Laž, zločin i smrt demokracije [Sabrana djela Mladena Schwartza ed.] 9539818125

Citation preview

MLADEN SCHWARTZ

LAZ,zLoerNI

SMRT DEMOKRACUE

l,

rl I

MTADENSCHWARTZ

ti

vv

LAZ,ZLOCIN I SMRTDEMOKRACUE 101 RAZLOGPROTIVPUKOVLADA

IUVENALISSAMIZDAT ZAGREB2OO3

Knji2nica SABRANADIEI-AMI.ADENASCHWARTZA SvezaklY: LaL,zlodin i smrt demokracije Dosada5njisvesci: t. Protokoli,Zidovii Adolf Hitler ll. HrvatskanakonTudmana lll. Sto je to - Desnica?

ffi

Urednik mr. lvan ludic Recenzenti dod. Davor Glasnovid ing. f usuf Hedimovid-Nik5id prof. Zarko Maric Citanje i ispravljanje Neosmelas TehniCkapriprava dr. vet. med. RomanFilipeid ing. inf. MarjanaSalkovid

L

Naslovnica Nepoznatislikar iz krugaRogieravan der Weydena: Sv.furaj ubija zmaja Tisak ITG Digitalni tisak Dalmatinska12,Zagreb luvenalisSamizdat @Mladen Schwartz2003 CIP- Katalogizacia u publikaciji Nacionalna i sveuiiliinaknjiinica- Zagreb U D K3 2 1 . 7 : 1 SCHWARTZ, Mladen Lai,zloiin i smrtdemokracije : 101razlogprotivpukovlada: - Zagreb: luvenalis / MladenSchwartz. samizdat,2003. - (Knji2nica Sabrana djelaMladenaSchwaftza; sv.4) - Dodatak. Bibliografija. l s B N9 5 3 - 9 8 1 8 1 - 2 - 5 - Elitizam. - Filozofska l. Liberalna Demokracua. kritika 430424173

Aristoklu i Fritzu - mojim uiiteljima. I Beethovenu, bez kojega ne bih bio \to jesam.

Znam tvoja djela: nisi ni studen ni vrut. O da si studen ili vruC! AIi jer si mlak, ni vruC ni studen, povratit tu te iz usta. Otkrivenje lvanovo lll; 15-16 Kumira se kloni! Kurtan LXXIV;5 Nisi mu jednak, priznajem ti, nisi mu jednak, K'ung Fu-tse Dmrokracija predstavlja nevjerovanje u velike ljude, la samprotivan parlamentarizmu i moCi tiska,jer su to sredstvapomoCu kojih Aovjek iz gomile postaje gospodar.la sam prinuden uspostaviti hijerarhiju u ovo doba opCeg prava glasa,u kojemu je svakom dopuiteno suditi o svakomei svatemu. Fri edri ch Wi I helm N ietzsche Vi stepovjerovali u demokraciju, jer ste izgubili vjeru u pravdu i istinu. Nikolaj Aleknndrovit Berdajev

Demok racijaje,t;

I if ,i"::ny;

Sva sredstvademokracije valja izrabiti kako bi je se pobijedilo! Michael Kiihnen

KAZALO t. il. ilt.

tv. vt. vil. vilt.

tx. X.

xt. xil. xilt. XIV. XV. XVI. XVII. xvilt. XIX. XX. XXI. XXII.

xxilt. XXIV. XXV. XXVI. XXVII. XXVIII. XXIX. XXX. XXXI. XXXII. XXXIII. XXXIV. XXXV.

Proslov....... 13 't9 Praznarijei demokracija ......... Suglasje umnih:demokracijaje lail 21 Puekosuglasje: demokracijaje suviSna! 22 Demokracijane nastajedemokratski 23 Demokracijanije niStabitno novo.. 25 je utopija.... Demokracija 27 je ideologija Demokracija 28 je rijetkabiljka.......... Demokracija 29 C e m uu o p i ed e m o k r a c i j a ? . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Demokracijaje zajamienonajgora 33 vodi despociji................ t+ Demokracija Demokracijaje oligarhija 35 - grobarslobode....... Liberalizam 37 Liberalniatomizam 39 L i b e r a l nkiu l te k o n o m i j e . . . . . . . . . . . . . . . 4'.! A1 Liberalizmu ni5tanijesveto........... Pravnadrlava nije istoStoi pravedn a drZava.... 43 Slobodnitisaknijeslobodan..... 44 ZloCindemokratskog tiska......... 46 Uzurpatorska "ietvrta v|ast".......... 48 iemu slobodatiska?...... 49 Pravabez duZnosti 50 prava nema koja ne uzme eovjek si 51 Ljudskapravakao sredstvoucjene 53 Kritikaiiste tolerancije............. 54 Liberalni totalitarizam 56 Lijevi liberalizam........... 5B Lijevoliberal ni antifaSi2am................ 59 Politiekakorektnosti zabranagovoramrZnje.... 60 Lijevoliben r ai "f F e i n d bl di " . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 LijeviliberalizamuniStava ljude 62 na demokrac Liberal ija razbijavlast...................64 Politiekestrankerazbijajunarod......... 65 su slucajne.. Stranke 6B Stranke su uglavnomiste............. 69 9

XXXVI. XXXVII. XXXVIII. XXXIX. XL. XLI. XLII. xLilt. XLIV, XLV. XLVI. XLVII. XLVIII. XLIX. L. Lt. 1il. Lilt. LIV, LV. LVI. LVII. LVlll. LIX. LX. LXI. LXII. LXilt. LXIV. LXV. LXVI. LXVII. LXVIII. LXIX. LXX. LXXI. LXXII. LXXIII. LXXIV. 10

70 Papirnatistranaekiprogrami 72 Totalitarizamdemokratskih stranaka /-) Demokracija ne trpi male stranke S t r a n k a m aj e s a m o d o s t r a n a i k o gi n t e r e s a . . . . . . . . . 74 /) O r g a n i z a c i j ap r o t i v o r g a n i z m a. . . . . . . . . . . Liberal-demokratske stranke protiv slobode....... 76 77 Z l o t i n d e m o k r a t s k i hi z b o r a . . . . . . BO lzborno poniZenje B2 Narodu ne treba izbora prava glasa B2 Pravdai sloboda vaZnije su od opieg 84 lzbori naruSavajukontinuitetvlasti 86 Sto ako narod izabere lo5e? BB Biraii su neubrojivi 90 Biraikaje volja nestalna...... 9l NatezanjekoalicijA i opozicijd K o a li c i j s k im a n e v r i. . . . . . . A : .i_. rrj.. . . . . . . : . . . . . . . . . . . . . . . . . .92 .....

parrame^,...... fjtl,giili...... .... ......I?illllfl Bog P a r l a m e n t a r nbar b l j a o n i c a. . . . . . . . . . . . . . . Feudaliteti D e m o k r a c i j aj e p r o t i v i s t i n e. . . . . . . . . . Demokracijaje formalna procedura Demokracija je apol itiena D e m o k r a c i j aj e m e t a p o l i t i k a. . . . . . . . . . . . . . Demokracija je nepodno5ljivo mlaka D e m o k r a c i j aj e k o m p l i c i r a n a. . . . . . . . . . . . . Demokracijaje najskuplja Demokracijaje osobito korumpirana Demokratskiimperijalizam Demokratskiglobalizam.. je dekadencija............... Demokracija Demokracijaje plebejska L a Z n a r o d n o gs u v e r e n i t e t a . . . . . . . . . . . . . . . . Narod je heterogen N a r o dj e a p o l i t i e a n Narod ne zna Sto hoie Narodu je do kruha i igara N a r o d p r i h v a i a s v a k uj a k u v | a s t . . . . . . . . . . . . Narod ne moZe bez vode D e m o k r a c i j as e u l a g u j en a r o d u . . . . . . . .

