totally destroyed barrow reported to be 15 m. in diameter and 3-3. 5 m. high. The mound contained a stone cist which is still in situ. When visited, a large amount of human bone remained within the cist. Several fragments of bone were bronze stained. The cist measured 1. 3 x 0. 5 m. The barrow is situated to the east of Dugi dolac (Gdinj).

Posve unistena gomila za koju se kaze da je bila 15 m u promjeru i oko 3-3,5 m visoka. Sadrzavalaje grob od kamenih ploca koji je jos vidljiv. Kada smo obisli ovo nalaziste u grobu je bila velika kolicina ljudskih kostiju. Na nekoliko kostiju bilo je tragova zelene boje od bronce. Grob mjeri 1,3 x 0,5 m. Gomila je smjestena istocno od Dugog dolca (Gdinj). References Marovic I., 1985, 22. Dragicevic E., 1970, 5. Petric N., 1979a, 74. Rodovanovic R., 1976, 288. Vujnovic N., 1990d, 53.

SITE NUMBER BG0036.00 Grid reference 6413725/4777225 Height 338 Area/Diameter 15 Toponym Musina duza Type of remains 10/50/0/0 Primary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070 075 080 090 100 110 120 130 200 Totally destroyed barrow originally containing a central stone cist. Unfortunately, this has been so badly damaged that it can no longer be measured. Marovic records that three pottery cups were found in the cist.

Potpuno unistena

gomila koja je imala sredisnji

grob od

59

Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A barrow composed of mixed sizes of stones and measuring c. 11 x 2. 5 m. It is situated on a gentle slope to the north west of Dugi dolac.

>

0

4m.

""""""'

Gomila sastavljena od kamenja razlicite velicine. Najvece mjere su joj oko 11 x 2,5 m. Smjestena je na blagoj padini sjeverozapadno od Dugog dolca.

SITE NUMBER BG0038.00 Grid reference 6413525/4 777350 Height 342 Area/Diameter 18 Toponym Musina duza Type of remains 5/0/0/3 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A barrow composed of large stones and with maximum dimensions of 18 x 3 m. It is situated on top of a hill to the north of one of the most intensively cultivated zones in the area. Gomila satavljena od kamenja vecih dimenzija. Najvece mjere su joj 18 x 3 m. Smjestena je na vrhu brda sjeverno od najobradivijih zona u ovom podrucju.

Page 74

The Adriatic Islands Project SITE NUMBER BG0039 .00

Type of remains 10/50/0/0 Primary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070 075 080 090 100 110 120 130 200y

Grid reference 6413700/4776875 Height 330 Area/Diameter 0

Toponym Cme bocice Type of remains 10/50/0/0 Primary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070 075 080 090 100 110 120 130 200 Site of a barrow totally destroyed during construction of a road. The remains of a stone cist can be seen at the side of the road which measures 1 x 0. 60 m. The locals claim that this was the barrow (not BG 0069 .00) that G. Novak excavated in 1949. Polozaj gomile koja je potpuno unistena prilikom izgradnje puta . Ostaci kamene grobnice velicine 1 x 0,6 m mogu se vidjeti uz sam put . Mjestani tvrde da je ovo gomila ( a ne ona BG 0069.00) koju je iskopao G. Novak 1949.

References Vujnovic N., 1990d, 53; 1994f, 88.

SITE NUMBER BG0041.00 Grid reference 6414575/4776150 Height 260 Area/Diameter 0

Toponym

Turnic Type of remains 120/0/0/5 Primary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070 075 080 090 100 yll0 120 130 200 A small hillfort composed of a collapsed rampart sealing off a very small southern ridge . The site is protected on the southern, western and eastern sides by steep slopes. It overlooks a good bay containing some arable land. Mala gradina s obrusenim suhozidom koji zatvara veoma mali hrbat s juzne strane . Nalaziste je zasticeno strmim padinama s juzne, zapadne i istocne strane . Nadgleda dobru luku gdje ima obradivih povrsina.

SITE NUMBER BG0042 .00 Grid reference 6413900/4777350 Height 343

Area/Diameter 11

Toponym Paklina

A badly damaged barrow, partly robbed to construct a drystone wall across the mound and partly submerged within modem clearance and rubbish . Dense vegetation also obscures the mound. The remains of a partly destroyed cist grave can be seen in the top of the mound and was measured at 60 cm. deep and 45 cm. wide. The length of the cist could not be measured . Petric (1979a) mentions that a crouched burial was found within the cist. Veoma ostecena gomila, dijelom uslijed gradnje suhozida koji ide preko nje, a dijelom nestala u novijoj krcevini i smecu. Gusta vegetacija takoder skriva gomilu . Ostaci dijelom unistene kamene grobnice duboke 60 cm i 45 cm siroke mogu se vidjeti na vrhu gomile. Duzina groba se nije mogla izmjeriti. Petric (1979a) napominje da je u grobu otkriven skelet u zgrcenom stavu.

References Marovic I., 1985, 22. Dragicevic E., 1970, 5. Petric N ., 1979a, 74. Radovanovic R., 1976, 277.

SITE NUMBER BG0043.00 Grid reference 6413900/4777125 Height 338 Area/Diameter 0

Toponym Vrtline Type of remains 10/50/0/0 Primary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070 075 080 090 100 110 120 130 200 A local farmer reported that in c. 1900 a barrow was destroyed on this spot and that it contained a cist and crouched burial . The site is on a gentle south western slope to the south west of Visoka (Gdinj). Jedan tezak mjestanin je prijavio da je na ovom mjestu unistena gomila oko 1900. i da je u grobu bio kostur u zgrcenom stavu . Polozaj se nalazi na blagoj jugozapadnoj padini jugozapadno od Visoke ( Gdinj).

SITE NUMBER BG0044 .00 Grid reference 6414900/4777200 Height 355 Area/Diameter

60

Page 75

The Adriatic Islands Project Velika gomila cije su mjere 20 x 3 m a sastoji se od kamenja vecih dimenzija. Mali bunker nalazi se na njenom vrhu i nije ucinio puno stete. N alazi se na juznoj padini na istocnom rubu gdinjskog plodnog polja.

20 Toponym Pod klacina Type of remains 5/0/0/3 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050y 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y

SITE NUMBER BG0046.00 Grid reference 6414550/4 777600 Height 385 Area/Diameter 19 Toponym Leceva gomila Type of remains 5/0/0/3 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A barrow, maximum dimensions 19 x 3. 5 m and composed of large stones. It is situated on a southern facing slope overlooking fields at Banov dvor (Gdinj).

Origina.l ••.~o:.ind

...... s9

O~lll-

A large stone mound with dimensions of c. 20 x 3 m. and composed of large stones. A small bunker lies on the top of the mound but has not caused significant damage. It is situ-

ated on a southern slope on the eastern edge of the cultivated area of Gdinj. Velika gomila cije su mjere 20 x 3 m, a sastoji se od kamenja vecih dimenzija. Mali bunker nalazi se na njenom vrhu, ali nije ucinio puno stete. N alazi se na juznoj padini na istocnom rubu gdinjskog plodnog polja. References Vujnovic, N., 1990d, 53.

SITE NUMBER BG0045.00 Grid reference 6414925/4777200 Height 370 Area/Diameter 13 Toponym Pod klacina Type of remains 5/0/0/3 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070 075 080 090 100 110 120 130 200 A barrow composed of large stones, almost completely submerged in modern dumping. The top of the mound appears to have been excavated.

Gomila, cije su najvece mjere 19 x 3,5 m, sastavljena je od veceg kamenja. Smjestena je na juznoj padini nad poljima u Banovom dvoru (Gdinj).

SITE NUMBER BG0047.00 Grid reference 6415250/4 777575 Height 402 Area/Diameter 21 Toponym Type of remains 5/0/0/3 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A barrow composed of large stones and measuring 21 x 1 m. The mound is very badly damaged by stone robbing and what appears to be a central excavation. It is situated on the western side of the top of a low hill overlooking Banov dvor (Gdinj) and its fields. Gomila, cije su najvece mjere 21 x 1 m, sastavljena od velikog kamenja. Gomila je prilicno ostecena odnosenjem kamenja, i izgleda iskopavanjima po njenoj sredini. Smjestena je na zapadnoj strani vrha brijega i nadgleda polja u Banovom dvoru (Gdinj).

61

Page 76

The Adriatic Islands Project SITE NUMBER BG0048 .00 Grid reference 6415350/4777525 Height 402 Area/Diameter 12 Toponym

fy'0/0/3 Primary periods 200/0 Periods present

Type of remains fy'0/0/2 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y

r TTI

\riginl

~d

O~ID

.

@

Possible barrow set within a modern clearance cairn . Maximum circumference of the mound is 12 m. Moguca gomila unutar novije krcevine. Najveci promjer joj je 12m.

010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A stone mound almost entirely encased within modern clearance. Minimum diameter is 13. 5 m . The mound appears to be composed of large stones. It was not planned and is situated on a gentle south western slope on the western edge of fields around Banov dvor (Gdinj) . Kamena gomila skoro potpuno prekrivena novijom krcevinom. Najmanji promjer joj je 13,5 m. Izgleda da je sastavljena od veceg kamenja . Nije nacrtana . Smjestena je na blagoj jugozapadnoj padini uz zapadni rub polja oko Banova Dvora (Gdinj).

SITE NUMBER BG0052 .00 Grid reference 641757fy'4776775 Height 245

SITE NUMBER BG0049.00 Grid reference 6415325/4777375 Height 397 Area/Diameter 21 Toponym Marinovo Type of remains fy'0/0/3 Primary periods 200/0

Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A stone mound composed of large stones with maximum dimensions of 17 x 3 m. The mound is situated on a gentle south western slope to the west of the intensively cultivated area around Banov dvor (Gdinj) . Kamena gomila sastavljena od veceg kamenja, velicine 7 x 3 m . Smjestena je na blagoj jugozapadnoj padini zapadno od najobradivanijih povrsina oko Banova Dvora (Gdinj) .

SITE NUMBER BG0051.00 Grid reference 641527fy'4777250 Height 388 Area/Diameter 13 Toponym Marinovo Type of remains

Area/Diameter 17 Toponym Racevinja Type of remains 10/50/0/1 Primary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065y 070 075 080 090 100 110 120 130 200 A barrow totally destroyed following the robbing of stone used in the reconstruction of the main road in 1969. A central stone cist is still in situ and measures 1.00 x 0. 40 m. (It was not possible to measure the depth of the cist). The mound is situated on a south facing slope on the western edge of intensively cultivated fields around Racevinja (Bogomolje). Potpuno unistena gomila prilikom gradnje ceste 1969. kada se s nje uzimao kamen . Sredisnji grob od kamenih ploca jos je in situ i mjeri 1 x 0,4 m (nije bilo moguce izmjeriti njegovu visinu) . Smjestena je na juznoj padini na zapadnom rubu intenzivno obradivanog polja kod Racevinje (Bogomolje).