94 95 98 99 101 102 103 105 107 107 108 110 111 112 113 114 116 117 118 119 120 121 124

LXXV. LXXVI. LXXVll. LXXVlll. LXXIX. LXXX. LXXXI. LXXXll. LXXXlll. LXXXIV. LXXXV. LXXXVI. LXXXVII. LXXXVI|l. LXXXIX. XC. XCl. XCll. XCfll. XCIV. XCV. XCVI. XCVll. XCVlll. XCIX. C. Cl.

L a Zd e m o s k o p i j e . . . . . . . . . . . . 125 Demokracija vjerujeu dobrogcovjeka.............. 127 je protunarodna............. Demokracija 129 Natiovs.demos 130 D e m o k r a c ij ea o h l o k r a c i j a . . . . . . . . . . . . . . . 132 potieeetikumase Demokracija 133 D e m o k r a c i j a p o t i i e p s i h o l o g i j u m a s e . . . . . . .1 . .3. .4. . . . . Parlamentarne rulje 135 Denrokracija masuzove"javnost"..... 137 Demokracija manipuliramasom 13S Kakodemokracijavodi ohlokraciji?. 139 Ljudinisujednaki 140 "142 jednakeSanse?......... Nejednakima glasove Demokracija izjednaiava .. 143 protivslobode.............. .. 144 Jednakost U demokraciji odluiuje prosjek 145 U demokraciji svio svemuodluiuju 147 Nije potrebnoda svijednakosudjelujuu politici 148 Nije potrebno, a ni dobro,da veiina vlada...... 149 V e c i n ag r i j e S. .i . . . . . . . 151 Veiina ne jamii istinui pravdu 152 Veiina moZeglasovatiprotivnarodnogprobitka 153 V e i i n aj e n e i u d o r e d n.a. . . . . . . . . . . 155 Slueajna veiina nadglasava dobrumanjinu.......155 je tiranija.... Denrokracija 156 je totalitarna Demokracija 157 S m r td e m o k r a c i .i .e. . . . . . . . 159

POSTSCRIPTUM : Stojestdemokracija?............ 163 1. Posvuda5nja demokracija 163 't66 2. Sto uopcejestdemokracija? ......... 3. Demokracijai liberalizam 168 't70 - nekenatuknice 4. Teoreticidemokracije 5. Atenskademokracila 176 6. Modernademokracija 180 7. Kr5danska demokracija 183 B. Organskademokracija 186 9. lma li u demokracijiitega dobrog?................... 1BB 10. Sto umjestodemokracije?................. 196 l1

205 DODATAK: Bespucazbiljske demokracije 245 Rok Remetic i problem demokracije (facsimile) l z r e c e n z i i a( C l a s n o v i i - H e c i m o v i c - N i k 5 i a- M a r i i ) . . . . . . . . . . . . . . 2 6 5 268 Odabrana bibl iografija 276 R i j e eo p i s c u Knjige M ladena Schwartza

278

PROSTOV Knjiga Sto ju je iitatelj upravo otvorio stavilaje sebi u zadacusustavnoi saZetoiznijeti svu silu argumenataprotiv predstavniike liberalne,parlamentarne, demokracije. Taj je politiekiustroj,po mnogimsvojimznaiajkama,najgoriod pa i uopie zamislivih.ToboZnji svih povijesnoproku5anih, "vox populi" nije isto 5to i vox Dei. Demokracijaje bijeda i ludost.Demokracijajefanatizam.Demokracijaje laZ- jer joj, relativistiikoj i agnostiikoj,nije stalodo istine.Ona je zloiin, jer nepravedno izjednaiujerazliiiteljude,i tako ograniiava slobodu otmjenijim,plemenitijimpojedincimakojima je i koji su sol zemlje.Ona je osudena slobodanajpotrebnija, na smrt,kao i svakidrugi politiiki poredak,ali posebnokao simptomepohalnogsustajanjai dekadencije,a navlastito svojim unutarnjimslabostimai potroSenoSiu u politiekom je moZdaono najZalosnije svijetu.Demokracija Stose moZe dogoditijednomnarodu,kolikose god ona neumornopozivala na svojuZrtvu- narod.Demokracijaje postalanesreiom i zatojer ona nijesamopolitiikaideologijai jedanmoguii i / ili zbiljskipolitiekiustroj,negoje prerasla u nekuvrstulaZne pokojnikomunizam. religije,nalikonoj Stoju je predstavljao Demokracijaje u naSedane vodeii krivobog,idol, kumir - a demokratito svojstvopripisujunaciji. Doiim je nacija pukaideolo5ka zbiljnost,a demokracija utvara. Kritiiar komunizmaFranEoisFureti sam zapaia kako je demokracijapostalanajrasprostranjenijom vjeromsuvremenogaduha. Na Zapadu,a sadajo5 i viSeu "tranzicijskim", eks-komunistiikim zemljama,naprostosvi, ili veiina, misle, ili misle da misle, kako je demokracijain politicisneSto nedvojbenonajbolje.Tu se na povr5nomplanuslazuobiini politiiari, ljudi i ljudi perai pameti,takozvaniintelektualci; znanstvenici i sveienicikrSianskiili budistiiki,pa i islamski.

t2

t3

i blici D a n a ss v i j e t o m u , v e l i k o md i j e l u , v l a d a j ur a z l i e i t o premdajoj je iSao parlamentarizma. Nadiruiudemokraciju, u prilogslom velikihcarstavanakonI Svj. rata,temeljitosu bila ugroziladva dogodajazapoiinjuiegaXX stoljeia:ruska Listopadska revolucija1917 i talijanskiMar5 na Rim 1922. Nema, medutim(nakon1945),vi5e faSizma,nema (nakon 1959)viSeni komunizma- dakako,uz neStouvjetnihiznimki (Franco,Salazar,grika pukovniika junta, latinoameriiki a od caudillosi...- ali i to je sve iSiezlo do osamdesetih, nekokomunistiikihvladavinau5iuvalesu se,i to uz sastojke Koreji, munistiiketeorijei prakse,one u Indokinii Sjevernoj autoritarnireZimi,s natruhama Kubi i Kini).Ni treiesvjetski diktature,nisu se socijalizmai karizmatske nacionalizma, (takoderuz malobrojneiznimke,kao 5toje Libijasa svojim uspjelido danasodrZati. vodom,pukovnikomCaddafijem), Fukuyame) da smo iuju seglasovi(kaoonaj Francisa Stovi5e, negoodavledo vjetnosti osudenina ne samou sadaSnjosti, jer da nam povijest,na5av5i se toboZ liberalnudemokraciju, na svojemusmiraju,niStadrugogavi5enije kadraponuditi. Straviineli vizi.ie!Nitko da se, uz dvije ili tri iznimkeod formata,usudi muZevnoi odvaZnodovesti kakvog-takvog demokracije,te najaviti u pitanjelai i zlotin parlamentarne komunizam i demokracija njezino neizbjeZivoutrnuie. I eini joS zavode,svakina svojnaiin. Samo5toto demokracija neusporedivo suptilnije,lukavijei podlije.Komunizam"ne skrivasvojenazorei nakane",kakoseto izrijekompriopiuje u Marx-EngelsovuManifestuKomunistiCke stranke.Demopropastpod kracijanam pak Saptompripravljaposvema5nju k r i n k o mn a v o d n on a j p r i v l a i i v i j izha m i s l i . Je li demokracijaiskljutivootjelovljenjeiistogazla, o tom je rijei u zavr5nom, pogovornomnapisu.Tu se razmatraju i neketemekoje ne spadajuu pregledopienitih manademoodredbademokracije, kracije:donosisepojmovno-povijesna a i neke druge raSelanjuje se slavnaatenskademokracija, Napokon, organska... njezinevarijante:moderna,krSianska, t4

politiekogustroja, u pogovoruse izlaZenacrtalternativnoga koji bi trebaoi mogaostupitina mjestoolinjalaparlamenIarizma.Doneklesustavnijei zaokru|enijepak, manjkavosti se demokracijepotom rekapituliraju(uz tek poneStomjestimiinog ponavljanja,koja nisam uklanjao,jer dobro je - kao u nekoj ponavl.iati istinu!),ali i dopunjavajui proSiruju, (i pridodanom vrlo malo retuSiranom) vrsti repetitorija u koji predstavlja napisu"Bespuiazbiljskedemokracije", Xlll poglavljemoje knjige Hrvatskanakon Tudmana- Studijao nacionalnomusudu(2000).Ovom knjigomo demokraciji, zapravo,ujednoudovoljavami mnogimzahtjevimakoji su mi nakonte studijeupuiivani,kakobih za dana5nje vrijeme razvio i produbio tako prijeko potrebneprotudemokratske razloge. Za razlikuod ovogadodatka,glavnidio teksta- 101 argument - nije popraienfusnotama, a niti navodimapodkrijepljenim referencama.Narav knjige oslobadaautora duZnosti,a iitateljateretascijentistiike metodei aparature: buduii da je ovdje stalodo hotimicefragmentarnih, lapidarnihosvrtana pojedinedimenzijedemokracije,do filozofijsko-politickog, prije negolido pedantno-znanstvenog pristupa.VaZnoje to poku5alo poredati da se ovdje glavneprigovore i usustaviti parlamentarno-demokratskoj ideji i praksi,neke implicitne, imanentne(koji ukazuju na unutarnjaprotuslovljasame (upuiivane s transdemokracije), a neke transcendentne demokratskoga stajaliSta aristokracije i elitizma;autoriteta i hijerarhije). To stajaliSte kritikenisamza ovu zgodu imao potrebeodvei eksplicirati,ali ie pozornomi upuienom iitatelju zacijelobiti razvidnoiz odgovarajuiegsurjeija.Pa ipak,neStood njegaizlaZese u zavr5nimrazmatranjima, gdje je govoro moguiim alternativama danaSnjojdemokratskoj bijedi.Kroz 101 poglavlje,od kojih svakodonosipo jedan izdvojen,zasebanprotudemokratski argument,provlaei se ipak hotimiino, kao poveznotkivo, nekolikolajtmotiva,i opetovanoih se dodiruje kad god to zahtijeva obuhvatno razumijevanje cjeline,no svakiput u novom kontekstu. Do l5

argumenata koje iznosimdospiosam ponajviSe dugogodiu bliskojmi 5njimvlastitimpromatranjima i promi5ljanjima Radosam, medutim, duhovnojklimi Platonai Nietzschea. odgovarajuiomlektiuvijekiznovapotvrdivaosvojastajaliSta pronaSao veii rom. Osobitosamu djelu NikolajaBerdajeva broj teza i uvjerenjasrodnihmojim vlastitima.Ta okolnost ovima,vjerujem,ne oduzimana snazi,dapaie,potkrijepljuje i h i o s n a Z u j eO . s v a k o jb i s e o d 1 0 1 t e m e ,u o s t a l o md, a l a iitava rasprava u vidu posebneknjige! sastaviti uzusa,pridodanje Unatoi hotimiinomodricanjuod Skolskih upravo101 naslovarelevantnoknjiziizborod, radisimetrije, je o demokraciji- kao,uostalom, ga za naSutemu.Literatura i o a n a r h i z m ui f a 5 i z m u ;l i b e r a l i z m uk, o n z e r v a t i z miul i te nemaautorakoji bi je, komunizmu- naprostoneizmjerna, za kratkoga zemaljskogZivota,uspio iitavu konzultirati,a starija nekmoliapsolvirati. Ovdje su tek nekanezaobilaziva mr i l o z i m a . d j e l a ,u d r u Z e nsap o j e d i n i mn o v i j i mi s u v r e m e n i p i (para)marUvrstiosami osobitomi odiozne(neo)pozitiviste ksiste,jer je teSkotvrditida i oni nisuo demokracijiizrekli vrijednu rijei, ponajprijeu smislunatuknica koju pozornosti o tome kako ne trebamisliti,koliko god, prigodomlektire, iitateljuknjigaod dosadeispadalaiz ruku. Drlao sam, da ie ovakav priruenik u vidu leksikona, kompendija,antologijedemokratskih smicalica,dobro doii m o m e ,a l i i d r u g i mn a r o d i m au, d a n i m ak a d an a mj e s v i m a politike,altertragatiza autentiinomljudskomalternativom primjerenom Komunizam sam, nativom nadolazeiemeonu. ga u njegovojjugotitovskoj,velesrpskoj varijanti, upoznavSi zaranazamrzio,doiim sam plebejskuliberal-demokraciju od najranijemladostiiskrenoprezirao.O komunizmusam, u razliiitim napisima- od kojih nekijo5 slijede- popriliino rekao.Sadaje demokracija doSlana tapetu.