References Anon ., 1980, 10. Dubokovic-Nadalini N., 1979, 4. Marovic I., 1981, 6; 1985, 7-8, sl.1-2 . Vujnovic N., 1981, 7; 1990d, 52 .

SITE NUMBER BG0053 .00 Grid reference 6417500/4776725 Height 245

Area/Diameter 11

Toponym

62

Page 77

The Adriatic Islands Project Racevinja Type of remains 5/0/0/2 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060y 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y

Toponym Kozja Type of remains 205/0/0/0 Primary periods 80/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080y 090 100 110 120 130 200 A fragment of a Roman tegula found on a clearance mound on the edge of a cultivated area within a long valley associated with a good bay.

V

·········· •.• I 1

{ ....-/111

Ulomak rimskog crijepa otkriven na krcevini koja se nalazi uz rub plodne povrsine, duge doline vezane uz siguran zaljev uz more .

I/

0

hn..

liiiiliiiiia_....__,.,.,,.,..,

A small barrow composed of medium sized stones and measuring 11 x 1 m. There is a small hole in the top of the mound, but this is not significant. The mound is situated on a gentle slope to the west of Racevina (Bogomolje), and on the edge of an intensively cultivated field. Mala gomila sastavljena od kamenja srednje velicine, mjeri 11 x 1 m. Na njenom vrhu je mala rupa ali bez vaznosti. Smjestena je na blagoj padini zapadno od Racevinje (Bogomolje) i uz rub dobro obradivanog pola. References Marovic I., 1981,6, 1985, 8. Vujnovic N., 1990d, 52.

SITE NUMBER BG0056.00 Grid reference 6416650/4775225 Height 20 Area/Diameter 0 Toponym Kozja Type of remains 125/0/0/0 Primary periods 60/0 Periods present 010 020 030 040 050 060y 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200 A cave with dimensions of c. 11 x 3 m. wide and 2. 5 m. high. It is situated on the western edge of Kozja bay and with access to a limited arable area. Two fragments of prehistoric pottery were found in 1989. Spilja koja je oko 11 x 3 m siroka i 2,5 m visoka. Smjestena je uz zapadni rub uvale Kozja i ima pristup maloj obradivoj povrsini. U 1989. otkrivena su dva ulomka prethistorijske keramike.

SITE NUMBER BG0054.00 Grid reference 6418315/4776975 Height 255 Area/Diameter 0 Toponym Terunac Type of remains 10/50/0/0 Primary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070 075 080 090 100 110 120 130 200 A totally destroyed barrow associated with remains of a stone cist. Vujnovic (1981) records the existence of a large covering slab. Nothing today remains to be seen. The barrow is situated on the top of a low hill overlooking the cultivated area of Bogomolje.

Potpuno unistena gomila koja je imala grob od kamenih plofa. Vujnovic (1981) biljezi postojanje velike pokrovne ploce za grob. Danas se nista od toga ne da vidjeti. Smjestenaje na brezuljku nad plodnim povrsinama Bogomolja. References Vujnovic N., 1981, 7; 1990d, 52.

SITE NUMBER BG0057.00 Grid reference 6419100/4 776950 Height 232 Area/Diameter 7000 Toponym Ulazu Type of remains 115/0/0/0 Primary periods 80/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080y 090 100 110 120 130 200 An extensive scatter of Roman pottery, tile and building material. The site is situated on the eastern edge of Peca and Mofa, two very fertile fields adjacent to Bogomolje. Prilicna rastrkanost rimske keramike, opeka i gradevnog materijala. Nalaziste je smjesteno uz istocni rub Pece i Moce, dva veoma plodna polja uz Bogomolje. References Anon., 1980, 10. Dubokovic-Nadalini N., 1979, 5. Gaffney V., and Stancic Z., 1991a, 76-78.

SITE NUMBER BG0055.00 Grid reference 6416675/4775300 Height 15 Area/Diameter

SITE NUMBER BG0058.00 Grid reference 6419100/4776950 Height

0

63

Page 78

The Adriatic Islands Project 232 Area/Diameter 0 Toponym ULazu Type of remains 0/55/0/0 Primary periods 80/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080y 090 100 110 120 130 200 Reported findspot of a single burial inside an amphora. Nalaz jednog groba u amfori.

References Dubokovic-Nadalini N., 1979, 5.

SITE NUMBER BG0059.00

-·.,. \ i ~--: •.•T...,.••·



0

I -\ • • •

.· Grave

4m..

"""""--1

Grid reference 6418825/4777100 Height 223 Area/Diameter 14 Toponym Iza zaburnje lokve Type of remains 10/50/0/3 Primary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070 075 080 090 100 110 120 130 200y A barrow composed of large stones, measuring 14 x 1. 6 m. The mound is much damaged as a result of stone robbing and has been degraded by a modern track. The possible remains of a cist can be seen on the surface of the mound. It is situated on a south facing slope on the edge of Moca, one of the principal fields of Bogomolje. Gomila od veceg kamenja, mjeri 14 x 1,6 m. Dostaje ostecenja odnosenjem kamenja i gradnjoj novije staze preko nje. Moguci ostaci groba vidljivi su na povrsini gomile . Smjestena je na juznoj padini uz rub Moce, jednog od glavnih polja Bogomolja.

References Marovic I., 1981, 6; 1985, 8. Vujnovic N., 1990d, 52.

SITE NUMBER BG0060 .00 Grid reference 6418875/4777 075 Height 224 Area/Diameter 13 Toponym Iza Zaburnje lokve Type of remains 10/20/205/3

Primary periods 50/0 Periods present 010 020 030 040y 050y 060y 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200 A largely destroyed barrow composed of large stones and measuring, perhaps, 13 m . in diameter . A considerable amount of Bronze Age pottery, representing two vessels at least, was recovered from a discrete area of the mound and probably comes from a disturbed grave . The mound is situated on the south facing slope on the northern edge of the Bogomolje field, Moca . Jako ostecena gomila od velikog kamenja koja je, mozda, 13 m u promjeru . Prilican broj broncanodobne keramike, radi se o najmanje dvije posude, naden je na uzoj lokaciji te vjerojatno pripada unistenom grobu. Smjestena je na juznoj padini na sjevernom rubu polja Moce u Bogomolju.

SITE NUMBER BG0061.00 Grid reference 6418575/4777850 Height 237 Area/Diameter 0

Toponym Likovic Type of remains 120/0/0/7 Primary periods 60/0 Periods present 010 020 030 040 050 060y 065 070y 075 080 090 100 110 120 130 200y A large hillfort situated on a north-easterly projecting spur. The site is defended by a drystone wall which was probably continuous, although it has collapsed in many places. If there was a defence on the east it has disappeared over a very steep slope. On the southern side, the access is protected by a wall of greater stature (c.3 m .). Access to the hillfort is relatively easy here. The cultivable areas around Bogomolje are within a short walk of the hillfort. Velika gradina smjestena na sjeveroistocnom izdanku brda . Branjena je dugim suhozidom koji se na mnogim mjestima obrusio. Ako je obrambeni zid postojao na istocnoj strani nestao je pod strmom liticom. Na juznoj strani gdje je pristup najlaksi prostor je branjen debljim zidom (oko 3 m) . Plodne povrsine Bogomolja veoma su blizu.

References Dubokovic-Nadalini N., 1979, 3. Gaffney V., and Stancic Z., 1991a, 51-60. Marovic I., 1985, 6, sl. 1. Vujnovic N., 1981, 7; 1990d, 52.

SITE NUMBER BG0062.00 Grid reference 6418500/4777675 Height 225 Area/Diameter 0 Toponym Likovic Type of remains 10/0/216/0 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y Reported excavation on a stone mound before the Second World War which contained three bronze rings, a fibula and a pottery vessel. The precise locality can no longer be traced. In

64

Page 79

The Adriatic Islands Project 1956 and 1957 further cist graves were exposed containing metal rings and pottery vessels. This material is now held in the Archaeological Museum at Split (Anon. 1969c). Zabilj ezena su iskopavanj a prije Drugog svjetskog rata kamene gomile u kojoj su nadena tri broncana prstena, fibula i keramicka posuda. Tocno mjesto nalaza nije moguce utvrditi. U 1956. i 1957. otkriveno je jos nekoliko grobova s metalnim prstenjem i keramickim posudama. Ovi nalazi sada se cuvaju u Arheoloskom muzeju u Splitu (Anon. 1969c). References Anon., 1969c, 14. Dubokovic-Nadalini N., 1979, 3. Vujnovic N., 1981, 7; 1990d, 52.

SITE NUMBER BG0063.00 Grid reference 6418325/4777025 Height 256 Area/Diameter 13 Toponym Terunac Type of remains 5/0/0/0 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A possible barrow contained within modern clearance. Maximum diameter is c. 12 m. The barrow is situated on the top of a hill and overlooks the Peca field near Bogomolje. Moguca gomila unutar novije krcevine. Najveci promjer je oko 12 m. Smjestena je na vrhu brda nad poljem Peca blizu Bogomolja.

SITE NUMBER BG0064.00 Grid reference 6419025/4775125 Height 3 Area/Diameter 0 Toponym Gornji Pelinovik Type of remains 105/0/0/0 Primary periods 80/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080y 090 100 110 120 130 200 Eight pieces of pottery were found in the central part of the bay at a depth of 2. 8 m and c. 8-10 m. from the shore of the Gornji Pelinovik bay. One of the pieces is combed late Roman amphora. Further searches of the area revealed nothing. The valley contains significant amounts of arable land.

Area/Diameter 0 Toponym Likova glava Type of remains 120/0/0/5 Primary periods 50/0 Periods present 010 020 030 040 050y 060y 065 y070y 075 080 090 100 110 120 130 200 A small circular hillfort with a diameter of c. 33 m. The area is very heavily eroded. The rampart has traces of internal and external facing. It is situated on a dominant hill with views in all directions. On the south slope at the top, prehistoric pottery and remains of floor plaster were recorded in 1993.

Mala kruzna gradina promjera oko 33 m. Prostor je jako erodirao. Obrambeni zid nosi tragove unutarnjeg i vanjskog podzidivanja. Smjestena je na istaknutom polozaju sa pogledima na sve strane. Na juznoj padini pri vrhu otkriveni su 1993. ulomci prethistorijske keramike i ostaci podnice. References Vujnovic N., 1983, 32-33; 1990d, 53; 1994g, 88-89.