pohod protiv suverene,nezavisne, imperijalno-genocidni priznatelraike DZumhurije, na ielu s njezinim medunarodno junaikim vodom, prihvaienim plebiscitarno i karizmatskim, SaddamomHusseinomal Tikritijem.Hrabra feldmarSalom iraika lena, dr. HudaSalehMehdiAmash,kojavodi drZavni i mladeZi, dobroje pitanjeovihdana uredza radsastudentima uputilazapadnoj"javnosti":"Tko kaZeda je zapadnademokracijaideal vladanja? Je li ta demokracijaovo najavljeno No, upravouniverzalnim, neupitnim djece?". ubijanjeiraike esejistPascal idealomdemokracijudrLi Zidovsko-francuski hladnogarata"zapadne zabrinutda nakonsvrSetka Bruckner, viSene brane"pravoi sloboduizvanvlastitih demokracije" granica"(La tentationde l'innocence,1995).On poziva na kriZarskirat za politiekopravovjerje.Tako "demokracija" dobrouzvratila. ubija"diktaturu".lraiankamu je, neizravno, ameriekise Stoga,iz Va5ihusta,gospodo,u AllahoveuSi!Jer, svijeta,ali ratvodi i za naftu,i za raiun Zidova,i za osvajanje globusa usreiivanjaiitava nakaznomi i na crti misioniranja, parlamentarnom nastranom demokracijom! A demokratizirati politielrakznaii ponizitiga, pokoriti,uni5titi- nametanjem poretka preko kog kojegaie se lrakom lak5ei djelotvornije, na njegovuposvemainju Stetu,vladatiizvana! Da je ova knjiga ugledalasvjetlodana, osim nadahnuiu Duha Svetoga,te izvornim poticajimasvojih duhovnih uiitelja kojimaje posveiujem,zahvalansami natuknicama, sugestijama pomoii mojesuputnice i svestranoj Ane Luiii, no jest nipoSto zanemariva i logistiiko-infrastrukturna asistencija m r . l v a n aL u i i i a .

U Zagrebu,27.veljate2OO3, na dan kadaje planuoReichstag

ameritka Dovr5avam ovu knjiguu iasu kadase demokratska uz pomoi svojih vazala,otvorenospremana soldateska, 16

t7

I. PRAZNARUEC DEMOKRACUA Vjerojatnonikada nije bilo tako inflatorneuporaberijeii kao 5to je to uporabarijeii "demokracija";ona je "najzloMorati biti demokrat, porabljenijipolitiekipojam" (Kelsen). pod djelovanjem sekularnogaslobodnozidarskogozratja kakvodominiraZapadom,postaloje istoStoi elanakvjere. danasse ritualno,koliko i rutinski,zaklinju Na demokraciju NarodnaDemokratska i lieviiari i desniiari i centrumaSi; RepublikaKorejajednakokao i afriiki ljudoZderiili sv.Otac Papa. Dakako, SjevernaKoreja nije demokratskadrlava parlamentarizma; a zaSto u smislu liberal-demokratskoga ljigava,olinjala, bi i bila?!No, zavladalaje nepodno5ljivo isprazna,besmislena,neodgovornademokratskaretorika. parlamentarnoj sesnagomnezavisnih argumenata Usprotiviti je postalo mnogo demokraciji to opasnijompustolovinom negoli5toje juier bilo pobijatisametemeljekomunistiikoga poretkau zemljamakojimaje on vladao. I u komunizmupostojalisu, naime,ponekaddonekletolerirani pojedinci,disidenti,i oni nisubaSuvijekbili upuiivani u t a m n i c ei l i p o l i t i i k el u d n i c e N . e i i n i t o , d o d u 5 eu, v i j e ki doslovceni svetakravademokracijasa svojim kritiiarima, j o S r u Z n i j us u d b i n u :o n a i h ali zato im ona namijenjuje izopiujei marginalizira, njihove najboljerazlogeunaprijed a proglaSava proizvodima uma nevrijednima bolesna,nastrana razloinoguzvrata. je, dalekouspjeSnije Demokracija negokomunizam,nenasilnim,njeZnimterorompostiglafaktiinu suglasnost koja je iini nedodirljivom, a svakiotpor djelotvornoiskljuiujekao provokaciju, iudorednuizopakuili eistoslaboumlje. 19

A zapravoje u ovoj danaSnjoj bezumnonekritiinojuporabi i diskreditirana, da je toliko devalvirana rijei "demokracija" i integriteta iovjek koji drzido sebe,uimesvogintelektualnog preko prevaliti Nikoga dostojanstva, ne bi uopie smio lezika. viSene zanimaStoona znati, pa se i ne pita je li politika u njezinu znaku upravo najbolja moguia. U danaSnjem politiekom konteksturijed "demokracija"izgubilaje svako znaienje,pa je svatkoispunjaonim kognitivnoi diskurzivno Stoje ba5 njemuosobitoprirasloza srce i StosmatrapolitiPostalaje emocionalnom iki probitainimi hvalevrijednim. po5tapalicom za svrhedokazivanjagovornikovapolitiikog politiikog protivnika.Ta nas pravovjerjai diskvalifikacije d a k l e r i j e i v i S en e u p u i u j e n a n j e z i n up o l i t i e k us a d r Z i n u , nego nastek maglovitoizvijeScujeo podobnostionoga koji za njom poseZe(bai kao Stoi suparniikarijei "faiizam",bez ikakvaobzirana njezinpovijesnismisao,sluZidiskvalifikaciji, paie demonizaciji protivnika). VaZnoje samopravodobno legitimaciju, kakobi se oiitovatisvojuneupitnudemokratsku I izbjegloubitainoj osudi za primitivizamili ekstremizam. tako,umjestoda se u demokracijividi tek jedanod moguiih politiakihoblika,u kojemubi i pristaSe moralibiti spremni je ona u magienu pretvorena vidjetibaremnekemanjkavosti, rijei, tabu i dogmu. Tkoje "demokrat" simpatiina,nadasve bezo,taj je pozitivna, pasnaliinost,dobrohotna idobroiudna,tolerantna i spremna na "di.ialog";onavoli slobodu,pravdu,poStenje, i sveStoje lijepo i dobro,a ne voli korupcijui uzurpaciju,faSizam, te ina apsolutnazla. Rijei "demokracija",kako je upozorio ameritko-Zidovski anarhisti filozof jezika Noam Chomsky, posveje izopaiena,te je stogatreba redefinirati.MoZda bi prikladnije,no svakakouzaludnijebilo pokuSatipoluiiti da je se posve izbaci iz uporabe.Uostalom,redefiniratije nije ni potrebno;dostatnoje vratitise starimdefinicijama, jeziinoj praksiaktualnepolitike potisnutimu neodgovornoj i parapolitike. Takoje, premaklasicnojAristotelovoj odredbi, 20

demokracijaoblik drZavneuprave u kojemu slobodnjaci -bez obzirana svoieimovinskostanje- kaoveiina sudjeluju u vrhovnoivlasti.