SITE NUMBER BG0067.00 Grid reference 6419850/4775750 Height 243 Area/Diameter 14 Toponym Vela gomila Type of remains 10/50/205/0 Primary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070 075 080 090 100 110 120 130 200 A barrow, totally excavated by Marovic in 1981. Original dimensions of the mound were 13. 8 x 1. 7 m. The barrow contained a central cist grave with a stone slab base containing a female burial with a circlet of red clay. The site is situated on the extreme southern edge of a modern field system to the east of Bogomolje. The site has excellent views to the south to Korcula and Peljesac. Gomila koju je u cijelosti istrazio I. Marovic 1981. Prvotne mjere bile su 13,8 x 1,7 m. Sadrzavala je sredisnji grob sa dnom od kamene ploce na koj em je bio kostur zene sa prstenom od crvene gline. Nalazi se na najudaljenijoj juznoj strani novije obradivane povrsine istocno od Bogomolja odakle se pruza krasan pogled na Korculu i Peljesac. References Dubokovic-Nadalini N., 1979, 3. Marovic I., 1981. 2-3; 1985, 10, sl. 5, t. III. Kolumbic M., 1981, 14-15. Vujnovic N., 1990d, 52.

Otrkiveno je po sredini uvale osam ulomaka keramike na dubini od 2,8 m oko 8-10 mod morske obale u uvali Gornji Pelinovik. Jedan fragment sa cesljastim ukrasom predstavlja kasnorimsku amforu. Naknadna pretrazivanja nisu urodila plodom. U uvali ima dosta obradivog zemljista.

SITE NUMBER BG0068.00 Grid reference 64204 75/4 776650 Height 227 Area/Diameter 14 Toponym Smric Type of remains 5/0/0/3 Primary periods 200/0

References Petric M., 1981, 16.

SITE NUMBER BG0066.00 Grid reference 6417125/4778100 Height 417

65

Page 80

The Adriatic Islands Project Periods present 010 020 030 040 050 060 065 075 080 090 100 110 120 130 Probable barrow contained within clearance. The mound is situated in fields beyond the extensively Bogomolje.

070 200y a large amount of modern on a gentle southern slope cultivated zone around

Moguca gomila unutar velike krcevine. Smjestena je na blagoj juznoj padini izvan obradivih povrsina oko Bogomolja.

SITE NUMBER BG0069.00 Grid reference 6416400/4776550 Height 288 Area/Diameter 0

Toponym Type of remains 10/50/0/0 Primary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070 075 080 090 100 110 120 130 200 A barrow situated somewhere near the village of Bonkovic. It was excavated by Grga Novak (1949) and reported to contain a stone cist with crouched burial. Unfortunately, the site could not be located. Gomila koja je smjestena negdje blizu saseoka Bonkovici. Iskopao ju je G. Novak (1949) koji je zabiljezio da je nasao grob sa zgrcenim pokojnikom. Nazalost, poziciju gomile nismo locirali.

References Petric N., 1979a, 74. Novak G., 1949, 158; 1972, 23.

SITE NUMBER BG0071.00 Grid reference 6422350/4775300 Height 10 Area/Diameter 0

Toponym Duboka Type of remains 125/0/0/0 Primary periods 65/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y070y 075 080y 090 100 110 120 130 200 A small cave c. 2 m. deep. Three skeletons were found along with prehistoric pottery, two handles of a small Hellenistic vessel and some late Roman pottery. Mala spilja oko 2 m duboka. Otkrivena su tri kostura zajedno s prethistorijskom keramikom, dva ulomka helenisticke keramike i nesto kasnorimske keramike.

References Vujnovic N ., 1994h, 89-90 .

SITE NUMBER BG0072.00 Grid reference 641532fy'4777500 Height 400 Area/Diameter 18 Toponym

Cvitna gomila Type of remains fy'0/0/3 Primary periods 200/0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 070 075 080 090 100 110 120 130 200y A large barrow composed of large stones and with maximum dimensions 18. 5 x 3 m. A small house has been inserted into the side of the mound. It lies on a southern facing slope on the edge of the main cultivated slopes of Banov dvor. Velika gomila od veceg kamenja, mjeri 18,5 c 3 m. Mala kucica ukopana je uz bok gomile. Nalazi se na juznoj padini uz rub glavnih obradivanih padina zaseoka Banov dvor.

References Vujnovic N., 1990d, 53.

SITE NUMBER BG0073.00 Grid reference 6425880/4 776080 Height 195 Area/Diameter 12 Toponym Rogovisca Type of remains fy'0/0/3 Primary periods 6fy'0 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y 070 075 080 090 100 110 120 130 200 A large barrow composed of large stones and measuring 12 x lm. The remains of a cross-shaped shelter can be seen on the top of the mound. The tumulus is situated on the gentle southern slopes of Rogovisce, east of Bogomolje. The site possesses good views to the north to the sea, Likova glava to the west, Ublina on the east and to Japag and Sridnja glavica to south. Kamena gomila sastavljena od veceg kamenja, mjeri u promjeru 12m a visina joj je 1,10m. Na vrhu ima kruzno zakloniste. Smjestena je na blagoj juznoj padini brda Rogovisce istocno od Selaca bogomoljskih. Odavde je dobar pogled prema moru na juznoj strani, a komunicira s gradinom Likova glava na zapadu, gomilom Ublina na istoku i gomilama na jugu (Japag, Sridnja glavica).

References Vujnovic N., 1994i, 90.

SITE NUMBER BG0074.00 Grid reference 6425925/4 776125 Height 197 Area/Diameter 100 Toponym Rogovisca Type of remains 105 Primary periods 065 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y 070 075 080 y 090 100 110 120 130 200 A minor scatter of prehistoric and Roman pottery (including late Roman amphora). The site is set on the gentle slopes of Rogovisca, on the west.ern side of the fields at Bogomolje . Mala koncentracija ulomaka prethistorijske i rimske keramike

66

Page 81

The Adriatic Islands Project (kasnoanticke amfore). Nalaziste je smjesteno na blagoj juznoj padini brda Rogovisca koje s istocne strane zatvara polja oko Selaca bogomoljskih.

References Vujnovic N., 1994i, 90.

SITE NUMBER BG0075.00 Grid reference 6421260/4775375 Height 105 Area/Diameter

020 Primary periods 200 Periods present 010 020 030 040 050 060 075 080 090 100 110 120 While taking away stones for a cist grave was discovered. any grave. It is situated west Prilikom otkriven podrucja zapadno

Toponym Vranina Type of remains 125 Primary periods 065 Periods present 010 020 030 040 050 060 065 y 070 075 080 090 100 110 120 130 200 A cave formed of two parts: the entrance room which is 3 m long and the main room which is 8 m long and 5.5 wide. Two fragments of prehistoric pottery were found in 1991. The cave is situated near the top on the south side of Vranina hill. Mala spilja sastavljena od ulaza koji je dug 3 m, i glavne dvorane -cmoe om' ()(AAT]ACOV 6c1texoucr1cr-caota 'Ev-cauea yap ecrn veoi; apoi;,vfjcroi; 'EHrivti;, KCXt"Icrcra vfjcroi;, KCXt1t0Aeti; 'EHrivioei; at>-cm. ITptv E1tt 'tOV Napcova 1tO'taµov 1tapa1tAeUcrm 1tOAAT]xcopa ()(VT]Ketmp6opa eii; 8aAacrcrav. Kat vfjcroi; -cfji;1tapaAiai; xcopai; eyyui; 'tCXU'tTJi;, TIovoµa KepKupa 11µeAmva; KCXt EK'tpE?(et'tql £Vt 'tffiV()(KpCO'tTJptov vfjcroi; CXU'tTJ -cfji; 1tapaAiai; xcopai; mp6opa, 'tql oe E'tEpcp ()(KpCO'tTJptcp KCX8T]Ket E1tt 'tOVNapcova 1tO'taµov. 'A1to oe -cfji;MeAt'tTJi;()(1t€.?(et cr-caota [p]K', -cfji; oe 1tapaAiai; xcopai; ()(1t€.?(et cr-caota ri'.

w,

Nestoi. After the Nestoi, one sails through a bay. The whole bay is jalled the Bay of Manioi. The journey lasts one day. In this bay there are the islands of Bratia (?) and Olinta (Salta). They are 2 stadia or less distant from each other and they are in front of Pharos and Issa. There is new Pharos, a Greeh island, and the island of Issa and on them there are Greeh towns. Before one reaches the river Naron, a long piece of land stretches into the sea. Near to it is the island of this coast named Blach Corcyra whose one end approaches close to the mainland and the other extends towards the mouth of Naron; It is 8 stadia distant from the mainland.

Nesti. Nahon Nesta plovi se zaljevom. citav ovaj zaljev se naziva Manijshi. Plovidba traje jedan dan. U tom su zaljevu otoci (Bratija ?) i Olinta (Salta). Oni su jedan od drugoga udaljeni 2 stadija ili manje, nalazeci se spram Fara i Ise. Tu je naime novi Far, grchi otoh, i otoh Isa, i na njima grchi gradovi. Prije nego se dode do rijehe Narona, dugi homad lwpna pruza se dalelw u more. Ovome je blizu otoh ovoga primorja, lwjemu je ime Crna Korhira, lwja se jednim hrajem veoma udaljuje od obale lwpna, a drugim hrajem gleda prema uscu rijehe Narona. Od Melite je Korhira udaljena 20 stadija; od hopna je pah udaljena 8 stadija. Muller C., 1855, 29-30.

Muller C., 1855, 29-30.

EFOR EPHORUS Ephorus of Cyme wrote the first universal history during the second half of the 4th cent. BC. Stephan the Byzantine quoted Ephorus' book 28 in which he wrote on the foundation of Pharos and subsequent events. It is possible that Ephorus follows Philistus, a 4th cent. BC politician and historian from Syracuse.

Efor iz Kime, napisao prvu univerzalnu povijest (druga polovica 4. st. pr. Kr.). Kako svjedoci spomen kod Stjepana Bizantinca, u 28. knjizi je pisao o osnivanju Fara i o dogadajima u vezi s tim (vjerojatno prema Filistu, politicaru i povjesnicaru iz Sirakuze iz 4. st. pr. Kr.).

apoi;,vfjcroi; ev'tql 'Aopt O"(OO(p.

Pharos is an island in the Adriatic, with a river of the same name. It is a settlement of the Parians, as stated by Ephorus in his twenty-eighth booh.

Far, otoh na Jadranu, hoji ima istoimenu rijehu. Naseobina je Parana, liaho navodi Efor u dvadesetosmoj hnjizi.

Stephan von Byzanz, Ethniha, s. v. Phar os, p.659 Meineke (= F . Jacoby, FGrHist 70 fr. 89).

Stephan von Byzanz , Ethniha, s. v. Phar os, p.659 Meineke (= F. Jacoby, FGrHist 70 fr. 89).

218

Page 233

The Adriatic Islands Project

ERATOSTHENES

ERATOSTEN

Eratosthenes of Cyrene was a 3rd cent. BC grammarian, historian and geographer. Information on Hvar and the neighbouring Illyrian Nestoi is presented in the 3rd book of his Geography and is quoted in the scholia of Apollonius of Rhodes Argonautica 4, 1215. Eratosthenes is also quoted as a source for the same region by Timaeus and Pseudo Scymnus, Perieg. 412.

Eratosten Kirenjanin, gramaticar, povjesnicar i zemljopisac iz 3. st. pr. Kr. Podatak o Hvaru i susjednim ilirskim Nestejcima iz 3. knjige njegove Geografije citira se u sholiji uz Apolonija Rodanina, Argonaut. 4, 1215. Eratostena kao izvor za ovo podrucje, uz Timeja, navodi i Pseudo Skimno Perieg. 412.

£8vos 'IAAt>ptKOV" pious Nrn-catot, Ka8' ous vfjcros apos Ilapicov pav lKOV'CO ...

And they have sailed in a hurry away of the land of the Hyllei and have left behind them the Liburnian islands which have in row in the sea been full of Colchidians: Issa,

A oni su zurno plovili udaljujuci se od Hilejske zemlje i ostavili su za sobom Liburnske otoke koji su prije redom u moru bili puni Kolsana: Isa, Diskelad i drazesna

219

Page 234

The Adriatic Islands Project Discelados and charming Pityeia; and when after them they reached Kerhyra ...

Pitieja; a had su poslije njih dosli do Kerhire ...

S c h o 1 i a Argonaut. 4, 562 / S h o 1 i j a Argonaut. 4, 562: e~e\:r1s1tATJ80V'tO' Ai~upvot eSvoi; OtKOUV'tei; 'taU'tas 'tas vricroui;, "Icrcrav 'te Kat L'.iUcrKeAaoov Kat ITt'tUetaV' µe8' &i; eii; KepKUpav ~A8ov. 'tTlVoe ITt'tUOUcrcrav KaAouµevriv ITt'tUetav el1teV 'Oµripcpe1t6µevoi;.

they lay in a complete row: the Liburnians are the people that live on those islands: Issa, Discelados and on Pityeia. After they came to Kerhyra. The island that they call Pityussa he named Pityeia following Homer.

bili su puni po redu: Liburni su narod lwji stanuje na tim otocima: na Visu, na Disheladu i na Pitieji. Poslije njih su dosli na Kerhiru. Otoh hoji zovu Pitijusa nazvao je Pitieja nasljedujuci Homera.

Katicic R., 1970, 122-123.

Katicic R., 1970, 122-123.

POLYBIUS

POLIBIJE

Polybius of Megalopolis (c. 208 - c.126 BC) is the best known historian of the Hellenistic period. As one of the leading politicians of the Achaean League he was sent to Rome as a h ostage in 168. There he met some of the most important people in the Roman Republic. Polybius wrote a detailed hist ory of the period from 264 t o 146 BC whose main theme is Rome's rise to predominance within the Mediterranean . Polybius is the only historian who gives a full report on the Roman expeditions to Illyricum in 229 and in 219 BC. The passage quoted below is dedicated to the struggle between Rome and Demetrius of Pharos in 219 BC and is very important for our knowledge of the topography and history of Pharos.

Polibije iz Megalopolisa (c. 208 - c. 126. g. pr. Kr.), najveci povjesnicar helenistickog doba, kao funkcionar Ahejskog Saveza dosao 168. god. kao talac u Rim . Ondje se up oznao s Emilijem Paulom i Scipionom Emilijanom, dospjevsi tako u neposrednu blizinu vrhova Rimske Republike. Napisao je opsezn u povijest za razdoblje od 264. do 146. god. u koj oj je sredisnja tema sirenje rimske prevlasti na Sredozemlju. Polibije jedini pruza cjelovitije izvjestaje o prvim rimskim pohodima u Iliriju, 229. i 219. Citirani odlomak posvecen sukobu Rimljana s Demetrijem Faraninom 219. veoma je vazan za poznavanje topografije povijesti Pharosa.

Hist. III, 18-19. Kma oe 'tOUS aU'tOUS Katpoui; L'.iriµTJ'tptoi; &µa 'tip OE 'Pcoµaicov e1t' 'IAAt>ptoDSvaucrtv -en 6µou Kat 1tEl;;q> cr-cpa'CEU OV'CCOV. "Aypcovµb £1tt 1tmoicp crµtKpq> , Ilivvn ovoµa, a1to8v17crKEt, yuvmKt 'CT]V ptotµev OT]-cas 1tOAtopKias AUO'aV'CES avExropouv, Kai 'CtVESau-c&v es 'Pcoµaious , oi 'Anv-cavot Aq6µ£vo1, µ£-c£-ci8£v-co.µ£-ca -cau-ca oe 17 "Aypcovos yt>VTJ 1tpfol3£tS ES 'Proµ11v£1t£Wl'E'Ca 'CEaixµaACO'Caa1too1o6v-cas au-cots Kat 'CODSau-coµ6Aous ayov-cas, Kat £0£l'COcruyyvroµ11s'CUXElV 'CffiV OUKecp'Eau-cf\s pt&vES 'COU'CO 1tpocrEAaµl3avE,Kat 'CODS'Anv-cavoDs 'Aopic;c, 7to'taµov oµrovuµov exoucra. fon oe K'ttcrµa ITapirov, roi; "Ecpopoi;etKOpiou (LKtoUpou ?). ( empty space 3 cm high/prazni pojas visine 3 jm) ['E1tEtOT] 'Pcoµaicov 11cruyKA]TJ'COS Kat 6 ofjµoi;, cpi[AOtU1tapxov'CESKat EUVOt]-en 1tOAEt-en apicov [EK1tpoy6vcov, aneocoKa]v 11µ1v'CTJV 'CE1t6A1v [11µrovKat 'CO'US 1ta'Cpto]ui;voµoui; Kat xropai; 11 [- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -] -en VTJO'COt, EOCOKaV 11µ1v ? £ii; E'CT] 'CEO'O']apaKOV'Ca, Kat 'CT]Vcruµµa['CT]V Kap1tCOO'tV [xiav 't[aVelOV 'tOUS 1tpecrl3rn]['ta]s Kat 'tOVypaµµm17 Kat ['tOUSllKOV'tasµe't' au]['t]mv &vopas 7t'tAoµevcot Km - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 'tas 1tpetcrl3eucr m eis L'.ie A[cpous . EpCO 'tCXV oe 'tOVSe]ov 'ttVt Se&v ft Sefo Sucov [6 apicov017µos al3Aa]l317'tl7V'te 7tOAtV£~et Ka[t 'tT]Vxmpav Kat 't0]7tCOV Ecp'E'tEpcovKap1ti[O']e['tat - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Xpn 8[e6s] Ilpa~t£7tT]1teµ1tetv Ila[ptov - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -] 1tpos oucrµa[s - - - - - -]7tet •• 1m:-------------- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -QMOY - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

[----------me]n three, th[at all should it b-] [e for protec]tion and salvati[on as of o-] [ur cit]y so as of the Pharian [and --------] [ci]ty of Pharos; let the [archons call] upon sacrifices in the Pryt[anaeum the envo]

[y]s and the secretary and those who came with th-] [em all th e m en ; equ al[ly let th em call] th e env oys and th e secr et ary also for all oth er sac rifi ces as lon g as th ey ar e guest s [when ever th e sac rifi ces ar e per form ed?] by th e peop le; let pr aise th[ em m akin g] th at is bea utiful and decent and worth y t o both th e citi es; let writ e also th e ar ch on s a let[t er fr om Ph ar os in] th e ar chiv e t ogeth er with th e secre [tary . --- ]

nu s sa id , p artl y [as Coun cil] an d th e peopl e, but also let elect [as env oys am on g] th e citiz en s six m en fo[r Delphi and let it be]

[-------covje]ka tri, t[o pak sve da bu][de na zas]titu i spa[s kako nase][ga grad]a tako i farskoga [i --------] [gra]da Farskoga; neka pozo[vu arhon][ti na obrede u Prit[anej poslani][k]e i tajnika i [koji su dosli s nji][m]a ljude sve; jedna[ko tako neka zovu] poslanike i tajni[ka i na druge obrede] sve, dokl e god gostu[ju k ad god obr ede obavlja? ] n ar od; n ek a pohv ale i[h st o su u cinili] bor avak u gra d[u lijep i pri s]t ojan i dost ojan [oba]j[u gr adova; n ek a n api su] t ak oder arh on[ti] pi[sm o iz F ar a u] arhivu zajedn o s t ajn[ik om. ---] nu s r ece, dijelom [kao vijece] i n ar od, ali i da se izaberu [kao pokli sa ri izm edu] gra dan a ses t ljudi z[a Delfe i da je] slobodn o svak om e tk o h oce i ----------------ici k ao pos lanik u Del[fe; n ek a pit aju bo]ga k om e bogu ili bozici zrtvuju ci [far ski ce

240

Page 255

The Adriatic Islands Project free to everybody that wishes and ----------to go as an envoy to Del[phi; let them ask the go-] d what god or goddess sacrifying should [the Pharian people have a sa] fe city and Bland and on] other places enjoy the fruits ----------The response of the g[od] Praxiepes to send the Pa[rian ---------------] to the wes [t- ---------------------------------]

narod neoste ]cen imati grad i [zemlju i na] drugim mjestima uzivati plodove -----------Odgovara b[og] Praksiepa poslati Pa[ranina ---------------------] na zapa[d -------]

241

Page 256

The Adriatic Islands Project

242

Page 257

The Adriatic Islands Project

Appendix

2

Dodatak

Sites sorted by site number Site No. BGOOOl.00 BG0002.00 BG0003.00 BG0004.00 BG0005.00 BG0006.00 BG0007.0O BG0008.00 BG0009.00 BG00ll.00 BG0012.00 BG0015.00 BG0016.00 BG0017.00 BG0019.00 BG0020.00 BG0021.00 BG0022.00 BG0023.00 BG0024.00 BG0025.00 BG0026.00 BG0027.00 BG0028.00 BG0029.00 BG0030.00 BG0031.00 BG0032.00 BG0033.00 BG0034.00 BG0035.00 BG0036.00 BG0037.00 BG0038.00 BG0039.00 BG0041.00 BG0042.00 BG0043.00 BG0044.00 BG0045.00 BG0046.00 BG0047.00 BG0048.00 BG0049.00 BG0050.00 BG0051.00 BG0052.00 BG0053.00 BBG0054.00 BG0055.00 BG0056.00 BG0057.00 BG0058.00 BG0059.00 BG0060.00 BG0061.00 BG0062.00 BG0063.00 BG0064.00 BG0066.00 BG0067.00 BG0068.00 BG0069.00 BG0071.00 BG0072.00 BG0073.00 BG0074.00 BG0075.00 BG0076.00 BG0077.00 BG0078.00 BG0079.00 BG0501.00 BG0502.00 BG0503.00 BG0504.00 BG0505.00 BG0506.00 BG0507.00 BG0508.00