E UMNIH: il. SUGLASf

DEMOKRACUAIE LAZI XVlll Nisu svi filozofi,poput racionalistiikihprosvjetiteljA (neo)pozitivista (i preteea izpriianekih i anglosaskih stoljeia Sniihvremena,kaoStosu Marsilioda Padovaili WilliamOckdemokrati.eak je i sam slavljeniotac ham),bili oduSevljeni Rousseau, ustvrdiokakonije suglasno demokracije, moderne prirodida veliki broj vlada,a mali se pokorava.Zapravoie duhova,oduvijek iitavapovijestmisli,prekosvojihvrhunskih NE shvaianju ili viSe odluino demokratskom manje izricala politike. Od Heraklitai Protagore, Sokrata,Platonai Aristoi TomeAkvinca,pa korifejaAugustina tela,prekokrSianskih Hobbesa, do Hegela, Nietzschea, Carlylea, Machiavellijai predstavnika konzervativnih, Marxai Berdajeva, a navlastito strujanjaposljednjadva desniiarskihi neomakjavelistiikih stofjeca- iznimnisu se umovi,unatoi brojnih razlikaStoih dijele,slagaliu uvjerenjuda demokracijanipoStonije najbolji natin uredenjapolitiekihstvari.Protivparlamentarizma suglasni su i vodeii duhovisvihkljuinih stranaiko-politiakih usmjeridbiModerne:anarhistikoliko i faSisti,marksistitki komunistii tradicionalistiiki konzervativci. HeraklitniStane drZido demokratskih veiina. Krozstoljeia odzvanja njegova ponosna rijei: Jedanmi je koliko tisuCe, ako je najboljir.Klasiina protudemokratska teorija potekla je od Platona,koji u demokracijividi pobununiZihslojeva, laZ jednakostite dvostrukupogibaoanarhijei tiranije.I Aristotel se oitro suprotstavljademokratskojjednakosti: Dobra je jednakost,ali za jednake; a u samoj demokraciji vidi izopakudobreveiinskevladavine,koja medutimnije i 2l

najboljipolitiakiporedak.I povjesnikPolibije,sliino Platonu, upozoravakako demokracijazavrSavau tiraniji...Veliki kao ni samaCrkva, nauiiteljiKatoliikecrkvenisudemokrati, frazeologijunakonDrugoga bez obzirana svojudemokratsku vatikanskogsabora.No, joS u XIX i podetkomXX stoljeia papesu izdaliiitav niz protudemokratskih enciklikai bula. Da Crkvademokracijusmatradobrom,primijenilabi je i u svojimvlastitimredovima.Ali se protivnodemokracijiizjaSi neteoloSki autori.Veliki pjesnikKafka njavajui nefilozofski zakljuiuje kako mase,vladajuii ulicom, misle da vladaju svijetom,a zapravotek pripravljajumjestafunkcionarskim koji je pozdraviovojni udargeneklikama.JorgeLuisBorges, demokracijipravo rala Pinocheta, osporioje parlamentarnoj neponovljivih ljudskihindividua,te u njoj na reprezentiranje uvidio sam konac zapadnekulture.PremazamjedbiRen6 Cillouina,pravademokracijanije dobra, doiim dobranije prava,jer je nemoguceda isti ljudi vladajui budu vladani. Consensus sapientiumnije sklondemokraciji.

E: il1.PUCKOSUGLASf DEMOKRACTfA f E SUVTSNA! Krozpovijest,ljudi su se ili konformistiikimirili s politiikim danostimasvojegavremenai svojegazavitaja,ili su se, ako glad, pretjeranu bi osjetilineizdrZivu tlaku,vapijuiu nepra. i k a d av a l j d an i t k oo d o b i i n i h l j u d i , v d u - d i z a l in a p o b u n u N nesklonihideolo5kim mudrovanjima i utopijskimsanjarijama, nije u svomsrcuosjetioizravanporivza uspostavom vlastina jednakosti, prava glasa veiinskog temeljusveopie opiega te pristankana vlasti sudjelovanja u njezinojprovedbi.Narod vladaviniistomkada bi ga u bi se priklanjaodemokratskoj odgovarajuiemduhu vei nahuSkalidemokratskiideolozi, manjine.Sampo sebi, demokratske klike i pseudoelitistiike politikom.On je narodne osjeia potrebuza demokratskom 22

posvezadovoljankadase njimeupravljana razborit,mudari naiin, i ne vidi ni5taneobiino,joSmanjenepodnopravedan da jednu vladaju,a drugi se pokoravaju. okolnosti Sljivo,u Na sliian naiin, u zdravimuvjetimadruitva,dijetese ne buni protiv roditeljskestegei paske,kao 5to ni Zena ne IeZi za dokinucemmu5keprevlastii autoriteta,naprotiv,smatraih posvenaravnim,prihvatljivimi probitainim. dekadencijom nedodirnutog obiinog i neiskvarenog, Suglasje puka svih prostorai vremena,dakle,izgledada nipoStone daieza pravo demokratskojideologiji,i narod se uopie ne poretke, samo ili protudemokratske tuZi na nedemokratske ako ovi poStenoudovoljavaju njegovim potrebama.Ni gentiumne drZi do demokracije. consensus

NE tv. DEMOKRACUA NASTAfEDEMOKRATSKT vladavina, kadaje vei jednomzavedena,preDemokratska puStagradanima nadinbirajumedupostoda na demokratski jecimdemokratskim politiikimstrankama. Ali nitkonarodne pozivada sedemokratskom veiinomodluii za ili protivsame demokracije, nitkoga ne pita hoie li on uopie demokratsku v l a d a v i n ui,l i j e m o Z d an e Z e l i .N i t k o n i j e p o z v a nd a b i r a izmedudemokracijei suparniekihpolitiekihustroja,kakvi su, primjerice,aristokracija ili monarhija,diktatura,tiranija ili anarhija.Nitkonemamoguinostiodluiivatio demokraciji; po njezinim iim se odluiuje,vei se odludujeu demokraciji, pravilima i p r e m an j e z i n i mn a i e l i m a . Svakako, odluiivanjeo demokracijivei bi - demokratskom naraviprocedure- na meta-raziniunaprijedpriznalovaljanostdemokraciji, o kojojsetek imaodluiivati.Ali, nametanje demokratske predstaformule kao neiega samorazumljivog je utolikoprotiv vlja posvenedemokratski ein. Demokracija ZJ

samesebe.U tome se sastojijedanod brojnihapsurda- ili - vezanihza demokraciju. paradoksa Pokazujese,naime,da niti se potrebaza njom ne moZe se demokracija ni zavesti, moZeuopie utemeljiti,bez ozbiljnihaporija. Lakoje, dakle,uspostaviti izbornomproceduromdemokratporetka. sku vladu u okvirimavei postojecegdemokratskog poredakuopie iz niiega, Ali uspostaviti sam demokratski poretka- taj toenije, na tlu vei postojeiegane-demokratskog je je zahvatistotolikoproblematiian bilo kao Sto i uspostava ili monarhije- tamogdje kojegadrugogporetka- aristokracije ga do tada nije bilo. Demokracija ima u sebisamojmehaniKakoie pak ona dospjetina vlast zme vlastitereprodukcije. i kako ie zajamiiti svoj opstanakna vlasti- to je pitanjekoje naiin negolikakva ona ne moZerijeSitina bolji ijednostavniji netkotrebaodabrati,i nadzirati,kakone elita:i demokraciju izopaki. bi skonialau posvemaSnjoj Demokracija, dakle,nije u prednostispramsvojihsuparnica je ako u nekojzemlji tek trebauvesti.Osim toga,to je uvodepoteSkoiama i protuslovljima. nje povezanos navedenim Da bi, naime,zavladala demokracija, trebalobio tomeodluiivati demokratskim naiinom.Ali bi i o toj odluciprijevaljaloodluitako u beskraj.Demokracija iiti demokratski, daklene moZe samasebelegitimirati, ali je istotako nelogiinoda ona bude zavedenanedemokratskom voljom,neiijom samovoljomda demokracija naprosto bude. lstiniza volju,nikadase i nigdjenije ni odluiivalodemokratskimmetodamahoie li seza politiikuformuluu nekojzemlji odabratiupravodemokracija,ili moZdai ne ie. MoZdabi glasovaoi protiv netko,uZivajuiipravodemokratskogizbora, demokracije! Bilo kakomu drago,suvremeni su demokratski prisilomnakon ustrojidiljemEuropenastalirevolucionarnom 1789,a potomsilom"savezniike"ratnepobjede1945.Nitko nikoganije pitao,nije mu pruZiomoguinostneslaganja, a kamoli otpora.Pa ni protukomunistiika kontrarevolucija u 24