Coordinate 6431750 6431725 6430825 6431100 6431100 6430675 6428200 6428100 6478125 6426975 6425275 6424500 6424500 6425825 6423850 6423725 6423600 6423225 6423175 6423125 6419400 6419350 6419450 6420050 6418950 6415125 6413875 6413675 6413800 6413825 6413650 6413725 6413600 6413525 6413700 6414575 6413900 6413900 6414900 6414925 6414550 6415250 6415350 6415325 6415275 6415275 6417575 6417500 6418312 6416675 6416650 6419100 6419100 6418825 6418875 6418575 6418500 6418325 6419025 6417125 6419850 6420475 6416400 6422350 6415325 6425880 6425925 6421260 6424650 6412350 6413440 6425075 6420000 6420000 6411000 6432000 6431000 6420000 6430000 6412000

4776500 4776725 4777325 4777350 4777475 4777425 4776975 4776175 4776175 4776900 4777025 4776975 4776975 4775450 4777200 4776225 4775275 4775200 4775175 6775175 4777000 4776275 4776200 4777800 4777575 4777375 4777625 4777075 4777075 4777075 4777175 4777225 4777275 4777350 4776875 4775150 4777350 4777250 4777200 4777200 4777600 4777575 4777525 4777375 4777325 4777250 4776775 4776725 4776975 4775300 4775225 4776950 4776950 4777100 4777075 4777850 4777675 4777025 4775125 4778100 4775750 4776650 4776550 4775300 4777500 4776080 4776125 4775375 4777020 4776900 4777190 4776825 4778000 4778000 4775000 4775000 4775000 4778000 4777000 4773000

Nalazista

Per. Site Codes 200 200 200

80 80 80 200 200 200

200 65 50 200 200

30 200 200

30 30 65 50 50 200

30 50 200 50 65 200 200

50 65 200 200 65 65 65 65 200 200 200 200 200 200 200 200

65 200 65 80 60 80 80 65 50 60 65 200

80 50 65 200

65 65 200

65 65 65 65 200

65 80 70 70 75 70 70 80 80 200

5 5 0 115 110 110 5 5 5 5 125 120 5 5 125 5 5 125 125 905 10 10 5 125 120 5 10 10 5 5 10 10 5 5 10 120 10 10 5 5 5 5 5 5 5 5 10 5 10 0 125 115 0 10 10 120 10 5 105 120 10 5 10 125 5 5 105 125 5 0 10 110 815 815 825 815 825 0 0 0

243

0 0 20 610 20 0 80 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 50 50 0 0 0 0 50 50 0 0 50 50 0 0 50 0 50 50 0 0 0 0 0 0 0 0 50 0 50 0 0 0 55 50 20 0 0 0 0 0 50 0 50 0 0 0 0 0 20 20 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2 slozena

Toponym 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205 205 0 0 0 0 216 0 0 0 216 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205 0 0 0 0 205 0 216 0 0 0 205 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 830 0 820 820 820

NA VRH KRIZINE GOMILETINA MIASKA BRIGOVE BRIGOVE MIASKA STUDENAC UBLINA ~ki~1scE MALAMASLINICA VELA MOSEVCICA SRIDNJA GLAVICA JAP~G-'G~CKA GOMILA MOSEVCICA RADOVANSIN GLAVICA VELASPILA MALASPILA ZIVAVODA GLAVAMASLINOVA GOMILICE GOMILICE PODSPILE GRCKA GOMILA KLACINA VELAGOMILA SVETIROK TRAP MUSINA DUZA MUSINA DUZA CRNE BOCICE TURNIC PAKLINA VRTLINE POD KLACINA E~8it~56~LA MARINOVO MARINOVO

~~Ji RACEVINJA TERUNAC KOZJA KOZJA ULAZU ULAZU IZA ZABURNJE LOKVE B*l~URNJE LOKVE LIKOVIC TERUNAC GORNJI PELINOVIK LIKOVA GLAVA VELAGOMILA SMRIC DUBOKA CVITNA GOMILA ROGOVI$QE ROGOVISCE VRANINE ZAMASLINJE GNJOJ GRAHOVA PAZUHA MASLINJE

po broju

Page 258

The Adriatic Islands Project Site No.

Coordinate

BO0001.00 BO0002 .00 B00003.00 B00502.00 HVOOOl.00 HV0003.00 HV0004.00 HV0004.01 HV0004.02 HV0004.03 HV0004.04 HV0004.05 HV0004.06 HV0004.07 HV0005.00 HV0006.00 HV0006.01 HV0006.02 HV0006.03 HV0007.00 HV0008.00 HV0009.00 HVOOl0.00 HVOOll.00 HV0012.00 HV0013.00 HV0014.00 HV0015.00 HV0015.01 HV0015.02 HV0015.03 HV0015.04 HV0015.05 HV0015.06 HV0015.07 HV0015.08 HV0015.09 HV0015.10 HV0015.11 HV0015.12 HV0015.13 HV0015.14 HV0015.15 HV0015.16 HV0015.17 HV0015.18 HV0015.19 HV0015.20 HV0015.21 HV0015.22 HV0016.00 HV0017.00 HV0019.00 HV0020.00 HV0021.00 HV0022.00 HV0025.00 HV0027.00 HV0028.00 HV0029.00 HV0030.00 HV0031.00 HV0032.00 HV0033.00 HV0034.00 HV0035.00 HV0036.00 HV0037.00 HV0038.00 HV0039.00 HV0040.00 HV0041.00 HV0042.00 HV0043.00 HV0044.00 HV0045.01 HV0045.02 HV0046.00 HV0048 .00 HV0049.00 HV0051.00 HV0053.01

6389350 6389075 6389725 6390000 5617300 5619550 5619975 5619975 5620050 5620025 5620100 5619600 5619675 5619650 5620000 5619200 5618950 5618975 5619000 5619450 5620075 5620075 5620550 5620600 5620375 5620225 5619775 5616575 5616575 5616625 5616850 5616775 5616725 5616750 5616700 5616775 5616825 5616800 5616850 5616875 5616900 5616900 5616800 5616800 5616825 5616775 5616850 5617100 5616850 5616600 5617675 5617575 5617575 5617850 5617825 5617775 5617650 5617625 5617675 5617675 5617700 5617750 5617725 5617700 5617700 5617575 5617625 5617625 5617750 5617600 5617650 5617500 5617650 5617775 5617475 5617575 5617575 5617225 5615325 5614225 5614425 5617700

4785050 4786200 4785075 4786000 4782325 4781125 4781000 4781000 4781050 4781050 4781075 4781325 4781225 4781300 4781300 4781850 4781850 4781875 4781875 4781975 4781575 4781250 4781550 4781450 4781725 4781825 4781975 4784075 4784075 4784100 4783900 4783975 4783975 4784000 4783826 4783900 4783975 4783800 4783875 4783950 4783925 4783900 4783775 4783750 4783650 4783700 4783725 4783200 4783200 4784250 4782075 4782125 4782125 4781925 4781950 4781900 4781950 4781925 4781925 4781900 4781975 4782000 4782000 4782050 4782050 4781925 4781875 4782125 4781875 4781875 4781875 4781825 4781875 4782225 4781975 4781975 4781975 4782025 4783375 4783450 4783950 4781450

HV0053.02 HV0054.00 HV0055.00 HV0058.00 HV0059.00 HV0060.00

5617700 5618025 5618425 0 0 5618450

4781450 4781275 4781850 0 0 4781800

Per . Site Codes

Toponym

200 65 30 65 30 30

115 105 0 825 10 5 15 5 5 5 10 5 5 5 5 15 5 10 5 110 115 0 10 10 110 125 5 15 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 110 5 110 115 115 115 115 115 110 0 0 0 0 105 0 110 0 0 110 110 110 0 0 110 105 0 0 105 125 10 125 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 715 0 0 730 0 0 55 705 20 0 0 0 0 0 0 20 0 610 0 0 0 20 0 0 20 0 0

0 0 0 0 205 0 0 0 0 0 217 0 0 0 0 0 0 0 0 0 410 220 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205 220 0 0 0 210 0 205 225 225 225 0 205 220 0 0 220 0 0 0 216 0 210

80 80 200 200 200 80

0 0 125 125 125 110

55 20 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0

80 80 80

75 50 200 65 200 200 200 65 200 200 200 200 65 200 200 200 80 80 80

200 65 65 65 200 65 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 60 200 80

80 80 80 80

80 80 80

80 80 80 80

65 80 80

70 80 80

80 80

200 65 65 80

610 0 20 0 50 0 0 0 0 0 50 0 0 0 0 0 0 0 0 0 715 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 90 0 0 80

244

PRILOGE

MANDRAC JURKOVI DOCI KRUVENICA GLAVICA PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLAJICE PLAJICE SVETAMAGDALENA PROPOD PROPOD PROPOD PROPOD SUTISKA

=NE KAMPANIL

~fil

113RIG PROSPEROVA SPILJA

VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VIRA VELI SMOKOVNIK MOLI SMOKOVNIK