jednoznainu lstoinoj Europi1989 i dalje nije predstavljala liberal-demokraciju. odluku za parlamentarnu plebiscitarnu je na dohvat ruke, svima )e kroz naprosto stajala Ova desetljeiatuvljeno u glavu kako nema druge alternative komurristiikojdespociji,i zatose ni ovogaputa demokracija niie uvelaslobodnimizlsorom,negoje uslijediladugotrajnoj ispiranjumozgova.Tako je suvrepromiibi, indoktrinaciji, u cijelostiplod najbezoinijeg zapravo demokracija mena terora,i u sebine sadrZiniStapovijesno protudemokratskog nuZno i obvezujuie.Kako je nastala,tako moZe, i tako i hoie nestati. fednogadanazasigurno

V. DEMOKRACUA NUE NISTABITNONOVO Kolikogod se razlikovala od svojihidealno-tipskih suparnica - monarhijei aristokracije - suvremena liberalna,parlamentarnademokracijanije, u usporedbis njima, neki apsolutni novum; ona ne donosi ne5toSto bi u njima bilo posve nepoznato,nezastupljeno, neuklopivo.I monarhijai aristokracija,u svojimboljim varijantama, smatrajuse obveznima narodnomprobitku;i one su tu zatoda bi se sluZilonarodu i unaprijedivalo njegoveciljeve,iesto, dakako,i u mnogo vecoj mjeri negoliStoto iini suvremena demokracija.I u njimana odredenisenaiin, ako baSi ne strogoinstitucionalni i proceduralni, ipak propitujesam narod,i vodi se raiuna o njegovojdobrobiti. S druge strane, i demokratskavladavina, u uvjetima masovnoga druStvai naraslapuianstva,ne moZebiti negoli predstavniikom demokracijom, 5toie reii nekomvrstomoligarhije,vladavinemanjinetoboZnjihnarodnihpredstavnika, u kojoj izvorninarodizravnone dolazido rijeei.lstotako,i u demokracijama se,krozduZnostipredsjednika drZave,vlade, parlamenta, stranke redovitoistaknekakav iznimni muZ 25

formalnimprocedurama, legitimirandodu5edemokratskim ali u svojojstvarnojpolitiekojulozi posvesliian narodnim politiekeustroje predvodnicima tipiinima za nedemokratske p o p u tm o n a r h i j at i,r a n i j ai l i d i k t a t u r a . Takoder,neke osobitostidana5njedemokracije,kao 5to su pravai sloboda,stanovitepodjelevlasti, naiela pravednosti, negosu, u nisutek s njom nastale, dogovorai suodluiivanja, razlieitojmjerii na raznenaiine,sastojcipolitikeod kadaje oStrih tezuo nepostojanju svijetai vijeka.Sveto potkrijepljuje p o r e t k e r ealne g r a n i c ai v e l i k i h b , i t n i hr a z l i k ak o j eb i d i j e l i l e od njoj suparniikihpolitiakihporedaka. demokracije i monarhijene razlikujeni Demokracijase od aristokracije po tome da - kako,uostalom,glasii podukaantiike Crckei R i m a- i o n a m o Z eb i t i u s p j e S n iijlai n e u s p j e 5 n i jNao. , p o p u t drugo konadnone predstavlja one dvije,takoni demokracija sluiajnost:moZeje biti ili ne biti; moZenastati doli povijesnu tijeka, i nestati,jer nije zajamienii neupitnicilj povijesnoga niti je istovjetnas nekim navodnimposljednjimstadi.iem povijesnoga "napretka".Ona, naime,u sebi ne sadrZini5ta Nije stoga idealnoili apsolutno. opie i nuZno,niStasavr5eno, je li vlada demokratska, toliko valno tko vlada,pa tako ni negoje - premauviduSalvadora ili monarhijska, aristokratska - vaZnijekakosevlada,Stoiini onajtko obnaSa de Madariage vladavina,poput vlast. U tom smisluiak ni demokratska ozbiljenju, drugedvije,ne bi morala,u svojemukonkretnom je medutim, samo lo5e, posve Svakako loSa. biti obvezatno nacelo. demokratsko

vt. DEMOKRACUA

fEuroPUA Smatrati demokraciju u apsolutnom smislu najboljim poretkom,to znaii, analognoljeviiarskimutopistimakomuproSlost 5kole,iitavu nedemokratsku nistiikeili anarhistiike predjele a goleme danaSsvestina povijesninesporazum, demokracija njegasvijetau kojima ne vlada parlamentarna - ili, barem,u kojimaje dojuier nije bilo, te u kojimaona puianstva,negoje nije nastalaizvornimteZnjamadomacega podruijimaneaizvana- proglasiti naprosto silomnametnuta je, utentiinosti,zloiina i laZi.Demokracija medutim,danas kao i oduvijek,poputkomunizma,utopijskoime. I kaoStosu se bivSikomunisti,nakonsvakogrealnogdebaklapojedinog njihovogmodela,kleli kako to joS nije bilo pravo,te kako autentiinikomunizam,nakonovih neuspjelih,pa moZdai parlamenkrvavihvjezbi,tek ima uslijediti- tako i prista5e tarnedemokracije,ponekadsvjesninjezinemanjkavosti("jo5 nismo zreli za demokraciju"),pravo ostvarenjetoga ustroja projicirajuu neodredenubuducnost.Stogace demokratski ideolozitrenutatnostanjestvarinerijetkouz osuduoznaiiti kao "takozvanudemokraciju". Tako su i komunistigovorili o "tzv. konrunizmu".Tako bismo mogli govorili i o "Izv. faSizmu","tzv.liberalizmu","tzv. Bogu",a da nasto nikamo ne odvede. U svojoj iistoj zamisli,demokracijaje, medutim, poput komunizma,neostvariva u uvjetimapalogaiovjeka i izopaiena svijeta;eufemizam, ures,danakkoji se ima plaiati duhu suvremenog bezumlja.Utopijskisano demokraciji, uostalom, pretpostavlja, ba5 kao i komunistiikailuzija, odgovarajucii jednakoutopijskisan o totalnom,integralnom, savrSenom, dobromiovjeku.