mi~t ~11\ANINOVIC DOLAC =11::DINI

RAZVITAK PJACA GRODA

~~~ g[iE

SVETI CIPRIJAN

t'TJb~~JAN IZA ARSENALA KASTIL

MUNAT BURAK KUCA ZANINOVIC

LUKA, PALACA VUKASINOVIC

ZAKASTIL SVETIROK HCYl'ELPALACE HCYl'EL PALACE BAKOTA BORI VELA SPILJA

MALALOKVA MARKOVASPILlA

FRANJEVACKI ,SAMOSTAN

KOR,OSONTA KRIZNA LUKA

MARKJEVASPILJA ~ELAJETOVA SPILJA SOLETINOVA SPILJA

SPILE

Page 259

The Adriatic Islands Project Site No.

Coordinate

HV0061.00 HV0062.00 HV0063.00 HV0064.00 HV0066.00 HV0067.00 HV0068.00 HV0069.00 HV0071.00 HV0073.00 HV0076.00 HV0077.00 HV0078.00 HV0079.00 HV0081.00 HV0083.00 HV0086.00 HV0087.00 HV0088.00 HV0089.00 HV0090.00 HV0091.00 HV0092.00 HV0095.00 HV0096.00 HV0lOl.00 HV0103.00 HV0104.00 HV0105.00 HV0106.00 HV0109.01 HV0ll0.00 HV0114.00 HV0115.00 HV0116.00 HV0117.00 HV0118.00 HV0119.00 HV0123.00 HV0124.00 HV0125.00 HV0126.00 HV0127.00 HV0128.00 HV0129.00 HV0130.00 HV0133.00

5620075 5618675 5618700 5618100 5619750 5620150 5618600 5619850 5621130 5619350 5620025 0 5620225 0 5616325 5616675 5621750 5620750 5617250 5613180 5613125 5613075 5613075 5615650 5617675 5617575 5617625 5617675 5617675 5617725 5617700 5617025 0 0 0 5613640 5617675 5617650 5617715 5617600 5617585 5620050 5620000 5619975 5619825 5617675 5617710

4782500 4781525 4781500 4781850 4780750 4781775 4781850 4783475 4783650 4781750 4781350 0 4781825 0 4783825 4784050 4784450 4781600 4782350 4780750 4780900 4780525 4780525 4780200 4781900 4781675 4781925 4781925 4781900 4781925 4781900 4780475 0 0 0 4783520 4781875 4782050 4781960 4781870 4781935 4782450 4782475 4782500 4782550 4781900 4781885

HV0134.00

5617640

HV0136.00 HV0138.00 HV0139.00 HV0140.00 HV0141.00 HV0142.00 HV0143.00 HV0144.00 HV0145.00 HV0501.00 HV0502.01 HV0502.02 HV0503.00 HV0504.00 HV0505.00 HV0506.00 HV0507.01 HV0507.02 HV0508.00 HV0509.00 HV0510.00 HV0511.00 HV0512.00 HV0513.00 HV0514.00 HV0515.00 HV0516.00 HV0517.00 HV0518.00 HV0519.00 HV0520.00 HV0521.00 HV0522.00 HV0524.00 HV0525.00 HV0526.00 HV0527.00 HV0528.00

Per. 200

Toponym

Site Codes

80 80

5 5 5 115 105 105 10 115 5 110 0 125 10 125 0 105 115 105 5 10 10 10 5 110 0 105 105 105 105 105 115 0 125 0 125 125 115 0 105 110 110 5 5 5 5 0 115

0 0 0 0 0 0 50 0 0 0 0 0 20 0 0 0 0 0 0 50 50 50 0 20 0 0 0 0 0 0 0 20 0 20 0 0 0 705 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4781920

80

115

0

0

5616220 5617620

4782670 4781930

80 80

25 110

55 0

0 0

5619325 5616975 5618700 6620710 5618325 5617700 5617710 5614000 5614000 5614000 5613000 5614000 5615000 5615000 5615000 5615000 5617000 5612000 5612000 5613000 5613000 5614000 5614000 5614000 5614000 5613000 5615000 5615000 5615000 5616000 5615000 5615000 5615000 5616000 5616000 5617000

4782375 4781865 4781025 4782660 4781850 4782000 4781880 4783000 4784000 4784000 4784000 4783000 4782000 4782000 4782000 4782000 4783000 4779000 4779000 4779000 4781000 4781000 4781000 4781000 4799000 4781000 4799000 4780000 4799000 4780000 4780000 4780000 4780000 4780000 4781000 4781000

60 80 80 65 65 75 80 80

120 105 105 5 5 0 115 815 800 825 0 810 0 810 800 800 810 815 825 800 815 815 815 815 825 800 825 825 0 800 0 810 805 0 825 800

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0

200 200

80 80 30 65 80 200 80 65 65 65 65 80 80 80 30 200

65 65 65 200

80 80 80 80 200 80 80 80 200

200 65 0 50 80 200 200

80 80 200 200 200 200

200

75 80 75 80 200 200 200

80 70 75 200

75 80 80 80 80 200 75 75 75 200

75 80 200 80 75 200

245

0 0 0 220

0 0 216 0 0 0 215 0 0 0 235 0 0 0 0 0 205 0 0 0 205 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MOLO POJE KOPITO KOPITO DOLAC MEKICEVICA ANTUNOVAKOSA SPILE NJIVICE VELA GOMILA VORBA DANAS DOLAC HAHANOVA SPILJA SKLACINE JAKOVLJEVA SPILJA VIRA VIRA BRUSNI DO LAC PANDOLOVICA KRUVENICA PLANIKOVBOK PLANIKOVBOK PLANIKOVBOK PLANIKOVBOK ZDRILCA

HVAR JADROLINIJA GRODA ZUPSKA KUCA PJACA KOD BISKUPIJE PRED KATEDRALOM JEROLIM MALO GARSKA SKALEZIJA PARDIJEVICA TARTAJINA SPILJA KUCAMACHIEDO GRODA GRODA KUCA NOVAKA KAVANAPJACA MOJOPOJE MOLOPOJE MOLOPOJE

220

HVAR

0

TRG SVETOG STJEPANA TRG SVETOG STJEPANA MALA GARSKA TRG SVETOG STJEPANA VELA GLAVA BONJ POKOJNIDOL VELAGOMILA SPILE GRODA KATEDRALA

220

0 0 0 0 820 0 830 0 0 0 0 0 0 0 830 0 0 0 0 0 0 0 820 0 820 830 0 820 0 0

Page 260

The Adriatic Islands Project Site No .

HV0529.00 HV0530.00 HV0531.00 HV0534.00 HV0535.00 HV0538.00 HV0539.00 HV0540.00 HV0541.00 HV0543.00 JEOOOl.00 JE0003 .00 JE0004.00 JE0005.00 JE0006.00 JE0007.00 JE0008 .00 JE0009.00 JE00l0.00 JE00ll.00 JE0012 .00 JE0013.00 JE0014.00 JE0015.00 JE0016.00 JE0017.00 JE0018.00 JE0019.00 JE0020.00 JE0021.00 JE0022.00 JE0023.00 JE0024.00 JE0025.00 JE0026.00 JE0027.00 JE0028.00 JE0028.01 JE0028 .02 JE0029.00 JE0030.00 JE0031.00 JE0032.00 JE0033.00 JE0034.00 JE0035.00 JE0036.00 JE0037.00 JE0038.00 JE0039.00 JE0040.00 JE0041.00 JE0042.00 JE0043.00 JE0044.00 JE0045.00 JE0046.00 JE0047.00 JE0048 .00 JE0049.00 JE0050.00 JE0051.00 JE0051.01 JE0051.02 JE0052.00 JE0053.00 JE0054.00 JE0055.00 JE0056.00 JE0057 .00 JE0058 .01 JE0058.02 JE0058.03 JE0059.00 JE0060.00 JE0061.00 JE0062.00 JE0063.00 JE0064 .00 JE0065 .00 JE0066.00 JE0067 .00 JE0068 .00 JE0069.00 JE0069.01 JE0069 .02 JE0070.00 JE0071 .00 JE0072 .00

Coordinate

5616000 5617000 5617000 5617000 5618000 5616000 5617000 5619000 5619000 5622000 6392850 6392500 6392100 6392275 6391350 6392050 6391075 6389350 6391850 6391775 6391400 6391425 6391500 6390425 6391200 6390950 6390725 6390975 6390900 6390825 6390300 6390325 6390575 6390775 6391875 6391750 6391200 6391200 6391200 6390850 6389725 6389025 6389050 6389250 6389400 6387900 6388450 6388700 6388900 6388950 6389350 6390050 6390200 6390225 6390250 6389550 6388800 6388650 6388325 6388075 6389325 6389375 6389325 6389625 6389200 6389300 6389150 6388850 6388750 6388450 6390100 6390100 6390100 6388300 6390100 6388350 6388475 6388275 6388500 6387550 6387750 6387975 6387125 6387775 6387775 6387775 6389025 6388825 6389150

4779000 4781000 4781000 4780000 4779000 4781000 4781000 4779000 4776000 4778000 4783300 4782500 4782750 4782100 4783650 4782850 4783360 4783200 4782715 4782900 4782830 4782300 4782450 4783050 4782450 4782825 4782925 4781725 4781700 4781175 4781500 4781800 4781550 4782560 4783150 4781275 4782200 4782200 4782200 4782375 4782725 4782725 4782650 4782125 4782300 4782450 4782550 4782300 4782375 4782500 4782500 4781950 4782150 4782050 4782000 4782725 4782875 4782850 4782925 4783025 4783800 4783650 4783800 4783650 4783450 4783450 4783225 4783275 4783075 4783100 4782700 4782700 4782700 4783275 4782225 4783350 4783325 4783025 4783950 4783450 4783525 4783725 4783900 4782350 4782350 4782350 4784075 4784075 4782025

Per . Site Codes

Toponym

70

820 0 0 0 0 820 0 820 820 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 210 0 0 0 0

80

75

80

75 80

75

80

70 200 200

80

200 80

65 80

80 80

65 65 80

80 80 80 80 80 80

50 80 80 80 80 80 80 80

200 80

200

80

200 80

75

80 80 80 80 80 80

70

200 80 80 80

200 200 80 80 80

80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80

80 80 80 80 80 80

200 200 80

80 80 80

80 80 80 80

70 80 80 80

0 825 825 825 825 0 810 0 0 825 5 115 0 115 10 115 110 115 105 105 105 105 105 105 105 105 105 10 105 105 105 110 115 605

105 5 115 0 220 0 115 0 105 105 0 115 115 115 110 5 110 105 115 5 5 110 105 105 115 115 105 115 0 0 105 105 115 105 105 115 115 0 0 105 105 5 5 115 115 110 115 115 110 115 0 0 105 105 115

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 705 0 50

20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 0 0 0 0 20 0 0 0 715 20 0 20 0 0 0 0 610 0 0 610 0 0 0 0 610 0 0 0 0 0 0 0 0 715 20 0 0 0 715 0 0 0 715 0 0 0 0 0 0 715 0 0 715 0 0 715 0 0 0 0 0

246

225

0 0 0 0 0 0 0

225

410 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 410 0 220

0 0 0 0 0 0 220 225 220

0 0 0 0 0 0 0 0 220 0 410 220

220 0 0 0

KASJ'ILAC

DUCINDVOR-BABA

SVETIROK

DOLAC HlJ,M

JEZE DOCI tit~~~AC DOLCH'.:

~8~1f

MALABLACA BLATA BLATA MARIJCAGOMILA

~g~g~

SVETIKUZMA POVOI'OVO

TINJAK IDKVA

HUMIC

MIRJE MIRJE MIRJE

MALABLACA IVONCEVENJIVE

BILICICE

=i~? g~%iiE NJIVE

BONJESMOKVE VELILOZ VELILOZ IVONCEVENJIVE SLAVAC STAGNJICA STAGNJICA STAGNJICA MIRAK

MALEMOCE SLOVCI CAREVAC CAREVAC

GOa,NJEMOCE MOCE MALE MOCE STIPA_N!CA STARAC KUPINOVIK KUPINOVIK

KUPINOVIK ZALUG ZALUG

Page 261

The Adriatic Islands Project Site No.

JE0073.00 JE0074.00 JE0075.00 JE0076.00 JE0077.00 JE0078.00 JE0078.01 JE0079.00 JE0080.00 JE0081.00 JE0082.00 JE0082.01 JE0082.02 JE0082.03 JE0082.04 JE0082.05 JE0082.06 JE0082.07 JE0082.08 JE0082.09 JE0082.10 JE0082.11 JE0082.12 JE0082.13 JE0082.14 JE0084.00 JE0085.00 JE0086.01 JE0087.00 JE0088.00 JE0089.00 JE0090.00 JE0093.00 JE0094.00 JE0095.00 JE0095.02 JE0095.03 JE0096.00 JE0098.00 JE0099.00 JE0l00.00 JE0102.00 JE0103.00 JE0104.00 JE0105.00 JE0109.00 JE0ll0.00 JE0112.00 JE0112.01 JE0113.00 JE0114.00 JE0115.00 JE0116.00 JE0119.00 JE0120.00 JE0122.00 JE0123.00 JE0124.00 JE0125.01 JE0126.01 JE0127.00 JE0128.01 JE0128.02 JE0128.03 JE0129.00 JE0130.00 JE0130.01 JE0130.02 JE0131.00 JE0133.00 JE0133.01 JE0133.02 JE0134.00 JE0135.00 JE0137.00 JE0138.00 JE0139.00 JE0140.00 JE0143.00 JE0144.00 JE0144.01 JE0145.00 JE0146.00 JE0147.00 JE0148.00 JE0149.00 JE0150.00 JE0154.00 JE0155.00

Coordinate

6387900 6387850 6388025 6388125 6387775 6388875 6388875 6392175 6389625 6389725 6391925 6391525 6391575 6391625 6391925 6391925 6391900 6391875 6391850 6391730 6391775 6391725 6391880 6392100 6391975 6387625 6387560 6389050 6389750 6388450 6388525 6388750 6389400 6389950 6390250 6390250 6390250 6390825 6388900 6390250 6388900 6390375 6390425 6391825 6391000 6392700 6393875 6393850 6393850 6393850 6394125 6392025 6392400 6395900 6389425 6387575 6388175 6388375 6388575 6388050 6388500 6394050 6394050 6394050 6391750 6396800 6396800 6396800 6396700 6407475 6407475 6407200 6407600 6407550 6407125 6407175 6405250 6405500 6409650 6402550 6402525 6402975 6401975 6401225 6402575 6402375 6403225 6406625 6388675

4782375 4782275 4782200 4782100 4783025 4781850 4781850 4782825 4781850 4782025 4780575 4780600 4780600 4780600 4780575 4780675 4780600 4780575 4780350 4780425 4780525 4780625 4780750 4780325 4780350 4784075 4783920 4783600 4783700 4781050 4781025 4781525 4781325 4781525 4781150 4781150 4781150 4783075 4782975 4780575 4779875 4780325 4780350 4781050 4780400 4780825 4780800 4780725 4780725 4780500 4780375 4778775 4779225 4780225 4784275 4782350 4782050 4781125 4781400 4781425 4781950 4776350 4776350 4776350 4781450 4779950 4777950 4779950 4779825 4778975 4778975 4778850 4778700 4778600 4778675 4778650 4778900 4779125 4778925 4779550 4779525 4779575 4779350 4778975 4778650 4737975 4777800 4778750 4781850

Per. Site

80 80 80 80 80 80 200 200

80 80 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200

200 200 30 80 80 200 200 200

65 80 80 80 200

80 65 65 80 80 80 80 80 80 80 80 80 200

50 80 200 70 200 200

80 80 80 200

80 80 200 200 80 200

80 200

50 50 80 200 200 200

200 200 200 30 80 200 200 65 65 200 40 200 80 200

105 110 105 105 105 115 0 105 115 115 15 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 110 0 0 0 5 5 10 115 0 0 0 0 120 110 0 115 115 115 115 25 115 0 150 25 110 115 5 505 0 5 0 0 0 5 115 0 0 5 115 0 805 0 120 5 110 5 5 5 5 5 5 125 115 0 5 10 120 5 5 5 110 0

247

Toponym

Codes

0 0 0 0 0 610 20 0 610 610 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 610 705 0 0 20 715 0 0 20 0 0 0 55 730 0 0 0 0 715 0 0 50 0 715 0 0 50 0 610 0 0 0 715 610 20 0 610 20 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 610 20 0 20 0 0 0 0 0 20

0 0 0 0 0 240

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 205 0 0 0 0 0 410 220 220

0 235 0 0 0 0 0 0 0 0 0 220

0 0 210 0 0 0 0 0 0 220 220 0 240

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 210 0 0 0

KOLONCEVICA

ZAHUM ZAHUM PADVA PODlillM RAKE RAKE RAKE RAKE RAKE NAPOLANDU RAKE RAKE

PLANIK PLANIK RAKE RAKE

VELAGOMILA PLANIK PLANIK STARAC STARAC DRACEVICA RASNIK BUTA RATAC VELAGOMILA SVETIVID KRVAVA GOMILA VRBANJ VRBANJ VRBANJ DRAGICINLAZ PETROVASTARINA GRACISCE DRACEVDOLAC NJIVA JEZE MIRJE

i~~fJxA STRONE KUTAC KUTAC MACHIEDO-OBRADIC ~~~DOLAC ZADAK GREBISCE MASLINOVIK DUCE ROICADVORI DOL SVETA ANA DOL PODBORJE MIRKE MIRKE MIRKE TATINJA GLAVICA SVETI LUKA (CARKVICA) SVETI LUKA SVETILUKA VELAGLAVA VELAGLAVA MATIN DOLAC PRI VORH PRIVOJlli BANJICEVICA BANJICEVICA VELA GOMILA GRAVANJUSA POKRIVE~I_K (BADANJ) GRAHOVISCE GRAHOVISCE MASLINJE FUTRETOVAGOMILA KOSNJAK VELA GOMILA KRIZISCE VELA GOMILA SVETABARBARA ZAHUM

Page 262

The Adriatic Islands Project Site No . JE0156 .00 JE0157 .01 JE0157 .02 JE0160 .00 JE0161.00 JE0163 .02 JE0164 .00 JE0164 .01 JE0165 .00 JE0166 .00 JE0167 .00 JE0168 .01 JE0168 .02 JE0169 .00 JE0170 .01 JE0170 .02 JE0171.00 JE0172.00 JE0173.00 JE0174 .00 JE0175.00 JE0176.00 JE0177.00 JE0178.00 JE0178.01 JE0181.00 JE0182.00 JE0183.00 JE0184.00 JE0185.00 JE0186.00 JE0187 .00 JE0188 .00 JE0189 .00 JE0190 .00 JE0191.00 JE0192 .00 JE0193 .00 JE0194 .00 JE0195 .00 JE0196 .00 JE0197 .00 JE0198.00 JE0199.00 JE0200.00 JE0201.00 JE0203.00 JE0204.00 JE0205.00 JE0205.01 JE0208.00 JE0210.00 JE0211.00 JE0212.00 JE0213.00 JE0214.00 JE0215.00 JE0216.00 JE0217.00 JE0218.00 JE0219.00 JE0220.00 JE0221.00 JE0222.00 JE0223 .00 JE0232.00 JE0233 .00 JE0235 .00 JE0236 .00 JE0237 .00 JE0238 .00 JE0239.00 JE0240 .00 JE0241.00 JE0242.00 JE0243 .00 JE0244 .00 JE0245 .00 JE0246 .00 JE0247 .00 JE0248 .00 JE0249 .00 JE0250 .00 JE0251.00 JE0252 .00 JE0253 .00 JE0254 .00 JE0255 .00 JE0256 .00

Coordinate 6393425 6394475 6394475 6394650 6395500 6395200 6394500 6394500 6394725 6394750 6394800 6394800 6394800 6394850 6394950 6394900 6395250 6395150 6394775 6395775 6395725 6395850 6395750 6395725 6395725 6395775 6395125 6395250 6395450 6395425 6395400 6395000 6394975 6393250 6393400 6393425 6393400 6393425 6393425 6393450 6393500 6393500 6393475 6394950 6394850 6394800 6394900 6395050 6394225 6394225 6394875 6394950 6394975 6395075 6395075 6394900 6394800 6905075 6398675 6398975 6388600 6394500 6394250 6394225 6397700 6393450 6389500 0 6388975 6405225 6405600 6405700 6405650 6405725 6405250 6405850 6405600 6406225 6406215 6406175 6406350 6406600 6407373 6407275 6407250 6407700 6406150 6405600 6406950

4779475 4779050 4779050 4779025 4779100 4772850 4772850 4772850 4772200 4772225 4772150 4772175 4772175 4772125 4772175 4772200 4772150 4772275 4773250 4772700 4772725 4772625 4772600 4772600 4772600 4772800 4772525 4772500 4772300 4772300 4772325 4772475 4772425 4772125 4772500 4772500 4772600 4772625 4772675 4772750 4772650 4772550 4772475 4772950 4773125 4773125 4772675 4772700 4772875 4772875 4773225 4773225 4773150 4773050 4773200 4773075 4773075 4776725 4780100 4777450 4782550 4772050 4772000 4772775 4777250 4776475 4783750 0 4782950 4778550 4778400 4778375 4778625 4778600 4778675 4778875 4778900 4778375 4778525 4778575 4778600 4778500 4778200 4778550 4778500 4778125 4778425 4778875 4778825

Per .

Site Codes

80 70 60 65 30 80 80 80 200 200 200 200 200 200 200 200 80 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 60 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 30 80 30 200 200 200 200 200 65 60 65 80 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 80 80 200

105 505 120 120 125 115 115 0 5 5 5 415 5 5 5 415 110 5 5 5 5 5 5 415 5 415 415 415 415 5 5 5 5 125 5 5 5 5 5 5 415 5 5 415 415 415 415 415 415 5 5 5 5 5 415 415 415 125 105 125 5 5 5 0 125 105 0 120 115 5 5 5 5 5 5 5 5 10 5 5 5 5 5 5 5 5 115 115 5

20 0 0 0 0 0 715 70 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 0 0 0 0 715 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 715 0 0

248

Toponym 215 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 80 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 235 0 210 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

SELCA

TOR TOR ORMANICA MOSTIR

RAKE RAKE

KADUNJE KADUNJE KADUNJE KADUNJE KADUNJE KADUNJE MOSTIR

GOMILE GOMILE GOMILE GOMILE GOMILE GOMILE

RATINASPILA VELAGLAVA VELAGLAVA VELAGLAVA VELAGLAVA VELAGLAVA VELAGLAVA VELAGLAVA VELAGLAVA VELAGLAVA

TAMNA SPILJA ~~SPILJA JURKOVICA