26

27

nigdjei nikada demokracije Jer,strogogledano,dosljedne n i j eb i l o ,n e m aj e d a n a sn, i t ib i j e i n r o g l ob i t i .N e m o Z en a r o d . i a n t i k aj e n i j e u s p j e l ao z b i l j i t i u j e d n ov l a d a t i b i t i v l a d a n N iskljuiivalarobove u "iistoj kulturi":antiika je demokracija i nije se proSirivala i Zene,dakakoi ludakei malodobnike, domenu, kako joj je to poslije spoiitavala na gospodarsku koja samusebeidealizira kritika.Demokracija, marksistiika politieke i ispravnosti, s jednestrane mudrosti kao vrhunac predstavljaideal neprimjerenljudskoj naravi, doiim u stvarnoj,tekucojpraksipolitiekihreZimakoji su je poku5ali ozbiljiti i koji postojeu njezino ime, u sustavima"realne demokracije",provodi teror doduSebitno razliaitod onoga no zato ni5tamanjeogavan,okrutani bivSegkomunistitkog, nepodno5ljiv.

vil. DEMOKRACUA fE TDEOLOGUA Kao i svaka utopija, i demokracijapredstavljaponajprije ideologiju.Kao politiekapraksa,ona nije zbiljska,a kao politiika teorija,ona nije neki izravniuvid u istinuljudskih prikazatidemokratskiglasnoodnoSaja,kako to pokuSavaju govornicinakon sloma europskihkomunizama.Htjelo bi tvrdnjekako se, naime,zastupatidemokracijusa stajaliSta su sve ideologijekonatno bankrotirale,te kako ostajejoS demokratsko stanje samoprihvatititobozeneideologizirano, u svojemumodernomoblieju,isama stvari.Ali, demokracija, je ideoloSkau smisluu kojemuje jos klasiini marksizam laZnu predoibu ideologijomnazivao laZnu (samo)svijest, neke druStvovne skupineo samojsebi. Demokracijadakle nije niStamanje ideologijanegoli Sto su to anarhizam, Pa ipak,premdase u njoj tolikotoga komunizam,faSizam... frazu i pozu, demokracija sebi ispraznu ideolo5ku svodi na prisvajapravos visinemoralizirati nad istinskimzbiljnostima 28

idealaistinsku svjeta,te uimesvojeganeostvarivog ljudskoga joS-ne-ljudskom. proglaSavati neljudskom, ljudskustvarnost uime te i takve logike,naime, Nije to nikakvakonstrukcija; eitavi svijet svojim ekspanzinastoji obujmiti demokracija vnim, totalitarnimporivom,hipnotiiki nameiuii svoju laZ protiv uistinuzbiljskihljudskihi Bozjih zakona,koji nisu U to ime,ona poduzimai krvaveratnepohode, demokratski. od kojihje zasadposljednjionaj u lraku.

vilt. DEMOKRACUA lE RUETKA BrrfKA kakobi sevladalou njegovoime, Pitati"narod"za miSljenje, po njegovimnaputcimaili s njegovomovlaSiu- ili pak sam narod izravnopozvatida za sebeobavlja politiekeposlove - to je samojedna od moguinostiStostoje na raspolaganju politici.Ta je moguinost,Stovi5e, dospijevala do ozbiljenja tek u iznimnim situacijamai nakratko.Stogazahtijevati demokraciju kao samorazumljivu normuza iitav svijetznaii proSlost,i sva podruija koja su ostala iitavu nedemokratsku poStedena proglasitinaprosto- neprimjerenidemokracijom je, u usporedbi ma ljudskojnormi,neljudskima! Demokracija sa svojim sestrama,na tlu svjetskepovijestiosobito rijetka biljka.U razdobljuprije Francuske revolucijena prstimabi jedne se ruke moglenabrojitinjezinepojave.Od Periklove Atenedo Svicarskih kantonadalekje put. Rim i SrednjiVijek za demokracijuuglavnomne znaju. Demokracijaje na politiekomkorpusupoznatenam proSlosti donedavnabila tekvidljivivrh ledenoga politiekoj brijega,a i taj na Antarktici lako potone.I u naSevrijeme,koje je demokracijusveviSe i vi5e sklono promatratikao zakon obvezatanza sve, kao neupitnudogmui svetinju,po priliciteku polovicipostojeiih suverenihdrZavau uporabisu demokratska pravilaizbora vlade, koja se, dakako,u veiini sluiajevapreziru i kr5e, 29

doiim je broj zemaljas poStovanjem liberalnih"sloboda"joS i m n o g om a n j i . Nije to sluiajno.Demokracija nijeapsolutnopolitiikodobro. No kadabi bila i razmjernodobro,ona ipakne bi odgovarala svakomdruStvu,svim prostorno-vremenskim okolnostima, danim i zadanim uvjetima,nacionalnimpotrebama,teZglasilai glasnogovornici njama i karakterima. Demokratska neprekidnose brinu za opstanakdemokracijeposvudau svijetu, poput djece vesele se toboZnjoj demokracizaciji ove ili one zemlje,kao Stogorko zapoma|ukadaje, recimo, negdjeu naSojblizini ili dalekood nasformalnidemokratski poredak drZavnim udarom zamijenila vladavina ivrste ruke,autokracija, diktatura.Nikogatada ne zanimaje li do prevratado5lokako bi se pred ru5ilaikimdjelovanjemparlamentarizma nacionalni spasionacionalniprobitak,Stovi5e, opstanak.VaZnoje da postojestranke,da se medusobno 5to Ze5ienateZu,da "odluiuje" veiina anonimnihglasova. VaZnoje da u jednojIndiji,ogromnojzemlji,podkontinentu s jezika, bezbrojemnacijai nizomvjerai kultura,moravladati viSepartijska westminsterska demokracija. Hoie li ona u onim posvenedemokratskim uvjetimauopie proraditi,hoie li se, podjele,feudalnih trebali se,uskladitis tradicijama kastinske relikata,te deterministiikog vjerovanjau karmui metempsihozu- kogato joSuopie zanima! lstini za volju, bjelosvjetskise propovjednicii proroci demokracijeipak nisus jednakimlarom i maromtrsilioko zavodenjanjihovaodabranog modelau svezemlje:najmanje ih je zanimala"demokratizacija" sovjetskoga kolonijalnog ropstvo nacionalno, carstva;stvarno socijalnoi politieko - u drZavamanegdaSnjega istoinogbloka ponajman.ie ih je sablaznilo.MoZdazbog dubokih,premdapovrSnone lako primjetnih srodnostiparlamentarneliberal-demokracije i njezinesestrinske "puike demokracije", kojaje resilareZime despotskoga komunizma... ? 30

Svakako,demokracija nije samo u opienitom smislu proizvoljnapolitiekaformula.I u konkretnojprimjeniona Nju je nemoguie se pokazujesuviSnomi neprimjerenom. okolnostinekezemljei njeodvoiitiod prateiih,ne-politiekih povijesti tradicije i tla, i druStvovnih uvjeta, od zina naroda, psihologije i karakterologije, tipa,nacionalne antropolo5koga i ukusa. obieaja Ne moZe se demokracija naiela, iurorednih provesti implementirati i bilo gdje i bezbolnoi nekaZnjeno bilo kada,bez obzirana narodnimentaliteti tradicije.Poka: u s i j aK, i n a ,C r n aA f r i k a . .P. ai s l u t a j z u i ut o b r o j n ip r i m j e r iR takozvana "najve1ademokracija fndiienedokazujesuprotno; je prividno, povrSinski, tek demokratska doiim na svijetu" i tom velezemljomi nadaljevladajufeudalnipartikularizmi su eksperimenti u predjelima sustav.Demokratski kastinski izvanpodruija bijelerasebili kratkotrajni , zapravoneostvarevolucije,gradanski rivi, i urodilisu kobnimposljedicama: ratovi,nenarodnediktature- plodovi su nametnutedemokracijetamo gdje je ona na osobit naiin doZivljenakao neprirodniustroj,stranotijelo i neZeljena uvoznaroba,dio paketapoputrasistiikebahatosti kolonijalnog i gospodarskog izrabljivanja.

IX.EEMUUoPCE DEMOKRACUA? O manamademokracije moZese mnogogovoriti.Ali i bez obzira na svoje mane, bez obzira na opsegei dosegetih mana,bile one manjeili veie, svejedno- ona je naprosto nepotrebna, je. Nije moguie,ali nije ni potrebnoda suviSna svivladaju,kao Stone bi bilo potrebnoda su svi ljudi filozofi i l i u m j e t n i c i z, n a n s t v e n i ci lii m a n u e l n ir a d n i c i ,p a r a n o i c i , plavookiili Zene.Pretjerana je, neurotiinaje potrebaiz koje nastajezahtjevda svi ljudi sudjelujuu obnaSanju politiekih poslova. Ta je potreb a zap(avolalna, i nju narodusugeriraju, 3l

Stovi5e,nameiu, tek fanatizirani,dogmatskidemokratski je postalasvjetska norma,ne zato intelektualci. Demokracija jer medunarodni nego preko na svoje, nje doSli da bi narodi stranakai izboralakSemanipubogoviprekodemokratskih liraiu i dovodena vlastsvojemarionete.Pojedincase pak politiiki posloviuopie ne morajuticati; n.iemuje dostatno da se obavljajukako treba, na njegovodobro, i da on po posljedicama moZezakljuiiti da je tome tako,da ima neko jamstvo kako ie konaino ipak biti udovoljeno opienito njegovuprobitku. Ne postojinikakavozbiljani obvezujuiirazlogzbog kojega bi svatkotrebaobiti politiear.U ranijim,vitalnijimepohama ta je okolnostbila izravnodostupnazdravomurazumu i svijetuobiinog iskustva.Masese nisu tuZile na manjkavo ; a i o n d a k a d ab i s a m es i l o v i t or u 5 i l e sudjelovanu j ev l a s t i p predoiima im je lebdjeloda se drZavniposlovi vlastodrSce, masovnije. a ne poSto-poto djelotvornije, imajuobnaSati vijeku javljali bi se I u naSemmasovnomdemokratskom lagerakoji bi, makar glasoviiz samogaliberal-demokratskog dopuStalikakopolitikane i suhim,trivijalnimargumentima, jer je, toboZe,drugorazredna vei i stoga mora biti stvarsviju: vrijeme. na kojuse ne bi moralotroiiti dragocjeno djelatnost, na sliian liberalizma, osnivaia Stuarta, Mill, otac Johna James roda iz je racionalistiikinaiin zastupaoizuzeceZenskoga otac i muZ ionakopredstavljaju reprezentacije: demokratske svojeobitelji,pa je dostatnoostatikod muSkogpravaglasa. flamesovsin, notabene,ve1je bio feminist;usporedinjegovu Subjectionof Womenl). Nije dakle poZeljancilj sama vladavinanaroda,nego je poZeljnavladavinaza narodniprobitak,za narodnodobroLjutose blagostanja. vladavinaistinei pravdei posvema5njeg vladavikako upravo narodna uzvratio na to varaonaj koji bi pravde.Naprotiv!Uostalom, cilj druStvovne na moZeostvariti ideja,ciljeva,vrednota, ako u narodune postojizajedniStvo JZ

tek latentni,potencijalnigradanskirat. tada ie demokracija postojili pak suglasje oko bitnih naeela,tadaje demokracija suvi5naje kao bojno polje politiikih stranakai nepotrebna, skupina,kojedijeleinaie sloZninarodi naruSavaju interesnih skladnoodvijanjenjegovazajedniikogZivota.A samitemelji obitelji nacija,religija opstankanisudemokratski: ljudskoga ili voiska.

x. DEMOKRACUAf E

NAfGORA zAfAMeENO Koliko god demokracija,navlastitou vidu suvremenoga parlamentarizma,dijelila sudbinu liberal-demokratskog - da svi oni naimemorajubiti nesapolitiakih ustroja drugih i samaljudska vrsenibaremu onoj mjeriu kojojje nesavr5ena narav,naravpalogaiovjekakoji im je u temelju- iini seda je ugradeno stanovitih sastojaka kojije iine u idejudemokracije najgoromod politiikihformula.Ona je vei svojombiti (a ne samosvojimsporednim,sluiajnim, izbjeiivim oditovanjima) problemakoje je dobrimdijelomsama loSnaiin rjeSavanja stvorila,produbilai umnoZila.Bit ie da ta okolnoststoji u izravnojsvezis njezinomneprirodnoSiu. Doiim je, naime,s obziromna urodenurazliiitostljudi, naravnoda samoneki, istaknutiji, vladaju,- bio to pojedinackao u bolji,ovlaSteniji, monarhijama, ili razliaitimoblicimaautokracije, diktaturama ili kakvaaristokratska, pozivom elitnamanjina,- demokracija jednakost na neupitnui nedodirljivu vrijedasamubit ljudske situacije:da je, naime,ona situacijasubitkarazliiitih.lz te okolnostislijedebrojnedrugemanjkavosti demokracije: tiranija mase,povla5tenost prosjeinih, uzdizanjeanonimnosti, uniZavanje velitine,podupiranje manjevrijednih klika,ohrabrivanjeopieg pravana rijei u svimpitanjima,poticanjeplebejskogbunta,obezvrijedivanje kljuenihvrednota,napokon, opienita dekadencija,5to znaii posvemaSnje propadanjei JJ

konacnupropast.Dekadencijanikada ne obuzimazemlje i narodepod vlaSiu makar i loSihvoda i upitnihelita, ali je ona,prije ili kasnije,zajamienomsudbinom. demokraciji

VODI xt. DEMOKRACUA DESPOCUI Starisu mislioci,bili oni {ilozofikao PlatoniAristotel,ili pak povjesnicipoput Polibija,razmatrajuiinaiela povijesnopolitiil