~B1mifc 0

LAC

8Ni~6STE DONJEPOLJE JERKO\'.,DYOR KUZMICI~A DVOR POD ORISJE MOCIRA, IGR!,.LISTE

MOCA MOCA KOPILA REMETINDOLAC REMEUN DOLAC GLAVACICA ~SCE MALI DOLAC MALI DOLAC MOCA GO~PINA NJIVA JEZA DUZ

Page 263

The Adriatic Islands Project Site No.

JE0257.00 JE0258.00 JE0259.00 JE0260.00 JE0261.00 JE0262.00 JE0263.00 JE0264.00 JE0265.00 JE0266.00 JE0267.00 JE0268.00 JE0269.00 JE0270.00 JE0271.00 JE0272.00 JE0273.00 JE0274.00 JE0275.00 JE0276.00 JE0501.00 JE0502.00 JE0503.00 JE0504.00 JE0505.00 JE0506.00 JE0507.00 JE0510.00 JE0511.00 JE0512.00 JE0513.00 JE0514.00 JE0515.00 JE0516.00 JE0517.00 JE0518.00 JE0519.00 JE0520.00 JE0521.00 JE0523.00 JE0524.00 JE0525.00 MI0501.00 NEOOOl.00 NE0002.00 NE0501.00 NE0502.00 SGOO0l.00 SGOO0l.01 SG0002.00 SG0003.00 SG0004.00 SG0005.00 SG0006.01 SG0006.02 SGOOOS.00 SG0009.00 SGOOl0.00 SGOOll.00 SG0012.00 SG0012.01 SG0012.02 SG0012.03 SG0012.04 SG0012.05 SG0012.06 SG0012.07 SG0012.08 SG0012.09 SG0012.10 SG0012.11 SG0012.12 SG0012.13 SG0012.14 SG0012.15 SG0012.16 SG0012.17 SG0012.18 SG0012.21 SG0012.22 SG0012.23 SG0012.24 SG0012.26 SG0012.28 SG0012.29 SG0012.31 SG0012.32 SG0012.33 SG0012.34

Coordinate

6409025 6409750 6409425 6394350 6406460 6401990 6402000 6402040 6402230 6402300 6402425 6402660 6402670 6402740 6402850 6402600 6402540 6401700 6401600 6401775 6404000 6400000

6422000 6393000 6392000 6392000 6394000 6402000 6403000 6393000 6403000 6395000 6394000 6394000 6394000 6394000 6405000 6397000 6396000 6410000 6388000 6402000 5620000 6383900 6382950 6380000 6385000 6387050 6387050 6386900 6386275 6386275 6386775 6387250 6387250 6385750 6387225 6386975 6387375 6386400 6386540 6386500 6386260 6386425 6386350 6386360 6386340 6386360 6386375 6386350 6386460 6386490 6386475 6386475 6386460 6386475 6386425 6386425 6386850 6386300 6386465 6386435 6386425 6386400 6386400 6386400 6386400 6386400 6386400

4778250 4778625 4777025 4779925 4777610 4778875 4778825 4778875 4779410 4779300 4779275 4779360 4779310 4779175 4779070 4779125 4779160 4779450 4779410 4779230 4765000 4768000 4761000 4783000 4784000 4784000 4782000 4780000 4780000 4776000 4776000 4773000 4773000 4773000 4773000 4773000 4774000 4772000 4773000 4770000 4772000 4770000 4786000 4786075 4787400 4788000 4785000 4783300 4783300 4782400 4783900 4783900 4782600 4782715 4782715 4782725 4783950 4783225 4783625 4783000 4782800 4782780 4782860 4782725 4783120 4783075 4783040 4783025 4782850 4782925 4782940 4782950 4782975 4783030 4783040 4783070 4783030 4783000 4782825 4783025 4782960 4782950 4782925 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000

Per. Site Codes

Toponym

65 30 80 200 80

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 830 0 830 0 820 0 0 830 830 0 0 0 0 0 0 830 820 820 0 0 0 820 0 0 215 0 0

200 200 200

200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200

200 70 75 70 75 70 75 80 80 75 200

80 70 80 70 70 70 75 75 75 75 70 80 75 200

80 75 75 80 80 80 60 80 70 70 80 200

70 80 200

70 200

80 80 80 80 70 70 80 80 70 70 60 80 80 70 200 70 70 80 80 80 80 70 80 80 80 80 80 80

120 125 105 5 105 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 815 825 815 815 0 825 815 815 0 825 825 815 825 825 825 815 0 0 825 825 825 0 825 5 105 815 825 115 0 105 120 105 0 0 0 5 0 0 120 130 0 0 0 0 140 140 140 0 0 0 0 0 305 0 0 0 0 605 0 150 0 0 105 0 0 0 0 0 0

249

610 0 0 0 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 715 60 0 0 0 20 20 60 0 20 60 0 0 20 0 730 0 715 0 0 0 0 705 705 705 715 0 705 0 705 0 70 0 55 0 0 0 0 0 0 0 0

225

0 0 0 0

205

220 0 0

205

0 0 0 0

GRADAC ft2JtGLAVA VELA GOMILA NJIVICE VELAGOMILA ~~iPOJE KURCINOVO POJE POJE

ZAGOMILE ZAGOMILE PRAVINDOLAC PERINOVOPOJE

BUDINJE BUDINJE BOSICA

*t~~-i:ritc°OMILA TRAFOSTANICA TRAFOSTANICA COLOVICA GLAVICA GLAVICA

iH@f8l ~u~MILA VORBA STORCI

~~s

205

0

220

0 0 0 220 220 0 0 0 240 240 0 220 0 0 0 0 0 220 0 220 220 220 220

220 220

SRIDNJA ULICA VAGONJ VAGONJ SVETI NIKOLA SVETIPETAR KUCa REMETE SVETI IVAN SVETI STJEPAN ZVONIK SVETOG STJEPANA BIHACKA ULICA KUCA TADIC-GRAMOTOR SVETIROK KUCA ZANINOVICA ZVONIK SVETOG STJEPANA VRT VODANOVIC

Page 264

The Adriatic Islands Project Site No . SG0012 .35 SG0012 .36 SG0012 .38 SG0012.39 SG0012.40 SG0012.41 SG0012.48 SG0012.49 SG0012.50 SG0012 .51 SG0012 .54 SG0012.55 SG0012.56 SG0012.57 SG0012.58 SG0012.59 SG0012.60 SG0012.61 SG0012.62 SG0012.63 SG0012.64 SG0012 .65 SG0012 .66 SG0013 .00 SG0014 .00 SG0015.01 SG0015.02 SG0016.00 SG0017 .00 SG0018 .01 SG0018.02 SG0019.00 SG0020.00 SG0021.00 SG0022.00 SG0023.00 SG0024 .01 SG0024 .02 SG0024 .03 SG0024 .04 SG0024 .05 SG0024 .06 SG0024.07 SG0024.08 SG0024.09 SG0025.00 SG0026.00 SG0027.00 SG0029 .00 SG0030 .00 SG0031.00 SG0032.00 SG0033.00 SG0034.00 SG0035.00 SG0039 .00 SG0040 .00 SG0042 .00 SG0043.00 SG0046 .00 SG0047.00 SG0048 .00 SG0049 .00 SG0051.00 SG0052 .00 G0054.00 SG0055 .00 SG0056 .00 SG0057 .00 SG005 8.00 SG0059 .00 SG0060 .00 SG0502 .00 SG0503 .01 SG0503 .02 SG0503.03 SG0503 .04 SG0503 .05 SG0504.00 SG0505.00 SG0507.00 SG0508.00 SG0509.00 SG0510.00 SG0511.00 VG0002 .00 VG0003.00 VG0004 .00 VG0005 .00

Coordinate 6386400 6386400 6386400 6386400 6396400 6386400 6386400 6386400 6386375 6386475 6386410 6386440 0 0 0 0 0 0 0 0 6386350 6386435 0 6386840 6386475 6386775 6386775 6386600 6385675 6385975 6385975 6386100 6386050 6386125 6386200 6386850 6385775 6385800 6385950 6386025 6386000 6385825 6385625 6386100 6386300 6385950 6386925 6386950 6385825 6387400 6386975 6381650 6381475 6381225 6381025 6382550 6385475 6385475 6384125 6379700 6379150 6379600 6384125 6380125 6385850 0 0 6385950 6386900 6379875 6378050 6387050 6385000 6385000 6385000 6385000 6385000 6385000 6385000 6379000 6382000 6385000 6384000 6380000 6379000 6434100 6433325 6432775 6432525

4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783025 4783110 4783080 4783080 4783015 4783035 0 0 0 0 0 0 0 0 4781250 4781350 0 4782825 4782550 4781650 4781650 4781375 4783125 4783100 4783100 4783075 4783100 4782150 4783125 4783050 4783825 4783825 4783850 4783850 4783800 4783450 4783675 4783700 4783700 4782925 4783475 4783475 4783750 4783075 4782575 4783750 4784425 4784425 4784775 4783250 4778800 4778775 4782325 4780900 4780725 4780950 4779975 4781200 4783825 0 0 4783450 4783350 4783250 4784100 4783025 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4783000 4799000 4778000 4777000 4772000 4774000 4778000 4776450 4776225 4776275 4776275

Per . 70 80 70 70 80 80 200 70 70 70 75 75 80 80 80 80 80 80 80 70 80 70 80 80 65 60 200 200 70 80 80 80 80 80 80 200 200 200 200 200 70 200 65 200 200 80 80 200 80 80 80 200 200 65 80 65 80 80 200 30 200 80 65 200 70 30 80 200 30 200 200 75 70 70 80 75 75 70 75 70 75 75 80 80 80 200 200 65

Site Codes 0 0 0 0 0 0 140 0 140 140 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 140 0 0 110 115 5 505 0 105 25 25 0 25 0 25 0 415 415 5 5 415 10 5 10 5 5 0 110 415 115 25 110 0 455 120 110 125 105 110 5 125 5 115 10 5 405 125 115 10 105 415 105 825 825 0 0 810 810 0 825 815 825 815 0 0 710 5 5 10

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 745 745 0 0 0 0 0 0 0 0 0 240 0 0 0 0 0 705 0 0 0 20 0 20 0 60 0 0 0 0 0 0 0 20 0 0 60 0 0 0 0 0 705 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 50

250

Toponym 220 220 220 220 220 205 0 220 0 0 0 0 240 220 220 220 220 220 220 220 0 0 220 0 0 0 0 0 0 205 0 220 0 215 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 820 820 0 0 820 0 0 0 830 820 820 0 0 0 0

VARTALBELJAMINOVIH KUNICICA VRT VRT TADI¢-QRAMaI'OR VRTPLANCIC STARIGRAD STARIGRAD STARIGRAD STARIGRAD STARIGRAD STARIGRAD STARIGRAD

~Ii~;Nt~ SVETI STJEPAN STARI GRAD DUBAC STRONE PURKINKUK ~~J~fUK LUCICA JURJEVAC JURJEVAC

NJIVE KINO OBALA CITAONICA VINARIJA POD GLAVICU POD GLAVICU POD GLAVICU POD GLAVICU POD GLAVICU PRIKO PRIKO PRIKO GLAVICA JURJEVAC MALOSELO MALOSELO POD GLAVICU KNEZINE ~&tDoL LOMPIC SVETI ANTUN SVETA NEDJELJA SVETA NJEDJELJA ~~t2?voRH BABINA SPILJA VORH

g~~f&A

KLUCA POD GLAVICU STARIGRADSKO SMOKVINA PRIKO LOKVINE SIMQJKA PASIKA

KNEZINE

KOSCAK VEJ.,IKAQ